Ivan Lovrenevi

RIJE VJERE

Izdaju: KRANI Zagreb, 2012. Besplatno izdanje

Sadraj

1. DUHOVNA TEHNOLOGIJA ................................................................. 3 Glasnogovornik srca - Kormilo ivota - Tehnologija nas vodi do cilja Osnove tehnologije 2. MOLITVA VJERE ................................................................................... 11 Isusova velikosveenika sluba - Molitvena obeanja - Molitvene razine - Primjeri 3. ORUJE NAE BORBE .......................................................................... 17 Pustinjski dvoboj - Ma Bojeg Duha - tit vjere - Oklop pravednosti Propovijedanje Evanelja 4. ELEMENTI RIJEI VJERE ..................................................................... 25 Cjelovitost - Autoritet - Ustrajnost - Juri - Izazov - Slavljenje - Duh vjere - Svetost - Treba li nam vea mjera vjere ili vie djelovanja u vjeri? 5. UINAK RIJEI VJERE ......................................................................... 39 Ozdravljenje - ivot - Sve je mogue - Radost Bojeg srca

Prvo poglavlje

DUHOVNA TEHNOLOGIJA
Glasnogovornik srca
USTA GOVORE onim ega je srce prepuno. (Matej 12:34)

U duhovnom svijetu ne postoje tzv. sluajni dogaaji. Nevidljiva stvarnost djeluje po univerzalnim, od Boga postavljenim duhovnim zakonima. Oni su nepromjenjivi i nije ih mogue ukinuti. Bacimo li kamen u zrak sigurno e pasti na zemlju. To e se dogoditi bez obzira vjerujemo li u silu gravitacije. Zakoni djeluju u naem ivotu neovisno o spoznaji koju imamo o njima. Zato ih je vano upoznati i koristiti u duhu Boje volje kako bi na nas imali blagoslovljen uinak. Prvo biblijsko saznanje o Bogu povezano je s otkrivenjem da On govori (Postanak 1:3). Djelo stvaranja svijeta izvedeno je izgovaranjem rijei. ovjek je kao vrhunac stvorenja na zemlji takoer bio stvoren kroz izgovorenu rije. Upravo zato, bio njegov ivot blagoslovljen ili proklet, niti u kojem sluaju nije zbir sluajnih okolnosti. Jezik je organ ljudskog tijela koji je prema biblijskom uenju izravno povezan i zajedniki djeluje s ljudskim srcem, ili nutarnjim ovjekom, kako ga Pavao naziva. U dvanaestom poglavlju Matejevog evanelja, Isus kae da USTA GOVORE onim ega je srce prepuno. (34) Jezik je glasnogovornik ljudskog srca, a ono ima svjetlu i tamnu stranu. U stihu poslije On objanjava skeptinim farizejima da dobar ovjek iz dobre riznice IZNOSI DOBRO, a zao ovjek iz zle riznice IZNOSI ZLO. Postoji nepogreiva metoda provjere osobnog duhovnog stanja. Potrebno je redovito i objektivno provjeravati kakva vrsta rijei i s kojim ciljem izlazi iz naih usta. ivotna bitka vodi se na polju ispunjenja sadraja naih srca, a kasnije i rijei koje govorimo. Dobar ovjek kojeg Isus spominje opisan je takvim zato to je njegova riznica (srce) ispunjena dobrim i blagoslovljenim sadrajem. Jedan od zadataka Svetog Duha jest obilno ispunjenje
3

naih srca sa ivom Bojom rijei zato da bi Krist u nama mogao ivjeti po vjeri (Efeanima 3:17). Njegova volja za na ivot ostvaruje se kroz rije koja nam dolaze u srce, a kasnije izlaze na usta. Bez njene prisutnosti nema one vrste blagoslovljenog i svrsishodnog ivota koji nam Bog eli dati u Kristu. Za razliku od dobrog ovjeka, zao je opisan takvim zato to je njegova riznica ispunjena zlim duhovnim sadrajem, tj. zlim rijeima. Svaka vrsta grijeha ima svoj prepoznatljiv duhovni rjenik, upravo kao i vjera. Psovanje je rjenik bludnitva i bezbonosti, ohole i bahate rijei odraz su ponosa u srcu i dr. Sotona ispunjava ljudska srca zlim rijeima, suprotnim Bojoj rijei u doktrini i karakteru. Pohranjene duboko u nutrini one su smrtonosni otrov koji izlazi na usta, irei zli duhovni utjecaj.

Kormilo ivota
Pogledajte i lae! Njima, iako su velike i premda ih gone silni vjetrovi, upravlja vrlo MALO KORMILO kamo god hoe kormilarova volja. (Jakov 3:4)

Iako su ljudi esto skloni neopravdano kriviti Boga zbog negativnosti koje svijet zove nesretna ili zla sudbina, Biblija nedvosmisleno tvrdi da su ivot i smrt u VLASTI JEZIKA. (Izreke 18:21) Ne razumijemo li snagu rijei koje govorimo onda smo ih skloni izgovarati olako. To se posebno odnosi na kontekst rijei koje ni u kojem sluaju ne bismo smjeli izgovarati u svoj ili ivote drugih ljudi. Neodgovorno, nerazumno i bez ispravnog duhovnog razumijevanja govorimo ovakve i sline negativne izjave: Ne mogu, neu uspjeti, ne mogu vjerovati, umrijet u, poludjet u zbog ovog ili onog, ja sam propali sluaj, od mene nikad nee biti nita dobro, sigurno u se razboljeti, ovo nee biti dobro i sl. Jakov u poslanici daje opirno i izuzetno vano uenje o ulozi jezika u ivotu vjernika. Za poetak kae da je ovjek koji NE GRIJEI U GOVORU sposoban zauzdati cijelu svoju osobu. (3:2) U sluaju nepostojanja mogunosti da vjernik grijei sadrajem izgovorenih rijei, apostol ne bi spominjao ovjeka koji ne grijei u govoru. Podrazumijevalo bi se da svi vjernici govore samo ono to je Boja volja za njihove ili tue ivote. To naalost nerijetko nije sluaj i zato moramo temeljito upoznati i provesti u djelo biblijsko uenje ovog predmeta.
4

Drugo, vidimo da je ovjek koji ne grijei u govoru sposoban zauzdati cijelu svoju osobu. Pojam zauzdavanja nasluuje da su na djelu zle sile koje mu ele unititi ivot i trajno ga odvojiti od Boje volje u Kristu. Potvrdu toga vidimo u estom stihu gdje itamo: JEZIK JE VATRA. On postaje cijeli opaki svijet meu naim udovima. Kalja svu nau osobu i zapaljen od pakla zapaljuje cijeli na ivot. Sotona koristi vjene i nepromjenjive duhovne zakone kako bi zagospodario ivotima. Ukoliko ne poznajemo uenje Boje rijei onda toga uope nismo svjesni. Grijeh, nepravednost, bolesti, slabost, beznae, nedjelotvornost i unitenje dostojanstvene svrhe koju nam je Bog namijenio u Kristu, izmeu ostalog su posljedica zlih rijei koje govorimo.
IZGOVORENA RIJE UVIJEK DJELUJE U DOBROM ILI ZLOM SMJERU.

U etvrtom stihu vidimo da laama, iako su velike i premda ih gone silni vjetrovi, UPRAVLJA MALO KORMILO kamo god hoe kormilarova volja. Gledano iz perspektive Boje volje, vjernik je gore spomenuta laa. Danas umjesto silnih vjetrova suvremene brodice pokreu snani brodski motori, a kormilo odreuje pravac kretanja. Upravo je jezik, tj. izgovorena rije, kormilo koje dri kormilarova ruka. Ne moe se prenaglasiti znaaj sadraja srca i rijei koje govorimo. Jezik mora biti podvrgnut suverenoj vlasti Svetog Duha, kako bi nas Isus, kormilar spasenja, mogao odvesti do konanog cilja.

Tehnologija nas vodi do cilja

Vjera srca postie pravednost, a PRIZNANJE USTIMA donosi spasenje. (Rimljanima 10:10)

Ovo su tri najee pogreke koje se pojavljuju u pristupu duhovnim stvarima vjere: naglaavanje cilja bez istodobnog uenja o tehnologiji vjere, uenje tehnologije bez naglaska na prioritetne biblijske ciljeve, zanemarivanje tehnologije i ravnodunost za ostvarenje ciljeva. Naglaavanje cilja doputeno je i poeljno od strane biblijskih uitelja do razine zdravog duhovnog uvjeravanja. Od te poetne toke nutarnji ovjek kasnije mora primiti i uenje tehnologije. U suprotnom sigurno dolazi do zasienja, gubitka
5

poticaja i obeshrabrenja, ak i odustajanja. Tako se stvaraju ljudi koji poznaju ciljeve, ali se ne snalaze u tehnologiji. Zato kau: Znam sve to mogu uiniti vjerom, ali ne i kako to ostvariti! Isus je za vrijeme zemaljske slube podjednako naglaavao ciljeve i tehnologiju. On nas ui da je sve mogue ovjeku koji vjeruje (Marko 9:23), a istodobno nam otkriva i tehnologiju vjere koja e Boji sve pretvoriti u vidljivu stvarnost. Naglaavanje tehnologije bez istodobnog uenja prioritetnih ciljeva stvara ljude koji savreno vladaju tehnologijom, ali naueno primjenjuju na ciljeve koji nisu na vrhu popisa vanosti u kranskom ivotu. Nauk ekstremnog prosperiteta proizvod je lanog materijalistikog evanelja. Propovjednici prosperiteta naglaavaju biblijske stihove o tehnologiji vjere, no uglavnom ih koriste za stjecanje materijalnog bogatstva. Tehnologija im je neosporno ispravna, ali ciljevi su im krivi. Najblae reeno, pobrkali su prioritete. Imati vie novca od potrebnog, luksuzno opremljenu kuu ili najnoviji sportski automobil sigurno nije kranski prioritet, a kamoli krunski dokaz prisutnosti blagoslova. O tome bi prije svega trebali svjedoiti neki drugi pokazatelji, prvenstveno vezani za duhovni rast u Kristu i oblikovanje Njegovog karaktera u naem srcu. Trea pogreka je ujedno i najopasnija. Zanemarivanje tehnologije i ravnodunost prema ostvarenju ciljeva u Kristu jest smrtonosni stupanj religije. Nitko ne moe oekivati blagoslov bez redovitog istraivanja Pisma kako bi otkrivene istine primijenio u svakodnevnom ivotu. Moramo biti svjesni da se u Bojem kraljevstvu nita ne dogaa samo od sebe, tj. bez osobnog angamana. ivot u Kristu odvija se istodobnom primjenom tehnologije vjere i odlunou da se ostvari cilj. Pomazanje Svetog Duha nas u Kristu skladno ui i vodi u oba podruja. Pavao u desetom poglavlju Poslanice Rimljanima pokazuje savren sklad tehnologije i cilja: Vjera srca postie pravednost, a PRIZNANJE USTIMA donosi spasenje. (10) Tehnologija vjere je priznanje ustima. Grka rije homologia koja je prevedena kao priznanje znai otvoreno priznati, slobodno govoriti, uskladiti se, slaviti, proglasiti. Cilj vjere je donijeti spasenje, biti spaen na svim razinama, napredovati u spasenju, ivjeti u spasenju.

Osnove tehnologije
... tako se RIJE KOJA IZLAZI IZ MOJIH USTA ne vraa k meni bez ploda, nego ini ono to sam htio i ostvaruje ono zbog ega sam je poslao. (Izaija 55:11)

Isusova zemaljska sluba stavila je znakovit naglasak na nunost poznavanja i djelotvorne primjene tehnologije vjere. Naalost, mi to vrlo esto neopravdano zanemarujemo i ne pridajemo vanost koju u svakom sluaju zasluuje. Skloni smo naglaavati Njegovu djelotvornost u slubi, ali istodobno proputamo prisvojiti i koristiti dragocjenu tehnologiju koju nam je ostavio u nasljee. Uenje o tehnologiji vjere detaljno je razraeno na svim razinama primjene i dokazano u stvarnosti. Isus je izgovorenom rijeju vjere prokleo smokvino drvo koje se osuilo u korijenu. Za izvedbu ovog uda upotrijebio je rijei: Neka vie nitko nikada s tebe ne jede roda! Nastavak stiha otkriva da su to uli njegovi uenici. (Marko 11:14) Isus je namjeravao da ove rijei ostanu trajno zabiljeene u njihovim srcima i mislima. U izvjetaju nadalje vidimo da se Petar sjetio i rekao mu: 'Rabbi, pogledaj! Osuila se smokva to si je PROKLEO'. (21) Petar je zapaanjem dao priznanje Isusovoj uinkovitosti. Meutim, njihova spoznaja o ovom predmetu morala se popeti na viu razinu. U suprotnom, sigurno bi izveli krive zakljuke, a to je nekoliko puta i zabiljeeno u izvjetajima iz evanelja. Suenje smokvinog drva nije izvedeno s naglaskom na ono to Bog moe uiniti. Za demonstraciju Njegove moi bilo bi izabrano neto upeatljivije od suenja smokvinog drveta.
ISUSOVE RIJEI OTKRIVAJU DA JE UDO IZVEO S NAGLASKOM NA ONO TO MI MOEMO UINITI U VJERI.

Ovo je Gospodinovo uenje vjere: Zaista, KAEM vam, ako tko KAE ovoj gori: 'Digni se i baci u more!', i ne posumnja u mislima, nego vjeruje srcem da e se dogoditi stvari koje GOVORI USTIMA, imati e sve to KAE. (23) Ralanimo li gore spomenutu reenicu uvidjet emo da se izgovaranje rijei spominje tri puta u razliitim kontekstima. Prvi je poetak duhovnog djelovanja. Zapazimo ovaj izraz: ... ako tko KAE ovoj gori ... Svako duhovno djelovanje zapoinje vjerom srca i nastavlja se izgovaranjem rijei vjere. Ne ponemo li
7

govoriti vjerom, nita se ne moe dogoditi u vidljivom podruju. Grka rije lego koja je prevedena kao kae znai govoriti s potovanjem, slomiti tiinu, objavljivati, razlijegati se. Drugo, Isus kae da moramo vjerovati srcem da e se dogoditi stvari koje GOVORIMO USTIMA. Vjera je potrebna da rije izae kroz usta, ali i u daljnjem procesu. Nije dovoljno samo rei rije. Moramo doslovno vjerovati da e se dogoditi sve to smo rekli vjerom. Najtea vjerska iskuenja doivljavamo upravo u tom vremenu. Pogledajmo Isusov primjer. Iako je izgovorio rije u smokvino drvo, u izvjetaju vidimo da ono nije odmah usahlo. Lie je i dalje bilo zeleno. No, Isus je znao da rije sigurno djeluje u smjeru suenja drva. Znao je i vjerovao da e se dogoditi ono to je rekao. Nije ni trenutak sumnjao u to! Tree, Isus nam daje jamstvo da emo imati sve to KAEMO. Grka rije esomai koja je prevedena kao imati znai ivjeti, dogoditi se, napredovati. Mi moemo ivjeti u Bojoj duhovnoj dimenziji, ali moemo ivjeti i tjelesno, prizemljeno. Ovisi o tome to vjerujemo, govorimo i kako openito djelujemo u ivotu. Mogu nam se dogaati stvari koje jesu Boja volja za nas u Kristu. S druge strane, u veoj ili manjoj mjeri moemo iskusiti i pojavu nepovoljnih dogaaja koji nisu dio Bojeg spasiteljskog nauma. Umjesto napredovanja u zdravlju, slobodi, otkrivenju, znanju, mudrosti i djelovanju u Bojoj sili moe nam se dogoditi neeljeno nazadovanje. Upravo zato bolesti, ropstvo, neznanje, nerazumnosti ili slabosti ponekad zauzimaju vladajue poloaje u ljudskim ivotima, iako to ni u kojem sluaju nije Boja volja.
NEPOBITNO JE DA SVATKO OD NAS IMA ONO TO GOVORI, A O SADRAJU OVISI HOE LI IMATI PLUS ILI MINUS PREDZNAK.

Preduvjet djelovanja u vjeri jest spoznaja o tome kako rije vjere ulazi u na duhovni sklop. Naalost, kad ljudi to ne znaju rije vjere moe brzo doi, ali jo i bre otii iz njihovih ivota. To se dogaa toliko neprimjetno da nisu ni svjesni toga. Nije ispravno misliti da je svejedno koju poruku ljudi sluaju i prihvaaju. To to neko uenje nosi vjerski predznak uope ne mora znaiti da je ono vjersko u biblijskom smislu. Upravo zato apostol Pavao naglaava da vjera dolazi od PROPOVIJEDANJA KRISTOVE RIJEI. (Rimljanima 10:17) Analogno tome, ukoliko ne sluamo uenje utemeljeno na Pismu, onda vjera ne moe doi u naa srca. To je jako vano zato to naa suradnja s Bogom ostvaruje iskljuivo kroz vjeru (Hebrejima 11:6).
8

Treba li u naem ivotu postojati prioritetno zanimanje, onda je to svakako vjera koja dolazi od sluanja Boje rijei. Mi sami po sebi ne moemo doi do rijei vjere. Sveti Duh uvijek prvi progovara naem duhu zato to je rije sredstvo duhovne vjere. Nema li njene blagoslovljene prisutnosti, tad ne moemo oekivati oitovanje spasiteljske sile u Kristu. To je u bukvalnom smislu pitanje ivota i smrti! Upravo zato Sveti Duh pribliava rije vjere svakom ovjeku. Pavao otkriva da je blizu Boja rije; u TVOJIM USTIMA i tvojem srcu, to je RIJE VJERE KOJU MI PROPOVIJEDAMO. (Rimljanima 10:8) Ovdje vidimo dva vrlo vana otkrivenja. Prvo, Boja rije je blizu ljudskog srca, a ne daleko kako nam se to ponekad prividno ini. Boja volja je da otkrivenje Njegove rijei bude dostupno svakom tko to eli. Religija vjeto skriva Boje znanje od ljudi, inei ga nedostupnim. Zato je s pravom otro osuena od Isusove strane (Luka 11:52). Drugo, Boja rije je u naim ustima i srcu. To je izuzetno vano znati. Ne moemo oekivati da rije djeluje samo zato to je znamo umno. Ona nuno treba spremnik (nutarnji ovjek) i cijev (usta) kroz koju e biti ispaljena sa svrhom ostvarenja cjelokupne Boje volje za na ivot. Dakle, neka vrsta duhovnog katapulta. Upravo o tome svjedoi David: GOSPODINOV DUH GOVORI PO MENI, NJEGOVA JE RIJE NA MOJEM JEZIKU. (2. Samuelova 23:2) To je otkrivenje, istina koja nas uzdie na razinu Boje duhovne dimenzije.
SVETI DUH ELI GOVORITI IZRAVNO KROZ NAS KORISTEI SE GOVORNIM ORGANIMA. U SVJETLU NAVEDENOG VIDIMO KOLIKU VANOST ONI IMAJU U OSTVARENJU BOJE VOLJE.

