etnoloka tribina 36, vol. 43, 2013., str.

49-64

49

UGOSLOVENIJA

Slavljenje bivih jugoslavenskih praznika u dananjoj Sloveniji

Mitja Velikonja Fakultet za drubene vede, Ljubljana

U lanku se ispituju kulturoloke dimenzije i ideoloki domet slavljenja najpopularnijih jugoslavenskih praznika u dananjoj Sloveniji: Dana mladosti, Dana Republike i godinjice Titove smrti. Rije je o nekoj vrsti simbolikih antipraznika novim praznicima u slovenskom politikom kalendaru. Karakteristika tih slavlja u kulturolokom smislu jest njihova raznolikost, novi oblici slavljenja, koritenje novih tehnologija, ak i selidba u kibernetiki prostor te generacijska neodreenost. Na ideolokom se polju, pak, oko njih odvija hegemonijska borba: s jedne se strane njihov znaaj neutralizira zabranama, sentimentalizmom, trivijalizacijom i komodifikacijom (tj. komercijalnom i pop-kulturnom inkorporacijom), dok, s druge strane, predstavljaju alternativu i opoziciju vladajuim ideolokim diskursima i politikim institucijama. Kljune rijei: praznici, ideologija, kolektivno sjeanje, nostalgija, Jugoslavija, Tito

UDK 394.26(497.4), izvorni znanstveni rad, primljeno 9.12.2012., prihvaeno 1.5.2013. 316

Umjesto uvoda
25. svibnja 2012. godine, Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Republike Slovenije poslalo je vrtiima, osnovnim, glazbenim i srednjim kolama okrunicu u kojoj se navodi da je nedopustivo bilo kakvo velianje simbola totalitarnog reima.1 Povod za to bio je interni poziv na godinju sindikalnu skuptinu u jednoj osnovnoj koli u Ptuju, koju je navodno trebala krasiti Titova tafeta mladosti, sjeanja na pokojnu dravu Jugoslaviju, uspomene na dobra stara vremena i Tita. Navedeni sam primjer uzeo ne samo kao ishodite za ovu konkretnu studiju, ve i za promiljanje o irim kulturnim i dubljim ideolokim dimenzijama praznika kao drutvene pojave. Organ nove drave otro je reagirao na mogunost obiljeavanja praznika bive drave, koja je ve dvadeset i jednu godinu mrtva, u daleko najvanijem ideolokom aparatu drave koli. To je najii, paradigmatski, doslovno kolski primjer hegemonijske borbe za vrijeme, za konfrontaciju antagonistikih konstrukcija periodizacije i slavljenja koje lee na samom poetku svakog ideolokog imaginarija.

Sukob praznika teorije, metode i podruje istraivanja

U ovoj studiji istraujem kulturne prakse i ideoloka znaenja nekih bivih, danas ukinutih jugoslavenskih praznika u suvremenoj Sloveniji, njihovo ouvanje, obnavljanje i novo konstruiranje. Neki od njih ostali su slubeni: 27. travnja, nekadanji Dan oslobodilake fronte, u bivoj socijalistikoj Sloveniji preimenovan je u Dan otpora okupatoru, a slubeni praznici
1

Ideoloke sintagme i izraze citiram u kurzivu, doslovno, sa svim pravopisnim pogrekama i nespretnim stilskim rjeenjima.

50

LANCI

ostali su i Praznik rada, 1. svibnja, te Kulturni praznik, 8. veljae.2 Uz navedene, u Sloveniji se neslubeno, neformalno i u vrlo specifinim okolnostima, vie ili manje masovno, te na vrlo razliite naine, slave ili barem obiljeavaju tri datuma, vana u ideolokom imaginariju bive Jugoslavije: 25. svibnja Dan mladosti, 29. studenog Dan Republike i 4. svibnja godinjica smrti Josipa Broza. Prva su dva u bivoj dravi bili slubeni praznici i neradni dani, dok trei nije, premda ga se redovito obiljeavalo prikladnim komemoracijama i minutom utnje. U svakom sluaju: neko obvezni, danas se slave sasvim dobrovoljno, neformalno; nekada dio vladajue, centralizirane odozgor prema dolje ideologije, danas se uglavnom slave odozdo prema gore. Postavio sam dva temeljna pitanja. Prvo, u kakvom se obliku danas slave ta tri biva jugoslavenska praznika, odnosno kako, tko ih slavi i zato? I drugo, kakva ideoloka znaenja i politike posljedice ti praznici imaju u suvremenom slovenskom drutvu? Drugim rijeima, koliko je suvremena Slovenija u svojem prazninom kalendaru i dalje jugoslavenska, Jugoslovenija? Na ta ishodina pitanja odgovarat u kulturolokim pristupom koji ukljuuje i povezuje kako horizontalnu analizu kulturne produkcije (njihovu irinu), tako i vertikalnu analizu njihovih ideolokih znaenja (dubinu). Prije analize pojedinanih sluajeva i empirijskih podataka, naglasio bih teorijsku i metodoloku pozadinu ove studije. Uspostava vremenskog sustava podjele na praznina i nepraznina razdoblja, odnosno dane u godini jedan je od utemeljiteljskih inova svakog drutvenog poretka. Sastoji se od dva meusobno povezana koncepta vremena: linearnog (povijesnog) i ciklinog (strukturnog). Linearno vrijeme koncipirano je kao rastui vremenski pravac, dakle od nulte godine nadalje povijesno, vertikalno. Ciklino vrijeme znai klasifikaciju vanih dana koji se ponavljaju, praznika, u razdoblju od jedne godine dakle, strukturno, horizontalno. S jedne je strane vrijeme progresivno, s druge kruno. Jedno ne moe bez drugoga: iz perspektive povijesnog slijeda za postojanje reda mora se ponavljati struktura, a za strukturu je nuno da se referira na daleka povijesna dogaanja. Prema tome, praznik je toka u kojoj se susreu povijest i struktura, kontinuitet prolosti i apologija sadanjosti: iz prolosti se slavi samo ono to jaa postojee stanje i stvara eljenu budunost. Praznici zaustave vrijeme potrebno da pripadnici drutva postanu svjesni koji su dogaaji naravno, kroz prizmu vladajue ideologije za njih vani. Srpski sociolog Todor Kulji (2012:135), koji se bavi sjeanjem, smatra da su to institucionalizirani datumi sjeanja; dok sociolog vremena sa sveuilita Rutgers, Eviatar Zerubavel (2003b:317), smatra da nas praznici opominju da naa drutvena okolina utjee ne samo na ono ega se sjeamo ve i na to kada se toga sjeamo. Sam bih, za razliku od konstruktivistikih teorija sjeanja, koje se zaklinju na zajedniki i selektivni aspekt praznika, naglasio njegovu ideoloku pozadinu. Slubeni praznik definiram kao datum s politikom moi, kao rezultat djelovanja dominantne ideologije vremena: vrijeme se u njemu zaustavi, a struktura se susree i legitimira povijeu. Uvijek je u slubi vladajuih skupina, uvijek podrava njihov status quo. Sustav praznika nazivam ritmom svetoga jer odvaja vane dane praznike od nevanih, doslovno svakodnevnih. Zbog uinkovitog upravljanja drutvom dakle, ujednaenog doziranja svetoga u svakodnevno, to opravdava postojei poredak prazniki je kalendar uvijek vremenski uravnoteen, kako sveto ne bi izgubilo svoj znaaj iznimnosti, neuobiajenosti. Praznici nikada nisu rasporeeni previe uestalo, a ni previe rijetko, to pokazuju sluajevi razliitih kalendara, no najee se nalaze u redovitim razmacima od nekoliko mjeseci ili pola godine.
2 Drugi su se izgubili: 9. svibnja Dan pobjede, 22. lipnja Dan ustanka slovenskog naroda, 4. srpnja Dan borca i 22. prosinca Dan JNA.

