1

Razvitak ovisi upravo o vaem udjelu!

Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice

impressum

Izdava Odraz - Odrivi razvoj zajednice (e-mail: odraz@zg.htnet.hr)

Priprema i ureenje Ivana Laginja

Ureenje Lidija Pavi

Recenzent Jasminka Ledi

Struni suradnici ura Suec, lektura Alan Vojvodi Sanja Bingula

Grafiko oblikovanje Tomislav Kraljevi

Zagreb, rujan 2001. godine I. izdanje

Sva prava pridrana. Niti jedan dio prirunika ne smije se koristiti ili reproducirati bez pisanog doputenja izdavaa.

CIP Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb UDK 352(497.5)(035) LAGINJA, Ivana Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice: razvitak ovisi upravo o vaem udjelu /<Ivana Laginja i Lidija Pavi>.Zagreb: ODRAZ Odrivi ravoj zajednice, 2001. Ime autora preuzeta iz impresuma.Bibliografija ISBN 953-98563-1-0 1.Pavi, Lidija I. Lokalna uprava Hrvatska Prirunik 411114065

Sadraj:
PREDGOVOR.............................................................................................................................................................4 UVOD: UIMO ZAJEDNO ...............................................................................................................................................6 TEORIJSKA POLAZITA: OD SOCIJALNE DRAVE DO CIVILNOG DRUTVA......................................................................................7 GDJE JE HRVATSKA U GLOBALIZACIJSKIM TRENDOVIMA? ......................................................................................................8
PRVI DIO- UKLJUIVANJE ZAJEDNICE U LOKALNE PROGRAME RAZVOJA .................................................................................... 11

Razvijena demokratska struktura - preduvjet ukljuivanja .............................................................................12 Ukljuivanjem pojedinaca i skupina raste socijalni kapital ........................................................................12 Kako prepoznati uspjenu zajednicu? .............................................................................................................13 Uspostavljanje veza sa stvarnim ivotom ....................................................................................................14 Kako zapoeti?.................................................................................................................................................14 Nema gospodarskog razvoja bez razvoja ljudskih potencijala ........................................................................15 Uvaimo tradiciju! ...........................................................................................................................................16 Procijenite stanje u zajednici..........................................................................................................................16 to je (organizirana) zajednica i kako djeluje? ..............................................................................................17 Politiari i kreatori razvoja moraju potivati lokalne okolnosti .....................................................................19 DRUGI DIO - VJEBE ZA RAD S GRUPOM .......................................................................................................................20 METODE OIVLJAVANJA ZAJEDNICA .............................................................................................................................21 A) MEUSEKTORSKA SURADNJA .......................................................................................................................22
Jedan i svi vjeba u kojoj ete svoje vizije usporediti s ..................................................................................23 tuim i pronai naine kako da ih uskladite. ....................................................................................................23 Sektori i njihova uloga u drutvu ....................................................................................................................24 Koristi od meusektorske suradnje ..................................................................................................................26 Da zakljuimo: Koristi od sudjelovanja javnosti u postuipcima donoenja odluka ................................................27
B)

NAINI SUDJELOVANJA JAVNOSTI U POSTUPCIMA DONOENJA ODLUKA ....................................................29

to je sudjelovanje? .......................................................................................................................................30 Putevi donoenja odluka na razini organizacije ................................................................................................31 Tko/to je javnost? ........................................................................................................................................32 Sudjelovanje javnosti u postupcima donoenja odluka ......................................................................................33 Odgovornost za sudjelovanje javnosti u postupcima odluivanja ........................................................................34 Razine ukljuivanja javnosti u postupke donoenja odluka ................................................................................35 Jeste li aktivni ili pasivni graanin? ................................................................................................................37 Igra uloga Spalionica smea stie u na grad ................................................................................................38

C)

STRATEGIJA UKLJUIVANJA JAVNOSTI U POSTUPKE ODLUIVANJA ............................................................41 1. Prepoznavanje problema .............................................................................................................................42

Tehnika dogovaranja (deliberacije) .................................................................................................................44 Kako zapoeti ................................................................................................................................................48

2. Tko su dionici? ............................................................................................................................................49

Analiza dionika..............................................................................................................................................51 Odluite o vlastitim metodama i tehnikama ..................................................................................................... 57

4. Izrada akcijskog plana ................................................................................................................................58

POJMOVNIK .............................................................................................................................................................63

LITERATURA: ..........................................................................................................................................................655

pripremu Prirunika krenuli smo u ODRAZ-u kao svjedoci i sudionici trenutnih tokova u Hrvatskoj, odnosno velikih i brzih promjena u drutvu. ivot svih stanovnika Hrvatske dramatino se mijenja iz dana u dan, da spomenemo samo neke promjena mirovinskog i zdravstvenog sustava, izgradnja novih autocesta, nova strategija razvoja zemlje, prostorni planovi i dr. Vrijeme je donoenja velikih i vanih odluka koje e ostaviti duboki trag na budunost odnosa u drutvu i nain ivljenja svih nas. Iz poloaja obinog graanina pitamo se gdje smo tu mi i kako mi sudjelujemo u svim tim vanim odlukama. Svakodnevno smo svjedoci suoavanja graana s odlukama o kojima, zbog neupuenosti ili nepoznavanja vlastitih prava, nisu bili na vrijeme obavijeteni. Iz toga esto nastaju nesporazumi i sukobi u drutvu, stvarajui negativnu energiju i poveanje trokova. Jedno je od vrlo vanih i nezaobilaznih pitanja budueg demokratskog razvoja Hrvatske upravo razumijevanje potreba ukljuivanja graana u sustave donoenja odluka kao i znanje o nainima sustavne i otvorene suradnje graana, uprave i poslovnog sektora te ukljuivanje graana u sustave donoenja odluka. Ovaj smo Prirunik pripremili u elji da vlastita saznanja i iskustva podijelimo s onima koji educiraju graane o njihovim pravima i obvezama, mogunostima i nainima njihovog djelovanja. U Priruniku se vrlo esto spominju planovi razvoja, pa je moda vano objasniti zato smo krenuli u pripremu ovog Prirunika upravo s te toke gledita. Zbog velikih promjena u drutvu i razvoja koji se intenzivira, inilo nam se da bi se na primjerima regionalnog razvoja moglo na jasan i ilustrativan nain pojasniti ideja ukljuivanja graana u sustave donoenja odluka.

Materijali su nastajali tijekom jedne godine i koriteni su u radu radionica koje je udruga ZOE Centar za ouvanje ruralnog naslijea provodila u Lici. U nedostatku domae literature, poela sam prikupljati inozemnu literaturu i za provedbe vlastitih radionica pripremila sam veinu materijala iz ovog Prirunika. Zajedno sa svojim kolegama zapoela sam vrlo jednostavno pitanjima: to svatko od nas moe uiniti za razvoj svog kraja? Kako moemo doprinijeti boljitku svoje zajednice? U okviru radionica ostvarili smo puno pozitivne energije i generirali mnoge ideje. Zahvaljujui entuzijastinim polaznicima, bili smo u prigodi isprobavati svoje ideje i dodatno ih razvijati. Ovom prigodom elim zahvaliti svojim kolegama-trenerima koji su mi pomagali u pripremi i provedbi radionica: Andreji Ton i Alanu Vojvodiu, trenerima udruge EOS, te Korneliji Mrnjaus. Moji kolege iz ODRAZ-a prihvatili su izazov i spomenute radne materijale zajedno sa mnom oblikovalii u Prirunik koji se nalazi pred vama. Zahvaljujem i Nives Ivelja iz udruge MI na iskazanom interesu i korisnim savjetima. Prirunik je podijeljen u dvije glavne cjeline: teorijski uvod o radu sa zajednicama i sudjelovanju javnosti te vjebe za rad na radionicama s iscrpno objanjenim procesom deliberacije. Smatrali smo da ovakav izbor prua dovoljno informacija za sve koji zapoinju svoje aktivnosti u zajednici. Posebno bih eljela naglasiti da neki dijelovi Prirunika mogu izgledati zahtjevno, ali s obzirom da su isprobani u praksi, uz sigurnog voditelja mogu se postii zavidni rezultati. Moje

Predgovor:

osobno iskustvo govori da ak i u vrlo tradicionalnim zajednicama, kao to su one u kojima smo radili, sudionici reagiraju vrlo zainteresirano, a ideje do kojih se dolo potiu na daljnje djelovanje. Ovaj je Prirunik, prije svega, namijenjen trenerima koji poduavaju lanove udruga, neformalnih inicijativa, zainteresirane graane i ostale o djelovanju u vlastitim zajednicama. Osim njih vjerujemo da e u nekim svojim dijelovima biti koristan i voditeljima projekata, voditeljima mjesnih odbora i ostalim (pokretakim snagama pojedincima i skupinama) u zajednici. Teorijska podloga za tehnike kojima se potie sudjelovanje graana i deliberacija, u ovom su Priruniku stoga dane u najmanjoj mjeri. Smatramo da je u Hrvatskoj ve napisana, dostupna ili prevedena dovoljna koliina relevantne literature za sve one koji osjeaju potrebu za dodatnim teorijskim objanjenjima. Upravo iz tog razloga na kraju Prirunika donosimo popis koritene literature, koju vam najtoplije preporuamo. Dakako - jednim se Prirunikom ne mogu dati odgovori na sva pitanja, to nam i nije bila namjera. Vano je naglasiti da je ovo prvi materijal ovakve vrste u Hrvatskoj i da mu je elja pruiti to vie primjera i naina kako pokretati zajednice na djelovanje, graane ohrabriti da se ukljuuju u procese i programe razvoja, a istraivae potaknuti na daljnji rad u ovom, vrlo vanom podruju za budunost demokracije u Hrvatskoj. Uz nadu da e vam ovaj Prirunik pomoi u radu u vlastitoj zajednici, namjenjujemo ga vama kao putokaz i poduku.

Ivana Laginja Zagreb, rujan 2001.

Uvod:

Uimo zajedno
emeljno pitanje na koje ovaj Prirunik eli ponuditi odgovor je kako na primjenjiv nain pomoi i olakati graanima da se aktivno ukljue u djelovanje lokalnih zajednica. To je pitanje kljuno za funkcioniranje demokracije danas. Odgovor na to pitanje, zapravo, znai odgovor na to kako stanovnici mogu najbolje utjecati na svoje ivljenje, kako mogu kvalitetno ostvarivati svoja graanska prava i obveze, koristei pritom demokratske postupke i sudjelujui u djelatnostima o kojima su se do sada uglavnom brinula tijela uprave i poslovni sektor (naalost, nikada dovoljno dobro). Djelovanje u zajednici je temelj drutvenog ivota: nekad sukladan s procesima u drutvu, nekad korektiv za ostale sektore, ali uvijek nuan. S obzirom da rije zajednica ima iroko znaenje, vano je naglasiti da pod izrazom zajednica u ovom kontekstu mislimo na aktivnosti i oblike organiziranja stanovnika odreenog podruja koji dobrovoljno rade za njenu dobrobit bilo kroz formalne ili neformalne inicijative. Osim toga, nisu pod nadzorom vlasti, niti na lokalnoj, niti na nacionalnoj razini. Organizacije na razini zajednice, meutim, mogu dobivati financijsku potporu vladinih tijela ili mogu raditi u suradnji s njima i imati partnersko-poslovne odnose, jer rade s jednakim ciljem, na rjeavanju jednakih problema, a od partnerstva mogu imati koristi svi, i organizacije i tijela vlasti i zajednica u cjelini. Najea pitanja koja se susreu u radu sa zajednicama su: kako pridobiti utjecajne i aktivne lanove zajednice da se angairaju i sudjeluju u radu organizacija lokalne zajednice? Kako postii da lokalne inicijative i udruge provode dio programa lokalne uprave? Kako zapostavljene dijelove zajednice ukljuiti u procese? Ovaj se Prirunik bavi, prije svega, praktinim pitanjima u smislu poveanja aktivnosti zajednice i osiguranja njene ukljuenosti u programe lokalnog razvoja. Za lokalno stanovnitvo, temeljno je pitanje kako neki plan razvoja odgovara na probleme zajednice, jer on najee dolazi kao inicijativa izvan nje. Da bi se glas stanovnitva uo, ono mora biti ukljueno u procese odluivanja. Valja imati na umu da samo educirano i organizirano stanovnitvo moe artikulirati svoje potrebe i aktivno se ukljuiti u proces donoenja odluka u zajednici. Vano je sustavno uiti i upoznati se s teorijom. Stoga e ovdje biti spomenut samo najosnovniji teorijski okvir za rad u zajednici, sa eljom da itatelje potaknemo na daljnje istraivanje, u emu e popis literature i koritenih izvora, nadamo se, biti korisni. Time elimo doprinijeti ublaavanju neselektivne primjene inozemnih instant-rjeenja.

Teorijska polazita: od socijalne drave do civilnog drutva

Model Keynesijanske intervencionistike socijalne drave, primjenjivan u desetljeima nakon Drugog svjetskog rata, polazio je od pretpostavke postojanja stabilnog gospodarskog rasta, snane nacionalne drave, velike zaposlenosti, te tradicionalne strukture s jednim zaposlenim hraniteljem. Osim toga, postoji i opa drutvena suglasnost o solidarnosti te masovna industrijska proizvodnja i potronja. Temeljem toga odvijao se proces ustroja drutva, uspostavljeni su sustavi socijalne sigurnosti te odreen odnos drave, drutva i trita. To danas dolazi u pitanje, jer je ovaj tip socijalne drave, zbog vlastite nefunkcionalnosti, vrhunac dosegao ekonomskom krizom sedamdesetih godina 20. stoljea. Osim toga, svjedoci smo porasta nezaposlenosti irom svijeta, nastanka novih (i nestabilnih) nacionalnih drava i redefinirane proizvodnje i potronje. Stoga se, umjesto keynesijanske, sve vie govori o tzv. schumpeterijanskoj dravi kao adutu globalizacijskih procesa, koji podrazumijeva smanjenu mo nacionalne drave, slobodno trite i individualizaciju socijalnog, s pretpostavkom da se tako stvaraju uvjeti za konkurentnost i prilagodljivost trendovima na meunarodnom tritu. Trai se otvorenost, osobna aktivnost, inovativnost, ukljuenost i angaman ljudi. Odgovornost za socijalnu politiku prebaena je s drave na zajednicu, obitelji i pojedince te na civilno drutvo. Zapadne se drave globalizaciji i promjenama u drutvu i ekonomiji prilagoavaju smanjivanjem socijalnih prava, decentralizacijom, privatizacijom i stvaranjem nove zaposlenosti, preraspodjeljujui uloge. U Liberalnom modelu, veina stanovnitva socijalnu sigurnost ostvaruje na tritu, kupujui je u poduzeu ili kod osiguravateljskih drutava. Provodi se smanjenje socijalnih trokova, jer su do sada prevladavajui - opi i javni sustavi socijalne sigurnosti - individualizirani i smanjeni na najugroenije slojeve stanovnitva. Liberalni ekonomisti tvrde da dravna intervencija u privredu ne stvara nova radna mjesta, nego samo manipulira kapitalom i umrtvljuje ga, stvarajui inflaciju i velika (i neostvariva) daljnja oekivanja korisnika. Nasuprot tomu, antiliberali - branei socijalnu dravu i reguliranu privredu (Keynesijanizam), tvrde da se liberalnim pristupom stvaraju socijalne razlike u drutvu i da je sama privreda u tom smislu neupotrebljiva, a da je inflacija cijena pune zaposlenosti. Bez obzira kako bilo, proces koji se dogaa na Zapadu, a i na Istoku, od 1990. godine je raspad drave blagostanja. Promicatelji novih globalizacijskih trendova u postsocijalistikim zemljama su nadnacionalne agencije - Svjetska banka i Meunarodni monetarni fond, ali i Meunarodna organizacija rada,
1
2 1

John Maynard Keynes, 1883. 1946., poznati engleski ekonomist i monetarni strunjak. Predavao je na Cambridgeu te je niz godina radio u javnoj slubi. Rije je o vjerojatno najutjecajnijem ekonomistu 20. stoljea, ije su ideje zanimljive i praktiarima i teoretiarima zato to se bavio stvarnim problemima zaposlenosti i prihoda, istodobno ostajui vjeran ekonomskoj teoriji. Napustivi klasian liberalni koncept, zalagao se za nadzirana ulaganja i aktivan javni sektor koji potie trinu ekonomiju. Tijekom 1920-ih poznat je po prijedlogu programa javnih radova kojima drava poveava zaposlenost, a time i kupovnu mo stanovnitva.