Na odnos prema Bojoj rijei presudan je za njeno uspjeno djelovanje. Prema njoj se ne moemo odnositi s nedostatkom zanimanja ili potovanja. Upravo zato u Knjizi Izreka itamo savjet mudraca: Prigni svoje uho, uj moje rijei i upravi svoje srce mojem znanju, jer milina je ako ih uva u svojoj nutrini, i kad ti budu sve SPREMNE NA TVOJIM USNAMA. (22:17,18) Za nas je jedino vano ono to kae Boja rije. Nita drugo! Sveti Duh nam daje rijei vjere zato da bi uvijek bile spremne na naim ustima za ostvarenje Boje volje u Kristu. Kako postiemo stanje spremnosti? Bog je zapovjedio Joui da knjiga Zakona bude na NJEGOVIM USTIMA i da o njoj razmilja danju i nou. (1:8) Razlog? Zato da bi vjerno drao sve to je u njoj zapisano i kako bi bio sretan i uspjean u pothvatima. Ovdje vidimo koliku vanost ima temeljito i smireno razmiljanje o
9

istini objavljenoj u Pismu. Boja rije mora ui u na misaoni sklop kako bi ga mogla obnoviti u skladu s Njegovom voljom, uspostaviti vlast i djelovanje Kristove misli. Zato svaki dan moramo pronai kvalitetno vrijeme koje emo posvetiti sustavnom prouavanju Boje rijei. Ponekad za taj vaan duhovni zadatak neophodno moramo rtvovati neke druge, manje vane djelatnosti. Svaka izgovorena rije donosi plod. Usporedno s objavom i upoznavanjem Boje volje u Kristu prirodno je, razumljivo i logino oekivati da u naem ivotu bude ostvarena u to je mogue irem, a ne uem opsegu. Prorok Izaija kae: Kao to kii i snijei s neba bez prestanka dok se zemlja ne natopi, oplodi i ozeleni, da bi dala sjeme sijau i kruha za jelo, tako se RIJE KOJA IZLAZI IZ MOJIH USTA ne vraa k meni bez ploda, nego ini ono to sam htio i ostvaruje ono zbog ega sam je poslao. (55:10,11) Kia i snijeg s neba simboliziraju stalni dotok rijeke ive vode u srca vjernika. Kao to u prirodi sjeme zalijevano vodom raste i pretvara se u plod, tako se i sjeme Boje rijei u srcu vremenom pretvara u duhovni plod. Izgovorena Boja rije u duhovnom smislu na kraju ciklusa postaje sjeme i kruh za jelo. Narodna izreka kae da je ovjek ono to jede. To je biblijska istina, parafraza ovih Isusovih rijei: Kao to je mene poslao ivi Otac, i kao to ja ivim zbog Oca, tako e i onaj tko mene jede ivjeti zbog mene. (57) Isus naglaava da je on kruh ivota. (Ivan 6:35) U pedeset osmom stihu istog poglavlja objavljuje da e onaj tko jede ovaj kruh ivjeti zauvijek. Upozoravajui vjernike na nunost svetog ivota, Pavao kae da ne moemo biti dionici Gospodinovog i demonskog stola. (1. Korinanima 10:21) Moramo biti oprezni kako nam se ne bi dogodilo da se svjesno ili nesvjesno hranimo na krivom duhovnom stolu. Naime, neprijatelj naih dua vrlo je uvjerljiv u nuenju otrovne hrane. Tu vjetinu je demonstrirao u edenskom vrtu uvjerivi Evu da bez posljedica za duhovno stanje moe pojesti zabranjen plod. Njegov stol privlano izgleda i bogato je opskrbljen raznoraznim sastojcima. to god sijali (govorili) na kraju e se svatko obilno nasiti od ploda SVOJIH USTA. (Izreke 12:14) Zato je poeljno donijeti ovu ivotnu odluku, istovremeno inei sve u cilju njene provedbe, bez obzira na moebitne okolnosti: Vjerovat u srcem i govoriti ustima iskljuivo ono to ui Boja rije! elim da Krist bude hrana mog duha!

10

Drugo poglavlje

MOLITVA VJERE
Isusova velikosveenika sluba
Sveta brao, koji ste dionici nebeskog poziva, promatrajte poslanika i velikog sveenika NAEG PRIZNANJA, Isusa. (Hebrejima 3:1)

Razumijevanje ivota u vjeri neodvojivo je od otkrivenja Isusove velikosveenike slube. Kad propovijedamo Krista ponajvie spominjemo Njegovu zemaljsku slubu, zastupniku smrt na kriu i uskrsnue od mrtvih. Podrazumijeva se da novoroeni krani trebaju nauiti sve o Isusovom zemaljskom djelovanju, zakljuno s uskrsnuem od mrtvih. Povrno gledano, ini se kao da otkrivenje tu zavrava. Prividno se stjee dojam da se o Isusovom djelovanju na tronu Bojeg kraljevstva nema to posebno nauiti. Obino se kae: Isus je uzaao na nebo, sjeo Ocu s desne strane, a Crkva eljno oekuje Njegov drugi dolazak. No, injenica je da ono itekako ima veliku duhovnu vanost u naem ivotu. Zato moramo dobiti otkrivenje svrhe Isusovog ustolienja s desne strane Boga Oca. Ukoliko smo lieni spoznaje onda sigurno neemo djelovati u skladu s poticajom pisca Poslanice Hebrejima. On kae ovo: Zato, sveta brao, koji ste dionici nebeskog poziva, promatrajte poslanika i velikog sveenika NAEG PRIZNANJA, Isusa. (3:1) Grka rije apostolos koja je prevedena kao poslanik znai glasnik, delegat, dostavlja. Sveti Duh u naem nutarnjem ovjeku oblikuje rije vjere koja nam je potrebna u odreenom trenutku. Tada nam daje blagi poticaj na koji mi trebamo odgovoriti i izgovoriti rije kroz usta. Za nju je to poetak putovanja. Ona odlazi izravno do Isusa, velikog sveenika naeg priznanja. Grka rije za priznanje je homologia koja je ve prije spomenuta u knjizi. Zato je ivotno vano vjerom govoriti Boju rije. Isus, kao na veliki sveenik, moe raditi samo s onoliko materijala koliko mu Sveti Duh dostavi kroz naa usta. To je glavni razlog zato su
11

graevine vjernika ponekad ruevne i slabo sazdane. U njih je uloeno premalo duhovnog graevnog materijala, to jest izgovorenih rijei vjere. Ovo je primjer kako to djeluje u praksi: kad vjerom prizivamo djelovanje Boje sile u svom ivotu, Isus tu rije pretvara u stvarnost, svakodnevno duhovno jaajui naeg nutarnjeg ovjeka. Sveti Duh nam u Poslanici Hebrejima daje ovakav poticaj: Budui dakle da imamo uzvienog velikog sveenika, Isusa, koji je proao kroz nebesa, drimo se vrsto VJERE KOJU ISPOVIJEDAMO. (4:14) Grka rije krateo koja je prevedena kao vrsto znai uhvatiti, zgrabiti, imati silu, biti gospodar. Kontekst ovih rijei ukazuje nam na neophodnu potrebu meusobne suradnje. Bez Isusa ne moemo uiniti nita (Ivan 15:5), ali zato rije vjere u rukama velikog sveenika postaje sredstvo kojim vladamo u ivotu (Rimljanima 5:17).

Molitvena obeanja
Sve to s VJEROM ZAMOLITE, dobit ete. (Matej 21:22)

Najsnanije molitveno obeanje daje Ivan u prvoj poslanici: Ovo je sinovsko pouzdanje koje imamo u njega, da nas usliava ako to MOLIMO po njegovoj volji. A ako znamo da nas usliava to god ga MOLIMO, znamo da ve posjedujemo ono to smo ga MOLILI. (5:14,15) Ovaj stih otkriva nam tri temeljna naela molitve vjere. Prvo je vezano za sinovsko pouzdanje. Mi moemo ui u podruje duhovne vjere tek kad Sveti Duh osvjedoi naeg nutarnjeg ovjeka da smo postali Boja djeca. Sinovsko pouzdanje puno je vie od ove uobiajene predodbe: Puno sam molio! Bog mi se moda i smiluje! Naalost, puno Boje djece nema uope ili u dovoljnoj mjeri sinovskog pouzdanja. Upravo zato njihove rijei kojima se obraaju Bogu djeluju nesigurno, sumnjiavo i kolebljivo. Moda nije rije vjere, nego nevjere i zato se nuno mora pretvoriti u sigurno. Tek tad je ispunjen preduvjet primanja odgovora na svaku molitvu. Pogledajmo savrenost Isusovog pouzdanja: Oe, zahvaljujem ti to si me usliao. Ja sam znao da me uvijek usliava (Ivan 11:41,42) To je sinovsko pouzdanje, zahvalnost Ocu za usliane molitve i vjera da e On to uvijek uiniti.
12

Drugo naelo vezano je za Boju volju. Bog ne usliava svaku molitvu upuenu prema Njemu. Mnogi ljudi misle da e biti usliani samo zato to mole. Takvo podrazumijevajue razmiljanje nije usklaeno s uenjem Pisma. Ivan jasno kae da nas usliava ako to MOLIMO po njegovoj volji. Isusova molitva nikad nije bila neusliana. Razlog? On je poznavao Oevu volju i molio je u skladu s njom. Valja napomenuti da je Isus imao obiaj probdjeti cijelu no kako bi u duhu prepoznao to Otac eli. Mi takoer ponekad trebamo pokazati takvo htijenje. Tree naelo odnosi se na vrijeme primanja odgovora na molitvu. Mnoge nisu usliane zato to ljudi oekuju primiti odgovor u krivo vrijeme. Ivan kae da ve posjedujemo ono to smo ga MOLILI. Gledano iz Boje perspektive, On nam je odgovorio i ispunio molitvu prije nego smo je i izgovorili. Zato se onda kae: Pomolio sam se i oekujem da e mi Bog odgovoriti u pravo vrijeme! Dakako, pri tom se redovito misli na budue, a ne sadanje vrijeme. Zato se moramo nauiti uskladiti s Bojim vremenom. Sad je uvijek najvaniji trenutak naeg odnosa s Bogom i trebamo ga tako doivljavati. Isus kae: to god MOLEI PITATE, vjerujte da ste ve primili i bit e vam. (Marko 11:24) Zapazimo, On ne kae Vjerujte da ete primiti! nego Vjerujte da ste to ve primili! To je vremenski bitno drugaiji stav od prethodnog. Vjerom primamo sad (danas), a ne sutra. Tada ve moe biti prekasno za ostvarenje onog to smo htjeli.

Molitvene razine
Ma to me ZAMOLILI u moje ime, ja u to uiniti. (Ivan 14:12)

Rije vjere upotrebljavamo na dvije osnovne molitvene razine. Prvu opisuje Pavao u Poslanici Filipljanima: Ne brinite se tjeskobno ni za to, ve u svemu iznesite svoje potrebe Bogu PRONJOM I MOLITVOM, sve u zahvalnosti. (4:6) Grka rije deesis koja je prevedena kao molitva znai smjerna, usrdna ili ponizna molitva Bogu, pomanjkanje ili nedostatak. Oito je da kontekst Pavlovih rijei govori o molitvi za ispunjenje osobnih potreba vjernika. Postoji razlika izmeu molitve i moljakanja. U poniznoj molitvi priznajemo Bogu da ga prepoznajemo kao na jedini izvor pomoi. Moljakanje nije ugodno Bogu, zato to u sebi nema stav poniznosti, potovanja ili namjere da se On proslavi.
13

S druge strane, ponizna molitva izrazit e mu zahvalnost i priznati ga kao suvereni autoritet. Ne zaboravimo na zahvalnost. U prirodnom zahvaljujemo tek kad smo sigurni da nam je netko ve dao neto. Isto je s Bogom. Naa rije Hvala! potvruje sigurnost da ve imamo ono za to smo molili! Iako potrebe vjernika mogu biti na duhovnoj, duevnoj ili tjelesnoj razini, ova vrsta molitve koristi se uglavnom za tjelesne potrebe. Pogledajmo to Isus kae o tom predmetu i vidjet emo da je to potpuno usklaeno s gore spomenutim uputama: Ne brinite se tjeskobno I NE GOVORITE: to emo jesti, ili to emo piti, ili u to emo se obui? (Matej 6:31) Iz stanja tjeskobe nikad ne moe proizai molitva vjere ugodna Bojem uhu. Isus nam otkriva i drugu molitvenu razinu: I to god ZAMOLITE u moje ime, uinit u, da se proslavi Otac u Sinu. to god me ZAMOLILI u moje ime, ja u to uiniti. (Ivan 14:13,14) Ovdje se za molitvu koristi grka rije aiteo koja znai zahtijevati, eljeti, traiti sebi. U dvanaestom stihu istog poglavlja Isus naglaava da e ovjek koji vjeruje u njega initi djela koja i On ini. Oigledno je da Isus ovdje ne govori o molitvi za ispunjenje osobnih potreba, nego o molitvenoj razini koja stremi izvrenju djela koja je i On inio. Uzvieniji ciljevi zahtijevaju uzvienije rijei, misli, stavove i djela. Stremimo li iskljuivo Bojim blagoslovima, tad nae molitve uglavnom imaju deesis prizvuk: Boe, pomogni mi, oslobodi me, ozdravi me, ispuni sve moje potrebe! Duhovni krani vremenom smanjuju postotak deesis molitvi u svom odnosu s Bogom. Zrelost mijenja pristup duhovnim stvarima. Razumljivo, to nikako ne znai da molitva za ispunjenje osobnih potreba nije Boja volja. Naprotiv! Samo je potrebno pronai i zadrati zdravu ravnoteu u primjeni.
U SKLADU S OMJEROM RASTA OTKRIVENJA POLOAJA U KRISTU NA NAIM USTIMA SVE EE SE POJAVLJUJU OVE RIJEI: IVIM I DJELUJEM U SKLADU S POLOAJEM U KRISTU! VJEROM INIM ISUSOVA DJELA!