MITJA VELIKONJA. Jugoslovenija

51

Postojanje karte politikih praznika inherentno je povezano s fenomenom kolektivnog sjeanja (slubenog, normiranog, dravnog, dekretiranog i sankcioniranog, kao i neslubenog, spontanog ili subverzivnog), kao i struktura moi u drutvu. Na njoj se vodi ista hegemonijska bitka, kao i na svim drugim politikim pozornicama, oko toga koji e praznici prevladati, koje je potrebno zanemariti, a koje ukinuti. Kulji (2012:41) istie kako je vaan instrument za formiranje protestantske nacionalne kulture u sedamnaestom stoljeu bio antipapinski kalendar, jer se nacija vezala na dinastiju; jo je izraeniji bio simboliki raskol sa starim reimom u Francuskoj novim republikanskim kalendarom. Borba izmeu razliitih grupa takoer je borba izmeu njihovog brojanja vremena, odnosno njihovih praznika. Za neku se skupinu sudbonosne povijesne prekretnice uvijek postave na poetak vremena: novo raunanje vremena kree od nulte godine.3 Nulta toka iz koje potjee stvaranje, dijeli vrijeme na prije i poslije (Kristovo roenje, Muhamedova seoba iz Meke u Medinu, Francuska revolucija, petoljetke u ranom socijalizmu, demokratska vremena koja se u tranzicijskim drutvima mjere od kraja osamdesetih na dalje, itd.). Praznici su, dakle, uvijek prvorazredna politika tema. Ne postoji prazni kalendar: u protok vremena uvijek se upisuju odnosi drutvene moi. Francuski sociolog Jacques Attali navodi: Da bi drutvena skupina u cijelosti mogla preivjeti, mora imenovati vrijeme i dati smisao razliitim datumima. () Sustav tih datuma oblikuje prvi kd vlasti, najslabije poznat, ali zapravo najosnovniji, a to je kd kalendara ponavljajui slijed obrednih datuma kada se nasilje ozakoni ili oponaa (1992:16). Kalendar prema Zerubavel (2004:191) ukljuuje godinji ciklus praznika i drugih dana sjeanja, posebno stvorenih za obiljeavanje svetih povijesnih dogaaja. Naziva ga i ciklusom svetih dana, koji utjelovljuje glavne narative, koji iz njihove prolosti kolektivno tkaju mnemonike zajednice (Zerubavel 2003a:30). To, dakako, nije neutralan postupak: borba za vrijeme i sustav praznika u njemu jedna je od temeljnih hegemonijskih borbi u svakom drutvu. Kulji s pravom tvrdi da vladajue skupine odluuju o trajanju pamenja, uvoenju novih praznika u kalendar i brisanju starih (2012:135). Svaka vlast vjerska, politika, kulturna ureujui vrijeme najprije ga podredi sebi. Stvori svoj vremenski slijed u kojem utemelji, a zatim ponavlja osnovni drutveni binarizam profanoga i svetoga (usp. Durkheim 1976:37-40).4 Na podruju vremena, to bi znailo podjelu na svete dane5 i na obine dane, na praznike i radne dane, na svetke i petke. Svaka promjena vladajue ideologije i politikog ureenja trai novi sustav praznika. I dok se ini da je u dominantnim diskursima sve jasno novo zamjenjuje staro u stvarnom su svijetu stvari puno kompliciranije. Novi praznici ne nadglasaju stare nuno i posvuda: svakodnevno vrijeme prolazi, a istovremeno i zastaje, razliito za razliite skupine. Odnosno, raunalnim jezikom reeno, vladajue skupine (tj. njihove institucije organiziranog sjeanja) preuzimaju formatiranje praznikog kalendara te ga pokuavaju afirmirati; emu se suprotstavljaju one opozicijske skupine koje ga ne priznaju, iz njega prave ale, te uvaju/razvijaju svoje. Prve skupine odmjeravaju i nadziru koga ili ega se slubeno vrijedi sjeati, a koga ili to treba zaboraviti, to se slavi, a to ne, odnosno to je ak zabranjeno slaviti; suprotstavljene se skupine tome suprotstavljaju, organizirano ili spontano, utvruju alternative, raunaju vrijeme prema sebi, te ustraju na svojem sustavu praznika. Prije nego to nastavim s empirijskom analizom i konanom refleksijom navest u jo nekoliko pojanjenja. Potrebno je razlikovati praznik od obiljeavanja. Oba, naime, oznaavaju
U kontekstu grko-rimskoga mjerenja vremena, od prve godine. Tu promjenu objanjava ovako: Ljudski je um uvijek i posvuda stvorio sveto i profano kao dva razliita razreda, kao dva svijeta koja nemaju nita zajedniko (ibid.:38, 39). 5 Religioznu, odnosno svetu pozadinu pojave praznika odaje i engleski ekvivalent holiday.
3 4

52

LANCI

redovit, (ne)institucionalizirani i (ne)organizirani oblik kolektivnog pamenja. Dakle, slave se/obiljeavaju kako slubeni, tako i neslubeni praznici. Oznaavanje je vie neutralno, u njega nije investirano toliko ideolokoga naboja: rije je o pukom sjeanju na vane povijesne datume, to se samo ponekad i samo kod odreenih skupina promijeni u neto vie. Meutim, ve sama injenica da se neega sjeamo, a neega ne, rezultat je ideoloke selekcije da nam neto znai. Slavljenje se shvaa mnogo ozbiljnije: kodificirano je, standardizirano, ritualizirano, emotivno nabijeno, postie horizontalnu solidarnost meu akterima, koji se vertikalno povezuju s uzorima iz vane prolosti, iz prema rijeima Eliadea (1992) snanog vremena poetka. Istraivanje praznika potrebno je nadovezati na druge oblike simbolinog obiljeavanja prolosti. To mogu biti materijalni, npr. objekti u ovom sluaju spomenici i spomen-obiljeja iz vremena Jugoslavije, imena ulica koja su sauvana, muzejske zbirke, memorabilije koje uvaju ljudi koji su ivjeli u tim vremenima. Drugo, materijalni oblici ukljuuju i razliite aktivnosti: dogaaje koji se referiraju na to razdoblje (Maraton Franja, ljubljanski Put uz icu, Pohod sjeanja u Dragoe, Stazama partizanske Jelovice itd.), jugonostalgine susrete, retrospektive tadanje umjetnosti i dizajna te, naposljetku, jugoslavensku, socijalistiku i partizansku motivika u suvremenom slovenskom dizajnu, marketingu i popularnoj glazbi.6 Trei je oblik iskljuivo simbolian, nematerijalan: sjeanja, kolektivna i individualna, te vremenski podsjetnici na jugoslavenska vremena, dakle bivi praznici. Tri praznika koja su predmet analize ovoga teksta valja razumijevati u kontekstu radikalne promjene politikog sustava i vladajue ideologije, a time i revizije kalendara praznika nakon 1991. godine. Stoga, Dan mladosti, Dan Republike i godinjicu Titove smrti zapravo definiram ne kao paralelne praznike ve kao ideoloki suprotne praznike, protupraznike, antipraznike, jer uskrsavaju dan roenja bive drave, dan roenja i dan smrti bivega voe, a time i posredno vrijednosti biveg politikog sustava. Svi su oni u danas dominantnim neoliberalnim i nacionalistikim diskursima ocrnjeni a kao ostatke staroga reima ignorira ih se ili ak napada. To je razlog zato ih se slavi u alternativnim i opozicijskim, a sve vie i u mainstream skupinama (primjerice u potroakoj i popularnoj kulturi, implicitno i u stranakoj politici). Kao dio danas tabuizirane prolosti, postali su privlaniji za skupine koje su u stvarnom opozicijskom odnosu prema postojeem, ili su sueni na blago kontroverznu odnosno provokativnu razliitost, koja je potpuno ideoloki i komercijalno inkorporirana u postojei poredak. S jedne ih se strane moe razumjeti kao spontano opozicijske (rije je o kritikom odbijanju aktualnog drutvenog ureenja i preferiranju socijalistike/vieetnike alternative), a s druge kao instrumentalizirane i unosne (jer predstavljaju i trinu niu, mogunost zabave) i populistiko stjecanje politikih bodova. Uvoenje i uporaba termina antipraznik ine mi se opravdanim jer su neovisno o namjeni, realizaciji i dosegu u simbolikom smislu dijametralno suprotni dananjem slubenom sustavu politikih praznika. U teorijskom smislu antipraznik donosi novu, antagonistiku dinamiku u dijalektiku dijadu praznik-nepraznik: dok se praznik i nepraznik nadopunjuju, praznik i antipraznik u simbolikom se smislu sukobljavaju. Iz perspektive vladajueg sustava praznika, bivi je praznik, tj. antipraznik, opasni nepraznik koji je potrebno neutralizirati. ak i iz perspektive suprotnog, antiprazninog kalendara, novi su slubeni praznici opasni nepraznici koje je potrebno prezreti. Najuinkovitija strategija za prevladavanje opasnih praznika jest njihovo prisvajanje. Klasian primjer uspjenog otimanja prijanjih sustava slavljenja kranski su praznici koji su esto bili trijumfalno smjeteni u dane pretkranskih praznika.7
Za analizu potonje vidi Velikonja (2012). Isto su tako mnoga pretkranska mitoloka bia, vjerovanja i obiaji nakon prevage kranstva dobili kransko nalije i presvlaku, a mnoge su kranske crkve izgraene na ruevinama prijanjih svetita.
6 7

MITJA VELIKONJA. Jugoslovenija

53

Kulturoloku irinu (kulturu praznika) i ideoloku pozadinu i dosege nekadanjih jugoslavenskih praznika (ideologiju praznika) u dananjoj Sloveniji istraivat u zajedno, i to na sljedeim podrujima: politikom ivotu, potroakoj kulturi, svijetu medija, popularnoj kulturi, internetu, te na nivou svakodnevnog ivota. U tu sam svrhu u posljednjih nekoliko godina prikupljao razna medijska priopenja, lanke, internetske estitke i e-potu, itao blogove i komentare na internetskim stranicama asopisa, sluao glazbu i fotografirao proizvode uline kulture, prisustvovao sam nekim dogaajima u Sloveniji i na podruju bive Jugoslavije. Za analizu prikupljenog materijala, koristio sam ve priznat niz kulturolokih metoda: narativnu analizu (pisanih, vizualnih, internetskih tekstova), sudioniko promatranje te komparativnu analizu. U ovoj me studiji, vie od recepcije tih praznika zanima njihova simbolika konstrukcija, tj. produkcija. Pritom polazim od kulturoloke pretpostavke koja rijeima metodologinje sa sveuilita Loughborough Paule Saukko kulturne artefakte shvaa kao mjesto sukoba s obzirom na znaenje, u kojem se razliite skupine natjeu u afirmaciji njihovih razumijevanja stanja stvari u svijetu (2003:100). Dakle, u sljedea u se tri poglavlja baviti pojedinim antipraznicima (redom, prema njihovoj masovnosti: Dan mladosti, Dan Republike, godinjica Titove smrti) prema jedinstvenom modelu. Prvo u opisati njihovu povijesnu pozadinu, nakon ega e slijediti kratak opis razliitih oblika slavljenja i obiljeavanja, a zatim tumaenje. Svako od tih poglavlja zapoet u kratkim citatom iz panegirika Titu i Jugoslaviji, iz pera njihovih tadanjih sljedbenika. Spomenut u i proslave te vrste u drugim dijelovima bive federacije: ne samo zbog usporedbe sa slovenskim, ve prvenstveno zbog injenice da se na njih upuuje mnogo Slovenaca. Zavrna analiza kulturnog sadraja i ideolokih znaenja tih praznika dana je u posljednjem poglavlju.