Joseph Alois Schumpeter, 1883. 1950., poznati austrijsko-ameriki ekonomist. Predavao je na fakultetu u Grazu i Bonnu, radio u privatnom sektoru i ak bio i ministar financija Austrije, prije nego to je 1932. poeo predavati na Harvardu u SAD. Osniva je razvojne ekonomije koja se temelji na meudjelovanju pojedinca i gospodarstva u cjelini. Njegov je glavni doprinos ekonomiji teorija, prema kojoj je poduzetnik dinamiki imbenik unaprjeenja poslovnog ciklusa jer, suoen sa suparnitvom i padom dobiti, stvara tehnike i financijske inovacije koje potiu ekonomski rast. Tu je teoriju kasnije ukljuio u teoriju ekonomskog razvoja kapitalizma.

Vijee Europe, Europska unija, UNHCR. One su postsocijalistikim zemljama sklone nametati zapadne modele i nuditi radikalna rjeenja, ne vodei dovoljno rauna o tranzicijskim problemima novonastalih drava. One zagovaraju liberalan model ureenja drutva i socijalne drave kojeg smatraju najprilagoenijim globalizacijskim procesima i novoj ekonomiji, prema uzoru na reganizam i taerizam iz osamdesetih godina 20. stoljea. Ili, primjerice, ileanski model iz sredine osamdesetih, pretpostavljajui da e se postsocijalistike zemlje tako uspjenije prilagoditi trinoj ekonomiji, da e poveati odgovornost pojedinaca za vlastitu sudbinu i potisnuti mentalitet ovisnosti o dravi, ukorijenjen tijekom socijalizma. U postsocijalistikim se zemljama, usporedo s propau planske ekonomije i jednostranake drave, dogodilo dramatino sueljavanje s globalizacijom i njenim ekonomskim i socijalnim posljedicama. Dotad je u prvom planu bila drava, kolektivitet koji raspodjeljuje rad, socijalne statuse, materijalna dobra, a prijelaz na trino gospodarstvo zahtijeva korjenitu promjenu odnosa. Naime, liberalna demokracija u prvi plan stavlja pojedinca. Stoga, zemlje u regiji prolaze mukotrpan put izgradnje trine ekonomije i drutva, postupno gradei institucije civilnog drutva i podiui ukupnu ekonomsku djelotvornost. U postsocijalistikim zemljama, velik je raskorak izmeu tenji irokih slojeva za odravanjem makar minimalne socijalne sigurnosti iz socijalistikog razdoblja i neoliberalnih zahtjeva za 3 deformaliziranjem zaposlenja, to za posljedicu ima drastine promjene u podruju odreivanja radnih odnosa i veliko poveanje individualne odgovornosti graana za zaposlenje. Osim navedenih elemenata tranzicije, u postsocijalistikim zemljama dodatni problem predstavlja i demokratska tranzicija, pod ime podrazumijevamo prije svega poveanje sudjelovanja graana u donoenju odluka (osim promjene Ustava i zakona i uspostave viestranaja te stvaranje demokratskih institucija vlasti). To je podruje vrlo vano za razvoj demokracije i drutva, ali i vrlo zahtjevno.

Gdje je Hrvatska u globalizacijskim trendovima?

Poloaj Hrvatske je sloen, jer unutranja dinamika i zadanosti naeg drutva - prema nekim 4 domaim autorima - zahtijevaju Keynesijanski model socijalne drave. Nakon ratnih godina i ratne solidarnosti i kolektivizma, kau oni slijedilo je razdoblje u kojem su razliite drutvene skupine, vie ili manje uspjeno, traile i ostvarile preraspodjelu drutvenog bogatstva. Kako je drutveno bogatstvo poslijeratne Hrvatske oskudno, uspjenost primjerice braniteljskih i umirovljenikih zahtjeva izaziva frustracije ostalih drutvenih skupina, koje trae uravnoteeni pristup socijalnim i ostalim pravima. Usporedno, sve je vie prisutan i pritisak iz inozemstva, koji namee Schumpeterijanski model socijalne drave. Predstojee reforme u Hrvatskoj - mirovinska i zdravstvena, uz potrebu decentralizacije dravnih institucija i nunost prilagodbe globalizaciji, mogle bi stoga izazvati dodatne pritiske i dodatno zaotriti borbu oko ogranienog drutvenog bogatstva. Institucije i drutvene strukture ionako najee ne predstavljaju izraz jednostavno postignute suglasnosti, nego politike borbe. Procesom decentralizacije, koji niz ovlasti prenosi na nie razine djelovanja, ta e se borba
3

Prilagodljivo ili skraeno radno vrijeme, rad kod kue, rad s dugim izbivanjima itd. 4 U tekstu je veinom kao izvornik koriten lanak: Globalizacija i socijalna drava, Vlado Puljiz, str.11-34 u Globalizacija i socijalna drava, zbornik radova, uredio Sinia Zrinak, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta (izdanje Revije za socijalnu politiku), Zagreb, 1998. Osim toga, preporuujemo: Sustavi socijalne politike, Vlado Puljiz (et al.), Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta (izdanje Revije za socijalnu politiku), Zagreb, 2000. Socijalne reforme Zapada, od milosra do socijalne drave, Vlado Puljiz, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta (izdanje Revije za socijalnu politiku), Zagreb, 1997.

odvijati sve vie na lokalnoj, a ne na nacionalnoj razini. Tim je vea potreba za organiziranim djelovanjem graana. Cinini, ljutiti, nezainteresirani graani danas u politici vide sustav koji im ne pomae, niti im slui ili olakava ivot. Otueni su od institucija koje su stvorene da im slue parlamenta, politikih stranaka, medija i kola. Osjeaju da su istjerani iz politike, da vie ne kontroliraju svoje ivote i budunost, a da o njihovoj sudbini odluuju divovi na koje ne mogu utjecati: ekonomski sustav, pravni sustav, zdravstveni sustav, sustav obrazovanja, politiki sustav, politike stranke i slino. S druge strane, problemi s kojima se suoavaju poveavaju se i ne nestaju. Rije je o trendu dulje vrijeme prisutnom u svijetu, pa ni Hrvatska nije u tomu iznimka. Hrvatsku posebnost ini, moda, injenica to su graani tijekom posljednjih desetak godina sustavno uvjeravani kako su njihovi pojedinani problemi manje vani od injenice uspostavljanja drave. Na oltar dravnosti svatko je trebao podnijeti osobnu rtvu. Logino je, stoga, da su graani u Hrvatskoj u velikoj mjeri smatrali da samo predsjednik ili vlada mogu rijeiti njihove probleme i nisu ih pokuavali rjeavati na lokalnoj razini.

to je ono to ini da demokracija funkcionira kako bi trebala?

Prije svega, graani koji osobno prihvaaju odgovornost, sposobni su odluivati o javnom interesu i organizirani su u svojim zajednicama. S druge strane, to su institucije koje potiu rast i razvoj civilnog drutva.

Znaaj sudjelovanja graana u procesu donoenja odluka u decentraliziranom drutvu je odluujui. Lokalne zajednice moraju funkcionirati bolje i aktivnije nego do sada zbog novih izazova koji se pred njih postavljaju. Odgovornost svih dijelova civilnog drutva, a posebno onih koji se bave teoretskim promiljanjem te onih koji ta znanja prenose irokom krugu graana, stoga je vrlo velika i ogleda se u prepoznavanju i jaanju svih kljunih struktura i postupaka zdravog javnog ivota.

Ukljuivanje zajednice u lokalne programe razvoja

10

Prvi dio

Ukljuivanje zajednice u lokalne programe razvoja

kljuenost zajednice u lokalne programe razvoja znai da je veina njenih stanovnika: - organizirana u svojim lokalnim organizacijama, neformalnim inicijativama ili mreama;

- upoznata s planovima razvoja na lokalnoj razini koje planira i priprema lokalna vlast, kao i s mehanizmima utjecanja na procese planiranja i donoenja odluka; - upoznata i suglasna s nainom koritenja sredstava namijenjenih razvoju njihove regije, koja trebaju koristiti razvoju zajednice u cjelini; - aktivno surauje s tijelima lokalne uprave i samouprave, a ovisno o okolnostima poduzima i vlastite inicijative s ciljem ostvarivanja ope dobrobiti. Zahvaljujui takvom nainu djelovanja, veina stanovnika zajednice postaje "vlasnikom" ostvarenih postignua, pa ih stoga uva i o njima brine. Planovi i strategije razvoja u kojima surauje zajednica, imaju puno bolju mogunost za uspjeh. Naalost, pri izradi brojnih planova ne koristi se takav nain rada. Osobito je to sluaj u nerazvijenim podrujima, gdje se stanovnici osjeaju odvojenima od sustava donoenja odluka. Lokalne vlasti i ostala "mjesta moi" izrauju planove razvoja, uz pretpostavku da im je dovoljno poznato to je sve potrebno, zanemarujui pritom osjeaje i spoznaje o stvarnim potrebama ljudi koji ive u tim podrujima. Poslovni sektor i poduzetnici, takoer, osjeaju da vlasti ne prepoznaju njihove potrebe i potencijale, te da nisu svjesni njihovih postignua. Vrlo se esto dogaa da planovi razvoja pojedinih krajeva ne ostave nikakav trajan utjecaj u regiji, jer planirane aktivnosti nisu ukljuivale lokalno stanovnitvo, a istodobno lokalno stanovnitvo te planove nikad nije prihvatilo kao svoje.

Planovi razvoja, stoga, trebaju osigurati kvalitetno ukljuivanje lanova zajednice u cilju: - dobivanja kvalitetnih informacija o lokalnim problemima i mogunostima, s kojima je lokalno stanovnitvo najbolje upoznato; - ouvanja konstruktivnog doprinosa i energije domaeg stanovnitva; - osiguravanja iroke potpore njihovoj provedbi; - koritenja i jaanja lokalnih inicijativa; - iniciranja, unaprjeenja i dugoronog ouvanja lokalnih znanja i vjetina.

11

Razvijena demokratska struktura - preduvjet ukljuivanja

Osnovni preduvjet za ukljuivanje graana, odnosno zajednica, u sustave odluivanja jest razvijena demokratska struktura na svim razinama, pa tako i na razini lokalnih tijela uprave i samouprave. Da bi se postiglo njihovo djelatno ukljuivanje, potrebno je demokratsku strukturu (okvir) nadopuniti s vie neformalnih ili poluformalnih (savjetodavnih) kanala, koji razliitim skupinama i dijelovima lokalne zajednice omoguuju proirenje komunikacije i utjeu na procese donoenja odluka. Neke od tih aktivnosti mogu biti u funkciji osiguravanja dijela javnih potreba, koje nisu izravno vezane za lokalnu samoupravu i upravu, poput voenja sportskih klubova, organiziranja razliitih drutvenih dogaanja, skupina samopomoi, vjerskih ili kulturnih drutava i slinog. Druge aktivnosti mogu biti vie vezane za javne slube i njihov cilj moe biti djelovanje u ime lokalnih vlasti ili utjecaj na njih kao to su udruge roditelja, skupine graana s razliitim zdravstvenim problemima, skupine koje se bore za poboljanje kvalitete ivota ili za prava zapostavljenih dijelova zajednice. Bez obzira na njihove ciljeve, razliite skupine i organizacije u zajednici okupljaju dio lokalnog stanovnitva, i to na najnioj razini, te spontano ostvaruju temeljne socijalne funkcije drutva. Primjerice, one: ire informacije i uvaju kolektivno pamenje; pomau stanovnitvu da se povezuje i omoguuju im da se ukljuuju u razliite zajednike aktivnosti; stvaraju uzore mladim ljudima i ue ih odgovornosti za vlastiti ivot i brizi za druge lanove zajednice; pruaju osjeaj sigurnosti ivljenja u zajednici i razvijaju kod stanovnitva potrebu za djelovanjem u cilju unaprjeenja zajednice u kojoj ive; omoguuju afirmaciju pojedinaca te osoban razvoj daljnjim uenjem i razvojem osobnih znanja i vjetina.

Ukljuivanjem pojedinaca i skupina raste socijalni kapital

Moemo pretpostaviti da e dugorono djelovanje i razvoj lokalnih inicijativa, organizacija i njihovih aktivnosti okupljati sve vie i vie ljudi. Stoga se, ako se govori o programima razvoja, najbolje u poetku usmjeriti na postojee skupine u zajednici. Kod toga se, meutim, ne smije zaboraviti na brigu o suradnji izmeu pojedinaca i skupina, kao i potrebu slobode pojedinaca da se u rad pojedinih skupina ukljuuju prema vlastitim interesima i eljama. Neki ljudi jednostavno vie vole djelovati samostalno ili do sada nisu bili u prigodi nai se s istomiljenicima. No, tek razvojem skupnih aktivnosti i umreavanjem razliitih inicijativa i organizacija, raste socijalni kapital i bolje se uva dugoronost djelovanja veeg broja ljudi. Pod socijalnim kapitalom podrazumijevamo sve aktivnosti, akcije, pojedince i grupe koji vlastitim djelovanjem doprinose razvoju zajednice i obogauju cjelokupan ivot zajednice. Zato moemo rei da su pokazatelji djelatne i vitalne zajednice: iroka rasprostranjenost organizacija u zajednici (najee udruga) te osposobljenost njenih lanova i zaposlenika, dobra obavijetenost i spremnost za suradnju predstavnika izabrane vlasti i ukljuenost uglednih pojedinaca s poduzetnikim vjetinama. Kompleksniji i utjecajniji oblici ukljuivanja stanovnitva nadograuju se na male aktivnosti u zajednici. Plan razvoja, stoga, treba najprije odrediti trenutano stanje ukljuenosti stanovnitva i aktivnosti zajednice. Treba imati na umu da se ee moe pronai mali broj stanovnika spremnih za individualno djelovanje, ali takvo djelovanje nema osobito snaan utjecaj na stanovnitvo u cjelini. Tek iroko

12

ukljuivanje stanovnitva u aktivnosti na dobrobit zajednice jami njen kvalitetan i skladan razvoj, koji odraava potrebe te zajednice.

Kako prepoznati uspjenu zajednicu?

To su zajednice s: velikim brojem formalnih i neformalnih inicijativa i mrea koje razmjenjuju informacije i miljenja o trenutanom stanju u lokalnoj zajednici; formalnim ili neformalnim oblicima udruivanja graana u zajednici, koji pojedince i domainstva povezuju s organizacijama, mreama organizacija i utjecajnim graanima u zajednici; znaajnim brojem pojedinaca u zajednici koji su upueni u stavove i miljenje stanovnitva, te mogu pokrenuti pozitivnu energiju u zajednici i poznaju mehanizme djelovanje lokalne uprave i samouprave; brojnim neovisnim organizacijama koje su osnovali lokalni stanovnici; kreativnim pojedincima ili skupinama koji mogu generirati ideje i inicijative od baze prema vrhu. Civilne inicijative i lokalno stanovnitvo iri se krug korisnika i ostvaruju se kvalitetni (esto nepredvidivi) pomaci u zajednici

Crte br. 1

Inicijative Grupe graana Organizacije (najee udruge)

biti upuen biti koristan pomagati voditi inicirati

Socijalni kapital

- pruati usluge - pojaati kontakte u zajednici - prepoznati potrebe - pobuditi energiju - informirati

Stanovnitvo se vremenom ukljuuje u djelovanje odreenih inicijativa i organizacija. Time postaje upuenije u lokalne okolnosti, dolazi u prigodu aktivnije djelovati i pomae ostalim lanovima zajednice, potie i poduzima odreene akcije i aktivnosti u zajednici. Graani okupljeni u inicijative, grupe ili organizacije svojim djelovanjem poinju pruati usluge irem krugu lanova zajednice, rade na poveavanju kontakta u zajednici, oblikuju potrebe zajednice, bude energiju i kvalitetno pruaju informacije svim lanovima zajednice. Tim djelatnostima, takoer, raste socijalni kapital u zajednici.