14

Primjeri
Ilija je bio ovjek koji je patio kao i mi (Jakov 5:17)

Ponekad nam se ini da su poznati biblijski likovi koji su inili velika djela bili svojevrsni nadljudi s posebnom nadarenou i duhovnou. Mjerimo svoja dostignua s njihovim i osjeamo se nedoraslo. Upravo zato nam Jakovljeve rijei zvue ohrabrujue. Velikan vjere Ilija nije bio nadovjek, nego obian ovjek, kao i bilo tko od nas. Imao je svoje uspone i padove proete patnjom i boli. Dobro je da to proitamo na poetku reenice u ijem nastavku vidimo da je molitvom zatvorio nebo u periodu od tri godine i est mjeseci. Nakon toga je molitvom otvorio nebo i kia je opet poela padati. Njegova molitva imala je mo promijeniti klimu, a bio je samo ovjek. Vratit emo se ovom primjeru u zavrnoj misli na kraju odlomka. Pogledajmo i neke druge biblijske likove ija je molitva bila uspjena. Nekako je uvrijeeno miljenje da molitva treba sadravati puno rijei. Naravno, ne postoji generalno pravilo koliko rijei treba izgovoriti u molitvi zato to sve ovisi o poticaju Svetog Duha koji je na molitveni pomonik. Ipak, kroz Pismo vidimo da su mnoge uspjene molitve bile vrlo kratke. Nakon to je Mirjam zajedno s Aronom rogoborila protiv Mojsija, sve troje Bog je pozvao u ator sastanka. Mirjam je bila trenutno pogoena Bojim sudom i ogubavila je. Aron je u oaju poeo moliti Mojsija za pomo. On se saalio i uputio ovu vrlo kratku molitvu: Boe, molim te, ozdravi je! (Brojevi 12:13) Guba je na njezinom tijelu ostala jo sedam dana, a nakon toga je ozdravljena. U desetom poglavlju Knjige o Joui opisana je bitka izmeu Izraelaca i zdruenih snaga pet amorejskih kraljeva. Oni su se okomili na Gibeonce zato to su sklopili mir s Bojim narodom. U tom savezu vidjeli su prijetnju svojoj sigurnosti. Nisu imali snage oduprijeti se nadmonoj vojsci koja se kretala prema njima i traili su pomo od Joue iji je tabor bio u Gilgalu. On je odmah okupio vojsku, navalio na neprijatelje i uz Boju pomo ih pobijedio. Ono to je dramatino u ovom izvjetaju jest Jouina molitva: Onog dana kad je Jahve predao Amorejce sinovima Izraelovim, Joua se OBRATIO Jahvi i POVIKAO pred Izraelcima: Stani, sunce, iznad Gibeona, i mjesee, iznad Ajalona! (12) Prvi i zadnji put u ljudskoj povijesti Bog je odgovorio na takvu molitvu. Uviamo li razmjere molitvene moi u okviru Boje volje?
15

Vratimo se na Jakovljevu Poslanicu. Ovo su njegove rijei prije nego nam je dao Ilijin ohrabrujui primjer: Mnogo moe molitva pravednika, ako je arka. (2:16) Grka rije energeo koja je prevedena kao arka znai vrijedan, plodan, djelotvoran, uspjean, koji odgovara svrsi. Dvije stvari u apostolovoj poruci moraju biti ugravirane u nau spoznaju molitvenog predmeta. Mi smo pravednici, ljudi prihvaeni od Oeve strane u Njegovom Sinu Isusu Kristu. Dio smo Kristovog tijela, sveti puk i kraljevstvo sveenstvo. Naa molitva nije, ili barem ne bi trebala biti, vie ili manje uspjean pokuaj postizanja ciljeva Boje volje. Isto tako, ne bi trebala biti ekskluzivno duhovno djelovanje kojim pokuavamo pokrenuti Njegovu ruku u pojedinim okolnostima vezanim za na ili neiji ivot. Molitva je prije svega odgovor naeg srca na poticaj Svetog Duha. Kao to kae Pavao, mi sami po sebi ne znamo ispravno moliti (Rimljanima 8:26). Kad bi molitva ovisila samo o nama razoarenje bi bilo sastavni dio naeg vjerskog iskustva. Ukoliko to jest sluaj obratimo pozornost na prvi dio Pavlove reenice: Jednako i Duh pritjee u pomo naoj slabosti Neemo naglasak stavljati na pojam nae slabosti zato to smo toga uglavnom svjesni. Usredotoimo se na molitvenu pomo Svetog Duha. Za to je potrebno isto, ako ne i vie vjere, nego za molitvu samu. Samo ono to kroz naa usta izae oplemenjeno utjecajem Duha moe biti prihvaeno i pozitivno odgovoreno od Boje strane. Zato bi uvijek trebalo razvijati svjesnost o nunosti meusobne suradnje sa Svetim Duhom. Kao i u bilo kojem drugom podruju vjerskog ivota, samo Njegova blagoslovljena prisutnost i utjecaj mogu nam dati Kristovu puninu.

16

Tree poglavlje

ORUJE NAE BORBE

Pustinjski dvoboj
Svucimo sa sebe djela tame, a obucimo se u oruje svjetla! (Rimljanima 13:12)

Isus je u pustinji bio napadnut od sotonine strane sa zavodnikom silom kakva do tad nije bila oitovana u svijetu. Iako je koristio pojedine obrasce iz edenskog vrta, vladar ovog svijeta upotrijebio je najpodlije oruje iz svog arsenala lai. Pobjeda protiv sotone ne moe biti temeljena iskljuivo na injenici da smo Boja djeca. Isus je u pustinju doao s neospornim statusom Bojeg Sina. Ipak, status mu sam po sebi nije donio pobjedu. To nije bilo dovoljno, a sotona je bio svjestan te injenice. Upravo zato je napao Isusa izgovorenom rijeju. Tako je postalo kristalno jasno da se dvoboj protiv sila tame mora voditi na toj razini, a potom duhovni status biva potvren u boju. Pismo kae da je Isus u pustinju krenuo pun Svetog Duha. (Luka 4:1) Sotona je doao naoruan zlom duhovnom silom. Isus je bio iscrpljen etrdesetodnevnim postom, tako da je Njegovo tijelo bilo dovedeno na rub izdrljivosti. Pustinjski dogaaji dokazali su neophodnost oslanjanja na Boju silu, a ne tjelesnu snagu. Ona nije imala nikakvog udjela u Isusovoj pobjedi. Sve to je Isus uinio predstavlja slikovitu poruku za Njegove sljedbenike. Mi takoer moramo izgubiti oslonac na tjelesnu snagu kako bismo djelovali u Bojoj sili. Jedan bitan preduvjet mora biti prethodno ispunjen da bismo to ostvarili. Na poticaj Svetog Duha trebamo se vjerom zaputiti u pustinju i suoiti se s kunjama. Kojim orujem je Isus pobijedio sotonu? Istim onim kojim ga je on napao. U izvjetaju vidimo da je sotona tri puta napao. Uoimo izraz koji se ponavlja: Tada mu je avao REKAO Zar bi neprijatelj koristio duhovnu tehnologiju kad ne bi bio uvjeren u njezinu djelotvornost? Koliki su razmjeri njegove spoznaje svjedoi injenica da je Isusa pokuao pobijediti izgovorenom Bojom rijei. Zvui li nam to pomalo nevjerojatno? To je ak i za sotonu bio izrazito drzak pokuaj, iako potpuno utemeljen.
17

Naime, znajui da je Bog legalist, pokuao je Isusa izgurati izvan okvira Oeve volje. Na vrhu jeruzalemskog hrama nagovarao ga je da se baci u provaliju. Naveo mu je i ovaj prividno biblijski prihvatljiv argument za to: ... jer je pisano ... Iako je otac svake lai, sotona je naveo istinit podatak iz Devedeset prvog Psalma. Dakako, on je istinu Boje rijei kao i uvijek lukavo stavio u slubu lai. Za nas je to opomena na svakodnevnu budnost. Moramo znati ispravan duhovni kontekst Pisma zato da ne bismo bili zavedeni smiljenim izvrtanjima istine. Svaki Kristov sljedbenik prije ili kasnije mora proi pustinjski dvoboj i pobijediti neprijatelja.

Ma Bojeg Duha
Prihvatite MA DUHA, Boju rije. (Efeanima 6:17)

U pustinji su dvije duhovne sile stajale jedna nasuprot druge, odlune pobijediti pod svaku cijenu. Svjetlo protiv tame, vjera protiv nevjere, istina protiv lai, pravednost protiv nepravednosti. Obje strane koristile su istu duhovnu tehnologiju, ali s razliitim ciljevima. estina duhovnog obrauna dala je naslutiti da nee zavriti neodluenim ishodom. Sotona je u duhu nevjere izgovorenim rijeima pokuavao unititi Isusovu spremnost za izvrenje Oeve volje. S druge strane, Isus je izgovorenim rijeima vjere odluno i ustrajno odbacivao napade. U cijelom ratnom izvjetaju (Luka 4:1-12) tri puta uoavamo izraz: Isus mu je ODGOVORIO Grka rije lego koja je koja je prevedena kao odgovorio znai govoriti s potovanjem, slomiti tiinu, razlijegati se, objavljivati. Sveti Duh razbio je sotonine napade i natjerao ga na povlaenje. Isus je u pustinji imao neosporan status duhovnog autoriteta, a borba silom izgovorene rijei donijela mu je pobjedu. Uzmimo u obzir injenicu da su obje strane u sukobu koristile istu duhovnu tehnologiju. to je onda bilo presudno?
DUHOVNI AUTORITET I SILA RIJEI KORITENIH U DVOBOJU. BOJE RIJEI IZGOVORENE U DUHU VJERE KROZ ISUSOVA USTA POKAZALE SU SE MONIJE OD SOTONINIH RIJEI KOJE SU IZGOVORENE U DUHU NEVJERE.

18

Ivan je pretrpio progon od strane neprijatelja Evanelja. Prognali su ga na grki otok Patmos gdje je dobio viziju Isusa. Vidio je da iz NJEGOVIH USTA IZLAZI OTAR DVOSJEKLI MA. (Otkrivenje 1:16) Grka rije oxus koja je prevedena kao otar znai brz, ustar, hitar, nagao, krajnost, najvii stupanj, sadanje vrijeme. Sotona je u pustinji i za vrijeme Isusove zemaljske slube u vie navrata iskusio snagu otrog dvosjeklog maa. Zavrni udarac zadan mu je Isusovom zastupnikom rtvom na golgotskom kriu i pobjednikim uskrsnuem od mrtvih koje je ga je uzvisilo iznad svih poglavarstava, vlasti i sila . Pavao u estom poglavlju Poslanice Efeanima nabraja duhovnu bojnu opremu koju svaki vjernik treba koristiti u svakodnevnom ivotu. Kao esti dio spominje MA DUHA, Boju rije. (17) Grka rije machaira koja je prevedena kao ma znai bitka, sukob, rat. Spomenuti ma Duha isti je onaj koji je Ivan vidio u viziji na Patmosu. Vano je spoznati da je ma Duha postao nae osobno naoruanje u Kristu. Mi se, kao i na Gospodin, borimo protiv istog neprijatelja. Apostol kae da naa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv poglavarstava, protiv vlasti, protiv vrhovnika ovog mranog svijeta, protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima. (Efeanima 6:12)
U TOM SLUAJU MORAMO VJEROVATI DA GA MOEMO I MORAMO POBIJEDITI ISTIM DUHOVNIM ORUJEM S KOJIM JE ISUS TO UINIO.

Prorok Izaija dobio je ovu izuzetno vanu objavu: Od

MOJIH USTA je nainio BRITAK MA ... (49:2) Mi smo u Kristu

naoruani najmonijim duhovnim orujem. Boja rije noena silom Svetog Duha postaje Gospodinov ma. Iako legalno posjedujemo oruje, samo ispravno koritenje jami njegovu djelotvornost. Koliko god odreeno oruje bilo ubojito, potpuno je bezopasno u stanju mirovanja. U tom sluaju je slino izlobenom primjerku u vojnom muzeju. Takoer, ne slui svrsi ukoliko se njime ne djeluje u skladu s propisanim uputama. Moramo razumjeti da je svako pokretanje maa Duha pogibeljno za neprijateljsku silu koja nam se protivi. Zlim duhovima zavlada strah kad im se ma pone pribliavati u sili i moi. One to vrlo dobro znaju. Upravo zato niti u jednoj prilici ne smijemo posumnjati u ubojitost naeg duhovnog oruja.
RIJE UVIJEK MORAMO IZGOVARATI SA VRSTIM UVJERENJEM I SIGURNOU DA E NAM DONIJETI POBJEDU.

19

Zamislimo da se pred nas postavi duhovna sila koja nas eli obeshrabriti i tako onemoguiti da izvrimo Boju volju. To je vrlo esta ivotna okolnost. Naim mislima iznenada poinju odzvanjati ove prijetee rijei: Za tebe nema izlaza, tvoja vjera se sruila! Ovo je siguran poraz i kraj! Iako drimo ma Duha u rukama, demoni vrlo precizno mogu procijeniti vjerujemo li u ono to govorimo. Mi moemo rei Bog mi nije dao duh straha. Imam silu i probit u neprijateljski obru! No, hoe li ove neosporno mone rijei djelovati ukoliko ih izgovorimo neodlunim, nesigurnim i drhtavim glasom? Sam izraz naeg lica, dranje tijela i boja glasa odaju strah i nevjeru. Ne samo da nee djelovati, nego e neprijatelj osjetiti nau slabost, osokoliti se i pritisnuti nas jo jae. U takvim trenucima ma drimo u ruci, ali je njegova otrica okrenuta prema dolje. Slikovito, to je kao da s tupom stranom noa pokuavamo rezati meso. Tako postupajui ne moemo oekivati uspjeh. U Knjizi Otkrivenja pie da avola POBJEUJEMO RIJEIMA svojeg svjedoanstva. (12:11) Rije vjere je pobjedniko sredstvo u boju vjere. Nema nikakvog smisla upotrebljavati Boje duhovno oruje ukoliko ne poznajemo njegovu razornu mo. Isto vrijedi nismo li ga u boju vjere spremni odluno i silovito upotrijebiti. Ljudi ponekad upotrebljavaju ma Duha kao da u rukama dre bezopasnu akalicu, a ne najmonije duhovno oruje. Uzmemo li palicu u ruke i ponemo se okretati u krug s ispruenim rukama sigurno emo poruiti sve predmete na putanji kretanja. Slikovito, upravo je to ono to se dogaa u duhovnom podruju kad ga pokrenemo vjerom. Prorok Jeremija kae da je proklet ovjek koji svoj MA uva od krvoprolia. (48:10) Kranstvo propovijeda miroljubivost, snoljivost i pratanje prema ljudima. S druge strane, odnos prema demonskim silama zahtjeva potpuno drugaiji pristup. Mi smo u duhovnom smislu pozvani izvriti pokolj u njihovim redovima. To je nemilosrdna bitka na ivot i smrt u kojoj nema neodluenog ishoda. U Drugoj knjizi o Samuelu opisani su Davidovi junaci. Za Eleazara Pismo kae da se vrsto drao i udarao Filistejce dok mu se ruka nije ukoila i ostala kao prirasla uz MA. (23:10) To je djelovanje koje trebamo nasljedovati u duhovnim bitkama. Mi trebamo udarati maem Boje rijei sve dok i zadnji ostaci demonskih sila koji nam se protive ne budu uniteni. Boja rije bukvalno treba prirasti uz nae srce i usta. U nastavku stiha vidimo da je Jahve tog dana dao veliku pobjedu.
20

tit vjere
U svemu uzmite veliki tit - vjeru, njime ete moi ugasiti sve gorue strijele zloga. (Efeanima 6:16)

Iako je sila uskrsnua pobijedila sotonino kraljevstvo, bitka vjere jo ni izdaleka nije okonana. Dokle god ivimo u palom svijetu moramo se ustrajno boriti protiv sila koje nas ele izbaciti iz poloaja u Kristu i onemoguiti u hodu vjere. U jedanaestom stihu vidimo da se zato moramo obui u Boju bojnu opremu, da bismo se mogli suprotstaviti avolskim napadima. Svaki dio Boje bojne opreme je duhovno vaan. Grka rije thureos koja je prevedena kao tit znai utvrena vrata. Vjera je duhovna zatita, osigura na vratima naeg srca kojim gasimo gorue strijele zloga. Upravo to i znai grka rije sbennumi - ohladiti, politi vodom, zaustaviti, sprijeiti, staviti pod nadzor. Rijei vjere noene silom Svetog Duha stvaraju duhovni tit, vrstu energetskog polja koje doslovno spri svako zlo. Ovdje se moramo vratiti na izvor vjere. Mi se mentalno moemo sloiti sa injenicom da nas Boja rije titi od zla, ali svejedno ostati u stanju duhovne nezatienosti. U Knjizi Izreka pie da je svaka Boja rije prokuana, tit onima koji se u nju uzdaju. (30:5) Sotona pokuava sprijeiti ljude da saznaju svaku rije koju je Bog izgovorio u njihov ivot. Razlog otkriva prorok Hoea: Moj narod gine, nema znanja (4:6) Kao to vidimo, stanja neznanja i propasti blisko su povezana. Drati Boji narod u neznanju za sotonu je najisplativije djelovanje u sadanjosti i siguran ulog za budunost. Krani ne mogu primijeniti vjerom one istine koje nisu upoznali. Ukoliko nema izgovorene Boje rijei, nema niti ivota. Ne postavljanje tita vjere je duhovni propust koji neprijatelj redovito i nemilosrdno kanjava. Boja rije je tit samo onim ljudima koji se u nju uzdaju. Vjerujemo li da Bog ozdravlja na duh, duu i tijelo, onda e izgovorena Boja rije biti tit protiv svake slabosti, nemoi i bolesti. Isto vrijedi kada proitamo da nam Bog daje pobjedu po naem Gospodinu Isusu Kristu. (1. Korinanima 15:57) Izgovorena Boja rije titi nas od poraza u svim podrujima ivota u Kristu. Pavao kae da sve moemo uiniti u Kristu koji nam daje snagu. (Filipljanima 4:13) U tom sluaju neemo govoriti da neto ne moemo, iako nam Biblija kae da moemo i moramo initi u Kristu kao Njegovi sljedbenici. Kao to ma Duha ne moe biti
21

pokrenut bez izgovaranja rijei, tako i tit vjere mora biti podignut izgovorenim rijeima za odreenu okolnost i svrhu. To je dnevna zadaa svakog vjernika koju trebamo disciplinirano i savjesno obavljati. Iako je tit oruje obrambene namjene, njegova vanost u duhovnom ratu nije zato umanjena.

Oklop pravednosti
Obucite oklop - pravednost. (Efeanima 6:15)

Reeno suvremenim vojnim rjenikom, pravednost je vrsta pancirne koulje u nemilosrdnom duhovnom ratu. Izravno je povezana sa stanjem srca i rijeima vjere koje izlaze na usta. Isus kae ovo: TVOJE RIJEI e te opravdati, TVOJE RIJEI e te osuditi. (Matej 12:37) Koja vrsta rijei opravdava ovjeka pred Bogom? Prema temeljnom mjerilu Bojeg kraljevstva to je svaka rije koja izraava vjeru u Krista. Kao i u sluajevima drugih dijelova bojne opreme, tako i oklop pravednosti moe ispuniti svrhu samo pod propisanim uvjetima. Isus kae da NA GOVOR mora biti: 'Da, da - Ne, ne'! to je vie od toga, dolazi od Zloga. (Matej 5:37) Bog toliko ozbiljno shvaa nae rijei da doslovno zahtjeva tonu odreenost. Mi ne moemo imati dva miljenja u pogledu bilo koje istine Boje rijei. Ne moemo malo govoriti da vjerujemo u neto, a za pet minuta govoriti suprotno ili to relativizirati. Sotona zna zato ljude navodi da GOVORE vie od toga. Iako je neprijatelj svake istine i pravednosti, on vrlo dobro zna da su ove Jakovljeve rijei istinite: Neka va 'Da' bude 'Da', a va 'Ne' neka bude 'Ne', da ne padnete pod osudu. (5:12)
BITI UVIJEK NEGDJE IZMEU U MISLIMA, RIJEIMA I DJELIMA NIJE PODRUJE BOJE NAKLONOSTI I BLAGOSLOVA. NAI STAVOVI UVIJEK MORAJU BITI BIBLIJSKI UTEMELJENI I VRSTI.

