FAKULTET ELEKTROTEHNIKE STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Ruera Bokovia bb 21000 Split

SEMINARSKI RAD INFORMATIKA

TEMA: PRIMJENE AUTONOMNIH IZMJENJIVAA

Student: Denis Mamut

1.UVOD
S razvojem tehnike rasla je i upotreba elektromotornog pogona za sve vei broj radnih mehanizama. Tijekom vremena se pojavljuju zahtjevi za sloenijim izvedbama elektromotornog pogona, u kojima bi mehaniki rad bio odreene kvalitete, vremenski i koliinski programiran novim radnim mehanizmima. Revolucionaran obrat donosi izmjenini sistem s jeftinim asinhronim motorom za to je najvie zasluan Nikola Tesla. Sve vie elektromotornih pogona obavlja razliite cikluse radnih operacija u kojem nastupaju raznovrsna dinamika stanja(zaleti, koenja, ubrzanje),a ponekad i samo dinamika stanja kod kojih je elektromotor stalno u prijelaznoj pojavi. Tehniko usavravanje gradnje elektromotora otvara mogunosti skraivanja i poboljanja tehnolokih procesa koje elektromotorni pogon obavlja. S razvojem energetske elektronike pojavili su se sklopovi za reguliranje brzine vrtnje izmjeninih motora. To je pridonijelo irokoj primjeni izmjeninih motora, posebice asinhronog kaveznog motora koji je najee primjenjivani motor u elektromotornim pogonima.. Ureaji energetske elektronike se na strani potronje elektrine energije koriste u regulaciji istosmjernih i izmjeninih elektromotornih pogona. U sluaju da na izmjeninu mreu elimo prikljuiti direktni pretvara energije koji u pravilu generira istosmjernu elektrinu energiju, potrebno je koristiti jo jedan ureaj energetske elektronike koji pretvara istosmjernu u izmjeninu energiju, tj. autonomni izmjenjiva. Autonomni izmjenjivai imaju iroku primjenu u praksi . Iz dana u dan primjena autonomnih izmjenjivaa je sve brojnija i brojnija. Jedna od vanijih primjena je i primjena u ureajima za brzinu vrtnje izmjeninih motora (asinkronih motora ) emu u posvetiti posebnu pozornost s obzirom na zadatak ovog maturalnog rada. U glavnim znaajkama u objasniti reguliranje brzine vrtnje promjenom napona i reguliranje brzine vrtnje promjenom frekvencije.

Seminarski rad

2. AUTONOMNI IZMJENJIVAI

Naziv autonomija potjee od grke rijei autonom.=samostalnost, nezavisnost od vanjskih utjecaja. Poseban impuls razvoju energetske elektronike dali su autonomni izmjenjivai. 2.1. TO SU AUTONOMNI IZMJENJIVAI Autonomni izmjenjivai(eng. switch-mode dc-ac inverters) su pretvaraki ureaji koji povezuju istosmjernu pojnu mreu s izmjeninom mreom u kojoj nepostoje izmjenini izvori. Oni prenose snagu iz istosmjernog izvora na izmjenino troilo. 2.2 PODJELA AUTONOMNIH IZMJENJIVAA Autonomni izmjenjivai se dijele na: 2.2.1. Izmjenjivai sa utisnutim naponom 2.2.2.Izmjenjivai sa utisnutom strujom 2.2.3. Rezonantni izmjenjivai

2.2.1.Izmjenjivai sa utisnutim naponom Izmjenjivai koji na ulazu imaju istosmjerni napon jesu izmjenjivai sa utisnutim naponom(engl.voltage source inverters, VSI).Openito se mogu svrstati u tri grupe: a) Izmjenjivai sa irinskom modulacijom impulsa. U tim izmjenjivaima ulazni istosmjerni napon je bitno konstantan gdje se za ispravljanje mrenog napona upotrebljava diodni ispravlja. Izmjenjivau se mora regulirati veliina i frekvencija izmjeninog izlaznog napona. To se ostvaruje PWM radom sklopki izmjenjivaa pa se zato takvi izmjenjivai nazivaju PWM izmjenjivai. Postoje razliiti spojevi irinske modulacije impulsa sklopki izmjenjivaa za dobivanje odreenog oblika izlaznog izmjeninog napona. Jedan od moguih je i sinusni valni oblik

Seminarski rad

b) Izmjenjivai pravokutnoga izlaznog napona. U tim se izmjenjivaima s pomou istosmjernog napona regulira veliina izlaznoga izmjeninog napona .Izmjenjiva moe regulirati samo frekvenciju izlaznog napona. Valni oblik izlaznoga izmjeninog napona slian je pravokutnome valnom obliku pa otuda i njihov naziv.Struje tranzistora i dioda za pravokutni oblik napona na RL troilu prikazani su na slici 1.