13

Uspostavljanje veza sa stvarnim ivotom

U pripremnu fazu izrade lokalnih planova razvoja morala bi se ukljuiti i tzv. procjena potreba. Rije je o metodi prikupljanja miljenja stanovnitva o prioritetnim potrebama, te identificiranju problema i nainima njihovog rjeavanja. Rije je o specifinoj metodologiji kojom se dobivaju objektivne i kvalitetne informacije koje mogu pomoi pri izradi smjernica planova razvoja. Osim procjene potreba, vrlo je vano od samog poetka pripreme planova obavjetavati stanovnitvo o koracima u planiranju i ukljuivati ga, kako bi na vrijeme postalo saveznik, a ne protivnik u procesu planiranja. Znai, treba voditi rauna da se priprema i provedba lokalnih planova razvoja temelji na naelu okomitih i vodoravnih" partnerstava (okomito znai lokalno/regionalno/nacionalno/europsko; vodoravno znai suradnja i umreavanje dionika u zajednici), koji su jednako tako i odraz odnosa razliitih partnera u zajednici.

Ciljevi lokalnog razvoja uz ukljuivanje zajednice su: - omoguiti lokalnom stanovnitvu da izrazi potrebe i probleme - omoguiti lokalnom stanovnitvu da sudjeluje u izradi i provoenju programa razvoja gospodarstva, obrazovanja, zatite okolia, kulture i drugog - unaprijediti znanja i vjetine lokalnog stanovnitva, te vjeru u vlastite sposobnosti u cilju njihova ukljuivanja u aktivnosti kojima mogu pomoi sami sebi i smanjivati ovisnosti o drugima - razviti stabilno i odrivo lokalno gospodarstvo - unaprijediti sliku o lokalnim okolnostima - stvoriti dugorono partnerstvo izmeu javnosti, zajednice, dobrovoljakog i privatnog sektora te tijela uprave i samouprave.

Kako zapoeti?
Polazite za ukljuivanje lokalne zajednice jest injenica da je djelotvorno ukljuivanje zajednice/graana u izradu i provoenje planova i programa doista vano za razvoj zajednice u cjelini. Primjeri ukljuivanja javnosti navedeni u ovom Priruniku predstavljaju razvijenije oblike ukljuivanja zajednica, odnosno javnosti. Tomu prethodi faza pripreme i razvoja koja se provodi organiziranjem manjih i ne posebno isplaniranih akcija u zajednici, a provode ih graani esto uz potporu lokalnih vlasti i u skladu sa zajedniki donesenim planovima djelovanja. Potom slijedi razdoblje razvoja odnosa, kojeg su potaknule akcije lokalnog stanovnitva ili inicijative lokalnih razina uprave. Mogui pokazatelji uspjenosti ukljuivanja zajednice u programe lokalnog razvoja su: Stanovnitvo se rado i u veem broju ukljuuje u postupke izrade novih razvojnih programa regije. To je proces koji se najee ne dogaa brzo ni jednostavno, odnosno nije rezultat jednog sastanka. Najee se postie tamo gdje je iroko rasprostranjeno djelovanje udruga i ostalih oblika djelovanja graana koji su upoznati s razvojnim programima regije i odravaju razliite oblike dijaloga u okviru svojih mrea na regionalnoj razini. Stanovnitvo ima svoje predstavnike u koordinacijskim tijelima koja su zaduena za izradu i nadzor provoenja razvojnih programa, s ciljem provjere usklaenosti programa s potrebama lokalnog stanovnitva. Ovaj oblik ukljuivanja predstavnika lokalne zajednice moe biti djelotvoran ukoliko postoji komunikacija i izgraen sustav odgovornosti izmeu predstavnika zajednice i ostalih lanova zajednice - bilo da su postali lanovi spomenutih tijela kao izabrani predstavnici na javnim sastancima ili kao predstavnici mree udruga koje djeluju u regiji.

14

Lokalna zajednica putem svojih organizacija (skupina graana i udruga) provodi dijelove programa razvoja regije ili druge neovisne aktivnosti koje su usklaene s programima razvoja. Taj oblik djelovanja pretpostavlja postojanje odreenog broja ozbiljnih organizacija u lokalnoj zajednici, koje imaju osposobljene lanove i zaposlenike i uspjeno provedene sline projekte.

Stanovnitvo razvija dodatne ili alternativne oblike gospodarskih aktivnosti. Ovo predvia postojanje odreenog broja lokalnih ljudi koji imaju viziju, znanje i iskustvo, volju i utjecaj da postanu socijalni poduzetnici spremni za uvoenje inovacijskih i nekonvencionalnih oblika djelovanja na podruju razvoja gospodarskih aktivnosti.

Nema gospodarskog razvoja bez razvoja ljudskih potencijala

U najnerazvijenijim regijama, kao i u onima koje su relativno razvijene, uvijek postoji nekakav - makar inicijalni - oblik djelovanja graana u zajednici. Stoga je doista vano da programi razvoja imaju za cilj jaanje zajednice, uz dakako sve ostale uobiajene ciljeve poput izgradnje, prostornog planiranja, gospodarskog razvoja i zatite okolia. Jaanje zajednice ne bi smjelo biti u funkciji ostvarenja ostalih ciljeva, nego bi trebalo biti samom sebi svrhom. Razvoj bi trebao podrazumijevati razvoj potencijala lokalnog stanovnitva i svih organizacijskih oblika njihova djelovanja i umreavanja, kao i stvaranje boljih prostornih i gospodarskih uvjeta regije. Pokuaj razvoja prostornih i gospodarskih uvjeta bez razvoja ljudskih potencijala regije je kao, primjerice, poduzetniki pothvat koji koristi nove tehnologije i proizvode bez pripreme i edukacije radnika koji e u tome sudjelovati. U takvim odnosima, nain djelovanja koji ukljuuje dogovor i suradnju vie partnera izravno poboljava usluge stanovnitvu i podupire razvoj zajednice, odnosno civilnog sektora. Znaajno potpomognuto organiziranje graana ostvaruje dvije vane vrijednosti: konstruktivnije ozraje na lokalnoj razini i bolju drutvenu povezanost graana, te pokree stvaralaku energiju stanovnitva koje kvalitetnije sudjeluje u razvojnim programima i podupire ih. Crte br. 2: Stanovnitvo i organizirani graani

program razvoja
REZULTATI: Unaprijeene usluge, bolje raspoloenje u zajednici i mogunosti za razvoj

potpora i razvoj

REZULTATI: Bolja zastupljenost i ukljuenost graana u programe razvoja

organizirani graani

buenje stvaralake energije u zajednici

lokalno stanovnitvo

15

Uvaimo tradiciju!
S brojnim aktivnostima u zajednici, bilo pojedinaca ili skupina, najee je upoznato malo ljudi i najee su to oni koji su ve ukljueni u odreene aktivnosti. Te aktivnosti, meutim, znaajno doprinose lokalnom razvoju i temelj su drutvenog ivota u zajednici. Takvo kontinuirano djelovanje iz prikrajka znaajno doprinosi razvoju viih oblika djelovanja i aktivnosti. Puno gradova i mjesta u Hrvatskoj ima svoje festivale, sportske klubove, poznati su po gastronomskim specijalitetima, povijesnim dogaajima i kulturnom naslijeu. Djelovanje na njihovom ouvanju potie osjeaj pripadnosti i drutvenog povezivanja te suradnju i jae djelovanje u zajednici. Za pojedine dogaaje, specifinu ulogu mogu imati odreeni dijelovi zajednice: ene, mlade, uvari lokalne tradicije, majstori starih zanata i drugi. Stoga, kad se govori o aktivnoj ulozi zajednice, ne smiju se zaboraviti tradicionalni oblici djelovanja zajednica i njihova uloga u izgradnji suvremenog drutva i aktivirajuim procesima razvoja. Aktivni graani/zajednica mogu djelovati na razliite naine. To su: rasprave o vanim pitanjima zajednice meu prijateljima i rodbinom; pomo prijateljima, rodbini ili susjedima pri rjeavanju njihovih problema; sudjelovanje u dobrovoljakim, humanitarnim i slinim akcijama u zajednici; gospodarske, organizacijske ili druge aktivnosti u zajednici; izlazak na lokalne izbore ili sudjelovanje u radu mjesnog odbora; sudjelovanje u savjetu ili nekom drugom obliku samoorganiziranja graana, koji predstavljaju odreene interesne skupine na slubenim forumima ili drugim oblicima djelovanja u zajednici.

esto se ljudi tee odluuju na samostalno djelovanje, ve su poglavito potaknuti djelovanjem drugih ljudi i organizacija. Aktivni pojedinci, koju su spremni djelovati samostalno, najee su i najaktivniji lanovi odreenih skupina graana.

Procijenite stanje u zajednici

Graani/lanovi zajednice se organiziraju u skupine koje imaju razliitu ulogu i utjecaj u svojoj sredini. Uvjetno bi njihov poloaj u zajednici mogli podijeliti u tri skupine: Slab poloaj u zajednici: nema puno vidljivih, djelatnih skupina u zajednici, slabo meusobno surauju i komuniciraju; najvei dio lokalnog stanovnitva ne zna za njihovo postojanje - niti za one koje ve postoje, niti za one koje tek poinju djelovati. Osrednji poloaj u zajednici: skupine su osrednje poznate u svojoj zajednici, ali se vrlo mali broj stanovnika ukljuuje u njihovo djelovanje. Najvei dio stanovnitva jo uvijek ne zna to rade i ne pomau u povezivanju stanovnitva na specifinim pitanjima. Nemaju snagu predstavljanja graana i bave se samo nekim od pitanja u zajednici. Dobar poloaj u zajednici: postoji velik broj djelatnih skupina u zajednici; najvanija pitanja zajednice dijelom se rjeavaju putem tih skupina, najvei dio stanovnitva je ukljuen u barem jednu od inicijativa. Vei broj pojedinaca je educiran, odnosno poveana su znanja i vjetine u organiziranju i samoorganiziranju. Organiziraju razliite oblike foruma, prepoznati su kao vani i djelotvorni, vode dobar i konstruktivan dijalog s predstavnicima lokalne uprave i samouprave.

16

Kako unaprijediti djelovanje?

Na pitanje: kako se aktivnosti u zajednici mogu unaprijediti i poboljati - odgovor je: djelovanjem koje se planira i provodi u vie koraka. Prvi korak: Procijeniti postojee aktivnosti, otkriti skupine i pojedince koji su spremni na suradnju i otvoriti dijalog meu njima. Drugi korak: Otkriti manje razvijene, ali vjerojatno brojnije skupine i mree koje djeluju u regiji i raditi na njihovu razvoju, edukaciji i jaanju. Trei korak: Podupirati bolju koordinaciju meu organizacijama, poticati odnosno uspostavljati sektorsku infrastrukturu koordinacijska tijela, predstavnike forume, mree i zaklade lokalne zajednice. etvrti korak: Raditi s iskljuenim dijelovima stanovnitva na njihovu osobnom razvoju i pomoi im pri zapoinjanju aktivnosti ili osnivanju novih skupina, koje potom treba povezati s postojeom mreom. Peti korak: Raditi na terenu s tijelima lokalne uprave i samouprave i ostalim slubama u smislu pomoi pri jaanju svijesti o potrebi ukljuivanja graana u procese koji se tiu razvoja zajednice, te uvaavanja izreenih stavova lokalnog stanovnitva. Znai, planovi razvoja trebaju ukljuivati rad sa zajednicom, kao jednim od svojih temeljnih i nezaobilaznih ciljeva. To emo potkrijepiti primjerom jednog istraivanja koji slijedi.

to je (organizirana) zajednica i kako djeluje?

Komparativno istraivanje domainstava, provedeno u nerazvijenim gradskim podrujima u sedam zemalja u Europi, pokazalo je da stanovnici imaju nekoliko problema koji ih mue. To su: zatita okolia, prostor, prijevoz, stanovanje, obrazovanje, zdravlje, nezaposlenost i kriminal. U prosjeku, etvrtina stanovnika je u posljednjih nekoliko godina bila aktivna na rjeavanju jednog od navedenih problema. Da bi se ouvao kontinuitet aktivnosti, pokazalo se da je nakon odreenog vremena potrebno organizirati inicijative u vre organizacijske oblike udruge ili sline oblike. Analizom skupina koje su djelovale u zajednici pokazalo se: -

na 1000 ljudi postojale su prosjeno tri aktivne skupine ljudi; uzimajui u obzir lokalne i nacionalne razlike, postojala je velika slinost u nainu kako su nastale, u njihovom djelovanju i problemima s kojima su se suoavale; veina skupina uspjela je ukljuiti samo manji dio lokalnog stanovnitva dok je, ukupno gledajui, priblino polovica stanovnitva bila obuhvaena kroz jednu od postojeih skupina.

Temeljne funkcije ovih skupina su: organiziranje uzajamne pomoi i organiziranje drutvenih i rekreacijskih aktivnosti; provoenje kampanja za unaprjeenje lokalne zajednice; uspostavljanje kontakata s lokalnom upravom i samoupravom u ime lanova zajednice; informiranje, pruanje savjeta i pomoi pri rjeavanju odreenih drutvenih pitanja;

17

unaprjeenje komunikacije na lokalnoj razini, kao to je primjerice pokretanje lokalnog radija ili novina.

Jo treba dodati da su te skupine esto ispunjavale i veliki broj malih, ali vrlo vanih socijalnih funkcija: otvaranje prostora za susret i upoznavanje ljudi, stjecanje prijateljstava te izlaz iz izdvojenosti; osiguravanje pomoi ljudima u nevolji; irenje informacija o dogaajima u zajednici i mogunostima koje se otvaraju; omoguavanje unaprjeenja vjetina stanovnitva.

Treba, takoer, naglasiti vrlo vana ogranienja s kojima se susreu takve skupine: njihova uloga obino nije predstavnicima lokalne vlasti; prepoznatljiva irem krugu stanovnika zajednice, niti

esto se susreu s manjkom sredstava za svoje djelovanje i vlast ih ne podupire sustavno; najee su previe male, pa rade s malih brojem ljudi kojima trebaju njihove usluge.

Neprofitni sektor traje

Dok s vremena na vrijeme pojedinane skupine nastaju i nestaju, neprofitni sektor u cjelini je trajna pojava. Ustanovljeno je da je on vei, trajniji i utjecajniji u ivotu zajednice nego to smatraju politiki krugovi i sami graani. Iako zauzima znatan drutveni prostor izvan druga dva jasno prepoznatljiva sektora (javni i poslovni), jer je uvijek prisutno nedovoljno poznavanje neprofitnog sektora. Naime, veem je broju ljudi poznato postojanje samo nekoliko skupina s kojima su bili u izravnom kontaktu, jer manje skupine najee djeluju ili putem veih ili su okrenute manjem broju korisnika. Istraivanje je pokazalo da se skupne aktivnosti u lokalnoj zajednici suoavaju s univerzalnim problemima: najee se rauna na aktivne skupine u zajednici, ali ih se javno esto zaboravlja i zapostavlja, a veini graana njihova funkcija nije u potpunosti jasna; njihovi se uspjesi lako zaboravljaju ili pripisuju lokalnim vlastima; najtee je djelovanje takvih skupina u nerazvijenim krajevima, gdje su i najpotrebnije.

Izvor: Citizen Action istraivanje provela je European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions u razdoblju od 1987. do 1992., u panjolskoj, Portugalu, Grkoj, Nizozemskoj, Belgiji, Irskoj i Velikoj Britaniji.

18

Politiari i kreatori razvoja moraju potivati lokalne okolnosti

Bez obzira na stanje neprofitnog sektora, glas javnosti i ustrajnost u razvoju ovisi o stupnju povezanosti lokalnih skupina i svijesti o njihovoj ulozi u drutvu. Vrlo je jasno da kreatori politika i razvojnih programa prigodom pripreme planova moraju u obzir uzeti lokalne okolnosti: 1. pojedinci u regiji ve rade na poboljanju stanja u regiji; 2. stanovnitvo se okuplja oko odreenih tema i ukljuuje vei broj ljudi u svoj djelokrug rada s ciljem poboljanja stanja; 3. stanovnitvo moe najlake sudjelovati u razvoju, odnosno programima razvoja svog kraja kroz neprofitini sektor.

