PRIMJERI PROBLEMA RIJEENIH METODOM KONANIH ELEMENATA POMOU SOFTVERA "I-DEAS MASTER SERIES"

1. Uvod

p pr ri il lo og g

I-DEAS (Integrated Design Engineering Analysis Software Integrirani softver za konstruiranje i inenjersku analizu) Master Series je sloeni softverski paket koji je razvila amerika kompanija SDRC (Structural Dynamic Research Corporation). "I-DEAS" se sastoji od velikog broja aplikacija, koje slue za razne etape procesa konstruiranja: 3D modeliranje, statika i dinamika analiza sistema, analiza mehanizama, izrada NC kda, tehniko crtanje, itd. Ovaj tekst e prikazati nekoliko primjera problema rijeenih pomou aplikacije "Simulation", koja je zasnovana na metodi konanih elemenata.

2.

Procedura analize metodom konanih elemenata pomou raunara

Za tipine probleme linearne statike analize, potrebno je izvesti sljedee korake: 1. Preliminarna analiza (preliminarni proraun nekom od klasinih metoda s ciljem rasvjetljavanja karaktera sistema) 2. Priprema modela konanih elemenata a) Modeliranje konanih elemenata b) Unoenje podataka o geometriji i materijalu sistema c) Unoenje podataka o nainu oslanjanja sistema d) Unoenje podataka o optereenjima

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

335

3. Proraun a) Formiranje matrice krutosti za svaki element b) Sastavljanje individualnih matrica krutosti svakog elementa u globalnu matricu krutosti sistema c) Rjeavanje globalnog sistema jednaina i proraun pomjeranja, naprezanja i deformacija 4. Post-procesiranje rezultata (grafiki i numeriki prikaz rezultata) a) Prikaz kontura naprezanja i deformisanog oblika b) Provjeravanje odstupanja rezultata analize metodom konanih elemenata i preliminarne analize.

3.

Primjer ravanske reetke

Na slici 1 je prikazana tipina ravanska reetka. Materijal tapova je elik, krunog poprenog presjeka, sa prenikom 50 mm. Potrebno je odrediti normalna naprezanja u svakom tapu reetke.

2 kN 300 6 kN 400

400

400

Slika 1. Reetka koju treba analizirati

3.1.

Preliminarna analiza

Prije analize metodom konanih elemenata, treba izvriti priblini proraun nekom od klasinih metoda za proraun reetke. Na slici 2. je prikazana reetkasta struktura na kojoj su oslonci zamijenjeni pretpostavljenim silama (reakcije oslonaca).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

336

2 kN

A RAY RAX

E 6 kN

F RFY

Slika 2. Dijagram sila reetkaste strukture Vertikalna reakcija u osloncu F se dobije izjednaavanjem sume momenata oko oslonca A sa nulom: MA = 1200 * RFY 800 * 6 300 * 2 = 0 RFY = 4,5 kN (1) (2)

Sile u tapovima DF i EF se dobiju izjednaavanjem sila koje djeluju u voru F sa nulom: Fx = FEF FDF * 4/5 = 0 Fy = 4,5 + FDF * 3/5 = 0 (3) (4)

FEF

FDF

sin = 3/5 cos = 4/5

4,5 kN
Slika 3. Sile u voru F Rjeavanjem sistema jednaina (3) i (4) dobiju se sile: FEF = -6 kN FDF = -7,5 kN (5)

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

337

Normalna naprezanja u tapovima DF i EF su: EF = -6000/(252) = 3,056 N/mm2 DF = -7500/(252) = 3,820 N/mm2 (6)

Dovoljno je izraunati naprezanja u ova dva tapa, jer su ti rezultati potrebni samo da bi se uporedili sa rezultatima prorauna metodom konanih elemenata.

3.2.

Pokretanje i podeavanje aplikacije "I-DEAS Simulation"

Prilikom pokretanja programa treba izabrati aplikaciju Simulation, zadatak Meshing, te izabrati projekat i naziv datoteke. Za sloenije probleme, obino se prvo kreira 3D fiziki model u aplikaciji Design, koji se kasnije dijeli na konane elemente u aplikaciji Meshing. Za sluaj reetke nema potrebe za formiranjem fizikog modela, nego se modeliranje vri direktnim kreiranjem reetke od konanih elemenata.

Slika 4. Izbor aplikacije i zadatka Prije poetka analize treba izabrati sistem fizikalnih jedinica (naredba Units u meniju Options). Za dati primjer treba izabrati sistem "mm (newton)".
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

338

Slika 5. Izbor sistema fizikalnih jedinica Prvo je potrebno definisati model konanih elemenata (ikona Create FE Model), te izabrati neki naziv za taj model.

Slika 6. Dijalog za kreiranje modela konanih elemenata

3.3.

Kreiranje vorova unoenjem koordinata

Ikonom Node treba otvoriti dijalog za kreiranje vorova. U dijalogu koji se pojavi (slika 7) treba prihvatiti ponuene vrijednosti (brojana oznaka prvog vora Label i inkrement za oznake sljedeih vorova - Increment).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

339

Slika 7. Dijalog za kreiranje vorova U prozoru za unoenje naredbi (I-DEAS Prompt) se zatim prikau poruke "Enter Node 1 Location" i "Enter X, Y, Z (0.0,0.0,0.0,)", koje slue za unos koordinata vora sa oznakom "1". Vrijednost u zagradi predstavlja podrazumijevanu vrijednost (koordinatni poetak), koja se moe prihvatiti. Za vor "2" treba unijeti 400,300,0, a za vor "3" 800,300,0. U meniju zatim treba izabrati Done, kako bi se zavrio unos koordinata vorova.

vor 2: 400,300,0

*
vor 1: 0,0,0

vor 3: 400,300,0

*
Slika 8. vorovi 1, 2 i 3 Ostali vorovi se mogu kreirati kopiranjem postojeih. Treba izabrati ikonu Copy Node. U prozoru za unoenje naredbi se pojavi poruka "Pick Nodes". Treba izabrati vor broj 1, te zavriti izbor tipkom Enter. Na poruku "Enter number of copies (1)" treba unijeti 3, da bi se napravile tri kopije vora sa oznakom "1". Na poruku "Enter node start label, inc (4,1)" treba samo prihvatiti ponuene vrijednosti oznake vora i inkrementa (pomou Enter). Poruka "Enter delta X, Y, Z (0.0,0.0,0.0)" slui za unoenje vektora kojim se
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

340

definie ploaj kopija. Treba unijeti vrijednost 400,0,0 kako bi se kopije formirale u pravcu x-ose, na udaljenosti od 400 mm. Na kraju treba potvrditi kreiranje kopija ("OK to keep these additions (Yes)") pritiskom na Enter. Nakon toga i zumiranja (Zoom all), ekran bi trebao izgledati kao to je prikazano na slici 9.

Slika 9. Svi vorovi reetke

3.4.