Uinak pravednosti jest dolazak hrabrosti i sigurnosti u na ivot. Niti u kojem sluaju nije svejedno govorimo li rijei hrabro ili bojaljivo. U Knjizi Izreka pie da su pravednici neustraivi kao mladi lavovi. (10:21) Za vjernike je imanje te duhovne vrline neophodno zato to Pavao kae da Kristovi slubenici trebaju imati veliku postojanost u RIJEIMA ISTINE i Bojoj sili, s orujem pravednosti za napad i obranu. (2. Korinanima 6:7)
22

Propovijedanje Evanelja
obuvajte noge spremnou za Radosnu vijest - mir! (Efeanima 6:15)

Svaki kranin vodi boj protiv sotonskih sila na dva polja. Prvo polje je na ivot. Odgovorni smo za koritenje povjerenog autoriteta i duhovnog oruja. Ta tematika je obraena u prethodnim odlomcima. Drugo polje je svijet. Ono to pravednik govori ne utjee samo na njegov ivot, nego ima daleko iri utjecaj. U kraljevstvu tame nalaze se milijarde ljudi koji ive pod sotoninom vlau. Isus Krist je na golgotskom kriu rtvovao svoj ivot za njihovo spasenje. Tehniki gledano oni jesu pomireni s Bogom, ali nisu iskustveno. Razlog je taj to uope nisu svjesni svojeg pravog duhovnog poloaja. Ne smatraju da se nalaze u opasnosti od vjene osude i shodno tome ne osjeaju potrebu za prizivanjem Spasitelja. Tko e im donijeti svjesnost o grenosti i potrebi za spasenjem u Kristu? Sotona zasigurno nee. Njemu je cilj da ljudi ive i umru u stanju duhovne smrti, izvravajui njegovu volju. Hoe li sami od sebe biti prosvijetljeni tehnikama nutarnjeg preispitivanja? Ne, to se nikad nee dogoditi! Isus je zapovjedio svojim sljedbenicima da propovijedaju Evanelje kako bi grenici dobili priliku obratiti se i vjerovati u Njega. Propovijedanje je ratovanje u pravom smislu te rijei. Sotona ne eli da ljudi uju istinu i budu osloboeni iz njegove tamnice. Zato se u mrnji okree protiv propovjednika. Pogledamo li primjere Bojih ljudi zabiljeenih u Bibliji, pogotovo u Novom savezu, zapazit emo da je veina trpjela progon zbog propovijedanja. U trenutku kad istina Boje rijei izae kroz usta vjernika, grenici dolaze pod osvjedoenje Svetog Duha. To je njihova prilika da prihvate Boju milost i budu spaeni. Sotonin bijes i mrnja koju osjea prema kranima tad su najizraeniji. Isus je u mnogim sluajevima bio izloen vrijeanju i ubilakim namjerama religioznih ljudi nakon to je propovijedao Evanelje (Ivan 8:59), inio udesa i uskravao mrtve (Ivan 12:9,10), izgonio zle duhove (Luka 11:14,15) ili lijeio bolesnike. Stjepanov sluaj dokazuje razinu duhovnog sukoba u trenutku kad grenici uju istinu. Religiozni idovi sluali su njegove rijei do onog trenutka kad im je naglasio njihovu ustrajnost u buntovnosti i otporu prema Bojim naumima. Nakon toga su doslovno eksplodirali u bijesu, poeli kripati zubima i kamenovali su Stjepana.
23

Pismo kae da su PRAVEDNIKOVE USNE hrana mnogima. (Izreke 10:21) Isusova propovjednika sluba nahranila je ljude na razini duha, due i tijela. to god je rekao, to je hranilo srca onih koji su vjerovali u Njegovo poslanje i boanstvo. Rijeima vjere je ozdravljao bolesnike, istjerivao zle duhove i uskravao mrtvace. Isti obrazac ponavljao se kasnije i u djelovanju apostola. Njihove rijei potresale su i mijenjale ivote pojedinaca, manjih skupina, gradova i nacija, ovisno o prihvaanju ili neprihvaanju Evanelja koje im je bilo propovijedano. Boja volja je da i mi danas budemo izvor duhovne hrane za ljude koji nas okruuju.

24

etvrto poglavlje

ELEMENTI RIJEI VJERE

Cjelovitost
Zato vam danas sveano izjavljujem da sam ist od krvi vas sviju, jer nisam nita propustio da vam u POTPUNOSTI SAOPIM Boji naum. (Djela 20:26,27)

U dvadeset treem poglavlju Knjige Djela itamo: Saduceji, naime, tvrde da nema ni uskrsnua, ni anela, ni duha, a farizeji to sve priznaju. (8) Pavao se posluio malim lukavstvom namjerno ubacivi kost doktrine uskrsnua od mrtvih izmeu dvije suprotstavljene religiozne frakcije. Iako je vidljivo da se nikako nisu mogli sloiti oko uskrsnua, anela i duha, saduceji i farizeji bili su jedinstveni u otporu evanelju Isusa Krista. Na tom pitanju su se odmah sloili. Njihov otpor bio je uzrokovan neprihvaanjem cjelokupne istine Boje rijei. Promatramo li Isusovu slubu zapazit emo da je Gospodin izgovarao rijei razliitog karaktera. One su bile odraz Oeve volje koju je bespogovorno izvravao. Njegova vjera bila je cjelovita, nikako rascjepkana. Pavao kae da je koristio Boji dar, da bi Crkvi u POTPUNOSTI NAVIJESTIO Boju rije. (Koloanima 1:25) Apostol je bio svjestan injenice da e krani imati cjelovitu vjeru samo ako im bude prenio cjelokupno otkrivenje Pisma. Nita manje od toga nije moglo ostvariti zacrtani cilj stvaranja uenika. U kontekstu rijei vjere to znai ovo: ukoliko ljudi nisu poueni o odreenom predmetu nikako se ne moe dogoditi da naueno ponu govoriti vjerom i primjenjivati. elimo li da ljudi vode svet ivot onda im moramo propovijedati svetost. To znai da se u svjetlu Pisma mora jasno pokazati razlika izmeu dobra i zla, pravednosti i nepravednosti, svjetla i tame, istine i lai, svetog i bezbonog i dr. Tek kad ih se poui ljudi mogu biti ozdravljeni, osloboeni ili promijenjeni na Boju slavu. Prorok Izaija kae da se RIJE KOJA IZLAZI IZ USTA ne vraa bez ploda, nego ini ono to hoemo i ostvaruje ono zbog ega smo
25

je poslali. Naalost, Boja rije u mnogim ivotima ne moe donijeti ono to se hoe i ostvariti ono zbog ega je poslana zato to ljudi ne znaju cjelokupnu istinu Pisma. Takoer, nije rijedak sluaj svjesnog odbijanja pojedinih duhovnih uenja. Razlog je pripadanje crkvenim krugovima koji ih odbijaju. Mi u ivotu moramo vjerovati, govoriti i djelovati u skladu s cjelokupnim uenjem Boje rijei. Ovo bi trebala biti naa dnevna rije vjere: Vjerujem srcem i govorim ustima sve ono to Biblija kae da mogu ili moram uiniti u Kristu! Neu praviti izuzetke i birati ono to mi trenutno odgovara! Kljuna je rije sve! U tom sluaju sigurno emo imati sve to KAEMO. (Marko 11:23) Batina u Kristu svakom od nas stoji na raspolaganju.

Autoritet
Kakva rije, jer s AUTORITETOM I SILOM ZAPOVIJEDA neistim duhovima, a oni izlaze. (Luka 4:36)

Mogu li demoni procijeniti stupanj vjere kojom izgovaramo Boju rije? Novi savez iznosi primjere koji dokazuju da oni mogu kristalno jasno razluiti rijei izgovorene s autoritetom i silom od rijei koje nemaju nita od navedenog. Zanimljiv je primjer djeaka koji je bio opsjednut zlim duhom, uzronikom mjesearenja. Njegov otac rekao je Isusu: Doveo sam ga tvojim uenicima, ali ga oni nisu mogli ozdraviti. (Matej 17:16) Iz izvjetaja je vidljivo da su uenici pokuali istjerati zlog duha, ali njihove rijei nisu pokazale uinkovitost. Zato je tako ispalo? Jesu li inili neto za to nisu imali punomo? Ne! Isus im je dao autoritet za istjerivanje zlih duhova i lijeenje bolesnika (Luka 9:1,2). Jesu li bili nedjelotvorni? Ne! Bili su pokretljivi, zapovijedali su zlom duhu da izae iz djeaka. Dakle, posluali su Boju rije, djelovali u skladu s njom, ali svejedno su Isusa morali pitati: Zato ga mi nismo mogli istjerati? (19) Upravo je pitanje Zato mi to ne moemo uiniti? ono to najee pomislimo kad ne vidimo djelovanje Boje sile. Iako je za Njegove uenike ovo bilo pomalo obeshrabrujue iskustvo, Gospodin im je bez uvijanja otkrio pravi uzrok neuspjeha prilikom istjerivanja demona: Zbog vae nevjere. (20) Nevjera uenika ogledala se u nainu na koji su govorili. Oni jesu govorili, ali ne u Duhu vjere kako Bog eli da govorimo.
26

Osamnaesti stih kae da je Isus NALOIO zlom duhu, te je ovaj izaao u isti as. Grka rije epitimao koja je prevedena kao naloio znai zapovijedati, narediti, izgrditi, koriti, osuivati, upozoriti. Isus je rije izgovorio u skladu sa zakonom duhovne tehnologije. Uenici to nisu uinili i zato njihova rije nije imala potrebnu razinu autoriteta za ostvarenje prieljkivanog cilja.
NIJE VANO SAMO TO, NEGO I TO GOVORIMO LI U PRAVOM DUHU, KAKO I TREBA GOVORITI. ISUS JE NA VRHOVNI UZOR VJERE I ZATO MORAMO NASLJEDOVATI BOJU DUHOVNU TEHNOLOGIJU.

U etvrtom poglavlju Lukinog evanelja opisani su dramatini dogaaji u sinagogi. U trideset treem stihu vidimo da se u njoj nalazio ovjek opsjednut zlim duhom. Ve na prvi pogled to je poprilino udno. Kako to da se demon osjeao bezbrino i sigurno u sinagogi, mjestu gdje se uila Boja rije? Cijeli sadraj ovog poglavlja daje odgovor na to vano pitanje. Stvari su se korjenito promijenile kad je Isus ZAPRIJETIO zlom duhu: 'Umukni i izai iz njega'. (4:35) Ovdje se pojavljuju dvije grke rijei za pojam prijetnje (epitimao i lego). Svjedoci dogaaja u sinagogi sa strahopotovanjem su meusobno komentirali: Kakva RIJE, jer s AUTORITETOM I SILOM ZAPOVIJEDA neistim duhovima, a oni izlaze. (36) Ne rijei same po sebi, nego sila i autoritet u njima ostvarile su velianstveno oitovanje Boje nadmoi nad silama tame. Grka rije exousia koja se koristi za pojam autoriteta znai vlast, usmjereni utjecaj, nadnaravna sila, sposobnost djelovanja, mo. Rije dynamis (sila) znai sposobnost, energija, sredstvo, udesna sila. Crkvena religija sumnjiavo vrti glavom na sam spomen mogunosti da i mi danas epitimao - lego rijeima govorimo u autoritetu i sili. Meutim, upravo smo na takvo djelovanje pozvani u Kristu. Isus kae da nam je dao autoritet da gazimo zmije i korpione i mo nad svakom neprijateljskom silom. (Luka 10:19) U skladu sa injenicom da nam je Isus dao autoritet, podrazumijeva se da ga i nae rijei imaju. Tako bi u svakom sluaju trebalo biti ukoliko imamo ispravno razumijevanje ovog predmeta. Mi bismo od prvog dana novog roenja trebali rasti i jaati u spoznaji privilegije koju smo naslijedili u Kristu. Evo kako je Pavao primijenio duhovnu tehnologiju. U Filipima je susreo djevojku opsjednutu vraarskim duhom. Nakon to mu je dozlogrdilo sluati hvalospjeve koje je demon govorio kroz djevojina usta, Pavao se ogoreno okrenuo i REKAO duhu: 'ZAPOVIJEDAM ti u ime Isusa Krista da izae iz nje'. (Djela 16:18)
27

Grka rije epo koja je prevedena kao rekao znai zapovijedati, osuivati, upozoriti. Rije paraggelo koja je prevedena kao zapovijedam ti znai izdati strogu naredbu. Ne samo da je Pavao govorio na isti nain kao Isus, nego je i poluio isti uspjeh zato to je duh izaao u isti as. (18) U izvjetaju je primjetna Pavlova svjesnost o mogunosti djelotvornog koritenja autoriteta Isusovog imena u istjerivanju zlih duhova. Ono to je vjerovao u srcu odluno je izgovorio ustima. Skevini sinovi su neslavan primjer bezuspjenog oponaanja Pavlovog propovjednikog djelovanja. Zaklinjali su zle duhove i nad opsjednutim ljudima zazivali Isusovo ime. Upotrebljavali su iste rijei kao i Pavao, ali ne u istom duhu. Oni su, za razliku od njega, bili religiozni ljudi bez sile, autoriteta i osobnog odnosa s Kristom. Kao takvi nali su se u opasnom poloaju i doivjeli sramotno ponienje od demona koji ih je izranjavao i potjerao (Djela 19:13-17). Rije predsjednika drave ima autoritet zato to je upuena s predsjednikog poloaja. Koliko vie autoriteta, sile i djelotvornog uinka ima rije vjernika u Kristu koji govori s poloaja Bojeg prijestolja na koje je postavljen zajedno s Njim (Efeanima 2:6). Ivan kae da je Bog svima koji su ga primili dao autoritet (exousia) da postanu Boja djeca. (1:12) Pismo nas svrstava u svi skupinu. Ukoliko jo nismo, ponimo smjelo govoriti rijei autoriteta u ivotne okolnosti. Rijei koje mi danas govorimo vjerom imaju isti uinak kao i Isusove za vrijeme Njegove zemaljske slube. Gledano u biblijskom kontekstu, On danas govori kroz nas zato to po vjeri ivi u naim srcima.

Ustrajnost
Ustrajnost vam je zbilja potrebna, da izvrenjem Boje volje postignete obeanje. (Hebrejima 10:36)

Neki ljudi pokuavaju vjerovati kao da im je Bog neprijatelj protiv kojeg se bore. Njihove molitve zvue otprilike ovako: Boe, borit u se u molitvi protiv Tebe, elim primiti odgovor koji ve dugo ekam! Ovdje je rije o brkanju pojmova. Prvo, moramo razumjeti da Bog nije na protivnik, nego saveznik. On se na bilo koji nain ne protivi naem osloboenju, ozdravljenju, uspjehu ili rastu u vjeri i duhovnosti openito. Naprotiv, sve
28

navedeno i puno vie omoguio nam je kroz svoju neizmjernu milost u Kristu. Kako onda netko uope moe i pomisliti da je Bog prepreka blagoslovu koji nam je nasuno potreban? Ustrajnost nam je potrebna u izgovaranju rijei vjere kako bismo postigli Boja obeanja. Protivnik koji nas eli onemoguiti nije Bog, nego sotona. On je izgradio utvrde u naem ivotu. Na njihovom razbijanju moramo dokazati vjeru. Armirani beton ne puca uvijek poslije prvog udarca, ali drugi e ga napuknuti. Trei e ga smrviti u komade. Kvrgavu cjepanicu nuno je vie puta udariti sjekirom. Vjerojatno emo se pri tom malo oznojiti, ali znamo da e se prije ili kasnije raskoliti. Duhovna tehnologija uvijek djeluje i zato je potrebno razviti upornost. Isus je u pustinji tri puta morao energino zamahnuti maem Duha prije nego li je sotoninu silu natjerao na povlaenje. Ako je Gospodin udario tri puta, ne mislimo li da bi ponekad i mi trebali barem toliko? Za razliku od nas u nekim sluajevima, On nije bezvoljno odustao nakon prvog udarca i razoarano zakljuio: Moda to ipak nije bila Boja volja za mene! Upravo o tome govori prorok Jeremija, usporeujui Boju rije s VATROM I MALJEM koji stijenu razbija u komade. (23:29) Bacimo li drvo u vatru ono se nee odmah zapaliti, pogotovo ako je jo sirovo. Bitno je da se nalazi usred vatre i samo je pitanje vremena kad e se zapaliti i pretvoriti u pepeo. Nikad ne smijemo odustati od djelotvorne primjene! Tek upaljena grijalica nee zagrijati prostoriju trenutno. Podrazumijeva se da mora proi odreeno vrijeme potrebno za irenje topline u prostoru. Unitavanje korova vri se rasprskavanjem otrovne kemikalije. Iako neposredno nakon njenog nanoenja ne vidimo trenutno djelovanje, spontano oekujemo da e se korov ubrzo poeti suiti. Pouzdanje temeljimo na proitanim uputama o postupnom djelovanju sredstva. Isto tako znamo da nam je Isus u uputama o primjeni duhovne tehnologije zajamio da mi moemo REI gori: 'Digni se i baci u more'. Nije bitan predznak gore (bolest, zarobljenost, teke okolnosti, neprijateljski pritisak), nego nae vrsto pouzdanje u djelotvornost izgovorene rijei. Upornost u izvrenju Boje volje uvijek se isplati svakome tko je to voljan provjeriti. Nikad neemo znati ukoliko ne uinimo prvi korak! U desetom poglavlju Poslanice Hebrejima vidimo da nas Sveti Duh potie da drimo nepokolebljivim ISPOVIJEDANJE NAE NADE. (23)

29

Juri
Kao junak izlazi Jahve, kao ratnik podjaruje svoj ar. Uz BOJNI POKLIK I RATNU VIKU ide junaki na svog neprijatelja. (Izaija 42:13)

Iako se u dananjem vremenu u crkvenim krugovima o predmetu vjere govori ponajprije u kontekstu zdrave doktrine (to je svakako potrebno), Pismo takoer potie sve novoroene vjernike da biju bitku vjere. (1. Timoteju 6:12) Grka rije agonizomai koja je prevedena kao biju znai boriti se protiv neprijatelja, javno govoriti, sebe uloiti u neto, naprezati se. Rije ago koja je prevedena kao bitka znai arena, borilite, sukob, opasnost, pogibao, napor. David je pobijedio Golijata primjenom duhovne tehnologije, izgovarajui rije vjere u jurinom duhu. Nakon to je filistejski div proklinjao Davida grozei se snagom svojih bogova (demona), Pismo kae da mu je David ODGOVORIO: 'Ti ide na mene s maem, s kopljem i sa sulicom, a ja idem na tebe u imenu Gospodina Sebaota, Boga Izraelovih eta, koje si ti izazvao'. (1. Samuelova 17:45) Hebrejska rije amar koja je prevedena kao odgovorio znai izazvati, zapovjediti, izjasniti, obeati, javni govor. Golijat nije izdrao napad Davidovih rijei. Sila Gospodinovog imena razbila je neprijatelja na bojnom polju.
JURINA RIJE VJERE JE UDARNA SILA BOJEG KRALJEVSTVA.