Dan mladosti, 25. maj

Svake godine na Dan mladosti, u tafetnim palicama, pismima, brzojavkama, u osmijesima i pjesmama, drugu Titu stiu estitke iz cijele zemlje, od mladih i starih, od svih koji ga vole. (Milivoj Matoec 1973:33)

Poet u s najpopularnijim jugoslavenskim praznikom, Danom mladosti. 25. svibnja obiljeavao se Titov roendan koji je simboliki povezivao omladinu s iskustvima starijih generacija koje je utjelovljivao predsjednik Tito. Praznik se zvao Dan mladosti i njime bi zavrila mjesec dana duga manifestacija tafeta mladosti, koja bi simboliki obila cijelu zemlju te bi na kraju bila uruena Titu ili njegovim izaslanicima na sredinjoj priredbi u Beogradu. Svibanj je postao mjesec mladosti. Stvarni datum Titova roenja nije poznat, a 25. svibnja zapisan je u jednom od mnogih krivotvorenih dokumenata s kojima je putovao prije rata.8 Na taj su ga datum 1944. godine Nijemci pokuali likvidirati zranim desantom na Drvar, no on im je tada za dlaku umaknuo te se do osloboenja Beograda preselio na Vis. Novo slavljenje Dana mladosti u samostalnoj je Sloveniji zapoelo meu alternativcima i studentima. Prvi vei dogaaj povodom obiljeavanja toga dana bio je koncert u Kriankama, 25. svibnja 1993. godine, pod nazivom Dan radosti 93, u organizaciji Studentske orga-

8 Pravi su datumi u prazninom kalendaru manje vani od simbolikih: tako je slovenska Oslobodilaka odnosno Protuimperijalistika fronta stvarno osnovana 26., a ne 27. travnja 1941., kao to se obiljeava (zbog tiskarske pogreke); povijesni Isus rodio se 4 do 6 godina prije Kristova roenja itd.

54

LANCI

nizacije Sveuilita u Ljubljani.9 Aktivisti Autonomnog kulturnog centra Metelkova, sredite su Ljubljane nekoliko puta oblijepili plakatima na kojima su bile estitke povodnom toga dana. Internetom su se slale poruke u kojima nepoznati poiljatelj ili ak sam Tito, iji su se portret i estitka u prvom licu jednine tamo nalazili estita taj praznika. Mnoge od njih napisane su na srpskohrvatskom jeziku, to je samo po sebi u Sloveniji, koju karakterizira izraziti jezini nacionalizam, dodatno ideoloki konotirano. Druge su bile napisane na svim slubenim jugoslavenskim jezicima i na oba pisma latinici i irilici.10 Ponekad je internetskoj estitki dodan i neki video snimak iz onih vremena.11 Taj je bivi praznik uvijek izdano obiljeen i na blogovima te internetskim forumima.12 Bilo je otvoreno i nekoliko fan grupa na Facebooku (Mjesec mladosti, 25. maj Dan mladosti, Dan mladosti Breg pri Ljubljanici, itd.), na kojima je bilo mogue nai meusobne estitke, sjeanja, miljenja o prolim i sadanjim vremenima te pozive na razna dogaanja povodom toga praznika. Na taj se datum, gotovo itavo vrijeme od 1991. godine, a u posljednjih nekoliko godina jo izdanije, odazivaju i masovni mediji. Tada se u tiskovinama nau tekstovi i lanci koji gotovo da se natjeu u objektivnosti, odnosno uravnoteenosti (navodim tipian citat: Za mnoge je ljude Tito pozitivna linost, dok je za druge diktator i krvnik13 ili Velianstvena manifestacija na stadionu JNA Praznik kojeg su se mladi odrekli),14 a uz njih se na tu temu nae poneka karikatura ili vic. Sjeanje na praznik prisutno je u oba televizijska dnevnika i u informativnim emisijama, esto s kratkim anketiranjem graana na ulicama, izjavama povjesniara i politiara ili protagonista tadanjih slavlja (npr. nositelja tafete).15 Sjeanje na taj praznik redovito se obiljeava u vremenskim kalendarima ili u novinskim rubrikama u kojima se biljee misli dana.16 Osim toga, mediji redovito, ak i na naslovnicama, izvjetavaju o dvjema najveim neslubenim proslavama u ast Dana mladosti u Kumrovcu i na Dedinju i znatnom slovenskom prisustvu na objema.17 Impresivan je popis raznih proslava i dogaanja na temu Dana mladosti tijekom zadnjih dvadeset godina. Na taj su dan organizirane proslave pod naslovom tafeta mladosti ili Dan mladosti s imitatorom Tita i pratnjom; nakon slubenog dijela slijede koncerti i zabave (u mjestima Donja Idrija, Kranj, Izola, Lokavec nad Ajdovino, Radenci, a posebno je velika, s oko tisuu gostiju, u Krpinu pri Begunjah),18 izlobe (Pokrajinski muzej u Kopru i tamonji
9 Na njemu su pred masom od pet tisua ljudi nastupili, izmeu ostalih, Leb i sol, Divlje jagode, Sokoli, Laufer, Let 3, Psihomodo pop, ank rock i Lani Franz. Glavna nagrada u nagradnoj igri bio je crveni Stojadin. Organizatori su izjavili da je glavni motiv manifestacije zabava i provokacija. 10 Na onoj iz 2007. pie Neka vam je sretan 25. maj 2007., Dan mladosti drugarice i drugari omladinci. 11 Na drugoj estitki, iz 2007. godine, moe se nai ovaj, sjevernokorejski: http://www.youtube.com/watch?v=7LuRz30ngI8. 12 Vidi primjere sa simptomatinim naslovima i zapisima: Zato ne moemo zaboraviti Dan mladosti, http://www.kata.si/dajana/zakaj-ne-moremo-pozabiti-dneva-mladosti/; Svim ponosnim Titovim pionirima, omladincima udarnicima, brigadirima i vojnicima, estitam 25. maj Dan MLADOSTI, http://www.redbook.si/user/BOJAN/blog/41910=25.maj-dan-mladosti/; Svi koji ste dovoljno stari da se sjetite slavljenja 25. maja, i onima kojima neto znai, estitam. Meni znai vrijeme bezbrinosti, http:// www.nebojse.si/Forum/index.php/topic,3518.0.html (pristup 8. i 9. 7. 2012). 13 http://24ur.com/novice/svet/video-zivela-jugoslavija-zivel-tito.html (pristup 9. 7. 2012). 14 Delo, Ljubljana, 25. 5. 2012., (Generacija D) str. 24. Toga su dana u Delu na tu temu objavljena pozor! ak tri dua lanka. 15 Kovai i Bizjak (2012) utvruju da dravna televizija kod toga ima prednost zbog arhivskih snimaka, uz vie ozbiljnijih priloga i studijskih razgovora. 16 Na primjer u n. n. rubrici na zadnjoj stranici Dnevnika, 25. 5. 2009., mogue je proitati: elimo da dananji dan provedete im ljepe, iako je ponedjeljak, ak i ako se ne sjetite Dana mladosti. 17 Npr. Masovni poklon Titu (NeDelo, Ljubljana, 22. 5. 2005., naslovnica), Dan, kada je oivjela biva Jugoslavija (Delo, Ljubljana, 24. 5. 2005., str. 12), Meu posjetiteljima Titova groba najvie Slovenaca, a najmanje Crnogoraca (Delo, Ljubljana, 25. 5. 2006., str. 17), Tisue hodoastile Maralu (NeDelo, Ljubljana, 24. 5. 2009., naslovnica), ivio Dan mladosti (Mag, Ljubljana, 28. 5. 2008., str. 54-58) i sl. 18 Manifestacija nosi ime Mjesec mladosti, tafeta putuje po gornjoj Gorenjskoj (Tri, Naklo, Radovljica, Bled, irovnica, Begunje) cijeli mjesec, sve dok ne bude sveano izruena Titu i Jovanki na zakljunoj priredbi na kojoj sviraju bendovi kao to su Rock Partyzani. Program i fotografije na http://www.mesec-mladosti.si/. Valja spomenuti jo nekoliko mjesta gdje se takoer organiziraju tafete mladosti s proslavama manjeg opsega: Stari trg ob Kolpi, zatim onu koja iz Bazovice (Italija) preko granice zavrava u istom onom mjestu Begunje, Planina pri Sevnici, Dol pri Ljubljani i entjur.