Unoenje osobina materijala

Prije kreiranja konanih elemenata, treba podesiti tabelu sa osobinama materijala, koja sadri osnovne podatke o materijalu (modul elastinosti, specifina masa, Poissonov koeficijent, i sl.). Ta tabela se otvara ikonom Materials. Moe se koristiti ponueni materijal (Generic Isotropic Steel) sa osobinama konstrukcionog elika, ili za definisanje materijala direktnim unoenjem osobina izabrati opciju "Quick Create..." (slika 10).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

341

Slika 10. Dijalog za podatke o materijalu

3.5

Izbor poprenog presjeka konanog elementa

Iz zadatka Meshing treba prei u zadatak Beam Sections. Ikonom Circular Beam treba izabrati kruni popreni presjek. Na pitanje "ENTER outside diameter (1.0)" treba unijeti veliinu vanjskog prenika tapa: 50. Za unutranji prenik ("Inside diameter") treba unijeti vrijednost 0, jer tapovi nisu uplji. Izborom Yes u meniju koji se pojavi zavrava se izbor poprenog presjeka. Nakon toga treba izabrati kreirani popreni presjek ikonom Store Section. Treba prihvatiti ponuenu vrijednost "Enter beam cross sect prop name or no (1-CIRCULAR 50.0 x 0.0)" sa Enter, a zatim se vratiti u zadatak Meshing.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

342

3.6.

Kreiranje konanih elemenata

Konani elementi se kreiraju ikonom Element nakon ega se pojavi dijalog prikazan na slici 11.

Slika 11. Dijalog za izbor konanih elemenata Treba izabrati 1D (jer se radi o aksijalnim elementima), zatim materijal (Material Selection...), familiju elemenata (Element Family) izabrati "Rod" i na kraju popreni presjek (Beam Options...).

Slika 12. Dijalog za izbor poprenog presjeka elementa U dijalogu Beam Options (slika 12) treba pomou tipke ? kod "Fore Cross Section" izabrati popreni presjek kreiran u prethodnom koraku (CIRCULAR-1). Tipkom OK treba zatvoriti dijaloge "Fore Cross Section", "Beam Options" i "Element". Pojavie se poruka "Pick Element Nodes", to znai da treba izabrati parove vorova izmeu kojih e se generisati konani elementi sa upravo izabranim osobinama.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

343

6 1 2 3 5 4 7 8 9

Slika 13. Redoslijed generisanja konanih elemenata

3.7.

Granini uslovi

Granini uslovi se definiu u zadatku "Boundary Conditions". Za definisanje oslonaca koristi se ikona Displacement Restraint. U prozoru za unoenje naredbi se pojavi poruka "Pick Nodes/Centerpoints/Vertices", to znai da miem treba izabrati vor u kojem se nalazi oslonac. Treba izabrati vor sa oznakom "1" i pritisnuti Enter. Nakon toga e se pojaviti dijalog "Displacement Restraint on Node". Treba izabrati tip oslonca "Pin" nepokretni oslonac i osu oko koje se dozvoljena rotacija ("Axis of Rotation") osa Z (slika 14).

Slika 14. Definisanje nepokretnog oslonca Za pokretni oslonac (vor sa oznakom "6") postupak je isti kao i kod nepokretnog oslonca, samo to umjesto "Pin" treba izabrati "Roller"

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

344

pokretni oslonac, te ose rotacije i translacije ("Axis") "X Trans Z Rot" za translaciju u pravcu x-ose i rotaciju oko z-ose (slika 15).

Slika 15. Definisanje pokretnog oslonca

3.8.

Optereenje

Ikonom Force... se definiu sile koje djeluju u vorovima. Poruka "Pick Entities" znai da treba miem izabrati vor u kojem djeluje sila. Prvo e se unijeti sila od 6 kN koja djeluje u voru sa oznakom "5" (taka "E" na slici 2). Pritiskom na Enter pojavi se dijalog "Force on Node" za unoenje intenziteta sile (slika 16). Unosi se vrijednost 6000 u polje "Y Force" jer je izabrana jedinica za silu N (-6000 N = -6 kN). Unosi se negativna vrijednost jer sila djeluje prema dole, tj. u negativnom smjeru y-ose. Sve ostale vrijednosti iznose 0. Sila u voru "3" (taka "D" na slici 2) se definie na isti nain, samo to se unosi vrijednost 2000 u polje "X Force". Sve ostale vrijednosti iznose 0. Ovim je priprema modela zavrena, i treba prei na proraun.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

345

Slika 16. Definisanje sile u voru "6"

3.9.

Proraun

Zadatak Model Solution slui za proraun pripremljenog modela konanih elemenata. Ovo je dobar trenutak da se model snimi u datoteku (File, Save), jer se moe desiti da raunar zbog nedostatka radne memorije ili nekog drugog razloga prekine izvrenje programa. Ako se sada izvri snimanje, onda e model ostati pripremljen ak i ako se program prekine. U sluaju prekida programa, obino je dovoljno poveati koliinu virtualne memorije, jer proces formiranja matrica krutosti zahtijeva dosta radne memorije. Za prosjean model sa par hiljada vorova, potrebno je minimalno 256 MB RAM-a, sa dva puta vie virtualne memorije (Paging File). Prvi korak je formiranje seta rjeenja, sa izborom izlaznih rezultata, ikonom Solution Set.... U dijalogu "Manage Solution Sets" izabere se opcija "Create..." kako bi se kreirao novi set rjeenja. Opcijom "Output Selection..." u dijalogu "Solution Set" otvara se dijalog za izbor rezultata koji e se dobiti (slika 17).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

346

Slika 17. Izbor rezultata prorauna U tabeli sa rezultatima treba posmatrati prve dvije kolone. U prvoj koloni (Output Type) nalaze se rezultati koji se mogu dobiti: Displacement pomjeranja vorova Stress naprezanje Reaction Forces reakcije u osloncima Strain Energies energija deformacije Strain deformacija Element Forces sile u elementima.

Za svaki taj rezultat moe se izabrati da li e biti izraunat (Store) ili ga ne treba izraunati (No Output), pomou tipke "Store/List". U ovom konkretnom sluaju treba izraunati pomjeranja (Displacement), naprezanja (Stress) i reakcije (Reaction). Tipkama OK, OK i Dismiss se zatvara ovaj dijalog. Proraun se pokree ikonom Manage Solve, nakon ega treba kliknuti na tipku "Solve". Zavisno od brzine raunara, ovaj dio prorauna moe trajati i due vrijeme, tako da treba saekati da se u prozoru za ispisivanje poruka (I-DEAS List) pojavi poruka "No errors encountered in last run", kao to je prikazano na slici 18.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

347

Slika 18. Poruka o zavretku prorauna

3.10.

Prikazivanje rezultata

Zadatak Post Processing slui za prikaz rezultata prorauna. Ikonom Results... vri se izbor rezultata koji e se prikazati na ekranu. Treba izabrati prvo opciju pod rednim brojem 2 (Reaction Force), a zatim kliknuti na tipku sa trokutom ispred opcije "Display Results" (slika 19).

