Professional Documents
Culture Documents
Osvetljenje 12 - 13 PDF
Osvetljenje 12 - 13 PDF
Priroda svetlosti
Izrazom svetlost oznaava se svako zraenje koje prouzrokuje neposredno vidljivo opaanje. Svetlost je u osnovi, zraena ili reflektovana energija koja dospe u oveije oko i koja se u vidnom organu (kompletno ljudsko oko sa delom mozga) pretvori u ulno opaanje i oseanje svetline utisak o jaem ili slabijem zraenju i boja. Zraenje je u fizikalnom smislu definisano kao emitovanje ili prenos energije u obliku elektromagnetnih talasa ili estica. Spektar elektromagnetnih zraenja je vrlo irok, dok se u tehnici osvetljenja iskoritava samo vrlo usko podruje spektra talasnih duina izmeu 10-7 i 10-3 metara, koje se oznaava kao optiko zraenje. oveije oko opaa jo ue podruje spektra i to podruje talasnih duina od 380 nm do 780 nm. To podruje se naziva vidljivo zraenje ili svetlost. Dananja fizika pripisuje svakom zraenju dvojnu (dualistiku) prirodu: talasnu i korpuskularnu.
18.05.2009.
2 od 44
100
ULTRAVIOLETNO
CRVENA
780 780
18.05.2009. 3 od 44
IR-A
1400
IR-B
3000
INFRACRVENO
[nm]
IR-C
1000000
Svetlotehnike veliine
Osnovne svetlotehnike (fotometrijske) veliine: svetlosni fluks, svetlosna jaina, osvetljenost, =I sjajnost
Fluks
Jaina
[ ] .[m ]
=E S
E =L
I =L S
.[sr ] steradijan
Osvetljaj
E
18.05.2009.
Sjajnost
L
4 od 44
18.05.2009.
5 od 44
Sijalice sa uarenim vlaknom arulje Sijalice sa uarenim vlaknom i halogenim elementom (jod, brom) Luminiscentni
Pri proticanju struje kroz gasove ili metalne pare dolazi do elektromagnetnog zraenja koje jednim delom pada u vidljivi deo spektra
18.05.2009.
6 od 44
18.05.2009.
7 od 44
Ako se kroz vlakno propusti elektrina struja, vlakno e se usled Dulovog efekta, zagrevati.
Kada temperatura dostigne 500 C vlakno poinje da svetli,
pri temeraturi od 1500 C svetli utom bojom, a na 2500 C belom
Proseni radni vek sijalice sa uarenim vlaknom iznosi 1000 sati. Kada svetlosni fluks sijalice opadne za 20 % u odnosu na nazivni fluks, sijalica se smatra praktino neupotrebljivom. Svetlosno iskoritenje 6-15 [lm/W] Neosetljive na snienje napona manji svetlosni fluks Osetljive na povienje napona smanjuje se ivotni vek
18.05.2009.
8 od 44
Napon [%]
18.05.2009.
9 od 44
HALOGENE SIJALICE
U stakleni balon se dodaje halogeni element jod ili brom sa dodatkom argona. Na taj nain se uspostavlja ciklus regeneracije volframovog vlakna halogeni kruni proces Vek trajanja dvostruko dui (oko 2000 sati) Bolja svetlosna iskoristivost Boja svetlosti vrlo pogodna 3000K
Sijalica se izrauje u obliku cevi od kvarcnog stakla du koje je razapeto spiralizovano vlakno.
Temperatura na povrini kvarcne cevi za vreme rada sijalice je 520 970 C i zato se ova sijalica smeta u specijalan stakleni balon. U praktinoj primeni halogene sijalice se dele u 2 skupine:
reflektorske halogene arulje niskonaponske halogene arulje
18.05.2009.
10 od 44
18.05.2009.
11 od 44
FLUORESCENTNE CEVI
Fluorescentne su izvori svetlosti, koji deluju na osnovu elektrinog pranjenja u ivinim parama niskog pritiska, reda veliine 0,1-0,3 Pa. Elektrode su nainjene od dvostruko spiralizovanog volframovog vlakna.
elektrode
Stakleni balon
Fluorescentni premaz
18.05.2009.
12 od 44
Bilans zraenja
2% vidljivog zraenja, 38% je termiko dok ostalih 60% otpada na UV zraenje talasne duine 253,7 nm. To nevidljivo zraenje se na fluorescentnom sloju apsorbuje i pretvara u vidljivo zraenje.
Hemijski sastav fluorescentnog sastava je: borat, silikat, fosfat, volframat. Razliitim kombinacijama ovih supstanci dobijaju se razliite boje svetlosti:
18.05.2009.