Prorok Izaija kae da Jahve izlazi kao junak, kao ratnik podjaruje svoj ar. Uz BOJNI POKLIK I RATNU VIKU ide junaki na svog neprijatelja. (42:13) Mi smo pozvani biti Boji nasljedovatelji (Efeanima 5:1). Nije svejedno kakvi izlazimo na dvoboj. Bog izlazi kao junak, a takvi i mi moramo biti! Ne mlaki, nego estoki i vatreni u Duhu. Krist po vjeri ivi u naim srcima (Efeanima 3:17) i ini upravo gore navedeno. Od nesigurnih, bojaljivih ljudi, pretvara nas u junake vjere koji se ne boje okraja protiv demonske vojske. Bojni poklici i ratna vika pretvaraju juri vjere u ubojitu duhovnu silu. Vojni stratezi znaju da bojni poklici i ratna vika imaju razoran uinak na neprijateljsku bojnu spremnost. Trenutno mu oduzimaju sranost i hrabrost, doslovno paraliziraju strahom i potpuno ga onesposobljavaju na svim razinama za pruanje znaajnijeg otpora. Zato moemo biti sigurni da Sveti Duh niti u jednoj okolnosti u kojoj se nalazimo
30

nee donijeti ovakve ili sline rijei nevjere na naa usta: Ne mogu, neu izdrati, neu uspjeti, preslab sam da se borim! No, zato e Boja sila uvijek biti prisutna u ovakvim i slinim rijeima vjere: Nisam kukavica! Izlazim na dvoboj kao junak! Gospodinov Duh ivi i djeluje u meni! On me pretvorio u monog ratnika! Kliem pobjedu u Kristu! Juriam na sotonu u Isusovom imenu i pobjeujem ga vjerom!

Izazov
Vi ZAZOVITE ime svog boga, a ja u ZAZVATI Gospodinovo ime; bog koji odgovori ognjem, pravi je Bog. (1. Kraljevima 18:24)

Iako su slubu proroka Ilije obiljeila mnoga silna djela, obraun s Baalovim prorocima nedvojbeno spada u red klasika vjere. Dogaaji na brdu Karmel daju pravo znaenje pojmu izazov. Boji pomazanici moraju imati ludu vjeru s pozitivnim predznakom. Ilija je imao hrabrost izazvati Baalove proroke na duhovni dvoboj pred auditorijem cijelog naroda. Jedan protiv svih! Boji ovjek protiv etristo pedeset sveenika lanog boga. Sve je bilo okrenuto protiv Ilije. Narod je zapao u duhovni kompromis, a sotona je istodobno nezadrivo napredovao kroz djelovanje Izebele, ene kralja Ahaba. Kao to u Davidovo vrijeme nije bilo ovjeka koji bi se suprotstavio Golijatu, tako je i Ilija sam izaao na crtu bojinice. injenica je da samo izgovarati rijei nije toliko teko, ali vjerovati srcem da e se dogoditi stvari koje govorimo ustima zahtjeva duhovno poznavanje ivog Boga. Ilija je takvu vjeru demonstrirao javno rekavi lanim prorocima: Vi ZAZOVITE ime svog Boga, a ja u ZAZVATI Gospodinovo ime; bog koji ODGOVORI ognjem, pravi je Bog. (1. Kraljevima 18:24) Rijei izazova koje su izale na Ilijina usta bile su izraz vjere da e pravi Bog ODGOVORITI ognjem. Javnom i bunom oitovanju Boje sile uvijek prethodi tiho i oku neprimjetno vrijeme provedeno u Njegovoj prisutnosti. Ilija nije proizvoljno izazvao Baalove proroke na dvoboj. On je u zahvali pred narodom i prorocima spomenuo da je sve ovo uinio po njegovoj zapovijedi. (36) U svom duhu uo je i razumio glas Svetog Duha koji mu je dao poticaj. Ohrabren Njegovom prisutnou i podrkom, odluno je krenuo izvriti Boju volju.
31

Ilija je kao prorok Starog saveza imao spoznaju da je Bog jai od sila ovog svijeta koje mu se protive. Koliko vie mi, novoroeni krani, moramo vjerovati u slavnu pobjedu uskrslog Krista nad svim silama tame. Mi smo primili Isusovu zapovijed da gazimo zmije i korpione i cijelu neprijateljsku silu. (Luka 10:19) Rije izazova koju upuujemo izravno je povezana sa silom Kristovog uskrsnua. Bog je na brdu Karmel zapalio Ilijinu rtvu polivenu vodom. Zato moramo vjerovati da rijei koje mi danas izgovaramo u vjeri takoer imaju vatrenu duhovnu silu. Sveti Duh nas potie da postanemo odvani i neustraivi ratnici Bojeg kraljevstva. Stanimo vrsto rijeima vjere na velianstveno, mono i nepobjedivo ime Isus i hrabro izazovimo neprijatelja na dvoboj. Izazov sadri eksplozivan duhovni naboj.
RIJE IZGOVORENA U TOM DUHU ISPALJUJE UBOJITO STRELJIVO KOJE OBARA NEPRIJATELJSKU SILU I DONOSI POBJEDU USKRSLOG KRISTA U SVAKO PODRUJE NAEG IVOTA.

Slavljenje
PJEVAJTE Jahvi novu pjesmu i u zboru svetih njegovu hvalu! Neka se Izrael raduje svojem stvoritelju! Svojem Kralju neka KLIU sinovi Siona! (Psalam 149:1,2)

Slavljenje Boga je neistraen i rijetko primjenjiv oblik primjene duhovne tehnologije. Pristupamo li mu samo kao glazbeno - pjevakom uvodu u sastanak vjernika, oduzimamo mu duhovnu snagu i uinkovitost koju nam Biblija otkriva. Zato otkrijmo to ona ui o tom predmetu i primijenimo to vjerom. Slavljenje dijelimo u nekoliko skupina. Treba istaknuti da su sve vrste slavljenja meusobno povezane, iako postoji mogunost da u svakoj od njih povremeno djelujemo samostalno. Prva vrsta slavljenja jest uporaba glazbenih instrumenata. U Sto pedesetom Psalmu itamo: Hvalite ga zvucima roga, slavite ga gromkim cimbalima! (4,5) Glazbeni instrumenti nisu samo tehniko sredstvo proizvodnje zvuka, ve su prije svega sredstvo slavljenja. Instrumentalna melodija je zasigurno najmoniji prijenosnik vrijednosti duhovnog svijeta. Gledano iz perspektive Bojeg kraljevstva, ona ljudima moe prenijeti nevidljivu istinu Boje rijei kao niti jedan drugi izriaj.
32

OVA OCJENA POSEBNO VRIJEDI KAD JE UDRUENA S PJEVANJEM ILI KLICANJEM U DUHU.

U esnaestom poglavlju Knjige Djela opisani su dramatini dogaaji u Filipima, rimskoj koloniji u Makedoniji. U dvadeset petom stihu vidimo da su Pavao i Sila MOLILI I PJESMOM SLAVILI Gospodina. Jesu li to inili u lijepo ureenoj konferencijskoj dvorani? Ne! Pjesma slavljenja odjekivala je tamnicom u koju su apostoli bili baeni zbog istjerivanja vraarskog duha iz opsjednute djevojke. Njihovoj pjesmi prethodilo je sasluanje pred gradskim vlastima i primanje mnogo udaraca. (23) Slavljenje nije uobiajeno ili duevno pjevanje. Mnogi ljudi pjevaju kranske pjesme, ali u njima i oko njih nita se bitno ne mijenja. To dokazuje da samo pjevaju, ali ne i slave. Pavlovo i Silino slavljenje pokrenulo je Boju silu. Pogledajmo ishod: Tad je najedanput nastao tako jak potres da su se uzdrmali temelji tamnice. U isti as otvorila su se vrata i svima su spali okovi. (26) Koritenje glazbenih instrumenata i pjevanje dolazi iz srca, kao i bilo koja druga rije vjere. Mi moemo pjevati u vjeri da smo izlijeeni Isusovim modricama i primiti ozdravljenje jednako kao i da smo to rekli uobiajenim nainom izraavanja. Na isti nain i naa vjera moe biti ojaana. Sila Svetog Duha kroz glazbu moe ozdravljati, oslobaati i mijenjati ljude na bolje u svakom ivotnom podruju. ak i svjetovni ljudi znaju da e se osjeati bolje posluaju li pjesmu koja im godi. David je svirao harfu za vrijeme aulovih napada bijesa izazvanih djelovanjem zlog duha kako bi ga makar privremeno oraspoloio (1. Samuelova 18:10). Plesanje pred Bogom opisano je u Drugoj knjizi o Samuelu. U estom poglavlju itamo da je Mikala kroz prozor promatrala svog supruga Davida kako radosno skae i vrti se u krug zato to je Jahvin Koveg bio vraen u Izrael. Njoj se to uinilo poniavajuim za kralja i spoitnula mu je takvo, po njezinom miljenju, neprilino ponaanje u javnosti. Ujedno ga je i prezrela u srcu (12-16). On joj je ovako odgovorio: Pred Jahvom ja igram! Tako mi ivoga Jahve, koji me izabrao mjesto tvog oca i mjesto svog njegovog doma da me postavi za kneza nad Izraelom, Jahvinim narodom: pred Jahvom u igrati! I jo u se dublje poniziti ... (21,22) David je bio slobodna osoba, plesao je i slavio Boga. Naalost, Mikala nije imala tu vrstu slobode i neopravdano se sablaznila. Posljedica takvog krivog stava bila je pojava trajne neplodnosti (23).
33

U Osamdeset devetom Psalmu itamo: Blagoslovljen je narod vian SVETOM KLICANJU, on hoda u sjaju tvojeg lica Gospodine. (16) Hebrejska rije terooaw koja je prevedena kao klicanje znai bojni pokli, buka, radosno ili sveano klicanje. Izraelci su se nali pred utvrenim Jerihonom kojeg u svojoj snazi nikako nisu mogli osvojiti. Ne zaboravimo, Boja rije je uvijek blizu naim ustima i srcu. Pogledajmo kakvu rije vjere je Bog pribliio Jouinom srcu pred jerihonsku bitku: Pa, kad oteui zatrube u ovnujski rog, neka sav narod, im uje glas trube PODIGNE SILNU BOJNU VIKU. I sruit e se gradski bedemi (Joua 6:5) Izraelci su vjerom izvrili Boju rije, zaorile su se trube i BOJNI POVICI naroda, pali su bedemi i narod je prodro u grad, svatko ondje gdje se naao i osvojili su ga. (20)
ONO TO JE S PRIRODNE TOKE GLEDANJA BILO NEMOGUE DOGODILO SE PRIMJENOM DUHOVNE TEHNOLOGIJE. GLAS PODIGNUT U VJERI POKREE BOJU SILU.

Dananji Jerihoni takoer padaju kad Boji narod primjenjuje duhovnu tehnologiju bojnih poklia i vikanja u Duhu. Ne padaju li neke prepreke na naem putu, onda smo zasigurno pretihi i nedovoljno odluni u njihovom ruenju. Mi u Kristu igramo utakmicu vjere. to ine nogometni navijai pred poetak utakmice ili za vrijeme njenog trajanja? Podiu zastave, razvijaju transparente i pale baklje u znak podrke svojoj momadi. To je zapravo svjetovna verzija djelovanja opisanog u Dvadesetom Psalmu: Radovali se tvojoj pobjedi, u ime svojeg Boga dizali stjegove! (6) Takav in vjere daje do znanja svim demonskim poglavarstvima i vlastima da mi vjerujemo u ime Gospodina, naeg Boga. (8) Na poetku duhovne utakmice pokazujemo sve ono to je Isus uinio za nas rtvom na kriu i slavodobitnim uskrsnuem od mrtvih. Kao to nogometni navijai pjesmom i skandiranjem hrabre svoju momad da igra na pobjedu, jednako tako i mi pjevajui, kliui ili skandirajui izgovaramo rijei koje proklamiraju vrijednosti spasenja u Kristu. Kroz rijei slavljenja Sveti Duh: donosi stvarnost Isusove pobjede (Psalam 18:50,51) daje radost Bojeg kraljevstva (Psalam 30:5,6) obnavlja duhovnu snagu (Psalam 84:5-8)

34

Duh vjere
A kako imamo isti Duh vjere o kojem je pisano: Vjerujem, zato GOVORIM, jednako i mi vjerujemo i zato GOVORIMO. (2. Korinanima 4:12)

Duh vjere jedna je od objava Svetog Duha u Bibliji. On u nama proizvodi vjeru koja govori. Nemogue je vjerovati, a ne govoriti ono to vjerujemo. To je automatizam, kao kad se u arulji pojavi svjetlo nakon pritiska na prekida. Nije dovoljno samo govoriti u skladu s uenjem Boje rijei. Potrebno je imati razumijevanje istine da je Sveti Duh stanovnik naeg srca. On zapravo nadahnjuje i izgovara rijei vjere kroz naa usta. Mehaniko djelovanje je najea pogreka i smetnja vjerskom djelovanju. U pravilu ga obiljeavaju dva prepoznatljiva obrasca. Prvi je vezan za mehaniko izgovaranje rijei vjere bez duhovnog razumijevanja i iskustvene spoznaje zajednikog djelovanja sa Svetim Duhom. To je neka vrsta papagajskog sindroma. Djelovanje u vjeri nije zadatak koji smo pozvani izvriti samostalno. Pavlovo uenje poinje objavom da mi imamo Duh vjere. Suhoparno izgovaranje Boje rijei posljedica je razmiljanja da imamo samo tehnologiju vjere. Zato nam se moe dogoditi da govorimo rije vjere, ali ne vidimo prieljkivane plodove. Tehnologiju moemo usporediti s motorom, a Duh s gorivom koje ga pokree. Da bismo vjerovali i govorili u Duhu vjere moramo svakodnevno razvijati zajednitvo i saveznitvo sa Svetim Duhom na svim razinama djelovanja u Kristu. Potpuno je drugaiji i svjeiji doivljaj vjere kad smo svjesni da Sveti Duh koristi na jezik za izgovaranje rijei. Primjena duhovne tehnologije mora biti plod osobnog odnosa s Bojim Duhom i Njegovog utjecaja na naeg nutarnjeg ovjeka. Drugi obrazac mehanikog djelovanja povezan je s neovisnim ponaanjem koje ima korijen u ponosu. Pavao je upozorio Galaane da su poeli s Duhom, ali zavrili s tijelom. (3:3) U petom stihu istog poglavlja upozorava krane da je primanje Svetog Duha i Njegovo djelovanje kroz udesa posljedica vjere, a ne zakonskog gledanja na duhovne stvari. Ukoliko smo svjesni pozitivne ovisnosti o Bojoj sili, tad je po vjeri ustrajno traimo, odluno primamo i koristimo. Rijei vjere ne izgovaramo olako (zakonski), kao da nam sila Svetog Duha vie nije potrebna. Za nas je bitno da bez obzira na razinu
35

duhovnog iskustva zadrimo stav poniznosti. U tom sluaju sigurno nastavljamo s Duhom. Vano je upozoriti da moramo biti oprezni zato to neka okultna uenja (pozitivno ispovijedanje, 'imenuj i uzmi' filozofija i dr.) koriste biblijske istine ove tematike i vade ih iz konteksta Boje volje.