Slika 19. Izbor rezultata prorauna za prikaz na ekranu Ikonom Display se prikazuju rezultati izabrani u prethodnom koraku. Na pitanje "Pick Elements" treba miem kliknuti na konani element sa oznakom "8" (slika 13). Pritiskom na tipku Enter prikazae se izraunata vrijednost sile u osloncu "6" (slika 20). Tu vrijednost treba uporediti sa vrijednou dobijenom preliminarnim proraunom (4,5 kN).
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

348

Slika 20. Vrijednost sile u osloncu "6" Na slici 20 su prikazani rezultati prorauna izabrani za prikaz (sila reakcije u osloncu "6". U gornjem lijevom uglu slike su ispisani rezultati iz kojih se vidi da je vrijednost sile "4.50E+03" odnosno ista vrijednost koja dobijena preliminarnim proraunom (4,5 kN = 4.50E+03 N = 4500 N). Sljedei korak je prikaz izraunatih vrijednosti naprezanja. Ikonom "Result Selection" izabrati rezultat pod rednim brojem 3 (Stress), na isti nain kao to je uraeno za reakcije. Kod opcije "Component" treba izabrati "Maximum Principal" najvei glavni napon. Ikonom Display se prikazuju rezultati izabrani u prethodnom koraku. Na pitanje "Pick Elements" treba miem kliknuti na konani element sa oznakom "9" (slika 13). Pritiskom na tipku Enter prikazae se izraunata vrijednost naprezanja u tapu "9". Tu vrijednost treba uporediti sa vrijednou dobijenom preliminarnim proraunom (3,820 N/mm2). Ako se na pitanje "Pick Elements" nakon ikone Display ne obiljei niti jedan element, nego se samo pritisne tipka Enter, automatski e biti izabrani svi elementi.
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

349

4.

Primjer prostorne reetke

U prethodnom primjeru je detaljno opisana procedura za tipian postupak statike analize. Konani element koji je koriten je tapni linearno-elastini element, koji ima po dva stepena slobode kretanja u svakom voru. Za prostorne probleme koristi se isti tip konanog elementa, samo to ima po tri stepena slobode kretanja u svakom voru, pa su i matrice transformacije i matrice krutosti sloenije nego u sluaju ravnog stanja naprezanja. Na slici 21 je prikazana prostorna reetka. Materijal tapova je elik, kvadratnog poprenog presjeka, sa stranicom 7,5 mm. Potrebno je odrediti normalna naprezanja u svakom tapu reetke.

z B 2000 E 4000 y 5000 3000 D 6000 C x A

6 kN

Slika 21. Prostorna reetka Koordinate vorova su: A(5000,4000,3000), B(0,2000,3000), C(5000,0,0), D(5000,0,6000), E(0,0,3000).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

350

4.1.

Preliminarna analiza

Postavljanjem statikih jednaina ravnotee za ovu reetku i njihovim rjeavanjem dobiju se sljedee vrijednosti za sile u tapovima: FAB = 6462 N; FAC = FAD = -1500 N Na osnovu tih sila, za dati popreni presjek tapova naprezanja iznose: AB = 115 MPa; AC = AD = -26,7 MPa (8) (7)

4.2.

Pokretanje i podeavanje aplikacije "I-DEAS Simulation"

Treba izabrati aplikaciju Simulation, zadatak Meshing, te izabrati projekat i naziv datoteke. I u ovom sluaju se modeliranje vri direktnim kreiranjem reetke od konanih elemenata, bez formiranja fizikog modela. Sistem fizikalnih jedinica treba biti "mm (newton)". Prvo je potrebno definisati model konanih elemenata (ikona Create FE Model), te izabrati neki naziv za taj model.

4.3.

Kreiranje vorova unoenjem koordinata

Ikonom Node treba otvoriti dijalog za kreiranje vorova. U dijalogu koji se pojavi treba prihvatiti ponuene vrijednosti ("1" za brojanu oznaku prvog vora Label i "1" za vrijednost koraka za koji e se automatski poveavati brojane oznake sljedeih vorova - Increment). U prozoru za unoenje naredbi (I-DEAS Prompt) treba unijeti koordinate vora sa oznakom "1": 5000,4000,3000. Za vor "2" treba unijeti 0,2000,3000, za vor "3" 5000,0,0, za vor "4" 5000,0,6000, i za vor "5" 0,0,3000. U meniju zatim treba izabrati Done, kako bi se zavrio unos koordinata vorova. Nakon toga i zumiranja (Zoom all), ekran bi trebao izgledati kao to je prikazano na slici 22.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

351

Slika 22. Svi vorovi reetke

4.4.

Unoenje osobina materijala

Prije kreiranja konanih elemenata, treba podesiti tabelu sa osobinama materijala, ikonom Materials. Moe se koristiti ponueni materijal (Generic Isotropic Steel) sa osobinama konstrukcionog elika.

4.5.

Izbor poprenog presjeka konanog elementa

Iz zadatka Meshing treba prei u zadatak Beam Sections. Ikonom Solid Rectangular Beam treba izabrati pravougli popreni presjek. Na pitanje "Enter base" treba unijeti irinu poprenog presjeka tapa: 7.5. Za visinu poprenog presjeka ("Enter height (7.5)") treba izabrati ponuenu vrijednost 7.5, jer je presjek tapa kvadrat. Izborom Yes u meniju koji se pojavi zavrava se izbor poprenog presjeka. Nakon toga treba izabrati kreirani popreni presjek ikonom Store Section. Treba prihvatiti ponuenu vrijednost "Enter beam cross sect prop name or no (1-Rectangle 7.5 x 7.5)" sa Enter, a zatim se vratiti u zadatak Meshing.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

352

4.6.

Kreiranje konanih elemenata

Konani elementi se kreiraju ikonom Element nakon ega se pojavi dijalog kao na slici 11. Treba izabrati 1D (jer se radi o aksijalnim elementima), zatim materijal (Material Selection...), familiju elemenata (Element Family) izabrati "Rod" i na kraju popreni presjek (Beam Options...). Kod reetkastih nosaa se uvijek koristi element tipa "Rod", jer on prenosi samo aksijalne sile, tj. ne moe prenijeti momente ili savijanje. U dijalogu Beam Options (slika 12) treba pomou tipke ? kod "Fore Cross Section" izabrati popreni presjek kreiran u prethodnom koraku (Rectangular-1). Tipkom OK treba zatvoriti dijaloge "Fore Cross Section", "Beam Options" i "Element". Pojavie se poruka "Pick Nodes", to znai da treba izabrati parove vorova izmeu kojih e se generisati konani elementi sa upravo izabranim osobinama.
z vor 2 6 vor 6 3 x vor 4 4 1 vor 1

2 vor 3

Slika 22. Redoslijed generisanja konanih elemenata

4.7.

Granini uslovi

Granini uslovi se definiu u zadatku "Boundary Conditions". Za definisanje oslonaca koristi se ikona Displacement Restraint. U prozoru za unoenje naredbi se pojavi poruka "Pick Entities", to znai da miem treba izabrati vor u kojem se nalazi oslonac.
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

353

Treba izabrati vorove sa oznakom "3", "4" i "5" (miem i tipkom Shift) i pritisnuti Enter. Nakon toga e se pojaviti dijalog "Displacement Restraint on Node". Treba izabrati tip oslonca "Ball Joint" sferni zglob.

4.8.