19

Vjebe za rad s grupom

20

drugi dio

Vjebe za rad s grupom

Metode oivljavanja zajednica
prvom dijelu smo pokuali objasniti razloge zbog kojih je prigodom pripreme i provedbe programa lokalnog/regionalnog razvoja doista vano ukljuiti lokalno stanovnitvo. Drugi dio prirunika ponudit e odreena metodoloka rjeenja uz vjebe koje moete koristiti pri radu na pokretanju i ukljuivanju lokalnih zajednica. Dakako, ovo je samo jedan dio velike ponude metoda rada sa zajednicom. Kao to smo ve spomenuli u uvodu, ovaj Prirunik namijenjen je prvenstveno trenerima i svima koji se bave radom u zajednici, ali ve imaju znanja u radu s grupom. Za sve koji nisu proli tu vrstu edukacije, a eljeli bi o tome vie znati upuujemo na sljedeu literaturu: - Grupni pristup u psihosocijalnom radu - Marina Ajdukovi Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta, Sveuilita u Zagrebu, 1997. godina - Slagalica, Prirunik za mlade voditelje - Milena Medi i Vesna Kai Suncokret, 2001. godina - Mo suradnje, Prirunik za suvoenje Vesna Tereli i Mica Mladineo Centar za enske studije, 2001. godina - Grupe samopomoi, Prirunik za voditeljice Centar za ene rtve rata, Zagreb, 2000. godina
5

Vie je organizacija u Hrvatskoj koje mogu pruati takve usluge. Povremenim organiziranjem edukacije na razliite relevantne teme, poveava se broj osoba osposobljenih za rad s grupama u zajednici.

21

Na stranicama koje slijede obradit emo podruja:

a) MEUSEKTORSKA SURADNJA b) NAELA SUDJELOVANJA JAVNOSTI U POSTUPCIMA DONOENJA ODLUKA c) STRATEGIJE UKLJUIVANJA JAVNOSTI U POSTUPKE ODLUIVANJA
Za sve vjebe koje navodimo u ovom poglavlju potreban je voditelj, facilitator ili trener, dakle ljudi koji imaju znanja i vjetine za poduavanje odraslih, odnosno za rad s grupama. Optimalna veliina grupe je izmeu 15 i 20 osoba, potrebna je prostrana i prozrana prostorija u kojoj se polaznici mogu dobro osjeati tijekom cijelog dana. Najvei dio vjebi provodi se u malim grupama, dakle velika grupa se dijeli na manje. Materijal potreban za rad su: markeri, veliki papiri i ute naljepnice.

a) Meusektorska suradnja
Cilj ovog poglavlja je ukljuiti sudionike radionica u vjebe koje su pripremljene kako bi ilustrirale koristi i naela meusektorske suradnje. Ovaj dio pomae sudionicima da: razumiju koristi i prepreke u suradnji meu sektorima; upoznaju slinosti i razlike uloga razliitih sektora u razvoju drutva prepoznaju motivacije lanova razliitih sektora.

Vjebe u ovom poglavlju:

Vjeba br. 1: Jedan i svi

Vjeba br. 2: Sektori i njihova uloga u drutvu

Vjeba br. 3: Koristi od meusektorske suradnje

Zakljuci: Koristi od sudjelovanja javnosti u postupcima donoenja odluka

22

vjeba br.1

Jedan i svi vjeba u kojoj ete svoje vizije usporediti s tuim i pronai naine kako da ih uskladite.
Prvi dio: Pojedinac
Upute za rad - Na komadu papira nacrtajte kako vi vidite va idealni kraj/krajobraz. Imate pet minuta za dovrenje svog zadatka. Po dovrenju zadatka usporedite va rad s ostalima u grupi. Kakve su slinosti vaeg crtea s crteima ostalih u skupini?

Drugi dio: Svi Upute za rad - Na velikom komadu papira, zajedno s ostalima u svojoj maloj skupini, nacrtajte sliku skupne vizije vaeg idealnog kraja. Morate izraditi crte zajednikim dogovorom, u kojem e biti zastupljeni svi lanovi skupine. Imate deset minuta za dovrenje ovog zadatka. Po dovrenju zadataka u grupnom razgovoru odgovorite na sljedea pitanja - Koja je razlika u procesu nastajanja crtea u pojedinanom i skupnom radu? Je li u skupnom crteu zastupljena i vaa vizija? Kako se odvijao proces stvaranja crtea i proces dogovaranja? ____________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________ ____________________________________________________________________________________

23

vjeba br.2

Sektori i njihova uloga u drutvu

Prvi dio: Definiranje sektora
Upute: Razmislite i upiite pojedince ili institucije iz sva tri sektora u drutvu (neprofitni sektor, javni i poslovni sektor) koji su izravno ukljueni ili na neki nain utjeu na va rad? Na temelju vlastitog iskustva procijenite suradnju izmeu sektora.

Suradnja izmeu javnog i poslovnog sektora dobra loa navedite primjere i objasnite vau procjenu: --------------------------------------------------------

-----------------------------------------------------------------------------------------------------------

Javni sektor:

Poslovni sektor:

Neprofitni sektor:

Suradnja izmeu javnog i poslovnog sektora dobra loa navedite primjere i objasnite vau procjenu: ---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Suradnja izmeu javnog i poslovnog sektora dobra loa navedite primjere i obajsnite vau procjenu: ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

24

vjeba br.2

Drugi dio: Razlike meu sektorima

Upute: U manjim skupinama razmislite i navedite kako doivljavate pojedince ili institucije razliitih sektora u drutvu? Kad bi uprava bila ivotinja, kako biste ju opisali? i zato? ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

Kad bi poslovni sektor bio jelo, kako biste ga opisali? i zato? ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

Kad bi udruge bile sport, kako biste ih opisali? i zato? ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

Trei dio: Kako razlike premostiti?

Ukoliko suradnja meu pojedinim sektorima u vaoj zajednici nije zadovoljavajua, razmislite i zapiite naine mogue suradnje kojima bi se moglo smanjiti nerazumijevanje, odnosno unaprijediti suradnja. Koja bi se pitanja u vaoj zajednici time mogla bre rijeiti? ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

Na temelju vlastitog iskustva razmislite i imenujte partnere iz drugih sektora (poslovni, uprava) u vaoj zajednici s kojima biste mogli ubrzo razviti suradnju. ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________ Zajedno sa odabranim partnerom iz skupine razmislite i isplanirajte korake djelovanja koje realno moete ostvariti u sljedeih 6 mjeseci. ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ _______________________________________________________________________

25

vjeba br.3

Koristi od meusektorske suradnje

Koje su najvanije koristi suradnje meu sektorima? Koji su osnovni trokovi koji nastaju zbog suradnje meu sektorima? Znate li osobito uspjene sluajeve suradnje? Ili osobito neuspjene? navedite primjere i objasnite vae miljenje. Koristi suradnje izmeu javnog i poslovnog sektora? -----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Javni sektor

Poslovni sektor

Neprofitni sektor

Koristi suradnje izmeu javnog i neprofitnog sektora? ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Koristi suradnje izmeu poslovnog i neprofitnog sektora? -------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

26

Da zakljuimo: Koristi od sudjelovanja javnosti u postupcima donoenja odluka

U nastavku su navedene koristi od meusektorske suradnje. Provjerite jesu li to i vai zakljuci. Moda imate i neke dodatne ideje:

Koristi za neprofitni sektor

- poveava se razumijevanje graana o postupcima odluivanja, tko donosi odluke i na temelju ega (pomae graanima u stvaranju vlastite budunosti i razvoju demokratskih postupaka); - graanima se omoguuje utjecaj na procese odluivanja o pitanjima vanim za njihovu zajednicu; - graanima se omoguuje bolje razumijevanje i saznanje o rizicima okoline u kojoj ive i kako utjeu na njihove ivote i lokalnu zajednicu; - poveava se briga zajednice u rjeavanju vlastitih problema, pomae pri drutvenom povezivanju i osjeaju drutvene odgovornosti; - graanima se pojaava osjeaj da njihovo sudjelovanje ima pozitivne utjecaje na uvjete ivota u njihovoj zajednici.

Koristi za poslovni sektor

- poveava se znanje i svijest o utjecaju poslovnog sektora na okolinu i zajednicu u kojoj djeluje; - poveava se razumijevanje o pitanjima vanim za potroae te o djelotvornijem reklamiranju proizvoda; - omoguuje se utjecaj na vladine odluke koje izravno utjeu na poslovni sektor zbog posjedovanja/dobivanja informacija i boljeg razumijevanja stajalita javnosti i vlade; - smanjuje se prostor za potencijalne sukobe s javnosti ili s vladinim tijelima; - smanjuju se mogui otpori graana njihovim ukljuivanjem u poetnim fazama planiranja programa i projekata, a time se izbjegavaju kanjenja i trokovi; - sudjelovanjem javnosti, poboljava se poloaj kod potencijalnih kreditora i financijskih institucija; - donose se kreativna rjeenja koja odgovaraju lokalnim potrebama; - grade se odnosi povjerenja s predstavnicima lokalnih zajednica, potroaima i graanima u cijelosti, kao i s udrugama i medijima.

Koristi za javni sektor

- tijelima uprave omoguuje se kvalitetnije i kompetentnije donoenje odluka, uvaavanjem razliitih miljenja i pristupa, vrijednosti i ideja, te prikupljanje izravnih spoznaja o okolini u kojoj ive lanovi zajednice; - unaprjeuje se svijest graana o pitanjima zajednice i razumijevanje javnosti za projekte i pitanja koja su utjecala na donoenje odluka, to je uvjet za djelovanje demokratskog sustava i poveanje povjerenja graana u institucije vlasti; - graani djeluju kao "produljena ruka" vlasti, prepoznajui probleme i poduzimajui akcije u cilju smanjenja prepoznatih problema ili krenja zakona te se time doprinosi boljem radu dravnih slubi, inspekcija i jaa njihove potencijale uz utedu novca;

27

- jaa se poloaj pojedinih ministarstava u odnosu na ostala ministarstva zbog toga to su njihova miljenja i aktivnosti poduprti miljenjem javnosti, tako da vlada ne moe ignorirati pitanja koja su graanima vana; - sukobi i nesporazumi izmeu graana i vlasti lake se rjeavaju; - tedi se novac i vrijeme; usprkos tomu to ukljuivanje javnosti u ranoj fazi procesa moe usporiti proces planiranja i poveati trokove na poetku, ono na kraju ipak rezultira utedama jer nema nepredvienih promjena pri provoenju odluke ili projekta; - razvijaju se kreativna i lokalnoj sredini prilagoena rjeenja; - grade se dobri odnosi s predstavnicima lokalnih zajednica, potroaima, javnosti, udrugama i medijima, koji se temelje na povjerenju i uzajamnom razumijevanju.

28

b) Naini sudjelovanja javnosti u postupcima donoenja odluka

Cilj je ovog dijela Prirunika ostvariti bolje razumijevanje temeljnih naina sudjelovanja javnosti i doi do zajednikog razumijevanja znaenja i primjene tih naela u svakodnevnom ivotu i praksi. Na sljedeim e se stranicama obrazloiti: razlike izmeu sudjelujuih i nesudjelujuih procesa donoenja odluka; razlike izmeu aktivnog i pasivnog sudjelovanja; to znai donoenje odluka; razliite razine sudjelovanja graana u postupcima donoenja odluka; metode i tehnike sudjelovanja javnosti.

Vjebe u ovom poglavlju su:

Vjeba br. 1: to je sudjelovanje?

Vjeba br. 2: Putevi donoenja odluka na razini organizacije

Vjeba br. 3: Tko/to je javnost?

Shema br. 1: Sudjelovanje javnosti u postupcima donoenja oduka

Vjeba br. 4: Odgovornost za sudjelovanje javnosti u postupcima odluivanja

Shema br. 2: Razine ukljuivanja javnosti u postupke donoenja odluka

Vjeba br. 5: Jeste li aktivni ili pasivni graani?

Vjeba br. 6: Igra uloga Spalionica smea stie u na grad

29

vjeba br.4

to je sudjelovanje?
Napiite nekoliko obiljeja kojima biste opisali sudjelujui proces donoenja odluka. ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ _______________________________________________________

Napiite nekoliko obiljeja kojima biste opisali nesudjelujui proces donoenja odluka. ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________

Mala pomo! Participacijski, odnosno sudjelujui proces je kad graani nisu samo pasivni promatrai, ve doprinose rjeavanju problema na temelju informacija dobivenih od vlasti/planera putem mehanizama odreenih zakonskim propisima. Jedan od moguih naina sudjelovanja je iznoenje primjedbi, miljenja i preporuka tijekom javne rasprave o prostornom planu. Planeri objanjavaju stanovnicima kako su zamislili izgled i razvoj podruja, a stanovnici mogu postavljati pitanja i iznositi miljenja, bilo kao pojedinci bilo kao skupine. Planerima je to prigoda za provjeru ideja te promjenu rjeenja na temelju dobivenih miljenja.

30

vjeba br.5

Putevi donoenja odluka na razini organizacije

Prvi dio
Upute: Razmislite i nacrtajte put kojim se donose odluke u vaoj organizaciji. Koristite metodu koja vam najvie odgovara - crte, dijagram, tablicu i drugo. Vaa skica treba objasniti tko je ukljuen na kojoj razini odluivanja.

Drugi dio
Upute: Razmislite i u ponuenu tablicu upiite na kojoj razini vi sudjelujete u donoenju odluka i na koji nain. _______________________________ - ukljuen/a DA NE

_______________________________ - ukljuen/a

DA

NE

_______________________________- ukljuen/a

DA

NE

_______________________________ - ukljuen/a

DA

NE

_______________________________ - ukljuen/a

DA

NE

31

Nakon to smo govorili o tomu to znae sudjelujui procesi, te to znai sustav donoenja odluka na razini organizacije, prelazimo na viu razinu, odnosno na sustav donoenja odluka u drutvu.

vjeba br.6

Tko/to je javnost?
Tko predstavlja/ini javnost? Za koje pojedince ili institucije unutar tri sektora u drutvu vi vjerujete da ine javnost? Upiite vlastito miljenje u ponuene krugove.

Javni sektor

Poslovni sektor

Neprofitni sektor

Nakon rasprave u grupi upiite zakljuke o tome tko/to je javnost. ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________________________________________ ___________________________________________________

32

shema br.1

Sudjelovanje javnosti u postupcima donoenja odluka

Razmislite o fazama prikazanim u shemi i napiite odgovore na postavljena pitanja. Procijenite trenutnu situaciju u vaoj zajednici. Da li smatrate da postoji raskorak izmeu realne i eljene situacije. Ako da, to bi se trebalo mijenjati?

1. Planiranje
Pristup informacijama i ukljuivanje u procese planiranja o onomu to treba poduzeti u odreenoj zajednici. Tko odluuje o tomu to su prioriteti? Kako e se razmotriti mogue opcije? Tko predlae i donosi odluke i smjernice?

4. Procesi procjene
uspjenosti Ukljuenost u procese procjene uspjenosti provedbe programa ili aktivnosti u cilju pronalaenja najboljih rjeenja za budunost. Tko ocjenjuje uspjenost aktivnosti i projekata? Tko odreuje kriterije za ocjenu uspjenosti?

Proces ukljuivanja javnosti u postupke donoenja odluka

2. Provedba
Pristup informacijama i ukljuivanje u proces provedbe programa i odluka. Tko odluuje o tomu kako e se provesti odluke i planirane smjernice?

3. Odluivanje o korisnicima
i mjestima provedbe programa Sudjelovanje u odluivanju tko e biti korisnici i mjesta gdje e se provoditi programi, projekti ili aktivnosti. Tko odluuje o tomu tko e biti korisnici aktivnosti ili planiranih programa?

33

vjeba br.7

Odgovornost za sudjelovanje javnosti u postupcima odluivanja

Koliko su vlasti odgovorne za razvoj i poticanje sudjelovanja graana? Koliku odgovornost imaju graani za traenje naina ukljuivanja u procese odluivanja? Navedite koliki postotak odgovornosti za sudjelovanje javnosti vjerujete da pripada vlastima, a koliki graanima? Nakon to se odluite o tom odnosu, razmislite i navedite svoje razloge.