Svetost
A SVJETOVNE I UPLJE GOVORE izbjegavaj zato to e oni koji se njima bave tonuti u sve veu bezbonost, a njihova RIJE e izjedati oko sebe kao rak - rana. Oni su odlutali od istine tvrdei da je uskrsnue ve bilo, i time u nekima rue vjeru. (2. Timoteju 2:16-18)

Svjetovnim i upljim govorima bave se oni ljudi koji su ispunjeni duhom svijeta, iako prividno pripadaju Bogu. Vratimo se na Jakovljevu ocjenu da je jezik kormilo ivota koje nas uvijek vodi u odreenom smjeru. Prema Pavlovom uenju, svjetovni govori jesu kormilo koje zavedene ljude odvodi u sve dublju bezbonost i konanu propast. Iako zadravaju vanjski oblik pobonosti, rijei ljudi koji su kompromisni nemaju nikakvu silu i pozitivan utjecaj na svijet. Upravo suprotno, njihove rijei su destruktivne i poput karcinoma razaraju duhovnu atmosferu. U istom poglavlju Pavao nam daje vaan savjet za slubu: Ako se tko oisti od tih GOVORA, bit e posuda za plemenitu upotrebu, posveena, korisna domainu i prikladna za dobro djelo. (21)
MI NE MOEMO SLUITI SVETOM BOGU S RIZNICOM ISPUNJENOM SMEEM OVOG SVIJETA. NIJE VANO KOLIKO POZNAJEMO BIBLIJSKA UENJA ILI SMO KARIZMATSKI USMJERENI. PREBIVA LI SVJETOVNOST U NAEM DUHU, DUI ILI TIJELU, NISMO PODOBNI ZA KRALJEVSTVO.

Djelovanje u duhovnim darovima nije jedini preduvjet uspjene slube, iako je nezamjenjivo. Pavao potie krane na nunost ozbiljnog pristupa duhovnim stvarima Bojeg kraljevstva. Njegovo upozorenje: I nemojte davati mjesta avolu (Efeanima 4:27) trebamo vidjeti u tom kontekstu. Grka rije topos koja je prevedena kao mjesto znai grad, selo, okolina, mogunost, prilika za djelovanje, polje rada. U trideset prvom
36

stihu istog poglavlja apostol navodi zla djela koja iroko otvaraju vrata avolu da ue u ljudski ivot i uniti ga: Neka se od vas otkloni svaka vrsta gorine, gnjeva, srdbe, VIKE I PSOVKE, sa svakom vrstom zloe! Sotoni se ponekad pripisuje snaga koju zapravo nema. To se najee ini zato da bi se opravdala osobna nevjera i nedjelotvornost. Tad se kae otprilike ovako: Ne moemo ovo ili ono, zato to je neprijatelj prejak da ga svladamo! Mnogi poloaji koje je zauzeo izravna su posljedica neposlunosti vjernika koji mu sami otvaraju vrata, a on takvu ponudu nikad ne odbija. Uzaludno je tjerati demone iz ljudskog ivota, ustraje li netko u izgovaranju rijei koje su proizale iz navedenih grijeha.
OBRAENJE JE POTREBNO I U OVOM PODRUJU.

U dvadeset devetom stihu saznajemo da NIKAKVA RUNA RIJE NE SMIJE IZLAZITI IZ NAIH USTA, NEGO SAMO KORISNA ZA IZGRADNJU gdje je potrebno, da iskae dobroinstvo sluateljima. U petom poglavlju apostol navodi ova zlodjela koja krani niti u kojem sluaju ne bi smjeli initi ili izgovarati, ele li ivjeti sveto i pobono u Kristu: bludnost, svaku vrstu neistoe ili poude, prostatvo, ludorije i dvosmislene ale (3,4).

Treba li nam vea mjera vjere ili vie djelovanja u vjeri?

Ako zbilja imate vjeru koliko je goruino zrno, REKLI biste ovom dudu: Iupaj se s korijenom i presadi u more! I posluao bi vas. (Luka 17:6)

Uenici su promatrajui Isusovu slubu ispravno zakljuili da vjera pokree Boju silu. Osobno su se osvjedoili u njezinu snagu i mogunosti. Vidjeli su puno ljudi koji vjerom primaju ozdravljenje, osloboenje, oprotenje i doivljavaju sve druge Boje blagoslove kroz Isusovo djelovanje. Potaknuti vienim dogaajima vjerojatno su odrali meusobno vijeanje i dogovorili se koju e duhovnu vrijednost zatraiti od Uitelja. Nisu se predugo dvoumili. Evo to su jednoglasno odluili: Apostoli su zamolili Gospodina: 'Daj nam vie vjere!' (Luka 17:5)
37

Ova molitva otkriva nam poneto od njihovog tadanjeg poimanja duhovnih stvari. Oni su prepoznali vjeru kao neprocjenjivu duhovnu vrijednost. Imali su htijenje ivjeti vjerom kako bi ugodili Bogu. Kad neto elimo, onda je razumljivo oekivati da emo to traiti u veoj, a ne manjoj mjeri. Nita krivo nije bilo u njihovom zahtjevu. Problem je bio u tome da su uenici viak vjere smatrali neophodnim preduvjetom za postizanjem ciljeva u Bojem kraljevstvu. Na toj toki Isus ih je morao ispraviti i pravilno usmjeriti, od traenja vee mjere vjere prema djelovanju u vjeri: Ako zbilja imate vjeru koliko je goruino zrno, REKLI biste ovom dudu: 'Iupaj se s korijenom i presadi se u more! I posluao bi vas'. (6) Jedan prijevod kae ... vaa e ZAPOVIJED UTEMELJENA NA VJERI donijeti neposredne rezultate. Goruino zrno simbolizira najmanju moguu mjeru vjere. Sve manje od toga ne moe biti svrstano u vjersku kategoriju. Dakle, Isus kae da trebamo djelovati s mjerom vjere koju trenutno imamo, koliko god bila mala i prividno neugledna. Bitno je da nikad ne padnemo ispod minimalne razine. Dudovo drvo ima izrazito ilavo korijenje. Kao takvo ono simbolizira neprijateljski otpor. Ovo moramo vidjeti i razumjeti; malo zrno vjere ima potrebnu snagu za upanje ilavog korijenja dudovog drva. Prema Isusovom uenju sve to trebamo uiniti jest to da KAEMO dudu: 'Iupaj se s korijenom i presadi u more'. U razumijevanju vanosti mjere vjere ljudi uglavnom ine ove dvije pogreke. Iako Isus jami da i s najmanjom moguom mjerom vjere postiemo velike uspjehe, to ne znai da naa vjera ne treba rasti. Naprotiv, Isus je namjerno ekao Lazarovu smrt kako bi ga uskrsnuo od mrtvih i tako omoguio da vjera uenika poraste (Ivan 11:15). Druga pogreka je upravo ona koju su poinili uenici traei od Gospodina vie vjere. Kad ljudi opravdavaju vjersku nedjelotvornost, onda u pravilu citiraju Pavlove rijei da je Bog svakom pojedinom odredio mjeru vjere. (Rimljanima 12:3)
MJERA PRIMLJENE VJERE NE ODREUJE NUNO I NJEZIN UINAK. ON SE POSTIE DJELOTVORNOM PRIMJENOM RIJEI VJERE. KOLIKO GOD DA JE BOG ODREDIO SVAKOME OD NAS, TO JE SVAKAKO VIE NEGO DOVOLJNO ZA OSTVARENJE BILO KOJEG VJERSKOG CILJA U KRISTU.

38

Peto poglavlje

UINAK RIJEI VJERE

Ozdravljenje
Tada mu je Petar REKAO: Ja nemam srebro ni zlato, ali to imam, to ti dajem: u imenu Isusa Krista iz Nazareta, ustani i hodaj. (Djela 3:6)

Istjerivanje zlih duhova i ozdravljenje bolesnika bila su dva prepoznatljiva obiljeja Isusove zemaljske slube koja moemo vidjeti u skoro svakom poglavlju bilo kojeg Evanelja. Vanost ovog predmeta nalae da ga obradimo iz svih kutova. Tako emo dobiti cjelovito otkrivenje koje e nam pomoi u otklanjanju prepreka koje ga moda spreavaju, prisvojimo duhovnu tehnologiju, primimo boansko ozdravljenje ili ga uinimo dostupnim bolesnicima kojima je nasuno potrebno. U Knjizi Djela vidimo da je Petar okupljenim vjernicima u Kornelijevoj kui rekao, kako je Bog pomazao Isusa iz Nazareta Svetim Duhom i silom, te kako je Isus proao inei dobro i ozdravljao sve koje je avao bio tlaio, jer je Bog bio s njim. (10:38) Pomazanje Svetog Duha postaje uinkovito djelotvornom primjenom duhovne tehnologije. Upravo zato u Pismu itamo da je Isus RIJEJU ISTJERAO DUHOVE I IZLIJEIO SVE BOLESNIKE. (Matej 8:16) Mnoge bolesti izazvane su izravnim demonskim utjecajem. To potvruje vrlo visok postotak zabiljeenih ozdravljenja u Isusovoj zemaljskih slubi izvedenih prethodnim istjerivanjem zlih duhova iz ljudi. Jedan od takvih primjera sluaj je djeaka koji je oigledno bolovao od epilepsije. Njegov otac obratio se Isusu za pomo, ali s prevladavajuim stavom nevjere u Njegove mogunosti: Pa, ako to moe, pomogni nam - smiluj nam se! (Marko 9:22) U nastavku izvjetaja vidimo kako je Isus postupio: Kad je Isus vidio da sve vie naroda prilazi, ZAPRIJETIO je neistom duhu i REKAO mu: 'Nijemi i gluhi due, ja ti ZAPOVIJEDAM, izai iz njega i vie se ne vraaj u njega!' (25) Uoljivo je da sama Isusova prisutnost na
39

tom mjestu nije uzrokovala unitenje demonske sile i osloboenje djeaka pomou pomazanja Svetog Duha. Ovo je bitna injenica, demon je zbog Isusove tjelesne nazonosti bio vrlo uznemiren, ali ne i istjeran. Boja sila bila je pokrenuta sa svrhom njegovog istjerivanja onog trenutka kad mu je Isus otro zaprijetio da izae iz djeaka i vie se ne vraa. U stihu se pojavljuju ove dvije grke rijei: epitimao, koja je prevedena kao zaprijetio, znaenja zapovijedati, upozoriti, opomenuti, presuditi i rije lego koja je ve spomenuta u knjizi. Rimski centurion je znao princip djelovanja duhovne tehnologije. Njegov bolestan sluga leao je oduzet u kui i silno se muio. Iako se Isus velikoduno ponudio da posjeti njegov dom i izlijei slugu, on je smatrao da Gospodin samo treba IZGOVORITI RIJE i njegov e sluga ozdraviti. (Matej 8:8) Ovaj profesionalni vojnik rimske vojske nije pohaao vjerske kole onog doba. Unato tome vrlo je dobro znao da duhovni autoritet djeluje na istom principu kao i vojni: Jer i ja, koji sam podlonik, imam pod sobom vojnike i jednom KAEM: 'Idi!' i ode; drugom: 'Doi!' i doe; a svom sluzi: 'Uini to!' i uini. (9) To je ono to se dogaa i u duhovnoj hijerarhiji. Isus je Kralj Kraljeva i Gospodar Gospodara! to god On kae, to mora biti izvreno. Kae li bolestima i slabostima da odu, one odlaze.
KAD BI MNOGI DANANJI VJERNICI VIDJELI SNAGU OVE ISTINE, PUNO TOGA BI SE TRENUTNO PROMIJENILO NA BOLJE.

Biblija daje opirno uenje o izravnom utjecaju rijei na ope zdravstveno stanje. U Knjizi Izreka itamo da nesmotren GOVORI KAO DA PROPADA MAEM, A JEZIK MUDRIH JE ISCJELJENJE. (12:18) King James prijevod kae da je JEZIK MUDRIH ZDRAVLJE. Uistinu, izgovorena rije moe razboljeti ili ozdraviti ovjeka. Izvjetaji iz Evanelja otkrivaju nam primjere ljudi koji su primjenom rijei vjere primili boansko ozdravljenje. Vaan je podatak koji otkriva da je otprilike sedamdeset posto ljudi u Isusovoj zemaljskoj slubi bilo ozdravljeno osobnom vjerom, tj. izgovorenim rijeima vjere. U dvadesetom poglavlju Matejevog evanelja opisan je sluaj dvojice slijepaca. Oni su nauli da Isus prolazi u njihovoj neposrednoj blizini. Tad su odluili privui Njegovu pozornost na njihov sluaj. Vid nisu imali, ali jako grlo zasigurno jesu. Nisu previe brinuli hoe li izgledati dostojanstveno u oima prisutnih ljudi. Pismo kae da su poeli VIKATI: 'Gospodine, Sine Davidov, smiluj nam se!' (30) to su uinili ljudi koji su ih okruivali? Ohrabrivali ih da jo glasnije zavape Bogu? Ne! U sljedeem stihu
40

vidimo da su ih poeli stiavati. Dobro je da su slijepci bili odluni u izvrenju nauma. Nisu posluali i jo su JAE POVIKALI: 'Gospodine, sine Davidov, smiluj nam se!' Primijenili su duhovnu tehnologiju onako kako Bog prieljkuje, hrabro i odluno, unato protivljenju. Vikanje je bio iskren vapaj srca, a takvo to uvijek pokree Boju silu. Isus se saalio nad njima i oni su progledali. ena koja je dvanaest godina bolovala od krvarenja spada u kolske primjere uinkovite primjene rijei vjere. Pismo kae da je ula to se GOVORI O ISUSU, dola meu narod straga i dotakla se njegovog ogrtaa. (Marko 5:27) Nije svejedno to ujemo o Isusu, tj. to se govori o Njemu. Zamislimo da je ula poruku koja bi joj nagovijestila da ozdravljenje nije Boja volja za svakog ovjeka. To bi pokopalo i zadnje ostatke njezine pritajene nade. Naalost, danas mnogi ljudi ne uju istinu o Isusu koju je ula ova ena, tako da nisu ni potaknuti slijediti njezin svijetli primjer jednostavne i uinkovite vjere. To moemo zakljuiti po njezinom postupku. U sljedeem stihu itamo da je GOVORILA U SEBI: 'Dotaknem li se samo i njegovih haljina, ozdravit u'. Izgovorena rije je kormilo ivota (Jakov 3:4). Kamo je odvela ovu enu nakon to je rekla da e ozdraviti dotakne li se Isusovih haljina? Upravo tamo gdje je vjerovala i govorila, u ozdravljenje. Isus je bio pomazan Svetim Duhom, a rije vjere je pokrenula Boju silu. On u cijelom izvjetaju nije rekao nita do trenutka kad je osjetio da je sila izala iz njega. (30) Uenici nikako nisu mogli razumjeti zato se zanima samo za osobu koja ga se dotakla, iako se oko Njega tiskala gomila ljudi. Meutim, Isus je osjetio da ga je netko dotaknuo na poseban nain - vjerom! To je ono to uvijek ini razliku. Zanimljivo, Isus je ovoj eni rekao: Keri, tvoja vjera te ozdravila. Hajde u miru i budi iscijeljena od svoje bolesti! (34)
VJERA OZDRAVLJA! ALI NE NEKA OPENITA, NEODREENA VJERA. ENA JE IMALA TONO ODREEN CILJ I SVE JE PODREDILA TOME. VJEROM JE REKLA DA E OZDRAVITI I TO SE DOGODILO.

Nae dvojbe nisu vezane uz to da je Isus rijeima vjere mogao ozdravljati ljude ili ih oslobaati od demonske vlasti. Pitanje koje nas mui dotie nae mogunosti djelovanja u duhovnoj tehnologiji i postizanju istih uspjeha. To mnogima izgleda kao utopija i zato preispitajmo na emu temeljimo vjeru, uenju Pisma ili ljudskoj tradiciji. Isus nije rekao da je primjena duhovne tehnologije Njegova privilegija. Naprotiv, u Marku 11:2224 daje nam uputu kako djelovati u vjeri i postii da izgovorena rije ostvari sve ono zato je poslana u okviru Boje volje.
41

Petar i Ivan susreli su na vratima Krasna bolesnika hromog od roenja. On je od njih zatraio milostinju. Petar je u njegov ivot donio neusporedivo veu vrijednost, neto to ni u snu nije mogao oekivati da bi mu se tog dana moglo dogoditi. Mislio je da e to biti samo jo jedan dan prosjaenja u njegovom ivotu. Ipak, stvari su za ovog ovjeka krenule neoekivanim tijekom. Izvjetaj pokazuje da mu je Petar REKAO: 'Ja nemam srebro ni zlato, ali to imam to ti dajem; u imenu Isusa Krista iz Nazareta, ustani i hodaj'. (Djela 3:6)
NJEGOVA VJERA U SILU ISUSOVOG IMENA BILA JE IZGOVORENA SA VRSTIM UVJERENJEM I ODLUNOU. ON JE ZNAO DA E RIJE VJERE OZDRAVITI BOGALJA.