MITJA VELIKONJA. Jugoslovenija

55

Fakultet za humanistike studije 2010. godine pripremili su izlobu Josip Broz Tito, na Fakultetu drutvenih znanosti u Ljubljani mladi je austrijski slikar Walter Steinacher otvorio izlobu Titovih portreta, dok je prateu instalaciju pripremila Elena Fajt; zatim mariborska EX-garaa 2008. godine), koncerti (Izola, Maribor), sportski dogaaji i zabave (mjesto rna na Korokem, Maribor, Litija) te klupske veeri (u nekoliko klubova u Ljubljani).19 Mnogo je dogaanja i na alternativnoj sceni (klub Metelkova u Ljubljani, Mostovna u Novoj Gorici, Pekarna u Mariboru). Godine 1996., Titov imitator sudjelovao je u kvizu srednjih drvodjeljskih kola, pod nazivom Dan mladosti slovenskog drvodjelstva. Dekor dogaanja, namijenjen iskljuivo zabavi, ukljuuje uobiajene simbole onih vremena: Titov lik, crvenu petokraku, pionirke, partizanske uniforme, tadanje pjesme, slogane itd. Na taj dan, odnosno zbog toga dana, niu se i razliite stranako-politike aktivnosti. Privatnu proslavu Dana mladosti u svom vrtu, u kojem takoer stoji kip Tita, svake godine uprilii i ekstremni desniarski populist Zmago Jelini. Mlade Ujedinjene liste socijaldemokrata, 1998. godine, organizirala je tafetu solidarnosti s kojom su prikupljali doprinose za jednu terapeutsku zajednicu iz kofje Loke. Rasprava u ljubljanskom Gradskom vijeu o imenovanju prilazne ceste gradu po pokojnom maralu odvijala se upravo tih dana 2009. godine. Godine 2012., na taj je dan u Ljubljani osnovan pomladak Pozitivne Slovenije Budunost Slovenije, nakon ega je uslijedila zabava. Proslava Dana mladosti u suvremenoj je Sloveniji postala vana trina nia. Putnika agencija Van Gogh, u proljee 2010. godine, ponudila je paket slavljenja toga dana u turskoj Kapadokiji.20 Studentska drutva na taj dan organiziraju izlete u Kumrovec. Ljubljanske su mljekare povodom svoje 55. godinjice, 2012. godine, u sreditu Ljubljane organizirale Dan mladosti (s dodatkom duha i tijela), na kojem su nastupale zvijezde jugonostalginog popa, grupa Novi fosili. Ove su godine na Kongresnom trgu slavile 45. godinjicu Alpskog mlijeka, a poziv na proslavu sa slovenskim i hrvatskim pop izvoaima glasio je: Dan mladosti ove e se godine u prijestolnici odvijati u znaku 45. obljetnice Alpskog mlijeka i koncerta glazbenih zvijezda. Mjesto odravanja krasila je gigantska instalacija paketa mlijeka na kojem je slovima Alpskog mlijeka pisalo 25. maj te Dan mladosti. Rock Partyzani za prologodinji 25. svibnja, koji smo svojevremeno obiljeavali kao roendan druga Tita, izdali su novi singl Anka Partizanka, a intervju su zakljuili rijeima: ivio 25. maj Dan mladosti. 21 Na tlu bive federacije Titov se roendan najintenzivnije slavi u Kumrovcu, gdje se posljednjih godina proslava naziva Dani mladosti i veselja,22 te na njegovom grobu na Dedinju.23 tafeta mladosti masovna je manifestacija u crnogorskom Tivtu zbog tamonjeg vrlo aktivnog jugonostalgiara, samozvanog generalnog konzula SFRJ; slavi se u Vojvodini na nekom privatnom imanju u kojem je park ureen kao mini Jugoslavija; na mnogo zabava i koncerata i u Bosni i Hercegovini te tradicionalno projugoslavenskoj Istri. Dan mladosti najpopularniji je jugoslavenski praznik u samostalnoj Sloveniji, kojega se ne samo obiljeava, ve ga se i izdano slavi. Raznovrsnost slavljenja i obiljeavanja dokazuje da se ne radi samo o generacijski ili ideoloki homogenoj populaciji, ve da on razliitim skupinama znai razliito, da ga slave razliito i da su motivi za slavljenje vrlo razliiti (od
Vidi sluaj iz 2012. godine: http://www.napovednik.com/dogodek214287_parlamentpub_dan_mladosti_petek_25maj_2012. Poziv zapoinje sljedeim rijeima: U ove dane mnoge od nas stisne u grudima kad se sjetimo da smo u to doba prije jedva trideset godina bili u pripremama za Dan mladosti. () Mnogi se od nas i dalje sjetimo tih vremena i s nostalgijom u mislima slavimo 25. maj na razliite naine. Zato ga ove godine ne bismo slavili malo drugaije 21 http://24ur.com/ekskluziv/glasba/z-anko-partizanko-na-barikade.html, (pristup 8. 7. 2012). 22 Vidi sjajnu etnoloku studiju krbi-Alempijevi i Mathiesen Hjemdahl 2006. Program ovogodinjeg festivala dostupan je na http://www.danmladosti.org/. 23 Taj praznik, pa i godinjicu njegove smrti tri tjedna ranije, na njegovom grobu obiljei na tisue hodoasnika, koji dolaze samostalno ili organizirano, kao predstavnici brojnih drutava Josip Broz Tito iz svih bivih republika.
19 20

56

LANCI

prilagodbe novim uvjetima do kritike aktualne vlasti). Popularnost se, pak, stavlja na test: ne toliko zbog uredbe aktualnih nositelja moi, kao to je to bilo 2012. godine s okrunicom Ministarstva, ve zbog njegove komercijalne i ideoloke inkorporacije, jer ga se poinje shvaati tek kao povod za zabavu, prodaju ili stranaki populizam. Treba dodati da je Dan mladosti kao antipraznik dobio svoj antipraznik: revizionistika skupina Zdrueni ob lipi sprave prije nekoliko godina, samo dan kasnije, 26. svibnja 2009. godine, organizirala je sveanost u Strelikoj ulici u Ljubljani, gdje je tijekom rata ubijen kolaborant Lambert Ehrlich.

Dan Republike, 29. novembar

Drugo zasjedanje AVNOJ-a predstavlja prekretnicu u razvoju NOB-a, koja je od samog poetka imala za cilj ne samo borbu protiv okupatora nego i borbu za novu, sretniju Jugoslaviju s naprednijim socijalistikim drutvenim ureenjem. (Franjo Tuman 1960:172)

29. studenoga 1943., u bosanskom Jajcu na drugom zasjedanju AVNOJ-a, osnovana je druga, socijalistika i federativna Jugoslavija, te su, stoga, taj i sljedei dan, 30. studenoga, bili dravni praznici Dan Republike.24 Na taj su dan prvaii bili slubeno primani u pionire. Datum je u imaginariju bive drave bio toliko vaan da je svoje mjesto naao ak i na dravnom grbu, ispod est baklji. Dan Republike bio je neka vrsta antipraznika obiljeavanju dana osnivanja bive jugoslavenske drave, Dana ujedinjenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 1. prosinca (1918). Danas se 29. novembra kod nas obiljeava ili ga se slavi na razliite naine. Prije nekoliko godina na taj su se dan odravali jugonostalgini tulumi u alternativnom centru Metelkova u Ljubljani, u klubu Izbruh u Kranju te u mariborskom Kava baru, 25 a u posljednje se vrijeme i u drugim klubovima odravaju tematske Yugo veeri ili Yu-rock proslave.26 U punoj dvorani Primskovo u Kranju, 30. studenog 2011. godine, odrana je proslava Dana Republike s jugorock festivalom Srce nam e vedno igra 2011 [Srce nam i dalje zaigra], na kojem je osam bendova sviralo pjesme iz jugoslavenskih vremena. Dogaaj se reklamirao sloganom Pionirke i pioniri ujedinimo se. Sudionici i izvoai, kao i itava mizanscena na svim tim dogaanjima, podsjea na ona vremena, od zastava i zvijezda do pionirskih uniformi. Sjeanje na bivi praznik obiljeava se i drugaije. Na zidovima ljubljanskih ulica naao sam grafit ivio 29. nov. i ablonu ivio 29. novembar Dan republike. Jugonostalgini bend Zaklonie spominje taj dan u refrenu svoje pjesme In Memoriam: Kad budem sam na Republike dan, od piva i pljuge iri se smrad, a grupa Mi2 u pjesmi Oda gudeki [Oda odojcima]: Nakon etiri gemita vidjeli smo svoj termin, kraj studenog u sjeanje starim vremenima. U ljubljanskoj knjinici Polje na zadnji se Dan republike odvijalo knjievno dogaanje Dan publike s itanjem bajki za odrasle s vrlo jasnom aktualnom politikom notom.27