Odgovornost vlasti je ____________

100%
Odgovornost graana je __________

Razlozi za odgovornost vlasti __________________________ __________________________ __________________________ __________________________

Razlozi za odgovornost graana _____________________________ _____________________________ _____________________________ _____________________________

34

shema br.2
6

Razine ukljuivanja javnosti u postupke donoenja odluka

Razliita razina sudjelovanja javnosti omoguuje razliiti stupanj njihove ukljuenosti u postupke donoenja odluka odnosno razliiti broj ukljuenih osoba. Openito - to je razina ukljuenosti (odluivanja) via, to je broj ukljuenih manji. Obavjetavanje javnosti o planiranim aktivnostima preduvjet je za njeno ukljuivanje u postupke odluivanja. Ukoliko stanovnici nekog podruja nisu obavijeteni o planiranim aktivnostima lokalnih vlasti, ne mogu o tomu stvoriti miljenje, ne mogu o tomu raspravljati niti mogu poeti djelovati. Obavjetavanje javnosti predstavlja najjednostavniji oblik komuniciranja lokalnih vlasti ili planera sa stanovnicima, no na ovoj se razini ne moe govoriti o ukljuivanju javnosti, jer je rije o jednosmjernoj komunikaciji. Vlasti/planeri izjavama za javnost, konferencijama za novinare, glasilima ili web stranicama obavjetavaju javnost, ali joj ne daju prigodu za iznoenje primjedbi i miljenja. Povratne informacije - Komunikacija se odvija u dva smjera - lokalne vlasti/planeri obavjetavaju javnost o planiranim aktivnostima, a javnost moe iznijeti svoje miljenje. Traenjem povratnih informacija, odnosno miljenja o planiranim aktivnostima (primjerice ispitivanjem javnog miljenja), poinje ukljuivanje javnosti u postupke donoenja odluka. Konzultacije - Sljedea, via razina ukljuenosti otvara mogunost rasprave izmeu vlasti/planera i javnosti, gdje planeri predlau ve gotova rjeenja o kojima se javnost moe oitovati. Taj se proces provodi obavjetavanjem javnosti o planiranim aktivnostima putem javnih rasprava, radionica i slino, na kojima se graani mogu oitovati i iznijeti svoja miljenja. Na ovoj se razini otvara dijalog. Odgovorni za odluivanje primaju na znanje primjedbe, prijedloge, miljenja i preporuke graana, o njima se oituju, ali ih ne moraju uzeti u obzir prigodom donoenja odluka. Zajedniko planiranje - Sljedea je razina zajedniko planiranje na kojoj predstavnici graana sudjeluju u radu savjetodavnih tijela ili radnih skupina. Odluke se donose zajedniki, te je odgovornost za postignute rezultate podijeljena. Na ovoj je razini rije o interakcijskom odnosu te se 6 otvara prostor za deliberacijski dijalog . Ovdje valja navesti jo jedan, najizravniji oblik odluivanja graana, a to je referendum. Takav se nain donoenja odluka ne provodi esto, ve samo u rjeavanju najspornijih pitanja, kad narod/birai izravno glasujui odluuju o prihvaanju ili odbacivanju nekog pitanja (najee politike naravi), umjesto parlamenta odnosno skuptine. Na referendumu birai odluuju neposredno tajnim glasovanjem. Prema Zakonu o referendumu (NN 33/96) referendum je oblik neposrednog odluivanja biraa u obavljanju dravne vlasti o pitanjima odreenim Ustavom (dravni referendum) i o pitanjima iz samoupravnog djelokruga upanija, gradova i opina odreenim zakonom i statutom (lokalni referendum). Drugi oblici neposrednog odluivanja i izjanjavanja biraa u obavljanju dravne vlasti i lokalne samouprave su: savjetodavni referendum, mjesni zborovi graana i predstavke graana.

Deliberacija: vidi str. 41-45

35

shema br.2

36

vjeba br.8

Jeste li aktivni ili pasivni graanin?

Upute: Proitajte ponuene formulacije i razmislite o vlastitoj ulozi. Na lijevoj ispod teksta napiite koju ulogu kao graanin imate danas? Na desnoj strani napiite koju biste ulogu kao graanin eljeli imati ili trebate imati ?

Uloga graana u drutvu Aktivno sudjelovanje

Graanin kao donositelj odluka Graani kao lanovi zajednice imaju najjasniji i moda najtoniji pregled potreba i prioriteta svoje zajednice i trebaju sami donositi odluke o pitanjima koja ih se tiu. Graanin kao savjetodavac Graane u tijeku procesa odluivanja treba povremeno konzultirati da bi se ulo i njihovo miljenje. Tada odgovarajui podatak moe utjecati na odgovorno odluivanje o razliitim idejama. Graanin kao sudionik Graani ne moraju uvijek znati to je potrebno ili koji je najbolji pristup problemu, ali njihovo bi miljenje trebali ispitati i obraditi strunjaci i koristiti ga prigodom donoenja odluka. Graanin kao lan zajednice Strunjaci ili educirani izabrani predstavnici vlasti imaju pravo donositi odluke u ime graana. Oni to ine pretpostavljajui da predstavljaju interese svoje zajednice, sve dok ne dobiju drukije miljenje. Graanin kao bira Graani trebaju glasati za svoje zastupnike, ali donoenje odluka je ozbiljan postupak i treba ga prepustiti kvalitetnim strunjacima i politiarima, a ne javnosti.

+
E

Pasivno sudjelovanje
Uloga koju imate ________________________ ________________________ Uloga koju biste eljeli imati ________________________ ________________________

Nakon to ste procijenili svoju ulogu, razmislite o sljedeem. to bismo trebali uiniti da postanemo aktivni graani? Koje aktivnosti/korake bismo trebali poduzeti? Na koje prepreke moemo naii i kako ih premostiti? Koji je realan vremenski okvir u kojem moemo postati aktivniji graani?

37

vjeba br.9

Igra uloga Spalionica smea stie u na grad

Upute: Ova aktivnost temelji se na 'igranju uloga', u emu sudjeluju svi sudionici radionice. Svatko od vas ima tekst o posebnoj ulozi koju e odigrati tijekom aktivnosti. Voditelji e vas usmeno uputiti i odgovoriti na sva vaa pitanja - slobodno ih pitajte o svemu to vam nije jasno. Ureenje prostora, nain na koji e se vjeba odvijati, vaa imena, izgled i drugo - slobodno prilagodite svojim potrebama. Vjeba se sastoji od dva dijela. U prvom dijelu, koji traje 20 minuta, va je zadatak da proitate opis stanja i tekst o vaoj ulozi, a potom dobro razmislite i pripremite se za nastavak. Prokomentirajte situaciju unutar vae skupine kojoj je dodijeljena ista uloga. Drugi dio vjebe traje 10 minuta. Sastoji se od konferencije za novinare u kojoj e sudjelovati svi sudionici radionice - svatko na svoj nain i prema dobivenoj ulozi.

Zadatak
U vaem se gradu odnedavno ire glasine da je u njegovoj neposrednoj blizini (Peruiu) odabrana lokacija za spalionicu smea, te da e uskoro zapoeti izgradnja. Saznajete da se u gradu nalaze austrijski poslovni ljudi, investitori projekta, koji su za sutra najavili konferenciju za novinare kako bi informirali zainteresirane.

Pripremite se za dodijeljenu ulogu

Razmislite na koji ete se nain predstaviti ostalim sudionicima vjebe, to ete tono zastupati, za koje stavove i vrijednosti ete se zalagati i na koji nain ete to uiniti. Vi ete sami pripremiti va nastup, ali pritom morate slijediti upute za vau ulogu. Va je zadatak u ovoj vjebi prilagoditi vae ponaanje tako da se to vie uivite u stvarno stanje. Grad Vi ste dogradonaelnik. Upoznati ste s uputom Vlade da se izie u susret austrijskim poslovnim ljudima, kao i njihovim planovima za izgradnju spalionice. Prije nekoliko mjeseci donesen je novi Zakon o lokalnoj upravi i samoupravi koji daje vee ovlasti lokalnim tijelima u odluivanju, prikupljanju prihoda ali, na vau alost, i smanjuje izvore prihoda iz dravnog prorauna na koje ste se do sada oslanjali. Stoga vam je ideja o spalionici vrlo prihvatljiva i u njoj gledate dugorone interese Grada: nova radna mjesta, posao za poduzetnike u gradu, privlaenje novih investitora, otvaranje bescarinske zone i poduzetnikog inkubatora. Imate oko toga puno planova. Austrijanci su s vama kontaktirali vie puta i obeali ste im da ete im pomoi oko upoznavanja zajednice s planovima. Ali, niste dospjeli napraviti puno u svezi s tim, u uredu nemate dovoljno ljudi, a i odziv zajednice tradicionalno je slab. Blii se konferencija za novinare i ubrzano se pripremate ispuniti oekivanja Vlade i inozemnih investitora. upanija Naelno ste za spalionicu, jer to znai gospodarski boljitak za cijeli kraj, ne samo za Gospi. Prema novim propisima o lokalnoj upravi i samoupravi, i vi se okreete samofinanciranju. Pragmatini ste, zainteresirani, ali i pomalo distancirani jer sve ipak spada pod ingerenciju Grada. Malo se pribojavate ekolokih udruga u gradu, koje nisu zadovoljne vaim odnosom prema njima, odnosno znate da smatraju da nisu dovoljno i na vrijeme informirane o investiciji. Obavili ste nekoliko razgovora s potencijalnim suradnicima na projektu, ali vam nikako nije jasno zato morate o tomu razgovarati s graanima. Pa, to je ipak samo poslovna investicija koja se njih apsolutno ne tie. Austrijski poslovni ovjek (Jrgen Thomas)

38

Vi sazivate konferenciju za novinare. Kao ugledni biznismen iz prijateljske zemlje, doli ste ovamo i ne samo zbog poslovnih razloga. Dakako, ovo je za vas prigoda za zaradu, ali spalionica je vrhunski ekoloki proizvod, potuje najvie zapadnoeuropske standarde. Oekujete da je lokalna javnost ipak pripremljena za cijeli projekt, jer ste tako dogovorili s Gradom i upanijom. Lokalni poslovni ljudi koji su vam potencijalni kooperanti, ini se da e se brzo i lako ukljuiti u posao, a razgovori s lokalnom upravom bili su pravo zadovoljstvo. Nezaposlenost je velika i radna snaga nee biti problem. ini se da ste nali pravo mjesto za ulaganje. Na konferenciji za novinare elite sveano najaviti poetak svog velikog projekta. Udruga 'Radost prirode' Vi ste radikalno protiv industrije, tehnologije, globalizacije, inozemnih ulaganja. Openito, vi elite Liku ouvati iskljuivo za ekoloku poljoprivredu i turizam. To su u konanici i strategijske odrednice Vlade. Niste potpuno sigurni koliko i kako se od toga moe ivjeti, ali ste sigurni da "prljavoj industriji" u Lici nema mjesta. Divlja odlagalita otpada se gomilaju, ali lokalni zanesenjaci e to ve nekako rijeiti. Ne zanimaju vas previe potankosti o spalionici. Udruga ste s vrlo malim brojem lanova i to vas pretjerano ne brine. Smatrate i da tako mali odraavate stavove vae zajednice. Konferenciju za novinare ete iskoristiti da jasno iskaete svoje veliko NE! Udruga 'Priroda daje' Vi ste praktino orijentirana udruga. elite ouvati Liku za budue narataje i razvijati lokalno gospodarstvo koristei ljepote prirode. Ali, povrh toga, vi ste i osvijeteni ekolozi koji razumiju da industrija, ukoliko je briljivo nadzirana moe zaposliti puno ljudi i pokrenuti lokalno gospodarstvo. To znai da vas naelno ne smeta izgradnja spalionice ukoliko je uistinu izgraena i radi prema najviim standardima zatite okolia (malo oko toga dvojite, elite to provjeriti). Vrlo ste povrijeeni nainom kako je investicija dovedena u Liku - pod okriljem noi i bez ikakve najave. U novinama do sada nije bilo priloga o tomu, nikakvi skupovi graana nisu odrani, ne znate je li izraena studija utjecaja na okoli. Smeta vas manjak informacija, neuvaavanje, jednosmjernost, to to vas nitko nije nita pitao i to zapravo ne znate to se dogaa jer nemate pravu informaciju. eljeli biste uspostaviti kontakt s udrugom Radost prirode, jer mislite da ete zajednikom akcijom zastupati miljenje veeg broja graana, nego da samo vi rjeavate problem. Na konferenciji za novinare elite saznati vie potankosti i dati do znanja investitoru i vlastima da je ovakav nain odnosa prema graanima neprihvatljiv. Perui Vi ste itelj/ica mjesta Perui u blizini kojeg je predviena gradnja spalionice smea. Zainteresirani ste za dogaaje, ali niste dovoljno informirani. Obilazite ostale skupine koje sudjeluju u vjebi - kao to biste inili i u stvarnosti. Prosjeni ste graanin, obrazovani, pasivni ste, ne elite se aktivirati ni u emu to se dogaa - glumite nezainteresiranost, naelno ste ljubazni prema svima, ali ukoliko vas bilo tko (osobito stranci) neto pita o spalionici - to ete izbjei na agresivan nain. Udruge ne volite osobito i smatrate da se graani nemaju razloga udruivati. I tako je sve u ovoj zemlji samo politika. Doi ete na konferenciju za novinare i tiho gunati protiv svega. Mediji 1. Vi ste predstavnik lokalne radio-postaje. Kao tipian novinar, pokuavate saznati to se dogaa, tko to ini, gdje, kada, zato, u ijem je to interesu, to o tomu misle ostali sudionici. Postavljate puno pitanja i traite odgovore na njih jer 'javnost ima pravo znati'. Poznajete veinu ostalih sudionika i pokuavate to iskoristiti da biste doli do informacija. S druge strane, i sami ivite u Gospiu i zainteresirani ste i osobno za cijelu stvar. Mediji 2. Vi ste novinar 'Novog lista'. Niste odavde, uli ste da se neto dogaa i pokuavate saznati potankosti, jer va je zadatak napraviti kratak prilog za sutranje novine. Trebate se ponaati kao pravi novinar vodite intervjue ako je potrebno - ali pravi izvor informacija za vas je konferencija za novinare.

39

Promatra Vaa je zadaa promatrati to se dogaa tijekom vjebe, ne sudjelujete u raspravama, niti utjeete na tijek vjebe. Svoja zapaanja biljeite kako bismo nakon vjebe imali to vie informacija o tomu to smo vidjeli ili doivjeli. Obratite pozornost na tijek dogaaja, nain donoenja odluka, korisnost odabranog pristupa, obavijetenost sudionika - na meusobne odnose. Jednako tako, zabiljeite jesu li neke skupine i na koji nain te na iju tono inicijativu pokuale kontaktirati neku drugu skupinu. Kako biste bili to uspjeniji u raspravi nakon vjebe, nastojte svoja opaanja iznijeti na sljedei nain: - vidio/vidjela ili doivio/doivjela sam .... - svidjelo mi se... - mislim (ini mi se) kako bi ....... (opiite neko ponaanje koje ste vidjeli) bilo dobro unaprijediti na nain......(dajte va prijedlog)

40

c) Strategija ukljuivanja javnosti u postupke odluivanja

Cilj ovog modula je provesti sudionike kroz proces strategijskog razmiljanja, kojem je cilj kritiki preispitati problem s kojim se susreu i pripremiti jasnu strategiju ukljuivanja graana za rjeavanje problema. Osmiljavanje pojedinanih planova djelovanja je sredinji zadatak sudionika tijekom radionica. Sudionike treba ohrabriti da propituju vlastite ideje i dvojbe i, sukladno vlastitim potrebama, razviju vlastitu strategiju djelovanja. Ciljevi ovog dijela Prirunika su: - razumjeti proces prikupljanja podataka i tehnike dogovaranja (deliberacije) te odrediti ciljeve; - razumjeti proces analize dionika i pripremiti iscrpan popis s opisom svih sudionika koji izravno ili neizravno utjeu na konkretan sluaj; - razumjeti opsene mogunosti koje pruaju razliite metode i tehnike ukljuivanja javnosti i njihovu primjenjivost u odreenom sluaju; - pripremiti plan djelovanja za rjeavanje odreenog problema ili sluaja. Strategija sudjelovanja javnosti moe se podijeliti u etiri cjeline: 1. PREPOZNAVANJE PROBLEMA - prikupljanje podataka i odabir sluaja - tehnika dogovaranja/deliberacije - kako zapoeti - prepoznavanje problema - uobliavanje/definiranje problema i odabir smjera djelovanja 2. ANALIZA DIONIKA - saveznici - protivnici 3. ODABIR METODA I TEHNIKA 4. IZRADA AKCIJSKOG PLANA

41

1. Prepoznavanje problema
Prikupljanje podataka i odabir sluaja
Namjera je ovog modula objasniti razvoj strategija ukljuivanja graana u postupke odluivanja u cilju rjeavanja odreenog problema. Najbolje je ukoliko se sudionici ukljue u rad radionice s konkretnim problemom kojeg ele rijeiti. Meutim, ukoliko tomu nije tako, treba pripremiti zamiljeni sluaj koji e pomoi prigodom provedbe vjebe. Prigodom odabira sluaja na kojem sudionici planiraju raditi tijekom radionice treba voditi brigu o tomu da: 1. je problem praktian, jasan i rjeiv; 2. problem sadri i komponentu ukljuivanja graana u postupke donoenja odluka; 3. sudionici dobro poznaju problem i imaju pristup konkretnim podacima, te im je poznato dovoljno potankosti o konkretnim pitanjima i svim sudionicima u problemu; 4. su ciljevi i misija inicijative, odnosno organizacije koja planira raditi na odreenom problemu u svezi s problemom.