13 od 44
TB toplo bela boja (2900 K) - utisak tople boje i sadri poveanu komponentu crvene svetlosti. SB svetlo bela boja (3500 K) - svetlost bele boje toplog tona. BB bela boja (4500 K) - svetlost bele boje koja deluje hladno. DS boja dnevne svetlosti (6500 K) - slina boji dnevne svetlosti srednje naoblaenog neba. Osim ovih fluorescentne-cevi proizvode se i fluorescentne-cevi sa luksuznim bojama koje se odlikuju vrlo dobrom reprodukcijom boja, ali slabijim stepenom iskorienja (TBX, BBX).
18.05.2009. 14 od 44
PRIGUNICA
STARTER
18.05.2009.
15 od 44
Osetljive na snienje napona, na snienje temperature Potrebne predspojne naprave Lo faktor snage cos Pogodne tamo gde ne treba esto paljenje Vek trajanja produen do 7000 sati Svetlosna iskoristivost do 80 lm/W Stroboskopski efekat Standardne fluorescentne cevi prenika 38 mm Svetlosni fluks [lm] Snaga [W] duina [mm] TB toplo bela 2900K 20 40 60 590 1200 1500 1250 3000 4800 TBX t.b.de luxe 2900K 800 2000 3200 SB svetlo bela 3500K 1250 3000 4800
18.05.2009.
ivine sijalice
iak
pomoni gas argon
Elektrode
glavna pomona
Proces razgorevanja
iva isparava 105 Pa traje do 5 min
Boja svetlosti
Deo svetlosti UV deo spektra Od vidljivog dela spektara 50% 577 i 579,1 nm 50% 546,1 nm
vidni nedostatak crvene boje Fluorescentni premaz itrijum-vanadat aktiviran evropijumom u starijim izvedbama, fluor-germanat Spoljanja rasveta Vek trajanja
do 16000 sati
Svetlosna iskoristivost
40 60 lm/W
Stroboskopski efekat
18.05.2009.
18 od 44
18.05.2009.
19 od 44
Natrijumove sijalice
Sijalice niskog pritiska
balon od borat-stakla BrO3 u obliku U cevi na ijim zidovima je nataloen natrijum u vidu kapljica koje predstavlja osnovno punjenje kao pomono punjenje koristi se meavina argona i neona po ukljuenju dolazi do pranjenja kroz pomono punjenje, a kada se dostigne radna temperatura od 570K i ispari natrijum poinje emisija kroz natrijumovu paru. Sijalica zrai jarko utu svetlost da bi se odrala radna temperatura cev se stavlja u stakleni balon sa vakuumom unutranjost balona se premazuje tankim slojem indijum-oksida, koji reflektuje infracrveno zraenje i dodatno speava hlaenje para natrijuma
18.05.2009.
20 od 44
talasne duine 589 i 589,6 nm svetlosna iskoristivost 110 150 lm/W radni poloaj horizontalni zbog ravnomernog kapljienja tenosti vek trajanja do 16000 sati spoljanje osvetljenje
18.05.2009. 21 od 44
18.05.2009.
23 od 44
svetlosna iskoristivost 70 150 lm/W radni poloaj praktino 360 stepeni vek trajanja do 28000 sati moraju imati predspojnu napravu prigunicu starter - specijalni tiristorski - naponske udare reda 1,8 3 kV vreme razgorevanja - oko 1 minut lo faktor snage pa se mora kompenzovati kondenzatorom spoljanje osvetljenje
18.05.2009.
24 od 44
METAL - HALOGENE
poboljanje spektralnih karakteristika zraenja ivinih sijalica dodavanje u osnovno punjenje halogenih elemenata jodidi indijuma, talijuma i natrijuma danas halogenidi disprozijuma, holmijuma i tulijuma ili kalajni jodid smea ovih jedinjenja se stavlja u isti kvarcni balon sa ivom. na taj nain se dobijaju izuzetno dobre spektralne karakteristike uz ostale povoljne osobine zbog toga se upotrebljavaju tamo gde je potrebna dobra reprodukcija boja uz visoke vrednosti osvetljaja upotrebljavaju se za
spoljanje osvetljenje -sportski stadioni, reflektorsko osvjetljenje zgrada, filmska i televizijska snimanja, unutranje osvetljenje - sportski objekti, industrijske hale, tuneli ...
18.05.2009.
25 od 44
18.05.2009.
26 od 44
Svetlosna iskoristivost 75 95 lm/W vek trajanja do 10000 sati moraju imati predspojnu napravu prigunicu starter - specijalni tiristorski - naponske udare reda 3,5 4 kV
18.05.2009.
27 od 44
Svetiljke
Svetiljke su naprave koje slue za raspodelu, filtriranje ili pretvaranje svetla izvora svetlosti i koje ujedno sadre potrebne delove za noenje i privrenje, za zatitu i pogon izvora svetlosti.