Na taj isti dan, 1945. godine, na ustavotvornoj skuptini osnovana je FNRJ, Federativna narodna republika Jugoslavija. Vidi snimak slavlja na http://www.youtube.com/watch?v=iuRH-Kqg65g, pristup 11. 7. 2012. Vidi http://sl-si.facebook.com/events/206543332755382/ (pristup 10. 7. 2012). Najduu tradiciju ima kranjski Rock Bar Down Town, gdje se 2011. odrala ve deveta veer jugonostalgine glazbe. 27 U dogaanju su sudjelovali televizijski voditelj, DJ i kreativni direktor marketinke agencije Botjan Napotnik i ilustrator Ciril Horjak. Po miljenju potonjega, rije je o politikom itanju s mobilizacijskim uinkom stvaranjem osjeaja zajednitva, tj. kao mobilizacija za socijalistike vrijednosti, za drutveno uz pomo domaeg i ugodnog aputanja bajki. Po njihovom su miljenju upravo socijalistike vrijednosti temelj svih bajki (Perger 2011).
24 25 26

MITJA VELIKONJA. Jugoslovenija

57

I 29. se novembar, kao i Dan mladosti, redovito spominje u medijima28 (uz neposredno ratovanje rijeima na internetu), ponekad se citiraju odlomci iz tadanjih zanosnih sveanih lanaka, a na njega se vrlo esto nadovezuju novinske kolumne i misli dana.29 Na blogovima se odvijaju burne rasprave: tamo se mogu nai zapisi poput:
Povodom dananjeg praznika, elim da meu slovencima ne bude vie netolerancije prema narodima bive Jugoslavije. elim i da svi u bivoj Jugoslaviji zaborave na nacionalizam Da rata vie nikada ne bude! Da se volimo i druimo kao to smo (su) se nekad! A sada idem gledati film Valter brani Sarajevo.30

Obiljeavanja je, naravno, najvie na jugonostalginim internetskim stranicama, npr. na Yugokroniki.31 I na taj dan internetom krue estitke, koje ponekad ukljuuju poveznicu na neki hit (npr. Dan republike grupe Zabranjeno puenje).32 Na internetu je mogue nai i Facebook grupe npr. e pomnite tovarii: danes je Dan republike 29. november [Pamtite li jo drugovi: Danas je Dan republike 29. novembar]. Slina je situacija i u drugim mjestima neko prave, a danas virtualne drave Jugoslavije: veina obiljeavanja, a i proslava, izdano ureenih socijalistikim i jugoslavenskim dekorom, odvija se upravo u virtualnom prostoru (ponovno spominjem Facebook grupu Dan Republike). Ponekad su organizirane kulinarske veeri tipa Dani Titove kuhinje. Pravo i najmasovnije slavlje odrava se svake godine na Danima AVNOJ-a u Jajcu svaki put s velikim odazivom Slovenaca.33 Dan Republike, za razliku od Dana mladosti nije toliko iskoritavan u komercijalne i zabavne svrhe. Shvaen je mnogo ozbiljnije, kako kod svojih tovatelja, tako i kod njegovih ideolokih protivnika. Kao primjer sukoba dogaaja spomenut u kulturno-glazbenu sveanost Zbora za republiku s naslovom Oivljenje, koja se odvijala tik prije posljednjih prijevremenih parlamentarnih izbora, 29. studenoga 2011. Da je rije o jo jednom primjeru antipraznika antiprazniku, za simboliko protivljenje jugoslavenskom 29. novembru, svjedoi injenica da je u pozivnici pisalo da e sveanost ponovno upozoriti na vrednote slobodnog demokratskog drutva, slovenskog osamostaljenja i ustavne demokracije te Rezolucije Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu.34 Iako se nisu izriito pozivali na njega, retorika je identina onoj koju nalazimo kod drugih osuivanja Jugoslavije, socijalizma, Tita, partizana i praznika posveenim njima, kao to je poznato u vokabularu suvremene slovenske desnice.

28 Sjeanje na zadnji 29. novembar odvijalo se u kontekstu smrti zadnjega jugoslavenskoga premijera Ante Markovia, koji je umro dan ranije, 28. studenog 2011. 29 Zadnja u Dnevniku 30. 11. 2011, n. n. na posljednjoj strani, poinje s: Neki su nas itatelji upozorili da smo zaboravili na 29. novembar, jedan od najveih praznika u bivoj Jugoslaviji 30 http://www.tomazgorec.si/tag/29-november/. Jo jedan primjer: Dan republike 29. novembar estitam svim Jugonostalgiarima!, http://www.had.si/blog/tag/dan-republike/. Zanimljiva je i slika seksi partizanke na Dan republike 2006., http://seks. blog.siol.net/2006/11/29/29-november/. Vidi i http://www.marasirako.info/index.php/sirako/blog/apoliticni-zapisi/53-danesje-dan-republike. Najvie je toga na blogu Red Book, http://www.redbook.si/ Socijaldemokratske stranke (pristup 22. 6. 2012). 31 http://www.yugokronika.com/viewtopic.php?f=30andt=820. 32 Rubrika Dela Glazba za dobro jutro, 29. 11. 2012., poela je rijeima: Bilo jednom u Jugoslaviji, bio je 29. novembra, bio je Dan republike. Grupa Zabranjeno puenje je ostala. http://www.delo.si/kultura/glasba/glasba-za-dobro-jutro-torek-29.html (pristup 11. 7. 2012). 33 29. novembra 2008., na zadnjoj okrugloj obljetnici 65., prema mojoj procjeni, od pet tisua sudionika, desetina su bili Slovenci, sveani uvod priredio je imitator Tita Ivan Godni, a u ime slovenske delegacije govorio je predsjednik organizacije boraca Janez Stanovnik. 34 Zanimljivo je kako je prologodinje osvjetljivanje Grosuplja, koje je trebalo biti povodom veselog prosinca, neki autor s interneta odmah shvatio kao proslavu Dana republike. Njegov ga je sugovornik brzo umirio rijeima Ne seri, to je bio komunjarski praznik, Na je gradonaelnik ipak desniar. http://www.grosuplje.info/component/option,com_joomlaboard/Itemid,289/func,view/ catid,12/id,1841/ (pristup 10. 7. 2012).

58

LANCI

Dan Titove smrti, 4. maj

Kada itamo sve te lanke i rasprave (strane, o Titu, op. M. V.), esto zaboravljamo da oni nisu namijenjeni naim domoljubima i pristalicama Tita, ve prvenstveno onim drugima. Za nas se ti lanci i ta pisanja ponekad ine kao puno ponavljanja poznatih istina: ali zaboravljamo da smo mi ve uvjereni i privreni, dok oni to jo nisu, i da im je potrebno mnogoto jo objasniti, to je nama ve dosadno. Nita posebno, nita novo! viemo u svojoj vatrenoj neskromnosti. (Dimitrij Rupel, nekrolog Titu)35

etvrtog svibnja 1980. godine u Ljubljani umro je jugoslavenski predsjednik Josip Broz, pokopan je nekoliko dana kasnije u Beogradu na velebnom pogrebu, uz prisustvo gotovo cijeloga svjetskog politikog vrha. Do kraja postojanja drave koja ga je nadivjela jedanaest godina, na taj bi se dan u 15.05 sati, u vrijeme njegove smrti, zaorile sirene, nakon ega je prvih godina slijedila minuta utnje, a u razliitim su se kolektivima odvijale organizirane komemoracije. Godinjice Titove smrti u Sloveniji se ne prisjeaju s nekim posebnim slavljima, meutim, ona se obiljeava na razliite naine. Jedan od razloga je taj to u Sloveniji nema mjesta sjeanja36 na Tita kao u nekim drugim bivim jugoslavenskim republikama: njegovi (slovenski) pristae na taj se dan upute na njegov grob na Dedinju. Taj se praznik ne slavi kod kue, ve na svetom mjestu u Beogradu. Slovenski mediji redovito izvjetavaju o tim hodoaenjima te se prisjeaju Titove smrti, i to uglavnom neutralno intonirano. Navest u nekoliko primjera: lanak pod naslovom Sjeanje na Tita i dalje ivi poinje rijeima: Prije 27 godina u Ljubljani je umro tadanji jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito o kojem mnogi danas imaju podijeljena miljenja37 ili Meu Titovim pristaama u Kui cvijea najvie je Slovenaca38; zatim televizijski prilog o tome kako su ljudi primili njegovu smrt39 itd. Ponekad nostalgini patos ipak prevlada te se mogu proitati tekstovi npr. Nostalgija i dalje ivi, Jugoslavije vie nema, a Jugoslaveni su ostali, ili Tito nakon Tita 4. svibnja bit e etvrt stoljea od dana koji je Jugoslaviju zavio u crno, ili Mirno snivaj, drue stari!40 Godinjica Titove smrti redovito se spominje u tzv. vremeplovima, rubrikama koje donose pregled onoga to se dogodilo na odreeni dan, u vrlo neutralnom obliku, gotovo telegrafski. Slike s pogreba pojavljuju se u video spotu rock benda Dan D Lep dan za smrt, koji je sastavljen od snimaka Titovog posljednjeg putovanja i pogreba.41 Dramatian zakljuak jednog od najgledanijih slovenskih filmova svih vremena, Outsidera Andreja Koaka iz 1997. godine, koji je prekretnica kako za glavnog junaka tako i za itavu zemlju, dogaa se upravo na dan Titove smrti. Naao sam ak i pjesmu posveenu preminulom predsjedniku, koja je bila objavljena 4. svibnja 2009., a koja zavrava stihovima: Nostalgija je golema, esto plaem, / u glavi mi svie, / nije mogue, ali elim / sa svitanjem vidjeti druga Tita.42 Naposljetku,
Teleks, Ljubljana, 6. 5. 1980, str. 47 Referiram se, dakako, na koncept Pierrea Nora (1996). 37 http://www.rtvslo.si/svet/spomin-na-tita-se-vedno-ziv/70535 (pristup 22. 6. 2012). 38 http://www.rtvslo.si/svet/foto-med-titovimi-privrzenci-v-hisi-cvetja-najvec-slovencev/282392. vidi i prilog o ovogodinjem hodoaenju na Dedinje: http://www.rtvslo.si/svet/foto-med-titovimi-privrzenci-v-hisi-cvetja-najvec-slovencev/282392 (pristup 10. 7. 2012). 39 Primjer je emisija Preverjeno[Provjereno] iz travnja 2010. godine, koja zapone rijeima voditeljice: Tito za mnoge, koji su odrastali u njegovo vrijeme, znai laganu nelagodu: tada veini nije bilo loe, a nekako nam je godilo da su na njegov pogreb doli svi ti dravnici, pa i zapadni, neki voe, afriki ak su i plakali. Simptomatino, u prilogu je rije o njegovim zadnjim tjednima u Ljubljani, o njegovim enama, a i o drugoj, diktatorskoj i zloinakoj strani njegove vladavine. http://24ur.com/bin/video.php?media_ id=60451985andsection_id=1andarticle_id=3279003. 40 Delo, prilog Ve, Ljubljana, 29. 5. 2005, naslovnica i str. 14, Mladina, Ljubljana, 8. 5. 2000, str. 3234. 41 Zanimljivo, lan grupe Dan D tvrdi da je taj njihov video spot vie gledan u svibnju; intervju, 2. 8. 2010. 42 Naslov pjesme je V spomin TITU [U sjeanje TITU]. http://www.alter.si/tabla/showflat.php/Cat/0/Number/653795/ page/4/fpart/all/vc/1 (pristup 10. 7. 2012).
35 36