Optereenje

Ikonom Force... se definiu sile koje djeluju u vorovima. Poruka "Pick Entities" znai da treba miem izabrati vor u kojem djeluje sila. Sila od 6 kN djeluje u voru sa oznakom "1". Pritiskom na Enter pojavi se dijalog "Force on Node" za unoenje intenziteta sile. Unosi se vrijednost 6000 u polje "X Force". Sve ostale vrijednosti iznose 0.

4.9.

Proraun

Nakon pripreme modela, treba prei u zadatak Model Solution. Prvi korak je formiranje seta rjeenja, sa izborom izlaznih rezultata, ikonom Solution Set.... U dijalogu "Manage Solution Sets" izabere se opcija "Create..." kako bi se kreirao novi set rjeenja. Opcijom "Output Selection..." u dijalogu "Solution Set" otvara se dijalog za izbor rezultata koji e se dobiti (slika 17). U ovom sluaju treba izraunati pomjeranja (Displacement), naprezanja (Stress) i sile u tapovima (Element Forces). Tipkama OK, OK i Dismiss se zatvara ovaj dijalog. Proraun se pokree ikonom Manage Solve, nakon ega treba kliknuti na tipku "Solve". Treba saekati da se u prozoru za ispisivanje poruka (I-DEAS List) pojavi poruka "No warnings or errors encountered in last run".

4.10.

Prikazivanje rezultata aksijalne sile

Treba prei u zadatak Post Processing za prikaz rezultata prorauna. Ikonom Results... vri se izbor rezultata koji e se prikazati na ekranu. Treba izabrati prvo opciju pod rednim brojem 5 (Element Force), a zatim kliknuti na tipku sa trokutom ispred opcije "Display Results" (slika 19).
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

354

Za prikazivanje veliine aksijalnih sila u tapovima reetke treba ukljuiti kaskadne menije, naredbom "Menus On/Off" iz menija "Options". Kaskadni meniji se otvaraju na lijevoj strani ekrana, a mogu se ukljuiti i iskljuiti pritiskom na tipke "Ctrl+M". U kaskadnom meniju "Beams" treba izabrati naredbu "List Beam Forces". Nakon toga treba izabrati rezultat prorauna (B.C.1, Element Force 5, Load Set 1), a zatim kliknuti miem na tap za koji se ele prikazati sile. U prozoru za prikazivanje rezultata (I-DEAS List) prikazae se rezultati kao na slici 23. Vrijednost "Axial force" predstavlja intenzitet aksijalne sile u izabranoj jedinici (N). Vrijednost "Y shear force" predstavlja vrijednost transverzalne sile. Kako je ova metoda priblina, za prikazani rezultat (10-13) se moe smatrati da je jednak nuli. Vrijednost "Torque" je vrijednost momenta torzije, a vrijednosti "Y bending moment" i "Z bending moment" su momenti savijanja.

Slika 23. Rezultati prorauna za tap sa oznakom "2"

4.11.

Prikazivanje rezultata naprezanja

Ikonom Results... vri se izbor rezultata koji e se prikazati na ekranu. Treba izabrati opciju pod rednim brojem 2 (Stress), a zatim kliknuti na tipku sa trokutom ispred opcije "Display Results" (slika 19). Kod opcije "Component" treba izabrati "Maximum Principal Stress" za najvei glavni napon. Ikonom Display se prikazuju rezultati izabrani u prethodnom koraku. Na pitanje "Pick Elements" treba samo pritisnuti Enter (da bi se obiljeili svi elementi). Pritiskom na tipku Enter prikazae se deformisani oblik reetke (slika 24).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

355

Deformacije su prikazane karikirano, radi boljeg uoavanja, to znai da su stvarne deformacije puno manje. Na slici 24 se vidi da se rezultati poklapaju sa preliminarnim rezultatima (naprezanja iznose 26,7 i 115 MPa).

Slika 24. Deformisana prostorna reetka

5.

Primjer proste grede

Linearni konani elementi u obliku tapa ("Rod") imaju ogranienje u tome to mogu prenositi samo aksijalno optereenje. Druga vrsta elemenata su gredni elementi ("Beam"). Gredni elementi su meusobno kruto povezani, tako da mogu prenositi i savijanje i transverzalne sile. Gredni element u ravni ima est stepeni slobode kretanja (po dvije translacije i jednu rotaciju u svakom voru). Optereanja se apliciraju iskljuivo u vorovima, tako da kontinuirano optereenje treba razloiti na ekvivalentne koncentrisane sile. Prilikom formiranje mree konanih elemenata, poloaj vorova treba prilagoditi optereenju. Na slici 25 je prikazan primjer proste grede optereene jednom koncentrisanom silom i kontinuiranim optereenjem po dijelu duine. Materijal grede je elik, pravouglog poprenog presjeka, irine 25 mm i visine 50 mm. Potrebno je odrediti najvea normalna naprezanja u gredi.
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

356

600 100 N C A 80 N/mm

900

2100

Slika 25. Prosta greda

5.1.

Preliminarna analiza

Postavljanjem statikih jednaina ravnotee za ovu gredu i njihovim rjeavanjem dobije se sljedea vrijednost za najvei momenat: Mmax = 21230 Nm (9)

5.2.

Pokretanje i podeavanje aplikacije "I-DEAS Simulation"

Treba izabrati aplikaciju Simulation, zadatak Meshing, te izabrati projekat i naziv datoteke. I u ovom sluaju se modeliranje vri direktnim kreiranjem reetke od konanih elemenata, bez formiranja fizikog modela. Sistem fizikalnih jedinica treba biti "mm (newton)". Prvo je potrebno definisati model konanih elemenata (ikona Create FE Model), te izabrati neki naziv za taj model.

5.3.

Kreiranje vorova unoenjem koordinata

Ikonom Node treba otvoriti dijalog za kreiranje vorova. U dijalogu koji se pojavi treba prihvatiti ponuene vrijednosti ("1" za brojanu oznaku prvog vora Label i "1" za vrijednost koraka za koji e se automatski poveavati brojane oznake sljedeih vorova - Increment).
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

357

U prozoru za unoenje naredbi (I-DEAS Prompt) treba unijeti koordinate vora sa oznakom "1": 0,0,0. Za vor "2" treba unijeti 600,0,0, i za vor "3" 1200,0,0. Ostali vorovi e se dobiti kopiranjem treeg vora. U meniju zatim treba izabrati Done, kako bi se zavrio unos koordinata vorova. Ostali vorovi se kreiraju kopiranjem postojeih. Treba izabrati ikonu Copy Node. U prozoru za unoenje naredbi se pojavi poruka "Pick Nodes". Treba izabrati vor broj 3, te zavriti izbor tipkom Enter. Na poruku "Enter number of copies (1)" treba unijeti 10, da bi se napravilo deset kopija vora sa oznakom "3". Na poruku "Enter node start label, inc (4,1)" treba samo prihvatiti ponuene vrijednosti oznake vora i inkrementa (pomou Enter). Poruka "Enter delta X, Y, Z (0.0,0.0,0.0)" slui za unoenje vektora kojim se definie ploaj kopija. Treba unijeti vrijednost 90,0,0 kako bi se kopije formirale u pravcu x-ose, na udaljenosti od 90 mm. Na kraju treba potvrditi kreiranje kopija ("OK to keep these additions (Yes)") pritiskom na Enter. Na slici 26 su prikazani kreirani vorovi.