Tehnika dogovaranja (deliberacije)

Kao jedna od sve eih tehnika koje se koriste prigodom definiranja problema i pripreme strategije 7 djelovanja za rjeavanje prepoznatog problema jest tehnika dogovaranja ili deliberacije (deliberatio dogovaranje, razmiljanje, rasuivanje, premiljanje, razmatranje; Bratoljub Klai Rjenik stranih rijei). Kao to smo naveli u uvodu, uz niz problema vezanih uz tranziciju, dodatni problem predstavlja i demokratska tranzicija, odnosno poveanje sudjelovanja graana u donoenju odluka na svim razinama odluivanja. U tradicionalnoj demokraciji sve je oitije udaljavanje izmeu politiara i drutva odnosno graana, koji su postali puki objekt odluivanja. Jedan od moguih izlaza iz takvog 8 stanja nudi pregovaraka (ili deliberacijska) demokracija koja razumije politiku kao zbroj razliitih mogunosti u okviru kojih stanovnici neke zajednice rjeavaju svoje zajednike probleme. Graani tako postaju subjekt procesa odluivanja i djeluju kao pojedinci koji slobodno (deliberacijski) odluuju i interpretiraju odluke i dogaaje. Pretpostavka za ukljuivanje u sustav donoenja odluka jest da te odluke poivaju na racionalnoj raspravi, a ne na strastima i slijepom slijeenju pojedinanih interesa. Osnovica demokratske promjene kojoj tee postsocijalistika drutva je da svaku zajednicu ine pojedinci koji su kao svjesni graani sposobni putem racionalne rasprave donijeti odgovorne odluke, imajui pritom u vidu ope interese.

Tehniku deliberacije promovirala je u SAD zaklada Kettering. Pojam deliberacijske demokracije uveo je ezdesetih godina 20. stoljea Jrgen Habermas. Jrgen Habermas, jedan je od najutjecajnijih njemakih filozofa i sociologa. Predavao je filozofiju i sociologiju u Heidelbergu, Max-Planck institutu te na Frankfurtskom sveuilitu. Autor je brojnih specijaliziranih djela na podruju drutvenih znanosti, teorije i povijesti ideja. Kritizirao je suvremena industrijska drutva zbog njihove bezobzirne usmjerenosti k ostvarivanju zadanih ciljeva. Ta ih usmjerenost, prema Habermasu, onemoguuje da cijene vanost komunikacijske akcije, odnosno razumijevanja i postizanja sporazuma s drugima.
8

42

Za one koji ele znati vie to je deliberacija?

Prema Jrgenu Habermasu, poetke deliberacijske demokracije nalazimo u pubovima Velike Britanije i salonima Francuske - javno mnijenje i javna sfera postali su tako kljuan dio buroaskog demokratskog sustava. Rast gospodarstva i jaanje drave tijekom 19. stoljea ugrozio je poloaj javne sfere, podloivi pojedinca gospodarstvu i birokraciji, s posljedicom sve slabijeg graanskog angamana u javnim stvarima i odluivanju. Nastojei zadovoljiti brojne pojedinane interese razliitih drutvenih skupina, istodobno ih pomirujui s vlastitom ulogom sluenja javnom dobru, drava postupno dolazi u krizu legitimiteta jer je razapeta izmeu kontradiktornih zahtjeva: deprivilegirani slojevi trae od institucija dravu blagostanja, ali time se potkopava i demotivira trino gospodarstvo.

Demokratski proces liberalni, republikanski ili neto tree

U Habermasovoj teoriji, liberalan pogled na demokratski proces obiljeen je politikim sukobom privatnih interesa i dravnih institucija koje ostvaruju kolektivne ciljeve. Taj sukob usmjeren je kroz ustavno-zakonske propise, pa prvo suvremeno zakonodavstvo proizilo iz pojave liberalizma ukljuuje popisana graanska prava, ime je zajamena autonomija pojedinca i utvrena granica dravnog autoriteta nad pojedincem. Demokratski proces sastoji se od postizanja kompromisa izmeu sukobljenih interesa. Republikanski pogled na demokratski proces kae da je politika proces cijele zajednice i medij putem kojeg lanovi zajednice postaju svjesni meuovisnosti njihove zajednice i cijelog drutva. Dok liberalan pogled podrazumijeva hijerarhijsku strukturu politike, s dravnom moi i privatnim interesima, republikanski pogled tomu pribraja koncept solidarnosti i ideju zajednikog dobra. 9 Demokracija se tako ostvaruje etiko-politikim diskursom , a deliberacija ovisi o konsenzusu koji dijele graani. Prema Jrgenu Habermasu, trea, ili diskurzijska teorija demokracije objedinjuje elemente liberalnog i republikanskog modela, stvarajui idealne postupke za deliberaciju i odluivanje. Ona polazi od ideje decentraliziranog drutva (trite, neprofitni sektor....) odvojenog od dravnih institucija, u kojem je deliberacijski proces naglaen, ali ovisi o tomu jesu li postupci i uvjeti komunikacije institucionalizirani. Priznaje parlamentarna tijela, ali i neformalnu i nezavisnu sferu ili civilno drutvo koje je razliito od gospodarstva i drave. Ta sfera komunicira s dravnom i gospodarskom sferom, ime komunikacija izmeu legalnih i institucionaliziranih sustava odluivanja i mobilizirane javnosti dobiva na snazi. Jedino javnost organizirana od pojedinaca moe djelotvorno sudjelovati u procesu javne komunikacije putem kanala javne sfere, politikih stranaka i interesnih udruga.

Diskurs razgovor, ralanivanje; diskurzivan koji se izvodi s pomou razumnog ralanjivanja, misaonog zakljuivanja, Bratoljub Klai Rjenik stranih rijei.

43

Cilj tehnike dogovaranja/deliberacije

Donositi odluke o nainima djelovanja u pojedinoj zajednici uvijek je teak posao i pojedinci e se stoga najee odluivati za razliite pristupe djelovanja. U svakom sluaju, bilo koja poduzeta akcija prouzroit e odreene trokove i izazvati posljedice koje bi svakako trebalo predvidjeti unaprijed. Uz pitanje trokova i posljedica, kao rezultata odreenih pristupa (strategija), postoje dvojbe pojedinca i skupina zbog kojih se esto puta ne odabiru jednaki smjerovi djelovanja. Ljudi kroz te dvojbe i razliite ustupke moraju proi zajedno kako bi postigli, ne moda potpun i cjelovit dogovor, ali svakako zajedniku viziju djelovanja, kao i odgovor o nainima na koje ele ili ne ele zajedniki djelovati u rjeavanju odreenog problema. Jedna od tehnika za postizanje dogovora za koju je potrebno razviti vjetinu dijaloga je tehnika dogovaranja ili deliberacije. Privatno, mi se stalno dogovaramo, posebno u sluajevima kada moramo donijeti teke odluke o nama vanoj stvari. Tada temeljito odmjeravamo mogunosti rjeavanja naeg problema. To i jest temelj tehnike deliberacije temeljito odmjeravanje razliitih pristupa, za i protiv argumenata, kao i prikupljanje miljenja drugih o tomu to bi bilo najbolje uiniti. Za razliku od uobiajene provjere naih ideja kada koristimo usporedbu crno-bijele krajnosti, putem deliberacijskog dijaloga istraujemo i propitujemo nae ideje, te analiziramo nae strahove, dvojbe ili nepoznanice.

Voenje procesa dogovaranja/deliberacije

Za uspjenost procesa mora se osigurati mjesto sastanka (forum), te osoba koja e voditi sastanak (moderator). Ukoliko se proces dogovaranja odvija u zajednici, za forum se moe odabrati bilo koje mjesto koje je lako dostupno svim sudionicima i u kojem se moe ugodno raditi. Poeljno je da moderator bude lan zajednice, uz pretpostavku da poznaje osnovna pravila procesa dogovaranja i s ijim su voenjem suglasni svi sudionici procesa. Na forumu sudionici promiljaju o vanim temama, usmjeravajui svoju pozornost na razliite aspekte, trokove i posljedice svake odluke. Oni "odmjeravaju" (usporeuju) sve prednosti i manjkavosti svake mogue odluke. Takvi su skupovi javni, ne samo zbog teme o kojoj se raspravlja (problemi javne politike), nego i stoga to su u razgovore ukljueni ljudi razliitih struktura - razliiti po dobi, spolu, obrazovanju, nacionalnosti, iskustvu i odgovornosti. Forum je esto koristan upravo zbog razliitosti ljudi koji u njemu sudjeluju. No, upravo ta injenica za moderatora razgovora znai da je rije o vrlo zahtjevnom poslu. Moderator mora, bez iznoenja vlastitih stavova, u razgovor ukljuiti sve sudionike foruma, mora predosjetiti strahove, nade i probleme ostalih sudionika. Moderator mora biti siguran da su obuhvaeni svi vidovi svake pojedine odluke (uvijek e netko u svakoj odluci pronai i loe strane). Na kraju razgovora, moderator mora zajedno sa sudionicima foruma definirati zajedniko miljenje svih sudionika.

Deliberacijski dijalog ili rasprava - i jedno i drugo

Da bismo bili sigurni da smo donijeli najbolju odluku, ne moemo samo iznijeti problem, raspravljati oko rjeenja ili objanjavati svoja stajalita. Uvijek se moramo suoiti s tekim pitanjem izbora pravog rjeenja, uzeti u obzir sve mogunosti za i protiv. To je bit deliberacije. Deliberacija nam pokazuje jesu li nae odluke opravdane/utemeljene/dobre - pomae nam odluiti jesmo li spremni preuzeti sve posljedice koje nosi odabrano rjeenje.

44

Meutim, sueljavanje miljenja najee se svodi na rasprave. I mediji doprinose takvoj atmosferi u javnosti, jer esto probleme ope vanosti okreu u beskrajna natjecanja. Sudionici su obuzeti zauzimanjem odreene strane, svoju energiju troe na razmiljanje za koga i za to se opredijeliti. Deliberacija je neto potpuno drugo. To nije razmjena argumenata u kojoj suprotstavljene strane nastoje pobijediti, niti uglaen neobavezan razgovor. Javna je deliberacija proces kojim graani donose teke odluke o ciljevima i smjernicama od temeljne vanosti za svoju zajednicu. To je nain zajednikog promiljanja i razgovaranja. Deliberacija ima dijaloku strukturu koja nudi vie mogunosti rjeavanja problema - nikad samo dva suprostavljena stajalita. Ovakvo bavljenje problemom sprjeava uobiajene rasprave u kojima se sudionici okomljuju jedan na drugog pojednostavljenim i jednostranim argumentima. Rasprava Trae se najoitije razlike. Trae se slabosti suprotnog stajalita. Pobija se suprotno miljenje na tetu meusobnih odnosa. Poziva se na potpunu predanost vlastitom uvjerenju. Temelji se na suprotstavljanju i eli se dokazati da je druga strana u krivu. Cilj je pobjeda jedne strane - makar i s kratkoronim uspjehom. Slua se radi otkrivanja rupa suprotne strane i iznoenja protuteza. Pretpostavke se koriste kao provjerene injenice. vrsto se brane izvorna (ishodina) rjeenja. Kree se s pozicije da je vlastiti stav (ponueno rjeenje) najbolji i brani se njegova valjanost. Deliberacijski dijalog Trae se snage i u suprotnom stajalitu. Rasprava ukljuuje razumijevanje drugih. Pretpostavlja se da svatko ima dio odgovora i primjenjivo rjeenje. Privremeno se iskljuuje vlastito uvjerenje da bi se propitalo tue. Temelji se na suradnji i trai zajedniko razumijevanje. Cilj je pronalaenje zajednikog polazita, to je temelj dosljednoj politici. Slua se da bi se razumjelo i pronaao smisao u tuim argumentima. Iznose se pretpostavke radi njihova ponovnog vrednovanja. Otvaraju se vrata boljim rjeenjima.

Vlastiti stav (ponueno rjeenje) se propituje u cilju njegova poboljanja.

Slijede jednostavne upute za provedbu tehnike dogovaranja (deliberacije) kako biste mogli poeti koristiti predloene metode u irem krugu, ponekad potpuno nepoznatih ljudi.

Pravila procesa dogovaranja/deliberacije

Vjerojatno e proces dogovaranja (deliberacije) biti uspjeniji ukoliko se na poetku dogovore temeljna pravila ponaanja.

45

1. 2. 3. 4. 5.

Cilj procesa je usmjeravanje rada prema konanoj odluci. Svi su ohrabreni da sudjeluju, stoga nitko ne smije dominirati. Govoriti je jednako vano kao i sluati. Govornici trebaju govoriti jedni drugima, a ne moderatoru. Moderator je lan skupine koji, s vremena na vrijeme, usmjerava dijalog i pazi da se ne udalji od teme. 6. Svaka se mogunost djelovanja mora temeljito razmotriti s jednakom pozornou, odnosno o njoj treba pregovarati. Raznolikost stavova vrlo je vana.

Moderator

Ne zaboravite, za vei uspjeh procesa dogovaranja potrebno je koristiti moderatora.

Za moderatora koji prati i usmjerava dijalog vano je obratiti pozornost na sljedee. 1. Kako sudionici razumiju problem? Kako definiraju problem? 2. Kako razgovaraju o problemu? Je li jezik koji koriste drukiji od jezika medija ili dunosnika? 3. Koje veze prepoznaju? Koja pitanja sudionici povezuju s ovim problemom? Koliko je njihov pristup slian ili razliit od pristupa profesionalaca? 4. to cijene? to im je doista vano u ovom problemu? to ih navodi da to prepoznaju kao vaan problem? 5. Razliiti pristup problemu - koji su razliiti stavovi o ovom pitanju? to ljudi, koji obino ne sudjeluju u javnim raspravama, misle o ovom problemu?

Kako zapoeti
etiri uvodna pitanja
Za poetak procesa dogovaranja korisno je postaviti etiri pitanja. 1. to nam je vano/vrijedno? 1.1. Kako na nas osobno utjee pitanje/problem o kojem se dogovara? 1.2. Kad razmiljamo o tom pitanju/problemu to nas brine? 1.3. to nas privlai na prvi pogled? 1.4. to odreeni pristup ini dobrim ili loim? (Da bi se potakla rasprava, moderator moe pitati sudionike o razlozima zbog kojih brane odreene stavove.) 2. Koje su posljedice, trokovi i koristi vezane za razliite naine rjeenja problema? - Koje e biti posljedice poduzetih aktivnosti koje se predlau? - Koji su argumenti protiv naina koji nam se najvie svia? Skriva li ta akcija/aktivnost zamke? - Vidi li itko u skupini neto pozitivno u nainu rjeavanja problema kojeg veina snano kritizira? 3. Koji su nezaobilazni sukobi koje moramo rijeiti? 4. - Koje potencijalne sukobe primjeujemo meu ponuenim nainima rjeavanja? - Koje su sive zone? Gdje se ne osjeamo sigurno? - Zato je tako teko odluiti o ovom pitanju?

46

5. Prepoznajemo li zajednike stavove ili smjernice, ili zajedniki teren za akciju? Koji smjer se ini najboljim? Kamo elimo da nas ova odluka odvede? Koje smo nagodbe spremni prihvatiti, a koje nismo? to smo kao pojedinci spremni uiniti za rjeavanje navedenog problema, a to nismo? Ukoliko pristup koji nam se ini najboljim moe prouzroiti negativne posljedice, jesmo li ga i nadalje spremni provesti?

Nakon to smo se upoznali s tehnikom dogovaranja ili deliberacije, moemo zapoeti provedbu procesa. On je podijeljen u dva dijela: - Imenovanje problema - Uobliavanje/definiranje problema i odabir smjera djelovanja.

Prepoznavanje (imenovanje) problema

Ovim dijelom procesa dogovaranja dobiva se uvid u pitanja koja su doista vana lanovima zajednice i ukljuuju njihovo miljenje.