Zahtevi koje mora obezbediti svetiljka svetlotehniki raspodela svetlosnog fluksa raspodela svetlosne jaine ogranienje bljetanja povoljna iskoristivost mehaniki mehanika vrstoa otpornost na zagrevanje otpornost na koroziju otpornost na prodor vlage spreavanje zagaenja laka montaa lako odravanje trajnost preglednost i lak dostup unutranjim elektrinim delovima trajnost el. delova 18.05.2009. 28 od 44 elektrotehniki pogonska sigurnost zatita od previsokog napona dodira zatita od radio televizijskih smetnji jednostavan i siguran elektrini prikljuak oblikovni estetski izgled oblika svetiljke harmoninost uklapanja u ambijent
18.05.2009.
29 od 44
Naziv svetiljke
18.05.2009.
30 od 44
18.05.2009.
31 od 44
18.05.2009.
32 od 44
raspodela sjajnosti
prikazuje se u vidu dijagrama za kontrolu bletanja u vidu graninih krivih sjajnosti
iskoristivost svetiljke
optika iskoristivost svetiljke predstavlja odnos izlaznog svetlosnog fluksa svetiljke i ukupnog nazivnog svetlosnog fluksa svih izvora svetlosti u svetiljci
18.05.2009.
33 od 44
Unutranje osvetljenje
Faktori kvaliteta unutranjeg osvetljenja
nivo osvetljenosti ravnomernost osvetljenosti raspodela sjajnosti ogranienje bljetanja smer upada svetla i senovitost klima boje ogranienje stroboskopskog efekta
18.05.2009.
34 od 44
Nivo osvetljenosti
minimalni nivo osvetljenosti za prag raspoznavanja crta lica
20 lx
200 lx
optimalni nivo osvetljenosti u radnim prostorijama
1500 2000 lx
dodatno osvetljenje za tee vidne zahteve
2000 20000 lx
18.05.2009. 35 od 44
vidni zahtevi vrlo mali mali srednji veliki vrlo veliki vanredno veliki
nivo osvetljenosti JUS U.C9.100 50 80 150 300 600 1000 prepruke JKO 30-60 120 250 500 1000 2000
18.05.2009.
36 od 44
18.05.2009.
37 od 44
Postupak izraunavanja svetlosnog fluksa, potrebnog za ostvarenje zahtevane srednje horizontalne osvetljenosti u prostoriji obuhvata utvrivanje, odreivanje i izraunavanje sledeih parametara
Dimenzije prostorije Indeks prostorije
a b k= hK (a + b )
Faktori refleksije povrina
tavanice (t) zida (pz) poda (pP)
Boja povraine Bele ili vrlo svetle boje Svetle boje Tamnije boje Tamne boje
Odreivanje faktora
Zagaenja Starenja
n a b potrebno = R f
ni n sv O R f sr = a b
Primer:
Proraunati potreban broj i raspored svetiljki za uionicu dimezija 15x10x4m, sa fluorescentnim cevima TB gde je radna povrina na visini od 0,8m od poda. Tavanica je vrlo svetla t=0,7, zidovi svetli z=0,5. U slovi u prostoriji su isti (ti=12 meseci), a zahtevani osvetljaj je 250lx. korisna visina
hK = h hd = 4 0,8 = 3,2 m
indeks prostorije
k=
Usvaja se svetiljka za fluorescentne cevi tip FSN 121240 (2x40) k=V za tu svetiljku je faktor zagaenja f1=0,88 a faktor starenja f2=0,87 Iz tabela za t=0,7 i z=0,5 dobija se R1=0,47 za k1=1,5 R2=0,52 za k2=2 Linearna interpolacija izmeu ovih vrednosti
R = 1 +
2 1
k 2 k1
18.05.2009.
41 od 44
Potreban svetlosni fluks koji treba da se postigne: a b 250 15 10 potrebno = n = = 96514 lm R f 0,5075 0,88 0,87 Svetlosni fluks po fluo cevi (40W, TB) iznosi 3000lm, a poto u svetiljci postoje dve fluorescentne cevi potreban broj svetiljki iznosi potrebno 96514 nsv = = = 16,08 2 0 2 3000 Ako usvojimo po 5 svetiljki u tri reda imamo
nsv stv = 5 3 = 15
18.05.2009. 42 od 44
sr = 233,1 lx
18.05.2009.
43 od 44
raspored svetiljki
b'x bx b=10m ax a=15m a'x
a 15 ax = = = 3 m 5 5 b 10 bx = = = 3,3 m 3 3
a 4 3 15 12 a = = 1,5 m x= 2 2