Slika 26. Svi vorovi grede

5.4.

Unoenje osobina materijala

Prije kreiranja konanih elemenata, treba podesiti tabelu sa osobinama materijala, ikonom Materials. Moe se koristiti ponueni materijal (Generic Isotropic Steel) sa osobinama konstrukcionog elika.

5.5.

Izbor poprenog presjeka elementa

Iz zadatka Meshing treba prei u zadatak Beam Sections. Ikonom Solid Rectangular Beam treba izabrati pravougli popreni presjek. Na pitanje "Enter base" treba unijeti irinu poprenog presjeka tapa: 25. Za visinu poprenog presjeka ("Enter height (25.0)") treba unijeti vrijednost 50.
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

358

Izborom Yes u meniju koji se pojavi zavrava se izbor poprenog presjeka. Nakon toga treba izabrati kreirani popreni presjek ikonom Store Section. Treba prihvatiti ponuenu vrijednost "Enter beam cross sect prop name or no (1-Rectangle 25 x 50)" sa Enter, a zatim se vratiti u zadatak Meshing.

5.6.

Kreiranje konanih elemenata

Konani elementi se kreiraju ikonom Element nakon ega se pojavi dijalog kao na slici 11. Treba izabrati 1D (jer se radi o aksijalnim elementima), zatim materijal (Material Selection...), familiju elemenata (Element Family) izabrati "Beam" i na kraju popreni presjek (Beam Options...). U dijalogu Beam Options (slika 12) treba pomou tipke ? kod "Fore Cross Section" izabrati popreni presjek kreiran u prethodnom koraku (Rectangular-1). Tipkom OK treba zatvoriti dijaloge "Fore Cross Section", "Beam Options" i "Element". Pojavie se poruka "Pick Element Nodes", to znai da treba izabrati parove vorova izmeu kojih e se generisati konani elementi sa upravo izabranim osobinama.
1 vor 1 vor 2 2 3 vor 3 ... ... 12 vor 13

Slika 27. Redoslijed generisanja konanih elemenata

5.7.

Granini uslovi

Granini uslovi se definiu u zadatku "Boundary Conditions". Za definisanje oslonaca koristi se ikona Displacement Restraint. U prozoru za unoenje naredbi se pojavi poruka "Pick Nodes/Centerpoints/ Vertices", to znai da miiem treba izabrati vor u kojem se nalazi oslonac. Treba izabrati vor sa oznakom "1" i pritisnuti Enter. Nakon toga e se pojaviti dijalog "Displacement Restraint on Node". Treba izabrati tip oslonca "Pin" nepokretni oslonac i osu oko koje se dozvoljena rotacija ("Axis of Rotation") osa Z.
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

359

Za pokretni oslonac (vor sa oznakom "13") postupak je isti kao i kod nepokretnog oslonca, samo to umjesto "Pin" treba izabrati "Roller" pokretni oslonac, te ose rotacije i translacije ("Axis") "X Trans Z Rot" za translaciju u pravcu x-ose i rotaciju oko z-ose.

5.8.

Optereenje

Ikonom Force... se definiu sile koje djeluju u vorovima. Poruka "Pick Entities" znai da treba miem izabrati vor u kojem djeluje sila. Sila od 6 kN djeluje u voru sa oznakom "2". Pritiskom na Enter pojavi se dijalog "Force on Node" za unoenje intenziteta sile. Unosi se vrijednost -6000 u polje "Y Force". Sve ostale vrijednosti iznose 0. Ikonom Distributed Load se definie kontinuirano optereenje. Poruka "Pick Entities" znai da treba miem izabrati vorove u kojima djeluje kontinuirano optereenje. Treba izabrati elemente sa oznakama od "3" do "12". Pritiskom na Enter pojavi se poruka "Select coordinate system of forces (Global/Beam length)" za izbor koordinatnog sistema koji e se koristiti za definisanje optereenja. U ovom sluaju treba izabrati ponuenu vrijednost globalni koordinatni sistem. Zatim slijedi izbor tipa optereenja (konstantno ili promjenljivo), porukom "Select type of load (Constant)". Moe se prihvatiti ponuena vrijednost, jer je optereenje konstatno. Na poruku "Enter distributed X force (0.0)" treba unijeti intenzitet optereenja u pravcu x-ose, tj. prihvatiti ponuenu vrijednost (0). Na poruku "Enter distributed Y force (0.0)" treba unijeti intenzitet optereenja u pravcu y-ose: -80. Znak minus oznaava smjer prema dole. Slijede poruke za silu u pravcu z-ose, te momente, na koje treba unijeti vrijednost 0.

5.9.

Proraun

Nakon pripreme modela, treba prei u zadatak Model Solution. Prvi korak je formiranje seta rjeenja, sa izborom izlaznih rezultata, ikonom Solution Set.... U dijalogu "Manage Solution Sets" izabere se opcija "Create..." kako bi se kreirao novi set rjeenja. Opcijom "Output Selection..." u dijalogu "Solution Set" otvara se dijalog za izbor rezultata koji e se dobiti (slika 17).
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

360

U ovom sluaju treba izraunati pomjeranja (Displacement), naprezanja (Stress), reakcije (Reaction Forces) i sile u elementima (Element Forces). Tipkama OK, OK i Dismiss se zatvara ovaj dijalog. Proraun se pokree ikonom Manage Solve, nakon ega treba kliknuti na tipku "Solve". Treba saekati da se u prozoru za ispisivanje poruka (I-DEAS List) pojavi poruka "No warnings or errors encountered in last run".

5.10.

Prikazivanje rezultata reakcije u osloncima

Treba prei u zadatak Post Processing za prikaz rezultata prorauna. Ikonom Results... vri se izbor rezultata koji e se prikazati na ekranu. Treba izabrati prvo opciju pod rednim brojem 2 (Reaction Force), a zatim kliknuti na tipku sa trokutom ispred opcije "Display Results" (slika 19). Ikonom Display se prikazuju rezultati izabrani u prethodnom koraku. Na pitanje "Pick Elements" treba izabrati konani element sa oznakom "12". Pritiskom na Enter prikazae se izraunata vrijednost sile u osloncu "13" (slika 28).

Slika 28. Reakcija u osloncu B

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

361

5.11.

Prikazivanje rezultata dijagram transverzalnih sila

Ikonom Results... vri se izbor rezultata koji e se prikazati na ekranu. Treba izabrati opciju pod rednim brojem 5 (Element Force), a zatim kliknuti na tipku sa trokutom ispred opcije "Display Results". Tipkom OK se zatvara dijalog za izbor rezultata. Ikonom Beam Post-processing... otvara se kaskadni meni za izbor dijagrama. U tom meniju treba izabrati Force & Stress, te izabrati opciju Data Component, Force i Shear Force in Y. Iz kaskadnog menija treba izbarti opciju Execute. Kaskadni meni se iskljuuje sa Ctrl+M. Dijagram transverzalnih sila je prikazan na slici 29.

Slika 29. Dijagram transverzalnih sila

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

362

5.12.