Pet skupina pitanja u cilju imenovanja problema: 1. Koji su najtei problemi nae zajednice? Zbog ega smo se okupili? 2. Kako se mijenjaju problemi, mijenjaju se i naini njihova rjeenja. Koje vrste rjeenja se najee predlau vaoj zajednici? 3. Tko su ljudi u naoj zajednici koji se najee hvataju u kotac s problemima, odnosno koji ih rjeavaju? Tko bi jo mogao ili trebao sudjelovati? 4. Koje veze prepoznajemo izmeu uzroka problema, rjeenja i onih koji ih rjeavaju? Jesu li veze koje prepoznajemo djelotvorne ili nisu? Naziru li se mogue promjene u naem gleditu problema? Kakve su veze meu razliitim problemima? I razliitim osobama koje se bave problemima? Koja pitanja trebaju pozornost cjelokupne javnosti, ukljuujui i vladu i ostale institucije? 5. Kada se cjelokupna zajednica ili politiko tijelo ujedini na rjeavanju odreenog problema, dijalog meu njima treba se razlikovati od onog kojeg uobiajeno vode strunjaci, politiki konkurenti i drugi. Kako biste opisali, ocijenili uobiajeni nain razgovora meu politikim suparnicima? Koje vam metafore padaju na pamet? Mislite li da bi se ton i nain razgovora promijenio ukoliko bi se javnost ukljuila u dijalog? Svi imamo dojam da imamo jasnu sliku i definiciju problema nae zajednice. Meutim, sve dok ne provjerimo svoje stavove i vrijednosti sa stavovima i vrijednostima drugih u zajednici, ne moemo biti sigurni da nae ideje i rjeenja odgovaraju idejama drugih. Imenovanje problema zapoinje razgovorom. Serije razgovora provode se u manjim ili veim skupinama. Uobiajeno je da ljudi znaju to misle politiari i voe, meutim preteito nisu upoznati sa stavovima "obinih" graana.

47

Vi i drugi Razumijemo li probleme kako ih osjeaju/vide ostali sudionici? A) O emu je rije? Kad ujete odreenu rije ili frazu, to vam pada napamet? B) Zato je to vano? Zato je upravo to takav problem? - Kad razmiljate o tom problemu, to vam je najvanije? - Zato je to vano - zato vas brine? C) Je li to jednako za sve? - Osjeaju li drugi ljudi u zajednici drukije? to mislite to biste trebali rei da je vano u ovakvim okolnostima? - to potvruje njihove stavove - mislite li da je to pravo pitanje/problem?

Izjava u jednoj (ali vrijednoj) reenici Kako biste zaokruili proces imenovanja problema potrebno je problem odrediti, odnosno pripremiti izjavu koja zaokruuje odgovore na pitanja iz prethodnog dijela. Rije je o jednoj reenici ili izjavi s kojom se svatko u zajednici moe sloiti. Razmislite jo jedanput: 1. Koji je stvaran problem s kojim se suoavamo? 2. Moemo li problem opisati kratkom reenicom? Primjerice, ukoliko elimo problem staviti na papir, to bismo napisali? Vratite se natrag na popis zajednikih problema i provjerite odraava li izjava stav svih u skupini.

Uobliavanje problema i odabir smjera djelovanja

1. Pomae graanima da sami prepoznaju i uoblie probleme, umjesto uobiajene prakse u kojoj se graanima nude gotova rjeenja. 2. Razliiti pristupi rjeavanju problema razlikuju se od konanog rjeenja problema. Mogua rjeenja vezana su uz razliita pitanja koja su vana graanima. Mogui scenariji rjeavanja problema razlikovat e se zbog razliitih mogunosti njihove provedbe. 3. Da bi sudionici postigli dogovor o nainima rjeavanja problema, moraju se suoiti s neizvjesnou o konanom ishodu i potencijalnim konfliktima koji prijete prigodom poduzimanja bilo koje akcije.

Dogovorite nain rjeavanja problema Sad trebate razmisliti o tomu kako ete predstaviti problem, a cilj vam je postii dogovor o nainu njegova rjeavanja. Najee, probleme definiraju strunjaci i dravni slubenici i u taj proces - raspravu o problemu, ne ukljuuju graane. Obino se graanima ponudi vie rjeenja unutar kojih mogu birati. Taj nain ne predvia ukljuivanje drukijih/novih pristupa koje mogu ponuditi graani. Sada kao sudionici procesa imate mogunost definiranja problema.

48

Uobliavanjem problema treba definirati razliite pristupe njegovu rjeavanju i to u tri do etiri glavna strategijska pristupa. A) Popis moguih scenarija djelovanja 1) Pazite da na popisu ideja nisu ideje samo jedne skupine. 2) Izbjegavajte raspravu o specifinim pitanjima. - Za koje akcije/aktivnosti prisutni misle da e donijeti rjeenje prepoznatih problema? - to bi predloili pojedinci koji trenutano nisu prisutni? B) Prepoznavanje motivacije za poduzimanje odreenih aktivnosti - to je doista vano ljudima koji ele poduzeti ove aktivnosti? - Na koji nain te aktivnosti odgovaraju ozbiljnosti problema zajednice koje ste prethodno prepoznali? C) Grupiranje akcija/aktivnosti prema problemima - Kako moemo predloene aktivnosti grupirati u tri do etiri jasno odreene strategije? D) Predstavljanje politika/stavova iz iroke ponude miljenja/strategija - Iz grupiranih aktivnosti (tri do etiri paketa) pripremite zajedniku akciju za provoenje dogovorenih smjernica djelovanja zajednice. E) Argumenti za i protiv - Odaberite tri do etiri najbolja argumenta za i jednako toliko argumenata protiv predloene zajednike akcije? - Koja su proturjeja i sukobi meu moguim rjeenjima?

Provjera okvira djelovanja

Na samom kraju procesa zapitajte se jo jedanput: - Je li predloeni okvir razumljiv, odnosno je li jasno o kojim je vanim pitanjima za zajednicu rije? - Je li jezik jasan i razumljiv ljudima kojima je namijenjen? - Sadri li okvir upute za akciju i odgovara li prepoznatim problemima? - Sadri li okvir stavove i miljenja svih ljudi koji su sudjelovali u radu? - Ukljuuje li svako ponueno rjeenje za akciju razliite prijedloge sudionika? - Otvara li okvir napetosti s kojima se graani moraju sami nositi?

2. Tko su dionici?
Dionici su pojedinci ili institucije pogoeni problemom bilo izravno ili neizravno pozitivno ili negativno. Prepoznavanje takvih pojedinaca ili institucija je zahtjevno, ali doista nuno.

U prepoznavanju potencijalnih partnera i suparnika, pomoi e odgovori na sljedea pitanja. - Tko je odgovoran za uzrok problema? - Tko je u zajednici izravno pogoen problemom?

49

- Tko je u ili izvan zajednice, neizravno pogoen problemom? - Tko u dovoljnoj mjeri brine o potekoama uzrokovanim problemom da bi vam se mogao pridruiti ili pomoi? - Tko su utljivci za koje ete moda morati uloiti poseban napor? - Tko su predstavnici onih koji su najvjerojatnije pogoeni problemom? - Tko moda ima jednak ili slian problem u vaoj zajednici/naselju ili dravi? - Tko bi mogao biti zainteresiran saznati vie o problemu? - Tko je odgovoran za nadzor i ocjenu rjeenja problema? - Tko ima mo dati vam ono to elite/trebate? Tko je mjerodavan? - Tko ima mo nad ljudima koji imaju mo da vam daju ono to elite/trebate? - Tko su vai suparnici? - Koja je korist od zadravanja statusa quo? - Tko je zainteresiran ukljuiti se za ili protiv planiranih akcija? - Tko moe doprinijeti financijskim ili tehnikim resursima? - Koje/ije ponaanje treba mijenjati da bi se postigao uspjeh?

50

vjeba br.10

Analiza dionika
1. dio: Analiza/podjela dionika prema utjecaju/interesu
Razvrstajte dionike prema sljedeim skupinama:

Oni koji su moda zainteresirani

Neizravno "pogoeni"

Izravno "pogoeni"

51

vjeba br.10

2. dio: Analiza/podjela dionika prema sektorima

Razvrstajte navedene dionike prema sljedeim sektorima:

javni sektor

poslovni sektor

neprofitini sektor

Sabor Uslune djelatnosti Vlada i ministarstva Organizirani graani Mediji Vjerske zajednice Udruge kole i fakulteti Privatne ustanove Zaklade i fondacije Industrija Lokalna uprava i samouprava Politike stranke Mjesni odbori Sindikati Ostali ______________ ______________ ______________

52

vjeba br.10

3. dio: Analiza/podjela dionika prema zemljopisnom smjetaju:

Razvrstajte dionike prema zemljopisnom smjetaju:

Meunarodni/iz regije

Iz susjednih zemalja

Nacionalni

Lokalni

53

vjeba br.10

4. dio: Analiza/podjela dionika na saveznike i suparnike Odredite dionike saveznike odnosno suparnike:

Saveznici

I saveznici i suparnici Niti saveznici niti suparnici

Suparnici

54

3. Odabir metoda i tehnika Prisjetite se crtea na stranici 38 o razinama sudjelovanja graana u postupcima donoenja odluka. Naime, u dijagramu su na svakoj razini navedene metode sudjelovanja javnosti. Metode moemo podijeliti u dvije osnovne skupine: formalne i neformalne. - Formalne metode provode se na temelju osnovnih prava graana utvrenih ustavom, zakonom, konvencijom i drugim propisima. To su, primjerice, kako slijedi. Pravo na znanje pristup informacijama. Pravo na slobodu izraavanja. Pravo na slobodu govora. Pravo na udruivanje. Pravo na zdrav okoli. Pravo na pristup pravosuu. Temeljem zajamenih prava, graani mogu koristiti sljedee metode sudjelovanja javnosti kao to su: Obrazovanje i informiranje koje priprema graane za njihovo kvalitetnije predstavljanje i ostvarenje vlastitih interesa Objavljivanje glasila i publikacija, organiziranje razliitih edukacijskih programa radionica, seminara, konzultacija, ljetnih kampova i slinog, natjecanjima, organiziranjem izlobi, radom u kolama i drugim. Razvijanjem sustava potpore za ukljuivanje javnosti promocijom sudjelovanja javnosti ili pruanjem pomoi udrugama pri ukljuivanju veeg broja graana, jaanjem sposobnosti udruga za provedbu aktivnosti u kojima sudjeluje javnost, organiziranjem mrea/centara za potporu, informacijskih centara ili suradnikih mrea. Dopunskim metodama razvijanjem alternativnih postupaka sudjelovanja javnosti kao to je okupljanje volontera, graanski odbori za nadzor dogovorenih postupaka i slino.

Kad nastupe problemi

Ukoliko graani nisu kvalitetno i na vrijeme ukljueni u proces donoenja odluka postoji vie neformalnih naina/metoda kojima se mogu izboriti za ostvarenje vlastitih prava, a to su: Zagovaranje je niz isplaniranih i organiziranih akcija koje se koriste razliitim instrumentima (nainima) javne akcije, pisanje peticija, reklamne i informativne kampanje i dr., u cilju utjecanja na odreene odluke, propise i sl., koji utjeu na ivot graana. Zagovaranje ukljuuje razliite strategije i tehnike osmiljene u svrhu utjecaja na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i meunarodnoj razini, a u cilju ostvarenja odreenih prava. Lobiranje utjee se na donositelje odluka (u lokalnoj i nacionalnoj vlasti, gradskim vijeima, upanijskim skuptinama, Saboru i sudstvu) s ciljem promjene zakonskih propisa (zakona, podzakonskih akata, odluka skuptina i vijea) i/ili prakse u primjeni propisa. Izravni pritisci ukoliko su iscrpljene prije navedene metode, razliite interesne skupine graana mogu organiziranjem prikupljanja potpisa, slanjem peticija, pritubi, objavljivanjem napisa i organiziranjem javnih okupljanja ostvarivati pritisak na mjesta moi u cilju ostvarenja svojih prava i vlastitog ukljuivanja u odreene procese odluivanja.

55

Tehnike sudjelovanja javnosti mogu se, sukladno predvienim ciljevima, koristiti na svim razinama ukljuivanja javnosti. Tehnike sudjelovanja javnosti su: organiziranje radionica, seminari, konzultacije, razliiti natjeaji i izlobe, konferencije za novinare, oglasne ploe i glasila, ciljne skupine, javne rasprave i uvidi, osnivanje savjetodavnih tijela i drugo.

56

vjeba br.11

Odluite o vlastitim metodama i tehnikama

Koje vam se metode i tehnike ine primjerene za rjeavanje vaeg problema? Koja se razina ukljuivanja koristi? Kojim se dionicima obraaju? Razmislite i upiite u sljedeu tablicu.
Cilj Metode sudjelovanja javnosti Tehnike sudjelovanja javnosti Razine sudjelovanja javnosti (pogledajte crte na stranici i provjerite na kojoj razini se nalazi vaa planirana aktivnost) Obavjetavanje i Dobivanje Konzultacije educiranje javnosti povratnih informacija/ miljenja graana XX XX

Zajedniko planiranje

Unaprijediti zakon o brdskoplaninskim krajevima Provesti kampanju protiv obiteljskog nasilja Osigurati besplatno objavljivanje slubenih glasila na web stranici Sudjelovati u izradi plana odrivog razvoja regije

Lobiranje

radionice, seminari, javne rasprave, sastanci interesnih skupina

Zagovaranje

ispitivanje javnog miljenja, sastanci interesnih skupina, radionice, glasila

XX

XX

XX

Lobiranje Izravni pritisci

ispitivanje javnog miljenja, peticije, izjave za tisak

XX

XX

Razvijanje sustava potpore za ukljuivanje javnosti

oglasne ploe, sastanci interesnih skupina, javne rasprave, deliberativan dijalog

XX

XX

XX

XX

57

4. Izrada akcijskog plana

Nakon to ste proli sva tri koraka planiranja, valja pripremiti akcijski plan. Akcijski plan je dokument koji opisuje ciljeve, oekivane rezultate, planirane aktivnosti, vremenski okvir i resurse potrebne za ostvarenje nekog cilja te odgovorne osobe. Bitni elementi akcijskog plana su: - vremenski okvir (primjerice polovica godine, osim ako se ne zahtijeva drukije) - najmanje jedan cilj te oekivani rezultati za njegovo ostvarenje - specifini koraci, odnosno planirane aktivnosti, osobe koje su ukljuene u ostvarivanje i krajnji rok za svaki korak - ljudski i materijalni resursi, postojei ili nepostojei (a koji su vam potrebni) kako biste postigli eljene rezultate - mogui izvori potrebnih resursa i koraci koje je potrebno uiniti kako biste ih osigurali - osoba odgovorna za svaki od navedenih koraka.

Djelotvorni akcijski planovi slijede akronim SMART:

Kako pripremiti akcijski plan?

Svrha je akcijskog plana jasno odrediti to treba uiniti za postizanje dogovorenih ciljeva. Sljedei koraci pruaju ope smjernice za pripremu akcijskog plana. Ovisno o predmetu planiranja, koraci u pripremi akcijskog plana trebaju u loginom slijedu, od prepoznavanja potreba do djelovanja, navesti sve aktivnosti koje treba poduzeti u cilju kvalitetnog provoenja te nadzora provoenja plana. U procesu planiranja takoer je vana ukljuenost i sudjelovanje kljunih osoba/organizacija, kako bi se osigurala njihova predanost u postizanju oekivanih rezultata.

smart

(specific) specifini su (measurable) mjerljivi su (applicable) primjenjivi su (realistic) realistini su (time-frames) imaju vremenski okvir

58

Devet koraka akcijskog planiranja 1. Odrediti kritina podruja koja zahtijevaju neposrednu pozornost. 2. Analizirati okruenje zato je nuno poduzeti odreene aktivnosti. 3. Odrediti specifine rezultate ili proizvode koje elimo kao rezultat provedbe plana. 4. Odrediti aktivnosti te metode za postizanje rezultata (postupci, smjernice, zakoni, pravila i propisi, mehanizmi provedbe, i drugo.) 5. Odrediti/postaviti pokazatelje uspjenosti provedbe kojima e se provjeriti ostvarenje planiranih rezultata. 6. Isplanirati sredstva potrebna za provedbu akcijskog plana (proraun, osoblje, oprema, druga logistika). 7. Imenovati sudionike za provedbu plana. 8. Razviti sustav izvjetavanja o provoenju plana. 9. Predvidjeti mogue probleme na koje se moe naii tijekom procesa provedbe i razmisliti o moguim rjeenjima.