Bio je siguran u udesan ishod do te mjere da ga je bez imalo oklijevanja uhvatio za desnu ruku i podigao, a njemu su odmah ovrsnula stopala i glenjevi, pa je skoio, stao i poeo hodati. (7) Pogledajmo kako je Petar djelovao u Lidi. Tamo je sreo Eneju, ovjeka koji je osam godina leao uzet na krevetu. Opet vidimo jednostavnu primjenu duhovne tehnologije. Pismo kae da mu je Petar REKAO: 'Eneja, ozdravlja te Isus Krist. Ustani i prostri sam sebi'. (Djela 9:34) Nastavak stiha otkriva da je odmah ustao. Pavao je propovijedao Evanelje u Listri. Pozorno ga je sluao ovjek hrom od roenja. Kako je vrijeme prolazilo usporedno je i bolesnikova vjera poela strelovito rasti. Apostol je to opazio I REKAO MU JAKIM GLASOM: 'Uspravi se na noge'. (Djela 14:10) U nastavku stiha vidimo da je primjena duhovne tehnologije opet bila uspjena: On je skoio i prohodao. Za nas je vano da vidimo kako su spomenuti i mnogi drugi primjeri zabiljeeni u Knjizi Djela. Ta biblijska knjiga ne nosi sluajno takav naziv. Ona opisuje djelovanje Isusovih sljedbenika, vjernika Novog saveza, koji su u sili Svetog Duha inili ista djela kao i Isus, upravo kao to je proroki nagovijestio u etrnaestom poglavlju Ivanovog evanelja (dvanaesti stih). Mi trebamo razumjeti da smo pozvani primjenjivati duhovnu tehnologiju i u svom svakodnevnom ivotu. Nije rijedak sluaj da za ozdravljenje drugih ljudi imamo veu vjeru nego za osobno. Za razliku od ljudi koji su Isusa susretali za vrijeme Njegove zemaljske slube, mi smo u neusporedivo povoljnijem poloaju. Oni su ga sreli prije kria i uskrsnua. Mi smo u Novom savezu, imamo Kristovu batinu i mogunost ozdravljenja na vioj duhovnoj razini. Trebamo to znati iskoristiti.
42

Zastupnika smrt na kriu prvo je podruje kojeg se vjerom trebamo dotaknuti. Prorok Izaija kae da je on ponio nae bolesti i na sebe uzeo nae boli. (53:4) Princip primanja ozdravljenja ne razlikuje se od primanja spasenja od duhovne smrti. U oba sluaja moramo se vjerom pozvati na ime Bojeg Sina, Gospodina Isusa Krista. Zato onda mnogi krani jesu spaeni, ali ne i ozdravljeni? Razlog je jednostavan. Oni ne prihvaaju ozdravljenje ostvareno na kriu istom jednostavnou i spontanom vjerom kojom su prihvatili spasenje od duhovne smrti.
TREBALI BISMO IMATI ISTU VJERU ZA OZDRAVLJENJE KAO I ZA OPROTENJE PRIZNATIH GRIJEHA.

Petar u prvoj poslanici kae da smo izlijeeni njegovim modricama. (2:24) Iako je spasenje kljuna rije kranstva, upravo je njeno cjelokupno znaenje skriveno mnogim ljudima. Grka rije sozo koja je prevedena kao spasenje znai pustiti na slobodu, izvesti na sigurno, ozdraviti, osloboditi od bolesti ili demonskih sila, spasiti od vjene osude, smrti ili grijeha, biti spaen. Kad vidimo to Biblija navodi kao vrijednosti spasenja, ne treba nas uditi zato se sotona bori protiv istine cijelom zbirkom lanih uenja i iskrivljenih tumaenja. Biti spaen u biblijskom kontekstu znai biti i ozdravljen od bolesti. To je Boja volja za na ivot. itamo li u Pismu da je Isus ponio nae bolesti i da smo na kriu izlijeeni Njegovim modricama, onda nae srce mora vjerovati, a usta izgovarati navedenu istinu. Primijenimo li Pavlove rijei iz Rimljanima 10:10 na ozdravljenje, onda e vjera naeg srca i priznanje usta prenijeti u vidljivu stvarnost ono to je Gospodin uinio za nae ozdravljenje. Ovo je potpuno u skladu s apostolovom porukom da je GOVOR O KRIU Boja sila za nas koji se spaavamo. (1. Korinanima 1:18) Drugo podruje kojeg se trebamo dotaknuti u sukobu protiv bolesti jest na poloaj u Kristu. Onog trenutka kad krani ponu djelovati u skladu s otkrivenjem tog predmeta, bolesti i slabosti doslovno otpadaju s njih. U kontekstu rijei vjere, mi moemo govoriti rijei u skladu s poloajem u Kristu ili rijei nevjere, sumnje i slabosti. Pobjeda protiv sotone ovisi o poloaju s kojeg se borimo protiv njega. Sile nieg poloaja podreuju se viem autoritetu. Mi smo uskrsnuti s Kristom (Efeanima 2:6), a bolesti su unitene djelovanjem kria. To je nepobitna injenica, istina koja lijei ljude prihvate li ju vjerom. Zato onda govoriti kao da je poredak obrnut? Ukoliko smo uskrsnuti s Kristom, onda rije vjere treba imati ovakav prizvuk: Bolesti, ti si dolje, a ja sam
43

uskrsnut s Kristom! Napadam te i unitavam istinom Boje rijei i silom Isusovog imena! Pavao kae da smo mi udovi Kristovog tijela. (Efeanima 5:30) Krist je naa glava i nikad nije i nee rei da je bilo koja bolest neizljeiva. Takvo to ne postoji u Njegovom rjeniku. Mi smo Isusovi sljedbenici, zar ne? Budui naa glava nikada tako ne govori, nemojmo niti mi.

ivot
Duh je onaj koji oivljava, a tijelo ne vrijedi nita. RIJEI KOJE SAM VAM JA REKAO jesu duh i ivot. (Ivan 6:63)

U drugom stihu prvog poglavlja Knjige Postanka vidimo kako je svijet izgledao neposredno prije stvaranja ivotnih oblika: Zemlja je bila pusta i prazna; tama se prostirala nad bezdanom, a Boji Duh lebdio je nad vodama. Pusto i praznina simboliziraju nedostatak ivota, a kretanje Svetog Duha nad njima prvu pripremnu radnju prije nego to bude stvoren. Druga radnja opisana je na poetku sljedeeg stiha: I Bog je REKAO: 'Neka bude ...' To je ono to se uvijek dogaa od stvaranja svijeta na ovamo; kretanje Svetog Duha i izgovaranje Boje rijei koja stvara ivot. Prouimo li prvo poglavlje, vidjet emo da je sve na nebu i zemlji stvoreno primjenom duhovne tehnologije. U dvadeset estom stihu dogaa se vrhunac stvaranja. Bog odluuje stvoriti ovjeka i udahnuti mu ivot: I Bog je REKAO: 'Nainimo ovjeka na svoju sliku, slinog sebi, da bude gospodar morskim ribama, nebeskim pticama i stoci - svoj zemlji - i svim gmizavcima to puze po zemlji.' Dva stiha poslije itamo: Bog ih je BLAGOSLOVIO I REKAO im ... Ovo je osnovna definicija blagoslova: govoriti u neiji ivot sa svrsishodnom, dobrom i plemenitom namjerom. Upravo je to Bog uinio. Ljudima je izgovorenim rijeima poelio ivot u zajednitvu s Njim. Za razliku od ritualne religije koja je ljude drala u stanju smrti, Isus je promicao ivu rije. Gospodin kae da su RIJEI KOJE NAM JE ON REKAO duh i ivot. (Ivan 6:63) Naglasak je stavljen na rijei koje su nam saopene zato to samo one daju Boji ivot. Njegovo djelovanje uvijek nastoji donijeti ivot tamo gdje ga nema i obnoviti gdje je smrt skoro ili potpuno preuzela nadzor. Zato David zahvaljuje Bogu koji mu je izveo duu iz Podzemlja i oivio ga na rubu groba. (Psalam 30:4) On opisuje
44

sredstvo oivljavanja: Moja dua lei u praini; po SVOJOJ RIJEI vrati mi ivot. (Psalam 119:25) Isus je objavio svrhu poslanja: Ja sam doao da ovce imaju ivot i da ga imaju u izobilju. (Ivan 10:10) S druge strane, lopov dolazi da ukrade, ubija i unitava. Smrt je obiljeje sotonine naravi i potpis njegovog djelovanja. Izvorno znaenje njegovog imena je neprijatelj ivota. Kao ljudski neprijatelj, on stalno napada duh, duu i tijelo. Koliko je snana njegova zavodnika sila svjedoi injenica da je mnoge ljude uspio uvjeriti u Boju krivicu za smrti izazvane glau, bolestima, nasiljem i drugim zlima koje vladaju svijetom. Isus je za vrijeme slube susretao smrt na svim podrujima ljudskog ivota. No, Bog nije bio upleten u nita od spomenutog. Naprotiv, rtvovao je svojeg Sina Isusa Krista za spasenje ljudi. Najstraniji oblik smrti je duhovna smrt. Zato svaki ovjek mora biti nanovo roen ukoliko eli ui u Boje kraljevstvo (Ivan 3:3-7). U Markovom evanelju vidimo sluaj uzetog ovjeka kojeg su njegovi prijatelji spustili pred Isusove noge kroz krov kue u kojoj je propovijedao. Iako izvjetaj poglavito naglaava vjeru bolesnikovih prijatelja i njegovo kasnije ozdravljenje, ne smijemo propustiti da su prve rijei koje Isus upuuje bolesniku bile: Sinko, oprataju ti se grijesi. (2:5) Prisutni knjievnici bili su sablanjeni Njegovim rijeima zato to su smatrali da samo Bog moe opratati grijehe (7). Vie je nego oito da Isus to nije bio u njihovim oima. Iako ne znamo tono o emu je Gospodin propovijedao tog dana, za prisutne knjievnike sr poruke bila je da moraju znati da Sin ovjeji ima vlast opratati grijehe na zemlji. (10) Uzeti ovjek nije bio spaen samo od bolesti, nego i od vlasti grijeha. Djelovanje Svetog Duha unitilo je duhovnu smrt kroz izgovorene rijei: Sinko, oprataju ti se grijesi. Sluaj razbojnika na kriu dokazuje da Bog moe preokrenuti neiju ivotnu sudbinu doslovno pet do dvanaest. Razapet s Isusom, on je, za razliku od svog sudruga, prepoznao da Isus nije uinio nikakvo zlo. (Luka 23:41) Iako mu je cijeli ivot bio obiljeen kriminalnim djelima, njegove posljednje rijei izrazile su vapaj srca za oprotenjem i spasenjem: Isuse, sjeti me se kada doe u svoje kraljevstvo! (42) On nije molio molitvu spasenja (reeno dananjim crkvenim rjenikom). Svejedno, Isus je shvatio to mu razbojnik eli rei. Zato mu je i odgovorio: Zaista, KAEM ti, danas e sa mnom biti u raju. (43) Razbojnik je cijelim srcem htio upravo to, provesti vjenost u raju sa Spasiteljem kojeg je u doslovno posljednjim trenucima svog ivota upoznao na kriu.
45

Tjelesna smrt zasigurno je trenutak najizraenije ljudske nemoi. Ona je stupila na pozornicu onog trenutka kad su prvi ljudi poinili grijeh. Raspadljivost je zarazila sva stvorenja. Preokret je mogao ostvariti samo Isus Krist. U Poslanici Hebrejima itamo da je Isus unitio onoga koji ima vlast nad smru, to jest avola. (1:14) Isusova zemaljska sluba dokazala je da sila Svetog Duha moe uskrsnuti ivot tamo gdje su se ljudi ve pomirili sa sudbinom smrti. Lazarov sluaj pokazuje nam kako je Isus primijenio duhovnu tehnologiju vjere na najteem moguem ispitu, uskrsnuu od mrtvih. Kao i u sluaju ozdravljenja, pomazanje Svetog Duha nije djelovalo samo od sebe i donijelo promjenu. To je najea pogreka u razumijevanju djelovanja Boje sile. Pokuajmo se staviti u Isusov poloaj pred Lazarovim grobom. Prisutni idovi oekivali su s velikim zanimanjem hoe li se neto dramatino dogoditi nakon ove Njegove zapovijedi: Dignite kamen! (Ivan 11:39) Isusova molitva mogla je izgledati kao dananja prosjena crkvena alibi molitva. To je ona vrsta molitve koja se moli tek - tako, samo da se stvori privid kako se neto pokuava. Zvui otprilike ovako: Nebeski Oe, ti uini da Lazar uskrsne od mrtvih. Ja u ovdje stajati i moliti! Bila bi to vrlo duga molitva zato to Lazar do danas ne bi bio uskrsnut od mrtvih. Jedanaesto poglavlje Ivanovog evanelja vjerojatno bi imalo drugaiji sadraj, a mi bismo bili prikraeni u spoznaji velianstvenog primjera vjere koji smo pozvani nasljedovati. Njegovo uskrsnue ovisilo je ponajvie o primjeni duhovne tehnologije. Isus je odluno djelovao u vjeri i VIKNUO JAKIM GLASOM: 'Lazare, izai'. (43) Crkvena religija prikazuje vjeru iskljuivo kao tihu i dostojanstvenu. Dakako, postoje i tihi trenuci vjere, ali Isus je viknuo jakim glasom kad je to neophodno trebao uiniti. Pogledajmo grke rijei koje opisuju Njegovo djelovanje: kraugazo (viknuo) - glasno vikati, galamiti, buati, vritati, zaklinjati; megas (jakim) - glasan, buan, estok, otar, strastven, neoekivan, iznenaujui; phone (glasom) - galama, vika, usklik, glasna ili sveana objava, proglas, deklaracija s neba. Rije vjere izgovorena kroz Isusova usta poput laserske zrake protutnjala je grobom i oivila mrtvo Lazarovo tijelo. Ovo velianstveno oitovanje Boje sile imalo je tako snaan duhovni utjecaj na prisutne idove da su mnogi povjerovali u Isusa. Pogledajmo drugi sluaj. Isus je u gradu Nainu susreo pogrebnu povorku. Umro je mladi ija je majka bila udovica. Bila je to potpuno beznadna okolnost, dodatno oteana injenicom da
46

je lijes noen u javnoj povorci. Isus je morao biti sto posto siguran u Boju volju kad se odluio zaustaviti povorku. Mnogim ljudima bi ve i taj in bio dovoljno sablazan. Bez obzira na sve, Isus je otiao do kraja i poduzeo zadnji, najtei korak vjere. Pismo kae da je pristupio k lijesu, dotakao ga se i REKAO: 'Mladiu, tebi GOVORIM. Ustani'. (Luka 7:14) Naoigled cijele pogrebne povorke mrtvac se podigao i poeo GOVORITI. (15) Moemo samo pretpostaviti kako je na prisutne ljude djelovao prizor mladia koji biva udesno oivljen i ustaje iz lijesa. Sigurno je da srei njegove majke nije bilo kraja. Isus ova djela nije uinio samo zato da bi izmamio uzdahe ljudi i uveo ih u vjeru. Sve to nam je pokazao u zemaljskoj slubi trebalo bi nas dovesti do otkrivenja Njegovih rijei da e ovjek koji vjeruje u njega initi djela koja i on ini, ak i vea zato to odlazi k Ocu. (Ivan 14:12) Biblija kae da mi imamo Duh vjere u kojem govorimo (2. Korinanima 4:13). Imamo li isti Duh vjere, onda moramo vjerovati da e rije koju izgovaramo u tom Duhu proizvesti iste rezultate kao i u Isusovoj zemaljskoj slubi. Petar se u Jopi naao pred provjerom ove biblijske istine. Obavijestili su ga da je umrla uenica imenom Tabita. On je mogao rei: Draga brao i sestre! Jednog dana ionako svi moramo umrijeti! S prirodne toke gledanja to je tono, ali on je znao da kao vjernik moe uiniti isto to i Isus. Hrabro se suoio s izazovom, okrenuo se prema mrtvom tijelu i REKAO: 'Tabita, ustani'. (Djela 9:40) Kao i u sluaju mladia u Nainu, epo rije je i Tabitu uskrsnula od mrtvih. Pavao nije dopustio da ga bije glas propovjednika ija poruka usmruje ljude. U gradu Troadi naao se pred nesvakidanjim izazovom. Mladi imenom Eutiha sluao je njegovu propovijed, zaspao i iznenada pao s treeg kata. Ljudi su ga proglasili mrtvim. Meutim, Pavao se nagnuo nad njega, obujmio ga i REKAO: 'Nemojte se uznemiravati; njegova dua je u njemu'. (Djela 20:10) Pavlova vjera bila je tako velika da je bez imalo sustezanja nastavio propovijedati sve do zore. Znao je da rije vjere oivljuje mladia od onog trenutka kad je to izgovorio. Upravo se tako i dogodilo. Pogledajmo i sluaj iz doba Starog saveza. unamka je bila vrlo gostoljubiva prema proroku Elizeju. On je upitao svojeg slugu Gehazija kako bi joj mogli uzvratiti. Kad je saznao da nema dijete, pozvao ju je i prorokovao da e dogodine u ovo doba zagrliti sina u svom naruju. (2. Kraljevima 4:16) Rije vjere podarila je ivot njezinom sinu koji je roen tono u vrijeme koje je prorok naveo. Meutim, dogodila se neoekivana tragedija.
47