Prikazivanje rezultata dijagram momenata

Ikonom Beam Post-processing... otvara se kaskadni meni za izbor dijagrama. U tom meniju treba izabrati Force & Stress, te izabrati opciju Data Component, Force i Moment About Z. Iz kaskadnog menija treba izabrati opciju Execute. Kaskadni meni se iskljuuje sa Ctrl+M. Dijagram momenata je prikazan na slici 30.

Slika 30. Dijagram momenata

6.

Primjer statiki neodreene grede

Na slici 31 je prikazan primjer statiki neodreene grede optereene jednom koncentrisanom silom u sredini. Materijal grede je elik, krunog poprenog presjeka, prenika 50 mm. Potrebno je odrediti reakcije u osloncima A i B, te najvea normalna naprezanja u gredi.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

363

1500 5 kN C B A 3000

Slika 31. Statiki neodreena greda

6.1.

Pokretanje i podeavanje aplikacije "I-DEAS Simulation"

U ovom sluaje e se prvo formirati CAD model, koji e posluiti kao osnova za kreiranje mree konanih elemenata (FE model). Treba izabrati aplikaciju Simulation, zadatak Master Modeler, te izabrati projekat i naziv datoteke. Sistem fizikalnih jedinica treba biti "mm (newton)". Kako je greda konstantnog poprenog presjeka, CAD model moe biti u obliku linije, kojoj e se poslije dodijeliti popreni presjek. Ikonom Line treba nacrtati liniju sa koordinatama A(0,0), B(3000,0). Nakon toga treba prei u zadatak Meshing, dodijeliti naziv CAD modelu (ikonom Name Part), te definisati model konanih elemenata (ikona Create FE Model).

6.2.

Unoenje osobina materijala

Prije kreiranja konanih elemenata, treba podesiti tabelu sa osobinama materijala, ikonom Materials. Moe se koristiti ponueni materijal (Generic Isotropic Steel) sa osobinama konstrukcionog elika.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

364

6.3.

Izbor poprenog presjeka konanog elementa

Iz zadatka Meshing treba prei u zadatak Beam Sections. Ikonom Circular Beam treba izabrati kruni popreni presjek. Na pitanje "ENTER outside diameter" treba unijeti veliinu vanjskog prenika grede: 50. Za unutranji prenik ("Inside diameter (0.0)") treba unijeti vrijednost 0. Izborom Yes u meniju koji se pojavi zavrava se izbor poprenog presjeka. Nakon toga treba izabrati kreirani popreni presjek ikonom Store Section. Treba prihvatiti ponuenu vrijednost "Enter beam cross sect prop name or no (1-CIRCULAR 50.0 x 0.0)" sa Enter, a zatim se vratiti u zadatak Meshing.

6.4.

Kreiranje konanih elemenata

U ovom primjeru e se mrea konanih elemenata formirati bez posebnog definisanja pojedinih vorova, automatskim generisanjem mree. Prvi korak je izbor tipa i veliine elementa ikonom Define Beam Mesh. Kada se izabere nacrtana linija, dobije se dijalog "Define Mesh" (slika 32).

Slika 32. Izbor tipa i veliine konanih elemenata

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

365

U dijalogu "Define Mesh" treba unijeti duinu jednog konanog elementa (Element Length) u ovom primjeru dovoljno je staviti 150 mm. Tipkom Beam Options se izabere popreni presjek grednog elementa. Ovim su samo definisani ulazni parametri za formiranje mree, a mrea se mora generisati ikonom Create Beam Mesh. Na pitanje "Pick Edges/Curves" treba kliknuti na nacrtanu liniju, te tipkom Enter zavriti unos podataka. Nakon toga e se generisati mrea konanih elemenata kao na slici 33.

Slika 33. Mrea konanih elemenata za gredu

6.5.

Granini uslovi

Granini uslovi se definiu u zadatku "Boundary Conditions". Za definisanje oslonaca koristi se ikona Displacement Restraint. U prozoru za unoenje naredbi se pojavi poruka "Pick Nodes/Centerpoints/ Vertices", to znai da miiem treba izabrati vor u kojem se nalazi oslonac. Treba izabrati vor sa oznakom "1" i pritisnuti Enter. Nakon toga e se pojaviti dijalog "Displacement Restraint on Node". Treba izabrati tip oslonca "Clamp" ukljetenje. Za pokretni oslonac (vor sa oznakom "22") postupak je isti kao i kod ukljetenja, samo to umjesto "Clamp" treba izabrati "Roller" pokretni oslonac, te ose rotacije i translacije ("Axis") "X Trans Z Rot" za translaciju u pravcu x-ose i rotaciju oko z-ose.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

366

6.6.

Optereenje

Ikonom Force... se definiu sile koje djeluju u vorovima. Poruka "Pick Entities" znai da treba miem izabrati vor u kojem djeluje sila. Sila od 5 kN djeluje u voru sa oznakom "11". Pritiskom na Enter pojavi se dijalog "Force on Node" za unoenje intenziteta sile. Unosi se vrijednost -5000 u polje "Y Force". Sve ostale vrijednosti iznose 0.

6.7.

Proraun

Nakon pripreme modela, treba prei u zadatak Model Solution. Prvi korak je formiranje seta rjeenja, sa izborom izlaznih rezultata, ikonom Solution Set.... U dijalogu "Manage Solution Sets" izabere se opcija "Create..." kako bi se kreirao novi set rjeenja. Opcijom "Output Selection..." u dijalogu "Solution Set" otvara se dijalog za izbor rezultata koji e se dobiti. U ovom sluaju treba izraunati pomjeranja (Displacement), naprezanja (Stress), reakcije (Reaction Forces) i sile u elementima (Element Forces). Proraun se pokree ikonom Manage Solve, nakon ega treba kliknuti na tipku "Solve". Treba saekati da se u prozoru za ispisivanje poruka (I-DEAS List) pojavi poruka "No warnings or errors encountered in last run".

6.8.

Prikazivanje rezultata reakcije u osloncima

Treba prei u zadatak Post Processing za prikaz rezultata prorauna. Ikonom Results... vri se izbor rezultata koji e se prikazati na ekranu. Treba izabrati prvo opciju pod rednim brojem 2 (Reaction Force), a zatim kliknuti na tipku sa trokutom ispred opcije "Display Results" (slika 19). Ikonom Display se prikazuju rezultati izabrani u prethodnom koraku. Na pitanje "Pick Elements" treba miem kliknuti na konani element sa oznakom "20". Pritiskom na tipku Enter prikazae se izraunata vrijednost sile u osloncu "B" (slika 34). Na isti nain se dobije i reakcija u osloncu "A".
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

367

Slika 34. Reakcija u osloncu B

6.9.

Prikazivanje rezultata dijagram transverzalnih sila

Ikonom Results... vri se izbor rezultata koji e se prikazati na ekranu. Treba izabrati opciju pod rednim brojem 5 (Element Force), a zatim kliknuti na tipku sa trokutom ispred opcije "Display Results". Tipkom OK se zatvara dijalog za izbor rezultata. Ikonom Beam Post-processing... otvara se kaskadni meni za izbor dijagrama. U tom meniju treba izabrati Force & Stress, te izabrati opciju Data Component, Force i Shear Force in Y. Iz kaskadnog menija treba izbarti opciju Execute. Kaskadni meni se iskljuuje sa Ctrl+M. Dijagram transverzalnih sila je prikazan na slici 35.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

368

Slika 35. Dijagram transverzalnih sila

6.10.