59

primjer br.1

Akcijski plan za pripremu izlobe Jesen u Lici

Cilj: provedba izlobe poljoprivrednih i tradicijskih proizvoda Like Organizacija ovakve manifestacije moe znaajno doprinijeti podizanju pozitivne energije u zajednici i ukljuivanju velikog broja sudionika. Da bi se postigao uspjeh i proveo plan sukladno zajednikom dogovoru potrebno je graditi odnose povjerenja izmeu udruga iz regije, udruga iz veeg grada, lokalne vlasti, zatienih podruja, individualnih proizvoaa i lanova obiteljskih gospodarstava, predstavnika crkve i drugih partnera.

Rezultati

Aktivnosti

Odgovorna osoba

Osobe ukljuene u provedbu Ana B. Ivana S. Ivana L. Ana Ivana S. Ivana L.

Do kada

Gdje

1. Dogovoreni zadaci s tijelima uprave u regiji

Odrati sastanak s gradonaelnikom grada Gospia Odrati sastanak s predstavnicima upanije radi organizacije prijevoza Odrati sastanak s predstavnicima turistike zajednice Liko-senjske upanije

A. B.

20. lipnja 2001. 20. lipnja 2001.

Gospi

A. B.

Gospi

I. S.

Ana B. Ivana S. Ivana L.

30. lipnja 2001.

Gospi ili Otoac

2. Prikupljeni podaci o zainteresiranim izlagaima

Donijeti odluku o opinama u kojima e se prikupljati podaci Odrati sastanak s partnerima na terenu radi planiranja sastanaka u selima i opinama Obilazak sela

I. L.

Ana B. Ivana S. Ivana L. Ana B. Ivana S. Ivana L.

30. lipnja 2001. 15. srpnja 2001.

Gospi

I. L.

Gospi

I. L.

Ivana S. Marija . Andreja T. Mladen G. Ivana L. Mladen G.

30. kolovoza 2001.

Obraditi ankete

I.L.

30.09.20 01.

opine o kojima odluim o naknadn o Zagreb

60

3. Ostvarena suradnja s hotelskim poduzeima u susjednim regijama/upanija ma

Osmisliti ciljeve suradnje

I. L.

Ivana S. Martina

15.06. 2001.

Zagreb/ Gospi

4. Izraen plan izlobenog prostora 5. Pripremljen propagandni materijal

Izraditi pisma i odabrati hotelska poduzea Obii hotelska poduzea Pripremiti nacrt prostora i osmisliti raspored izlobe Osmisliti koncept pozivnice, letke, postere i zahvalnice Priprema video i foto materijala Tiskati materijale

I. L.

Ivana S. Martina Ivana S. Martina

20.06.20 01. 15.07.20 01. 1.08. 2001. 1.09. 2001.

Zagreb

I. L. A. B.

Rab,Crik venica Gospi

I. L.

Tomica K.

Zagreb

I. L.

Roman D.

6.10.200 1. 10.09.20 01.

Gospi

I.L. A. B. I. S. I. L. A. B. A. B.

Tiskara

Zagreb Zagreb/ Gospi

6. Organizirana logistika

Izraditi popis uzvanika i slati pozivnice Ukljuiti lokalne KUD-ove Organizirati prehranu za sudionike Organizirati dopremu klupa i ienje prostora

20.09.20 01. 20.09. 2001. 01.10. 2001. 06. 10.2001.

Gospi Gospi

A. B.

Gospi

7. Odrana izloba

Gospi

61

primjer br.2

Akcijski plan za popis postojeih obiteljskih gospodarstava i manjih proizvodnih kapaciteta te za provedbu procjene potreba i mogunosti gospodarskog razvoja na Baniji

Zadatak 1. Postavljanje ciljeva projekta 2. Priprema prorauna 3. Priprema upitnika - angairanje vanjskog suradnika za izradu upitnika - priprema i potpis ugovora s vanjskim suradnikom - priprema prve verzije upitnika - prikupljanje primjedbi na upitnik - priprema konane verzije upitnika 4. Pronalaenje suradnika na terenu za provedbu popisa - priprema opisa posla - prikupljanje ponuda potencijalnih kandidata - odabir kandidata - priprema i potpis ugovora o djelu 5. Priprema rada na terenu - zrada plana obilaska terena - spodjela poslova suradnicima na terenu - osiguravanje automobila za teren (rent-a-car) - obilazak terena 6. Obrada podataka - piprema izvjetaja

Osobe H., L., I. H I.

Vremensko razdoblje 2 tjedna 2 dana 1 tjedan

Rok 5. lipanj 7. lipanj 15. lipanj

L.

10 dana

15. lipanj

I., L.

10 dana 5 dana

25. lipanj 25. lipanj

I.,L.

2 tjedna 2 tjedna

7. srpanj 25. srpanj

62

Prema Perez Diazu civilno drutvo oznaava zbir drutveno-politikih institucija koje ukljuuju i ogranienu upravu ili dravu koja djeluje kroz vladavinu zakona, zatim zbir drutvenih institucija kao to je trite i udruenja zasnovanih na dobrovoljnom udruivanju autonomnih faktora, i javne sfere u kojoj ovi faktori meusobno raspravljaju i raspravljaju s dravom o stvarima od javnog interesa i angairaju se u javnim aktivnostima. Ukljuivanjem javnosti u sustave donoenja odluka (najee putem udruga i civilnih inicijativa) razvija se i jaa civilno drutvo. dionik (eng. stakeholder) onaj koji sudjeluje, koji je u irem smislu dio ega (Rjenik stranih rijei, B. Klai) Dionici (esto se susreu i izrazi akter i imbenik) su svi oni na koje utjee ili bi moglo utjecati donoenje, odnosno provoenje odluka ili programa te koji su zainteresirani za sudjelovanje u odluivanju i/ili provoenju tih odluka ili programa. formalne ili neformalne inicijative - inicijative za rad u zajednici najee poinju na neformalan nain. Pojedinac ili nekoliko pojedinaca zainteresiranih za rjeavanje odreenog problema u zajednici ili poboljanje uvjeta ivota, okupljaju se radi zajednikog djelovanja. To su osobe s visokom motivacijom koje s vremenom osnivaju organizacije, najee udruge (formalni oblik udruivanja) kako bi se dugorono mogle baviti planiranim aktivnostima. javnost (engl. public) svaki pojedinac, skupine graana ili organizacije koje su iz bilo kojeg razloga zainteresirane za zajednicu u kojoj ive. Razliiti dijelovi javnosti za probleme zajednice pokazuju manje ili vee zanimanje te se u skladu s tim u manjoj ili veoj mjeri ukljuuju u rjeavanje prepoznatih problema. NVO ili nevladina, neprofitna organizacija (engl. NGO - Non Governmental Organization) formalni oblik udruivanja; prema hrvatskom zakonodavstvu to su udruge, privatne ustanove te zaklade i fundacije. Osnivanje i rad tih organizacija ureeno je posebnim zakonima (Zakon o udrugama, NN 70/97, 106/97, u toku je donoenje novog zakona; Zakon o zakladama i fundacijama, NN 36/95, 64/01; Zakon o ustanovama 76/93). povratna informacija (eng. feedback) - reakcije graana na odreenu odluku ili informaciju, najee u obliku primjedbi, prijedloga, miljenja ili odgovora tijekom ispitivanja javnog miljenja.

10

10

U publikaciji McKinstry Micou, A. i Lindsnaes, B. (1993) The role of voluntary organisations in emerging democracies: Experience and strategies in Eastern and Central Europe and in South Africa. Copenhagen: Danish Centre for Human Rights i Institute for International Education

63

Pojmovnik:

civilno drutvo - pojam graanskog/civilnog drutva potjee od izraza societas civilis, latinskog prijevoda grkog pojma koinonia politike. Izvorno se odnosio na politiku zajednicu slobodnih graana. U novome vijeku, od 16. stoljea nadalje, pojam graanskog drutva zadobiva novo, moderno znaenje. Sfera graanskog drutva obuhvaa tako trinu proizvodnju i uljueno ("civilizirano") privatno komuniciranje, dok se politika zajednica izdvojila u modernu dravu. Precizno razgranienje izmeu graanskog drutva i drave ostvaruje se pomou institucija ustavno zajamenih prava ovjeka i dravljanina te uspostavljanjem javnosti koja omoguuje kontrolu rada dravnih institucija (Izvor: "Leksikon temeljnih pojmova politike", ur. Ivan Prpi, arko Puhovski, Maja Uzelac, kolska knjiga, Zagreb, 1990.)

sektori - javni, poslovni i neprofitni - tri velika sektora unutar kojih je postalo uobiajeno dijeliti drutveni ivot (iako svaki od od njih sadri veliku raznolikost organizacijskih oblika). prvi sektor ili poslovni sektor/trite naziva se esto i privatni sektor. drugi sektor ili javni sektor/uprava podrazumijeva dravu i njene institucije. trei, neprofitni, nevladin sektor - ine ga slobodno udrueni pojedinci i skupine, koji su protutea moi trita i drave. Organizacije koje svrstavamo u taj sektor su formalne (insitucionalizirane, registrirane), nevladine, neprofitne (eventualna dobit ne razdjeljuje se lanovima ve se koristi za svrhu za koju su osnovane), imaju vlastite unutranje naine/sustave upravljanja te je prisutno dobrovoljno djelovanje (u provoenju aktivnosti ili rukovoenju). Ovaj se sektor oznaava i drugim terminima kao to su: dobrotvorni, nezavisni, dobrovoljaki. socijalni kapital - odnosi se na veze, norme ponaanja i odnose meu ljudima, skupinama i institucijama; na povjerenje koje se gradi meu njima te na stvorene vrijednosti unutar odreene zajednice. On raste razvojem skupnih aktivnosti i umreavanjem razliitih inicijativa i organizacija. Na taj se nain jaa solidarnost unutar zajednice, poboljava se kvaliteta ivota i postie se dugoronost djelovanja veeg broja ljudi za dobrobit zajednice. Socijalni kapital se moe stvoriti meu grupom prijatelja, u susjedstvu, selu, crkvi, koli, udrugama, pa ak i u kafiima. sudjelujui (engl. participatory) - dolazi od lat. rijei participare biti sudionik, sudjelovati, imati udjel, biti dijelom ega (Rjenik stranih rijei, B. Klai). sudjelovanje javnosti (eng. public participation) organizirana mogunost za graane, javnost i neprofitne, nevladine organizacije te poslovni sektor da izraze svoje miljenje o opoj politici i konkretnim odlukama te rasprave s donositeljima tih odluka tijekom postupka odluivanja, odnosno provoenja prihvaenih politika ili odluka, ukljuujui mogunost poduzimanja akcija za zatitu svojih prava i interesa. volonter, volonterizam/dobrovoljni rad - okupljanje ljudi u svrhu zajednikog rada na dobrobiti zajednice. Takav rad moe biti organiziran ili spontan. Spontani se volonterizam obino javlja kod elementarnih nepogoda i katastrofa ili se radi o povremenoj pomoi prijateljima ili susjedima. Organizirani volonterski rad udruga najee se odvija putem neprofitnih organizacija, netko je zaduen za upravljanje i odvija se na regularnoj osnovi. Volonterski rad karakterizira sljedee: za njega se ne prima plaa, premda je vano da svi trokovi volontera budu pokriveni (npr. put, hrana i sl.); odvija se na dobrovoljnoj bazi te je koristan treoj strani, kao i ljudima koji volontiraju. zajednica (eng. community) se odnosi na zemljopisno razliito podruje - grad, opinu ili selo. Takoer se odnosi na sve skupine ljudi unutar podruja - svih dobi, svih etnikih i drutvenih skupina i na manja podruja unutar grada ili opine (primjerice gradska etvrt ili podruje mjesnog odbora). S obzirom da rije zajednica ima iroko znaenje, vano je naglasiti da zajednica u kontekstu ovog Prirunika znai aktivnosti i oblike organiziranja u zajednici koji su pod izravnim nadzorom svojih lanova, koji dobrovoljno rade bilo kroz formalne ili neformalne inicijative na lokalnoj razini.

64

Literatura:
1. Jrgen Habermas, The Structural Transformation of the Public Sphere, MIT Press, 1998. 2. Jrgen Habermas, Three Normative Models od Democracy, Constellations: An International Journal of Critical and Democratic Theory, 1994. 3. Vlado Puljiz (et al.): Sustavi socijalne politike, Izdanja Revije za socijalnu politiku, Zagreb, 2000. 4. Sinia Zrinak (ur.): Globalizacija i socijalna drava, Izdanja Revije za socijalnu politiku i Savez samostalnih sindikata Hrvatske, Zagreb, 1998. 5. Davor Rodin, izlaganje na Hrvatskim politolokim razgovorima u Zagrebu, 1. prosinac 2000. 6. Local community Involvement, A Handbook for Good Practice European Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions, Gabriel Chanan, 1999. 7. Awakening Participation: Building Capacity for Public Participation in Environmental Decisionmaking - The Regional Environmental Center for Central and Eastern Europe, 1996. 8. Sudjelovanje javnosti u donoenju odluka o zatiti okolia prirunik za trening, Regionalni centar zatite okolia za Srednju i Istonu Europu, Ured u Hrvatskoj, prosinac 2000. 9. Smart Growth for Tenessee Towns and Counties, A Process Guide, Mary R. English, Jean H. Pereth, Melissa Manderschied, 1999. 10. International Deliberative Democracy Workshop, A Process Guide, The Academy for Educational Development and the Kettering Foundation, Washington, D.C. 1998. 11. Javno zagovaranje, ene za drutvene promjene u zemljama sljednicama bive Jugoslavije, Star projekt, Delphi International, Zagreb 1998. 12. Znanjem do kvalitetnijeg ivota, Hrvatski savez udruga tjelesnih invalida, 2001. 13. In search of the nonprofit sector. I:The question of definitions, Lester M. Salamon i Helmut K. Anheirer, Voluntas 1992. 14. The Search for Civil Society, Benjamin R. Barber 15. Measuring volunteering: A practical Toolkit, UN volunteers and Independent sector, 2001. 16. Trei sektor: Okvir za razvoj civilnog drutva i djelovanja u podruju zatite okolia, Jasminka Ledi, Socijalna ekologija, 5(1), 1996. 17. Rjenik stranih rijei, Bratoljub Klai, Nakladni zavod Matice Hrvatske, Zagreb 1987. 18. www.kettering.org 19. www.eurofound.ie 20. www.cpn.org/sections/tools/models/social_capital.html

65

Ova publikacija tiskana je sredstvima iz Programa razvoja neprofitnih organizacija.

PROGRAM RAZVOJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA PROVODILA JE THE ACADEMY FOR EDUCATIONAL DEVELOPMENT

ODRAZ JE PROVODIO PROGRAM NA LOKALNOJ RAZINI

PROGRAM RAZVOJA NEPROFITNIH ORGANIZACIJA FINANCIRALA JE AGENCIJA SAD ZA MEUNARODNI RAZVOJ - USAID

66

ODRAZ Odrivi razvoj zajednice je udruga registrirana u ljeto 2000. Osnovali su je tadanji zaposlenici Academy for Educational Development (AED), koja je provodila trogodinji Program razvoja neprofitnih organizacija, financiran od USAID-a (Agencije SAD za meunarodni razvoj). Radei na Programu zaposlenici ODRAZ-a su, pored dogovorenih aktivnosti, svojim idejama i dobrovoljnim angamanom ostvarili dodatne rezultate: proveden je edukacijsko-konzultacijski program za udruge TEHPO te su tiskane dvije publikacije Kuharica za udruge i Filantropija u zajednicama Srednje i Istone Europe. Ovom treom publikacijom - prirunikom Putokaz za djelotvoran rad lokalne zajednice ODRAZ nastavlja s pripremom materijala koji potiu, informiraju i educiraju graane o mogunostima, nainima i metodama rada u zajednici i sudjelovanju u postupcima odluivanja. Upravo je poticanje i razvijanje aktivnosti u zajednici, u cilju njena oivljavanja i uravnoteenog razvoja, poboljanja kvalitete ivota i gospodarske situacije, a koje mogu provoditi civilne inicijative i udruge uz partnerski odnos s lokalnim vlastima, nain na koji radi ODRAZ.

67