Dijete je iznenada umrlo i roditelji su bili u velikoj tuzi i razoaranju. Rije vjere jaa je od duha smrti! Prorok se pomolio Gospodinu i legao na djeakovo mrtvo tijelo, doslovno izdiui zrak iz svojih plua u njega. Duh ivota je tako preao iz Elizeja na djeaka i oivio ga. Teko je prosuditi koje udo je bilo vee, djeakovo roenje ili oivljavanje. U oba se Gospodin silno proslavio, to je sigurno. Iako su se navedeni sluajevi dogodili u slubi propovijedanja Evanelja, poruka ima daleko iri kontekst. Mi moramo voditi rauna i o svom ivotu zato to je za njega plaena najvia mogua cijena. Primjeujemo da Isus svim ovcama (vjernicima) prilazi sa eljom da obogati njihov ivot. Grka rije perissos e nam objasniti znaenje pojma obilje. Ona znai bogat, dareljiv, izvanredan, silan, jedinstven. Tragino je kad vjernici Novog saveza nemaju ispravno razumijevanje zato je Isus doao u njihov ivot. Propovjednici okrnjenog Evanelja navjeuju Isusa koji ljudima oprata grijehe i uglavnom se tu zaustavljaju. To je poetna toka spoznaje koja kasnije treba biti nadograivana uenjem dublje nauke Pisma. Danas to na mnogim mjestima naalost nije sluaj. Rezultat je postojanje vojske vjernika kojima obilje zvui blago reeno kao sumnjiva doktrina. S druge strane, duhovna, duevna ili tjelesna oskudica im je sasvim prihvatljiva, ak i poeljna. Iako ljudi obilje uglavnom povezuju s materijalnim blagoslovima, Novi savez prije svega naglaava duhovnu dimenziju. Pavao kae da nas je Bog blagoslovio svakim duhovnim blagoslovom na nebesima u Kristu. (Efeanima 1:3) To ne znai da spasenje u Kristu ne ukljuuje i materijalne potrebe vjernika. Upravo suprotno, Sveti Duh eli da mi upoznamo i vjerom prihvatimo cijelu batinu. Oskudica u materijalnoj dimenziji moe poremetiti i duhovnu ravnoteu. Ovo je bitno razumjeti, materijalna dimenzija spasenja postaje svrsishodna tek kad je podreena duhovnoj. Sotona je vjeto zamijenio poredak vanosti u Bojem kraljevstvu i naveo ljude da vjeru koriste uglavnom ili iskljuivo za svoje materijalne potrebe. Tako se stvaraju egoistini vjernici koji ne vide dalje od svojih potreba. Njihovo ivotno djelovanje vrti se oko ove osi: ja, meni i moje. Prepoznavanje potreba drugih ljudi i sluenje istim za njih je nepoznat pojam. Trebamo znati da je vjera koju je Isus predstavio u zemaljskoj slubi usmjerena prvenstveno na ispunjavanje potreba drugih ljudi. Sveti Duh nas
48

upoznaje s cijelom batinom u Kristu i pokazuje nam kako koristiti duhovnu tehnologiju za prisvajanje ivota koji Isus daje vjernicima. U Knjizi Izreka pie da e se svatko obilno nasititi od ploda SVOJIH USTA. (12:14) Svaka izgovorena rije donosi plod. Zato je ivotno vano upoznati uenje Boje rijei. U suprotnom, moe nam se dogoditi zasiivanje gorkim plodovima i uenje njihovoj pojavi u naem ivotu. Slabosti duha, due ili tijela nikako nisu Boja volja za vjernike u Kristu. Naalost, kod mnogih su uoljivo prisutne, ak i prevladavajue. to je jeziac na vagi? Vjera ili nevjera izraene izgovorenim rijeima u svakodnevnom ivotu.
ELIMO LI ISKUSTVENO ZAUZETI POLOAJ U KRISTU, ONDA GA RIJEJU VJERE TREBAMO IZGOVORITI.

Ne mehaniki kao papagaji, nego kao ljudi s ispravnim duhovnim razumijevanjem. Ne moemo za sebe rei Mi smo jadni mali krani! Imamo li takvo miljenje o sebi, onda emo stvarno biti jadni, mali krani. Izgovaramo li slabost u krivom kontekstu, obilno emo se zasititi njome. Rije vjere uvijek govori isto ono to i Pismo. itamo li u njemu da smo uskrsnuti s Kristom i postavljeni na zapovjedno mjesto Bojeg kraljevstva, onda vjerom trebamo rei upravo navedeno. Moramo odbijati i najmanju mogunost sputanja na zemlju. Ustrajemo li, obilno emo se zasititi iskustvenim prebivanjem i djelovanjem sa zapovjednog poloaja. Obilje u Kristu povezano je s duhovnim zakonom sjetve i etve. Pavao ga opisuje u Drugoj poslanici Korinanima: Ovo VELIM: tko krto sije, krto e i eti; tko obilato sije, obilato e i eti. (9:6) Iako apostol ovdje daje uputu za novani prilog, princip je primjenjiv za sva podruja duhovnosti. Uporno, odluno i nepokolebljivo izgovaranje rijei vjere jest obilato sijanje koje raa isto takvim plodom i bogatom etvom. Rijei slabosti ne smiju izlaziti iz naih usta, zato to Biblija kae da sve moemo u Kristu koji nam daje snagu. (Filipljanima 4:13) Vrsta sjemena odreuje vrstu ploda. elimo li se zasititi neogranienom snagom koja proizvodi neograniene rezultate, onda moramo poeti vjerovati i govoriti Boji sve u Kristu. Zapazimo da Pavao spominje nunost obilatog sijanja. Nije samo bitno postupati ispravno, nego i to u kojoj mjeri djelujemo u vjeri. Pogledajmo primjer iz vremena Starog saveza koji e nam to slikovito prikazati. Izraelski kralj Joa posjetio je proroka Elizeja koji je
49

leao na samrti. Traio je od njega savjet i potporu za nadolazee bitke. Prorok mu je rekao da strijelama udari u zemlju. Udario je samo tri puta i zaustavio se. Elizej se naljutio zbog Joaove iskazane suzdranosti: Pet ili est puta trebao si udariti! Tada bi potpuno potukao Aramejce; ovako e ih pobijediti samo tri puta. (2. Kraljevima 13:19)
U VJERSKOM DJELOVANJU UVIJEK TREBAMO NASTOJATI UINITI KORAK VIE.

ivot u Kristu uvijek ima predznak uspjeha. Ivan ga u treoj poslanici opisuje kao Boju volju za ivot svakog vjernika: Ljubljeni, elim ti u svemu dobar uspjeh i zdravlje, kao to je tvoja dua dobro. (1:2) Grka rije euodoo koja je prevedena kao uspjeh znai napredovati, izlaziti na kraj s kim. Biti djelotvoran vjernik u Kristu je uspjeh i Gospodin eli da ga postignemo. ivjeti radikalno u sili uskrsnua je uspjeh koji u svakom sluaju trebamo htjeti ostvariti vie od bilo ega drugog (Filipljanima 3:10). Bez nekih stvari moemo privremeno preivjeti u kranstvu, ali sila uskrsnua je zrak koji diemo, voda koju pijemo i kruh koji svakodnevno jedemo. Zato je od vitalnog znaaja prepoznati vrijednosnu ljestvicu Bojeg kraljevstva. Naa vizija uspjeha mora biti odreena Bojom voljom u Kristu. Uspjeh ovisi i o primjeni duhovne tehnologije. U Knjizi Izreka pie da ovjek uiva sreu od ploda SVOJIH USTA. (13:2) Kae li Biblija da Bog svojoj djeci eli uspjeh u svemu, onda trebamo vjerovati u biblijski kontekst uspjeha i govoriti ga rijeima vjere. Kaemo li ovako: Neu uspjeti u vjeri, ozdraviti ili se oduprijeti sotoni! to e se dogoditi? Upravo ono to vjerujemo i govorimo, a to je neuspjeh. Kriva rije zauzima mjesto u naem srcu i vodi nas u neeljenom smjeru. U osamnaestom poglavlju iste knjige nalazimo potvrdu da je neuspjeh odreen rijeima: Bezumnom su propast VLASTITA USTA. (7) Rije je kormilo koje vodi u ivot ili smrt, svjetlo ili tamu, istinu ili la, snagu ili slabost, zdravlje ili bolest, uspjeh ili neuspjeh, pravednost ili nepravednost, blagoslov ili prokletstvo.

50

Sve je mogue
Zaista, kaem vam, ako imate vjeru kao goruino zrno i KAETE ovom brdu: Prijei odavde onamo!, prijei e i nita vam nee biti nemogue. (Matej 17:20)

Vratimo se na ve spomenuti sluaj djeaka kojeg je opsjeo zao duh. Uenike je zanimalo zato ga oni nisu mogli istjerati. (Matej 17:19) Jako je vano znati zato neto ne moemo, kao i to zato neto moemo uiniti. Za pozitivan razvoj njihove spoznaje bilo je dobro to su uenici odmah pitali Isusa za objanjenje razloga njihove nemoi. Tako nisu stigli pronalaziti sva ljudska objanjenja danas toliko prisutna u crkvenom svijetu, kao to su Ne mogu zato to nisam pozvan od Boga, nemam dovoljno vjere, pomazanje, nisam dovoljno duhovan i sl. Sva navedena i slina ne mogu objanjenja postoje samo zato to ljudi ne slijede pozitivan primjer uenika i ne odlaze pitati Isusa zato ne mogu ispuniti Boju volju, iako to iskreno ele kao i uenici u spomenutom sluaju.
ULAZAK U MI MOEMO DIMENZIJU UVJETOVAN JE SAZNANJEM TO NAS ZADRAVA U MI NE MOEMO DIMENZIJI. ISUS KAE DA JE NAA NEVJERA JEDINI RAZLOG ZATO NETO NE MOEMO UINITI. JEZIK NEVJERE UVIJEK IMA NE MOGU PREDZNAK.

Moramo razumjeti da Isusova namjera nije bila obeshrabriti ili omalovaiti uenike i tako u njima stvoriti kompleks manje vrijednosti. Gospodin to nikad ne ini nikome. Naprotiv, objavom ih je vodio prema otkrivenju sve mogu dimenzije. Vrlo je zanimljivo i znakovito kako Boja rije u samo nekoliko trenutaka moe napraviti iznenadni skok, pozivajui nas da prijeemo iz minusa u stanje plusa. Obino se pretpostavlja da su za takvo to potrebne godine. To je glavni razlog zato neke promjene u ljudskim ivotima i traju toliko nepotrebno dugo. Vrijeme je predragocjeno da bismo ga troili na odugovlaenje ulaska u Boju volju, umjesto da u tom periodu vjerom prebivamo u njoj. Na je ivotni izbor hoemo li biti u mogu ili ne mogu dimenziji. Promatrano iz perspektive Bojeg kraljevstva pozvani smo biti vjernici (Ivan 20:28). Za tu skupinu Isus jami da joj je sve mogue. (Marko 9:23)
51

UENJE VJERE SVODI SE U OSNOVI NA OVE DVIJE RADNJE: VJEROVATI SRCEM I GOVORITI USTIMA ONO TO VJERUJEMO.

Pogledajmo to Isus kae o naim mogunostima i kako ih ostvarujemo: Zaista, KAEM vam, ako imate vjeru kao goruino zrno i KAETE ovom brdu: 'Prijei odavde onamo!' prijei e; i nita vam nee biti nemogue. (Matej 17:20) Grka rije ereo koja je prevedena kao kaete znai izliti, iknuti, izgovoriti, zapovjediti, uiniti. Isto kao i u sluaju iz Luke 17:6, Isus spominje najmanju mjeru vjere (goruino zrno) kao polaznu toku djelovanja. Zato nikad ne trebamo ekati da postanemo veliki vjernici prije nego li se odluimo na djelovanje. Nainimo sto koraka vjere s goruinim zrnom i ui emo u podruje velike vjere puno prije nego to moda oekujemo. Rije vjere vodit e nas u smjeru svemogunosti u svim vjerskim djelatnostima. Na poetku odlomka vidjeli smo neuspjeh uenika uzrokovan nevjerom. Pogledajmo sada njihovo uspjeno djelovanje. U desetom poglavlju Lukinog evanelja vidimo da su se uenici vratili iz propovjednike slube. Bili su tako puni vjere i sile da su gotovo sigurno s nestrpljenjem ekali sljedee zadatke. S neskrivenim oduevljenjem rekli su Isusu: Gospodine, ak nam se i zli duhovi pokoravaju u tvoje ime. (17) Odvaili su se u vjeri, upotrijebili Isusovo ime i na svoje oi uvjerili kako Boja sila djeluje. Zli duhovi su se pokoravali njihovim zapovijedima, tako da ih nita vie nije moglo pokolebati u spoznaji da je sve mogue onom tko vjeruje. Isus ih je dodatno ohrabrio izjavom da im je dao autoritet nad svom neprijateljskom silom. Ipak, pravi razlog radosti ne treba biti nadmo nad neprijateljem, nego injenica da su nam imena zabiljeena u Knjizi ivota. Kao to vidimo, bili su to isti uenici, zli duhovi i Gospodin Isus Krist koji svojim sljedbenicima daje autoritet. U prvom sluaju nisu mogli istjerati zlog duha, a u drugom jesu. Odnosi u duhovnom svijetu se nikad ne mijenjaju. Krist je uvijek jai od sotone. Gospodinove rijei da je sve mogue ovjeku koji vjeruje uvijek vrijede i imaju snagu. Presudna je samo naa vjera.

52

Radost Bojeg srca

Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim; i klie sva moja nutrina kad ti USNE GOVORE to je pravo. (Izreke 23:15,16)

Isus je u svakom sluaju bio savren vjernik, primjer koji smo pozvani nasljedovati. Tehnologija vjere koju nam je otkrio i predao na koritenje i danas omoguuje postizanje objavljenih ciljeva Boje volje. Postoji svrha vjere koja se istie u svakom djelu koje je uinio, a to je bezgranina ljubav prema Ocu i htijenje da obraduje Njegovo srce. Isus kae da uvijek ini ono to je Ocu ugodno. (Ivan 8:29) Isus je rijeima vjere istjerivao demone iz ljudi, lijeio ih od bolesti, hranio duhovno i tjelesno, davao nadu, utjehu i svjetlo. S druge strane, kad ih je trebao koriti ili opominjati otrim rijeima zbog tvrdoe srca i religioznih predrasuda, uinio je to. S velikom ozbiljnou im je propovijedao duhovne zakone Nebeskog kraljevstva. to god bilo u pitanju, inio je to zato to ih je volio. Jezik ljubavi je istina! elja za ugaanjem Ocu se uvijek podrazumijevala. U getsemanskom vrtu procurio mu je krvavi znoj pri samoj pomisli na nadolazeu agoniju kria. Pravi vjernik izvrit e Boju volju bez obzira na cijenu. Ovo je stav koji treba prevladati u svakoj okolnosti: Oe! Ako hoe, otkloni ovaj kale od mene! Ali neka ne bude moja, nego tvoja volja! (Luka 22:42) Svaki vjernik koji je uistinu zaljubljen u Gospodina spontano postavlja ovo pitanje: Kako da ugodim Ocu i razveselim Njegovo srce? Religiozna misao odbacuje i samu pomisao da moemo razveseliti Boga do te mjere da izmamimo Njegovo oduevljenje. To je posljedica sustavnog prikazivanja Bojeg karaktera kao neumoljivo strogog. Mnogi ljudi su zarobljeni takvim i slinim predrasudama. One ih spreavaju da se oslobode straha i razviju pobonost motiviranu prvenstveno ljubavlju. Sveti Duh nam donosi ovo otkrivenje: Sine moj, kad ti je mudro srce, i ja se od srca veselim; i KLIE sva moja nutrina kad ti USNE GOVORE to je pravo. (Izreke 23:15,16) Da, vjera naeg srca i rijei koje govorimo u tom duhu raduju Oevo srce i ine da On pone radosno klicati. Zar to nije ono za im zapravo eznemo kao vjernici? Najuzvienija svrha vjere nije primanje od Boga, nego davanje Njemu. Zar Bog moe neto primiti od nas, On koji ima sve? Kao to mi trebamo Boju ljubav, tako On treba i nau. Nije li
53

zapovijed da ljubimo Gospodina svojega Boga svim svojim srcem, svom duom svojom, svom snagom svojom i svom pameu svojom (Luka 10:27) zapravo ono to vjera jest u svojoj sri. Isus kae da emo drati njegovu rije, ako ga volimo. (Ivan 14:23) Vjerovati Bogu znai isto to i voljeti ga. Pavao kae da nam je milost obilno darovana sa svom mudrou i razumijevanjem. (Efeanima 1:7,8) Otac nam daje obilje mudrosti i razumijevanja zato to eli da vodimo pravedan, svet i poboan ivot u Kristu.
MUDRO SRCE PROIZVODI RIJEI UGODNE NJEGOVOM SRCU. KAD TO ZNAMO SIGURNO NAM NE TREBAJU DODATNI POTICAJI DA BUDEMO DJELOTVORNI VJERNICI.

54

Knjige

Autor: Ivan Lovrenevi ivot u imenu Isus Budimo vjernici Pavlovog kova Duh straha Novi ovjek (Prva knjiga) Novi ovjek (Druga knjiga) Hou! Ozdravi! Boje kraljevstvo Spasenje Knjige se mogu itati u pdf formatu na naoj web stranici.

Krani

Pripadnost i temelj: Pripadamo naem Spasitelju i Gospodinu, Isusu Kristu. Njega slijedimo vjerom, a izjanjavamo se kao krani (Djela 11:26). Temelj naeg uenja i djelovanja je Sveto pismo. Ustrojeni smo kao kuna crkva apostolskog usmjerenja po uzoru na prvu Crkvu opisanu u knjigama Novog saveza. Nismo pripadnici crkvenih denominacija (katolika, pravoslavna ili reformacijske batine), kao ni sekti (jehovini svjedoci i mormoni). Duhovno djelovanje: oslanjajui se na Boju milost i vjerom u silu Isusovog imena molimo za ozdravljenje bolesnika i osloboenje zarobljenika u kuama, bolnicama, starakim domovima, zatvorima, komunama i gdje god postoji potreba. pruamo duhovnu pomo i mogunost uenja cjelokupne istine Pisma svim zainteresiranim pojedincima i skupinama. Nae djelovanje je besplatno i ne obavezuje korisnike na bilo to protivno njihovom uvjerenju ili izboru!

Kontakt: Ivan Lovrenevi tel: 091 527 5519 mail: krscani@krscani.net www.krscani.net