Prikazivanje rezultata dijagram momenata

Ikonom Beam Post-processing... otvara se kaskadni meni za izbor dijagrama. U tom meniju treba izabrati Force & Stress, te izabrati opciju Data Component, Force i Moment About Z. Iz kaskadnog menija treba izabrati opciju Execute. Kaskadni meni se iskljuuje sa Ctrl+M. Dijagram momenata je prikazan na slici 36.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

369

Slika 36. Dijagram momenata

6.11.

Prikazivanje rezultata najvee naprezanje

Ikonom Beam Post-processing... otvara se kaskadni meni za izbor dijagrama. U tom meniju treba izabrati Force & Stress, te izabrati opciju Data Component, Stress i Bending Stress About Z. U meniju koji se pojavi treba izabrati opciju Maximum point, kako bi se automatski izabrala taka u kojoj momenat ima najveu vrijednost. Iz kaskadnog menija treba izabrati opciju Execute. Kaskadni meni se iskljuuje sa Ctrl+M. U gornjem lijevom uglu ekrana se dobije rezultat (Maximum amplitude = 234.4188).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

370

7.

Primjer problema u ravni

Na slici 37 je prikazan primjer eline ploe optereene na zatezanje u ravni. Treba odrediti najvei normalni napon u ploi.

2 kN 50 15

2 kN

5 100

Slika 37. Ploa optereena na zatezanje

7.1.

Preliminarna analiza

Nominalni normalni napon se dobije odnosom sile zatezanja i poprenog presjeka, a treba se korigovati koeficijentom koncentracije naprezanja (vrijednost iz tablica K = 2,27 za odnos prenika otvora i irine ploe). nominalno = 11,43 MPa max = 25,94 MPa (10) (11)

7.2.

Pokretanje i podeavanje aplikacije "I-DEAS Simulation"

U ovom sluaju e se prvo formirati CAD model, koji e posluiti kao osnova za kreiranje mree konanih elemenata (FE model). Treba izabrati aplikaciju Simulation, zadatak Master Modeler, te izabrati projekat i naziv datoteke. Sistem fizikalnih jedinica treba biti "mm (newton)". CAD model se dobije naredbom Extrude iz ravne konture. Na slici 38 je prikazan CAD model. Ravan u kojoj e se formirati mrea konanih elemanata mora biti ravan XY.
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

371

Slika 38. CAD model ploe Nakon toga treba prei u zadatak Meshing, te definisati model konanih elemenata (ikona Create FE Model). Prilikom kreiranja modela treba i dodijeliti naziv CAD modelu (Name Part). Takoe treba i ukljuiti opciju Geometry Based Analysis Only, da bi se granini uslovi mogli zadati prije generisanja mree konanih elemenata, i da bi isti bili nezavisni od mree.

7.3.

Optereenje

Ikonom Force... se definiu sile koje djeluju u vorovima. Poruka "Pick Entities" znai da treba miem izabrati vor u kojem djeluje sila. Sila od 2 kN djeluje na ivici oznaenoj na slici. Kako je ta ivica zajednika za dvije povrine, ispie se poruka "Pick surface to set direction of forces on edge 1", to znai da treba izabrati ravan u kojoj djeluje sila. U prozoru ""Force on Edge treba izabrati opciju Total Force, jer se zadaje ukupni intenzitet sile u ravni (In Plane Force) intenziteta 2000 (slika 39).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

372

Slika 39. Dijalog "Force on Edge"

7.4.

Granini uslovi

Granini uslovi se definiu u zadatku "Boundary Conditions". Za definisanje oslonaca koristi se ikona Displacement Restraint. Treba izabrati ivicu ploe koja se poklapa sa Z osom koordinatnog sistema. Nakon toga e se pojaviti dijalog "Displacement Restraint on Edge". Da bi se izabralo ukljetenje, treba prihvatiti ponuene vrijednosti za sve tri translacije i sve tri rotacije (Constant, Amplitude 0). Za pripremu modela potrebno je definisati set graninih uslova (Boundary Condition Set). U svim dosadanjim primjerima je taj set automatski generisan, ali kod sistema sa vie od jedne dimenzije treba posebno definisati taj set, ikonom Boundary Condition.... Set graninih uslova je kombinacija seta geometrijskih graninih uslova (Restraint Set) i seta optereenja (Load Set). Na slici 40 je prikazano kako treba ukljuiti Restraint Set i Load Set.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

373

Slika 40. Set graninih uslova

7.5.

Unoenje osobina materijala

Prije kreiranja konanih elemenata, treba podesiti tabelu sa osobinama materijala, ikonom Materials u zadatku Meshing. Moe se koristiti ponueni materijal (Generic Isotropic Steel) sa osobinama konstrukcionog elika. Tipkom Examine... mogu se pregledati te osobine.

7.6.

Definisanje mree konanih elemenata

Generisanje mree ravnih konanih elemenata se izvodi u dva koraka. Prvi korak je definisanje tipa i veliine elemenata, a drugi je sam proces generisanja mree. U zadatku Meshing treba definisati nain generisanja mree konanih elemenata, ikonom Define Shell Mesh. Na pitanje "Pick Surfaces" treba izabrati povrinu koja lei u ravni u kojoj e se generisati mrea. U dijalog (slika 41) treba unijeti 5 mm kao duinu stranice elementa (Element Length) te izabrati familiju elemenata (Plane Stress).
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

374

Slika 41. Definisanje konanih elemenata za automatsko generisanje mree

7.7.

Kreiranje mree konanih elemenata

Ikonom Shell Mesh se generie mrea. Na pitanje "Pick Surfaces" treba izabrati povrinu za koju je prethodno definisana mrea. Mrea se generie tako da svi elementi budu priblino one veliine koja je izabrana u prethodnom koraku.

Slika 42. Generisana mrea konanih elemenata

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

375

7.8.

Debljina konanih elemenata

Ikonom Physical Property se mogu mijenjati osobine generisane mree. U dijalogu "Physical property Tables" treba kliknuti na ikonu Modify iz menija, nakon ega se pojavi dijalog "I-DEAS Plane Stress Physical Property Table" u kojem treba u polje Thicknesses unijeti 5.

7.9.

Proraun

Nakon pripreme modela, treba prei u zadatak Model Solution. Prvi korak je formiranje seta rjeenja, sa izborom izlaznih rezultata, ikonom Solution Set.... U dijalogu "Manage Solution Sets" izabere se opcija "Create..." kako bi se kreirao novi set rjeenja. Proraun se pokree ikonom Manage Solve, nakon ega treba kliknuti na tipku "Solve". Treba saekati da se u prozoru za ispisivanje poruka (I-DEAS List) pojavi poruka "No warnings or errors encountered in last run".

7.10.