MITJA VELIKONJA. Jugoslovenija

59

na se taj dan na internetu vode estoke rasprave meu Titovim pristaama i neprijateljima, u komentarima ispod lanaka i snimaka na tu temu, preko drutvenih mrea te na blogovima. 43 Prilino je drugaije u drugim dijelovima bive Jugoslavije. U Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori mogue je u novinama povodom godinjice smrti nai osmrtnice koje Titu piu njegovi bivi pioniri, graani, borci, jugonostalgine udruge ili pojedinci.44 Naravno, i tamo se na taj dan niu lanci o tome tko je zapravo bio Tito za primjer sam uzeo hrvatski lanak u kojem se nadugo opisuje uzbudljiv ivot tajnog agenta T. T.45, ili utvruje tko je bio nepoznati Tito iz amerikih arhiva.46 Godinjica Titove smrti najslabije se obiljeava od svih analiziranih antipraznika, najmanje je popularna i masovna te najmanje zanimljiva za popularnu i potroaku kulturu to ne znai da je zaboravljena. Dio razloga za to je sam predmet obiljeavanja, koji je u sutini negativan smrt.47 Vana je i injenica da taj dan pada samo tri tjedna prije sljedeeg, a znatno popularnijeg jugoslavenskog praznika, Dana mladosti, koji ipak slavi neto pozitivno roenje. Smatram da su ta dva praznika preblizu, te su zato popularniji Dan mladosti i Dan Republike, koji su est mjeseci udaljeni. Slino je tome i u sadanjem slovenskom prazninom kalendaru: izmeu Dana dravnosti i Dana samostalnosti i jedinstva takoer je est mjeseci, a glavni katoliki blagdani (Boi, Uskrs, Velika Gospa) pojavljuju se u redovitim etveromjesenim intervalima (prosinac-travanj-kolovoz).

Zakljune misli
Prije zakljuka, jo kratka usporedba sa susjedstvom. Slino kao i kod bivih jugoslavenskih praznika, u nekim mjestima Italije koja su do kraja Prvoga svjetskog rata bila dijelom AustroUgarske (dijelovi pokrajina Friuli-Venezia Giulia, Trentino-Alto Adige),48 sjeaju se dana roenja njihovog habsburkog cara Franje Josipa Prvog. Svake godine 18. kolovoza, odvijaju se razliite manifestacije, proslave, turistiki festivali (s koijama, imitatorima cara i njegove Sissi, odjeom iz toga vremena, pleu se valceri Na lijepom plavom Dunavu, ili Radetzky mar i sl.), slue se mise na raznim srednjoeuropskim jezicima, organiziraju se koncerti, sveane veere sa srednjoeuropskim jelima,49 predstavljanja folklornih skupina, a najee pod neutralnim naslovom kao Praznik srednjoeuropskih naroda. Ba kao to je Jugoslavija opjevana s Od Vardara pa do Triglava, od erdapa pa do Jadrana, Habsburka je monarhija u tim proslavama zahvaena izmeu Karpata, Alpa i Balkana. Za razliku od jugoslavenskih antipraznika, ta dogaanja uivaju potporu lokalnih i dravnih vlasti u Italiji te diplomatskih predstavnitava susjednih srednjoeuropskih drava. Odgovori na to kako, tko i zato tamo slavi Carev roendan, slini su onima na pitanja koja sam postavio u uvodu dakle, kako, tko i zato slavi jugoslavenske praznike u Sloveniji i kakvi su njihovi ideoloki znaaji i politike posljedice. Po mom miljenju kod sva ta tri praznika Dana mladosti, Dana republike i godinjice Titove smrti ne radi se toliko o
43 Vidi npr. zapis na blogu Marka Crnkovia na tu temu http://crnkovic.blog.siol.net/2010/05/14/ne-cakaj-na-4-maj/ ili u Drugem svetu slovenskom blog asopisu http://www.drugisvet.com/novice/32-letnica-titove-smrti.html (pristup na oba 10. 7. 2012). 44 Npr. http://www.genspot.com/video-325415/crnogorske-novine-pune-titovih-osmrtnica.aspx (pristup 22. 6. 2012). 45 http://www.jutarnji.hr/uzbudljivi-zivot-tajnog-agenta-t--t-/751725/?pageNumber=1#page_1 (pristup 22. 6. 2012). 46 Globus, 2. 5. 2008., str. 39-57. 47 Iako su Slovenci upravo u tom smislu vrlo specifini jer Kulturni praznik slave na dan smrti, a ne roenja nacionalnog pjesnikog barda Preerna. 48 Npr. Madonna di Campiglio, Gorica, Cormons, kocjan ob Soi, Giassico itd. 49 Izmeu ostalog njoki, gula, pivo i neizostavna sacher torta.

60

LANCI

kontinuitetu prolosti, nepromjenjivoj i mimetikoj ostavtini jugoslavenskih i socijalistikih vremena koja bi s vremenom bljedila. Svjedoci smo upravo suprotnom: proliferaciji razliitih oblika njihovog slavljenja i obiljeavanja. to se vie vremenski odmaknemo od onih vremena, to je snanije tranzicijski organiziran zaborav jai (odnosno osuda sjeanja, damnation memoriae), slavi ih se na vie naina. Ako su se ti dani isprva tek neutralno obiljeavali u glavnim medijima i slavili srameljivije, u uim drutvenim skupinama i na alternativnoj sceni, danas ih je mogue nai i na sredinjim gradskim trgovima, na velikim dogaanjima, u svim starim i novim medijima te ak i u okviru stranakih aktivnosti. Te praznike u vrijeme jugoslavenskog socijalizma vidim kao, rijeima Hobsbawma, izmiljenu tradiciju koja je legitimirala tadanji poredak; a danas, u suvremenoj Sloveniji kao antipraznike, kao tradicionalni izum, jer su se primili meu ljudima, postali narodnim dobrom i popularni gotovo bez podrke struktura moi. Zato valja odgovore na pitanja kako, zato i tko traiti u sadanjosti, a ne u prolosti: u dananjim ideolokim i pop-kulturnim okolnostima, a ne u iluziji kontinuiteta. Nisu vani niti sadraj (ontologija, pravo znaenje praznika), niti sama prazna repetitivna forma praznika oba su u tom konkretnom sluaju od sekundarnog znaaja. Bitno je simboliko protivljenje postojeem i emancipacija od njega, dakle razliitost u odnosu na suvremene slovenske nacionalistike i neoliberalne diskurse. No, razliitost nije nuno opozicija: pogreno bi bilo zakljuiti da su ti antipraznici samo otpor onome to se u Sloveniji dogaa od osamostaljenja nadalje. Premda tovatelji starih praznika simboliki poruuju Sloveniji to nije naa drava, to jo nuno ne znai da za njih vrijedi Jugoslavija je naa drava. Protivljenje postojeem moe biti ozbiljno, radikalno drugo, koje ga stvarno ugroava, ili deklarativno, ve inkorporirano u to postojee, koje ga tek ugodno uznemirava. Drugim rijeima, motivi, ciljevi i dometi obiljeavanja ili slavljenja 25. i 4. svibnja te 29. studenoga kod razliitih skupina (inicijatora, organizatora, izvoaa, publike) znatno se razlikuju: kod jednih je nedvojbeno rije o kritici i otporu sadanjem drutvu, a kod drugih o komodifikaciji razliitosti kroz pop-buntovnitvo, bezbolnu provokaciju, puku zabavu ili trinu niu, a, mjestimice, i o stranakom populizmu. Zato konana analiza mora proizlaziti iz kulturoloko metodolokog ishodita da se znakovi mogu shvatiti razliito u razliitim kontekstima i u razliitim skupinama (Saukko 2003:101). Analiza (anti)praznika zapravo je kolski primjer kulturoloke studije koja uzima u obzir i ispituje pojmove fluidnosti oznaitelja, kontekstualne (i ne samo tekstualne) analize, kulturne hibridizacije, (kontra) hegemonije, te istovremeno hijerarhizacije diskursa i drutvenih skupina (dakle, utjecaja struktura moi na diskurse). U skladu s tim strukturirat u zakljune odgovore. Na horizontalnoj razini, na razini analize kulturne produkcije utvrujem sljedee. Praznici koje smo analizirali, ba kao i svi ostali praznici, doseu integraciju uz pomo datuma (Kulji 2012:134), ali na drugaiji nain nego to se slave obini ili slubeni (s osobnom prisutnou, obrednim fizikim udruivanjem na svetim mjestima). Potrebno ih je razumijevati drugaije nego dosad. Prvo, generacijski: sasvim je jasno da te praznike ne slave, niti ih se prisjeaju samo stari drugovi, koji se odupiru tranzicijskim narativnim lomovima, ve da meu njima prevladavaju mlae postjugoslavenske generacije. To je vidljivo kako u organizaciji, tako i kroz samu prisutnost na priredbi koja se protee sve od rijei otpora do puke zabave/prodaje/samopromocije. Drugo, tovatelji tih praznika dobro su svjesni novih okolnosti u kojima ive.50 Oni angairani u njima vie upozoravaju na aktualne nepravde, nego to se samo nekritiki prisjeaju dobrih starih vremena; stara simbolika nastupa kao kritika nove. Drugi, oportunisti, auru starih praznika mogu dobro iskoristiti za svoje komercijalne,
50 Ovogodinji se u festival u Kumrovcu odvijao pod geslom Bratstvo i jedinstvo je zavrilo, vrijeme je da se upoznamo onakvi kakvi stvarno jesmo.