Prikazivanje rezultata

Treba prei u zadatak Post Processing za prikaz rezultata prorauna. Ikonom Results... vri se izbor rezultata koji e se prikazati na ekranu. Treba izabrati opciju "Maximum Principal", u polju Component kako bi se prikazale vrijednosti najveih glavnih napona. Ikonom Display se prikazuju rezultati izabrani u prethodnom koraku. Na pitanje "Pick Elements" treba pritiskom na tipku Enter izabrati sve elemente. Rezultati prorauna su prikazani na slici 43. Maksimalni napon (20.3 MPa) je neto manji od preliminarno izraunate vrijednosti (25.94 MPa).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

376

Slika 43. Raspodjela napona u ravnoj ploi

7.11.

Rafinisanje mree

Generalno je pravilo da se proraun prvo izvede sa krupnijim elementima, kako bi se dobila podruja u kojima se oekuju najvee vrijednosti. U sljedeim koracima treba mreu rafinisati, tj. generisati mreu sa sitnijim ili kvalitetnijim elementima u podruju gdje su naponi najvei. Nije mogue modifikovati mreu ako je proraun gotov, tj. ako model konanih elemenata sadri rezultate. Zato treba prei u zadatak Model Solution i izbrisati set rjeenja (Solution Set) ikonom Solution Sets... i tipkom Delete. Nakon toga treba formirati novi set rjeenja. U zadatku Meshing treba obrisati mreu generisanu u prethodnom koraku ikonom Delete Mesh. Nakon toga treba definisati novu mreu ikonom Define Shell Mesh. U dijalogu Define Mesh tipkom Free Options treba izabrati Percent Deviation i unijeti vrijednost 5. Time se ogranii zakrivljenost elemenata da ne bude vea od 5% (slika 44).

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

377

Slika 44. Procentualna devijacija konanih elemenata Na slici 45 je prikazana rafinisana mrea. Dalji postupak je identian: generisanje mree, formiranje seta rjeenja, proraun i post-procesiranje. Nakon prorauna se dobije rjeenje (25.3 MPa) koje je blie rjeenju preliminarnog prorauna.

Slika 45. Rafinisana mrea

8.

Prostorni problem

Na slici 46 je prikazan primjer prostornog problema. Konstrukcija je oslonjena donjom ravnom povrinom tako da nema nikakvih pomjeranja (kao ukljetenje) i optereena na pritisak po krunoj prstenastoj povrini silom ukupnog intenziteta 1500 N. Materijal je aluminijska legura, a treba odrediti raspored napona i najvei normalni napon.
Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

378

a) CAD model

b) Oslonci i optereenje

Slika 46. Prostorni CAD model

8.1.

Izrada CAD modela

Postupak dobijanja CAD modela je prikazan na slici 47. 1. Polyline (20x40x5) 2. Fillet (R 5 mm) 3. Extrude (30 mm)

4. Circle (D 15 mm)

5. Extrude (protrude 7 mm)

6. Circle (D 7.5 mm)

7. Extrude (cutout thru all)

8. 3D Fillet (R 15 mm)

9. Name Part

Slika 47. Postupak dobijanja CAD modela

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

379

8.2.

Pokretanje i podeavanje aplikacije "I-DEAS Simulation"

Sistem fizikalnih jedinica je "mm (newton)". Nakon modeliranja CAD modela treba prei u zadatak Boundary Conditions, te dodijeliti naziv CAD modelu (ikona Name Part). Zatim treba definisati model konanih elemenata (ikona Create FE Model). Takoe treba i ukljuiti opciju Geometry Based Analysis Only, da bi se granini uslovi mogli zadati prije generisanja mree konanih elemenata, i da bi isti bili nezavisni od mree.

8.3.

Optereenje

Ikonom Force... se definiu sile koje djeluju u vorovima. Poruka "Pick Entities" znai da treba miem izabrati povrinu na koju djeluje pritisak. Sila od 1,5 kN djeluje na prstenastoj povrini oznaenoj na slici 46. U prozoru "Traction on Surface" (slika 48) treba unijeti ukupni intenzitet sile (Traction) intenziteta 1500, izabrati opciju Total Force, te kliknuti na tipku sa slikom vektora kako bi se izabrao pravac djelovanja sile. Treba izabrati bilo koju ivicu koja je paralelna sa osom krunog otvora.

Slika 48. Dijalog "Traction on Surface"

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

380

8.4.

Granini uslovi

U zadatku "Boundary Conditions", ikonom Displacement Restraint definie se nain oslanjanja. Treba izabrati donju povrinu modela. Nakon toga e se pojaviti dijalog "Displacement Restraint on Surface". Da bi se izabralo ukljetenje, treba prihvatiti ponuene vrijednosti za sve tri translacije i sve tri rotacije (Constant, Amplitude 0). Za pripremu modela potrebno je definisati set graninih uslova (Boundary Condition Set) ikonom Boundary Set Management. Treba ukljuiti Restraint Set i Load Set 1.

8.5.

Unoenje osobina materijala

Prije kreiranja konanih elemenata, treba podesiti tabelu sa osobinama materijala, ikonom Materials u zadatku Meshing. Treba kreirati novi materijal (Quick Create) sa modulom elastinosti (Modulus of Elasticity) 7E+004 (7x104 N/mm2), Poissonovim koeficijentom (Poissons Ratio) 0.35, specifinom masom (Mass Density) 2E-009 i modulom smicanja (Shear Modulus) 2.6E+004.

8.6.

Definisanje mree konanih elemenata

U zadatku Meshing treba definisati nain generisanja mree konanih elemenata, ikonom Define Solid Mesh. Na pitanje "Pick Volumes" treba izabrati bilo koju ivicu ime e se obiljeiti cijeli CAD model. Na slici 49 je prikazan dijalog koji se tada pojavi. U njega treba unijeti 2.5 mm kao duinu stranice elementa (Element Length) te izabrati tip elemenata najveeg reda (parabolini tetraedar). Treba izabrati materijal kreiran u prethodnom koraku.

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

381

Slika 49. Definisanje konanih elemenata za automatsko generisanje mree

8.7.

Kreiranje mree konanih elemenata

Ikonom Create Solid Mesh se generie mrea. Na pitanje "Pick Surfaces" treba izabrati bilo koju ivicu CAD modela. Na slici 50 je prikazana generisana mrea konanih elemenata.

Slika 50. Generisana mrea konanih elemenata

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

382

8.8.

Proraun

Nakon pripreme modela, treba prei u zadatak Model Solution, formirati set rjeenja ikonom Solution Set.... U dijalogu "Manage Solution Sets" izabere se opcija "Create..." kako bi se kreirao novi set rjeenja. Proraun se pokree ikonom Manage Solve, nakon ega treba kliknuti na tipku "Solve".

8.9.

Prikazivanje rezultata

Treba prei u zadatak Post Processing za prikaz rezultata prorauna. Ikonom Results... izabrati opciju "Von Mises", u polju Component. Ikonom Display se prikazuju rezultati izabrani u prethodnom koraku. Na pitanje "Pick Elements" treba pritiskom na tipku Enter izabrati sve elemente. Na slici 51 se vidi da je maksimalni napon 320 Mpa.

Slika 51. Raspodjela napona

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

383

Primjeri problema rijeenih metodom konanih elemenata pomou softvera "I-deas Master Series"

384