MITJA VELIKONJA. Jugoslovenija

61

zabavne ili stranake ciljeve. Naposljetku, to se tie samoga naina slavljenja, tj. obiljeavanja, veliki dio njih seli se na internet, u obliku online zajednica na Facebooku, Twitteru, blogovima, YouTubeu, internetskim forumima ili barem grupnoj e-poti. Stari se praznici slave i paralelno, koristei nove medije i kibernetiki prostor, donose novo definiranje zajednice, nove, paralelne socijalnosti, odnosno nove oblike udruivanja ljudi. Na vertikalnoj razini, na razini kritike ideologije, mogue je, s jedne strane, primijetiti suoavanje ideologije domovinskog i neoliberalnog slovenstva te, s druge strane, paletu drugih ideolokih struja koje se ovoj protive ili pak prilagoavaju. Najprije u objasniti strategije neutraliziranja ideolokih znaenja i politikih dosega jugoslavenskih antipraznika. Prva je metoda izravna, brutalna konfrontacija i pokuaji zabrane, to je oito iz spomenute okrunice, ili pak organizacija antipraznika antipraznicima. Protagonisti su ovdje povijesni revizionisti ili antijugoslavenski nacionalisti koji ponekad djeluju kroz dravne institucije, a ponekad kao civilno-drutvena inicijativa. Drugi je nain znatno rafiniraniji: nostalgini sentimentalizam koji se vee uz te dane donosi gorko-slatko i pasivno prisjeanje na ona vremena koja su nepovratno prola.51 Znaenje antipraznika svedeno je na puki eskapizam od tvrde sadanjosti, ali ne kao dokaz postojanja nekadanje alternative kapitalizmu i nacionalizmu. Trei je nain, po mom miljenju, najefikasniji: njihovo potroako i pop-kulturno ukroivanje. Premda se ini da se slavljenje preivjelih jugoslavenskih praznika suprotstavlja vladajuoj ideologiji, ono je zapravo u odreenoj mjeri potvruje. Tri su strategije pacifikacije. Prvi je komodifikacija, dakle rasprodaja: praznici postaju nova trina prilika. Naroito je Dan mladosti u velikoj mjeri poniknuo u slovenski potroaki mainstream (turizam, zabave itd.). Druga je strategija ukroivanja trivijalizacija: o tim se praznicima i o bivoj dravi govori na razini uenja, egzotike i blage provokacije, ili je se ponovno stvara na nain postmodernog ekscesa i travestije. Praznici su degradirani na razinu kurioziteta. Tih je dana mogue u medijima nai kakljive zapise u rubrikama kao to su Zanimljivosti ili (Vjerovali ili ne),52 reportae o osobenjacima sakupljaima socijalistikih memorabilija ili jugonostalgiarima uope, ili ak, u poplavi raznih kulinarskih rubrika, o kulinarstvu toga vremena.53 Trea je strategija ve vie puta spomenuta uravnoteenost, odnosno objektivnost medija koji izjednaavanjem perspektiva grade poloaj i ideologiju vlastite neutralnosti. Manjak vlastitog miljenja kompenziraju liberalistikom maksimom pluralizam pogleda koji jedino, bez bilo kakve refleksije, konfrontira miljenja, primjerice, antijugoslavena i projugoslavena, titofoba i titofila, zagovornika partizanske i domobranske istine, rtve okupatorskog i poslijeratnog nasilja itd., na temelju kojih bi gledatelj zatim trebao sam stvoriti miljenje. Mediji time automatski suavaju kompleksnu debatu na dvije krajnosti, za / protiv, a pritom isputaju/ ignoriraju sve ostale aspekte, meu kojima je, naravno, najvanije kritino suoavanje s aktualnim stanjem. S druge strane, na uskrsavanje tih preivjelih jugoslovenskih praznika treba gledati na nain simbolikog kontrakulturnog i subpolitikog otpora. Premda u ideoloki i komercijalno kontaminiranom obliku, i premda se ponekad direktno ne nadovezuju na svoj izvor (umjesto
51 Vidi primjer lanka Od habita sestara Urulinki do pionirskih crvenih marama i titovki; Delo, Ljubljana, 25. 5. 2009., str. 10, ili Sitne radosti nae mladosti, sa znaajnim podnaslovom U bivoj smo Jugoslaviji 25. svibnja slavili Dan mladosti, a mi smo se danas prisjetili stvari koje su obiljeile nae odrastanje. http://www.rtvslo.si/zabava/zanimivosti/drobne-radosti-nase mladosti/203724 (pristup 3. 7. 2012). 52 Kao primjer uzimam pisanje medija 25. svibnja 2009.: npr. neki privatni vlasnik ulice u Brezovici je eli preimenovati u Titovu (2009), http://www.mladina.si/80863/25-05-2009-zasebna_titova_ulica_na_brezovici_/?utm_source=dnevnik%2F25%2D05 %2D2009%2Dzasebna%5Ftitova%5Fulica%5Fna%5Fbrezovici%5F%2Fandutm_medium=webandutm_campaign=oldLink, propitivanje o tome je li Jovanka Broz bila rtva ili urotnica? http://24ur.com/novice/svet/preverjeno-jovanka-broz-zrtev-ali-zarotnica. html, ili Titova udovica za Politiku prekinula utnju (Delo, Ljubljana, 25. svibnja 2009., str. 20), i naravno Titov novac je i slovenski http://24ur.com/novice/slovenija/titov-denar-tudi-slovenski.html (pristup 9. srpnja 2012.). 53 Recenzije knjige recepata JNA i Titovih najdraih jela objavljene su na Dan republike, obje sa simptomatinim naslovom: Prosto kao pasulj (Delo, Kult, 2. prosinca 2012, str. 37) i Tajne Titove kuhinje (urnal, 30. studenoga 2005., str. 43).

62

LANCI

Titov roendan slavi se samo Dan mladosti), zna se o kakvom je danu rije, premda to nije jasno izreeno. Ako se u konanoj interpretaciji moda uini da su sadrajno ve potpuno ispranjeni, potrebno se sjetiti njihove biti: da su to zapravo praznici nekadanje vienacionalne drave sa socijalistikom ideologijom u sadanjoj nacionalnoj dravi neoliberalne ideologije. Vei simboliki antagonizam gotovo da ne mogu zamisliti. Bez obzira na to priznaju li to organizatori i sudionici tih slavlja ili ne, ti praznici nose i opozicijske ideoloke konotacije. No, za razliku od slubenih, dekretiranih, dravnih ili vjerskih praznika, jugoslavenski se antipraznici ne naslanjaju na institucionalne subjekte moi u suvremenom slovenskom drutvu. Oni nisu orkestrirani niti meusobno usklaeni osim u paranoinim teorijama zavjere deurnih antikomunista i antijugoslavena, zapravo nitko ne stoji iza njih. Uglavnom nastaju po principu odozdo prema gore. To dokazuje ranije obraena irina njihovih naracija, mediji u kojima se slave, raznolikost priredbi i dob te namjere njihovih tovatelja, koji nadaleko nadmauju neke zasad suzdrane sluajeve stranako-politike instrumentalizacije tih praznika. Institucionalizirana lijeva54 politika (stranaka Pozitivna Slovenija i Socijaldemokrati, Savez boraca, Savez slobodnih sindikata Slovenije), naime, povremeno i iz populistikih razloga oprezno koketira s referencama na jugoslavenska i socijalistika vremena, koja su i dalje u dobrom sjeanju kod velikog dijela Slovenaca, ali te stranke nisu meu inicijatorima ili organizatorima proslava. Unato moguim implicitnim simpatijama prema njima, one se slubeno ne angairaju u tim proslavama (osim pojedinih njihovih mladih lanova). Jugoslavenski/socijalistiki/partizanski kontra postojeem stanju (i u ovom sluaju antipraznike) kriom se koriste, u prvom redu, u dnevno-politikim konfrontacijama s desniarskim strankama i institucijama. Ukratko, smatram da odavanje poasti bivoj dravi i njezinom voi u velikoj mjeri nastaje i po anti-principu. Osim ve spomenutih pop-kulturnih, potroakih i stranako-politikih pragmatikih i instrumentalnih pojanjenja, moe ih se razumjeti i kao kontrakulturne i subpolitike geste koje nastaju ad hoc, kao reakcija, disperzno, stihijski, odozdo prema gore u suprotnosti s domovinskim i neoliberalnim diskursom, institucijama i voama. Njihove tovatelje umjesto ontoloke (generacijske, usko ideoloke, etnike) povezuje negativni identitet, zajednika opozicija, koja, dodue, ostaje na simbolikoj razini. U pravilu se ta slavlja ili obiljeavanja koriste za otre kritike aktualnog stanja, ak i kroz naglaavanje pozitivnih aspekata jugoslavenskih vremena (socijalna sigurnost, zdravstvena zatita, antifaizam, tolerancija i solidarnost, antinacionalizam). Kritike idu i na raun novog praznikog kalendara.55 U svakom sluaju, to puko suprotstavljanje nije dovoljno za bilo kakvu politiku emancipaciju ili ak mobilizaciju sve ostaje samo na simbolikoj razini. tovie, moda je ak i vie blokira nego potie, jer kritiku ograniava na povijesni antagonizam socijalistike/ multinacionalne Jugoslavije i neoliberalne/jednonacionalne Slovenije, bez da otvara put novom, aktualnijem promiljanju alternative i otpora. U svakom sluaju, ve samo postojanje i proirenost jugoslavenskih antipraznika u modernoj Sloveniji, znai da vladajui antijugoslavenski i antisocijalistiki ideoloki diskursi koji traju ve gotovo etvrt stoljea nisu bili sposobni dosei hegemonijsku pobjedu u slovenskom praznikom kalendaru.
54 Lijeva naravno uvjetno, jer sam uvjeren da je u posthladnoratovskom razdoblju, a posebno u kontekstu postsocijalistike tranzicije, besmisleno operirati starim, neko opravdanim kategorijama stranake ljevice i desnice. Danas obje pristaju ne temeljne premise neoliberalne ideologije i novog svjetskog poretka te koriste desniarski ili ljeviarski dekor samo u taktine, populistike svrhe. 55 Npr.: Uskoro emo slaviti jo samo katolike praznike; umjesto osmog marta imamo Veliku Gospu, a nas ateiste nitko nije pitao, to s tim praznikom! i s druge strane ini mi se da Dan mladosti sa svojom simbolikom ostaje iv bez masovne pompe. U mojoj mladosti nije bila samo pompa i tafeta, postojale su i kulturne priredbe kojih danas nema (S unukom u kolicima na trnicu po ribe intervju s ivom Vidmar. Delo, Ljubljana, 25. svibnja 2012., str. 12.).

MITJA VELIKONJA. Jugoslovenija

63

Umjesto zakljuka
Spomenuta okrunica Ministarstva o tome da je Josip Broz Tito simbol totalitarnog reima i da je svako velianje komunistikog totalitarnog reima protuustavno u Sloveniji je, oekivano, dobila polarizirane odjeke. Mislim da je najpoznatiji onaj glavnog tajnika kolskog sindikata koji je odgovorio ironijom:
Moram priznati da su nas raskrinkali jer smo za danas imali pripremljeno revolucionarno preuzimanje vlasti. Pripremali smo se dvije godine, ja za to dodue nisam znao, no to je sitnica. Na sebe preuzimam svu odgovornost te sam do kraja svog ivota spreman obavljati drutveno-koristan rad.

Slinu dozu oslobaajue ironije mogue je nai u sluaju fotomontaa koje su kruile po razliitim mailing-listama povodom Dana borca, 4. srpnja 2012. Na njima se nalaze danas najrazvikaniji slovenski antikomunisti i antijugoslaveni neki bivi lanovi Saveza komunista s uspjenim karijerama jo u vrijeme Jugoslavije odjeveni u partizanske uniforme, nose partizanske zastave i simbole, a glazbena im je pratnja Hej tovarii (Hej drugovi).56 Vjerojatno je oslobaajui humor, koji koristi praznike staroga reima za kritiku postojeeg reima, trenutno najvei politiki domet takvog diskursa. A mogue je i da postane prvi pravi korak gradnje alternative i otpora. LITERATURA
Attali, Jacques. 1992. Povijest vremena. Zagreb: August Cesarec. Durkheim, Emile. 1976. The Elementary Forms of the Religious Life. London: George Allen and Unwin Ltd. Eliade, Mircea. 1992. Kozmos in zgodovina. Mit o venem vraanju. Ljubljana: Hieron, Nova revija. Kovai, Anja i Maria Bizjak. 2012. Dan mladosti v lui televizijskega poroanja. Istraivaki rad na predmetu Etnike studije i studije Balkana. Ljubljana: FDV. Kulji, Todor. 2012. Kultura spominjanja. Teoretske razlage uporabe preteklosti. Ljubljana: Znanstvena zaloba Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani. Matoec, Milivoj. 1973. Heroj Tito. Zagreb, Ljubljana: Zagreb film, Orbital Progres. Nora, Pierre. 1996. Between Memory and History. U Realms of Memory. Conflicts and Divisions. Nora Pierre, ur. New York: Columbia University Press, 1-20. Perger, Nina. 2011. Glorifikacija socialistinih vrednot in emancipatorni znaaj mitske in utopine govorice skozi izbrane pravljice. tudija primera Dan (re)publike. Istraivaki rad na predmetu Politike mitologije. Ljubljana: FDV. Saukko, Paula. 2003. Doing Research in Cultural Studies. An Introduction to Classical and New Methodological Approaches. London, New Delhi: Thousand Oaks, Sage. krbi-Alempijevi, Nevena i Kirsti Mathiesen Hjemdahl, ur. 2006. O Titu kao mitu. Proslava Dana mladosti u Kumrovcu. Zagreb: Filozofski fakultet FF press, Srednja Europa. Tuman, Franjo. 1960. Stvaranje socijalistike Jugoslavije. Zagreb: Naprijed. Velikonja, Mitja. 2008. Titostalgija. tudija nostalgije po Josipu Brozu. Ljubljana: MediaWatch, Mirovni intitut. Velikonja, Mitja. 2012. (u tisku). RocknRetro. Novi jugoslavizam u savremenoj slovenakoj popularnoj muzici. U Nebeska Jugoslavija. Interakcije politikih mitologija i pop-kulture. Vjekoslav Perica i Mitja Velikonja, ur. Beograd: XX vek. Zerubavel, Eviatar. 2003a. Time Maps. Collective Memory and the Social Shape of the Past. Chicago, London: The University of Chicago Press. Zerubavel, Eviatar. 2003b. Calendars and History. A Comparative Study of the Social Organization of National Memory. U States of Memory. J. K. Olick, ur. Durham, London: Duke University Press, 315-337. Zerubavel, Eviatar. 2004. The Social Marking of the Past. Toward a Socio-Semiotics of Memory. U The Cultural Turn (Matters of Culture). R. Friedland i J. Mohr, ur. Cambridge: Cambridge University Press, 184-193.

56 Redom: Jana, Rupel, Bavar, Gorenak, Rode, Drobni, Grims, Novakova, Tanko, Jerovek, Oman, Jelini, Virant, Irglova, Peterle, turm, Brezigarjeva, Cukjati, Matos, Uran

64

LANCI

Yugoslovenia. Celebration of Ex-Yugoslav Holidays in Contemporary Slovenia

Summary

The article discusses cultural dimensions and ideological context of the celebration of the most popular Yugoslav holidays in contemporary Slovenia: Youth Day, Republic Day and the anniversary of Titos death. They represent kind of symbolic anti-holidays to the new holidays in Slovenian political calendar. The characteristics of those celebrations in cultural context are their diversity, new forms of celebration, the usage of new technologies, even the transfer to cyber space and their generational indeterminacy. In ideological context, they represent a hegemonic conflict: on one hand, their significance is neutralized by suppression, sentimentality, trivialization and commodification (i.e. incorporation into commercial and popular culture), while, on the other hand, they represent an alternative and an opposition to the governmental ideological discourses and political institutions. Key words: holidays, ideology, collective memory, nostalgia, Yugoslavia, Tito