Sl. 1.Valni oblici napona i strule RL troila za ustaljeno stanje c) Jednofazni izmjenjivai s dokinuem napona U sluaju izmjenjivaa s jednostavnim izlazom, mogue je reguliranje veliine i frekvencije izlaznog napona izmjenjivaa i u sluajevima je na ulazu izmjenjivaa konstantan istosmjerni napon i sklopke izmjenjivaa nisu irinski-impulsno modulirane. Ovi izmjenjivai kombiniraju karakteristike dvaju prethodnih izmjenjivaa.

Mosni spoj Mosni spoj jeste osnovni spoj koji se primjenjuje za istosmjerno izmjeninu pretvorbu. Taj spoj nije nita drugo nego mosni spoj sklopki. Shema spoja autonomnog mosnog izmjenjivaa prikazana je na slici 2.a)

Sl.2. a) Shema spoja autonomnog mosnog izmjenjivaa

Seminarski rad

Sklopke se upravljaju tako da periodiki okreu polaritet napona na izmjeninom sustavu. Dakle uklapaju se periodiki sklopke S1 i S4 ili sklopke S2 i S4.Tako je izvo r uvijek spojen s troilom. Izlazni napon Uac moe biti jednak +Vdc,-Vdc ili jednak nuli, ovisno o tome koje su sklopke uklopljene.(Sl.2a.) Kada su sklopke S1 i S2 isklopljene, i sklopke S2 i S3 takoer moraju biti isklopljene. Sklopke meutim ne mogu uklopiti i isklopiti trenutano. Zato vrijeme sklapanja sklopki mora biti usklaeno s upravljanjem sklopki. Prekrivanje uklopljenosti sklopki rezultira u kratkom spoju kruga (izvora istosmjernog napona).Doputeno vrijeme sklapanja naziva se prazno vrijeme (engl. blanking time).Valni oblik napona i struje mosnog izmjenjivaa prikazan je na slici 2. b).

Sl.2. b) Valni oblici napona i struje autonomnog mosnog izmjenjivaa (Objanjenje: Izmjenini izvor moemo shvatiti kao istosmjerni izvor koji periodiki mijenja polaritet napona. Struja izvora moe tei iz izvora ili u izvor. Struja tee iz izvora kada iz + stezaljke izvora izlazi struja u vanjski strujni krug (izvor tjera struju u vanjski strujni krug) tada kaemo da je izvor struje uistinu izvor, odnosno generator elektrine energije. S druge pak strane, struja tee u izvor, ako u + stezaljku izvora ulazi struja iz vanjskog kruga. To znai da u vanjskom krugu postoji izvor veeg napona. U tom sluaju na izvor u stv ari postaje troilo i energija se prenosi u sam izvor. Ukratko: Ako struja tee iz izmjeninog izvora, tada izvor predaje energiju istosmjernom vanjskom krugu ispravljaki reim rada. Ako struja tee u izvor, tada istosmjerni vanjski krug predaje energiju izmjeninom izvoru izmjenjivaki reim rada).

Seminarski rad

2.2.2.Izmjenjivai sa utisnutom strujom Izmjenjivai koji na ulazu imaju istosmjernu struju (izvor istosmjernog napona s prigunicom spojenom u seriju, nazivaju se autonomni izmjenjivai sa utisnutom strujom (engl. current source inverters, CSI). Autonomni izmjenjivai s utisnutim naponom napajaju se iz izvora konstantnog napona, a napon troila je stepeniastoga valnog oblika. Autonomni izmjenjivai utisnutom strujom na svom ulazu imaju izvor konstantne struje. Struja iz izvora konstantne struje efektivno je konstanta neovisno o dogaajima u izmjenjivau u periodu od nekoliko ciklusa njegova rada. U praksi se izmjenjivai s utisnutom strujom napajaju iz istosmjernog izvora preko prigunice velikog induktiviteta (sl.3a.),tako da se promjene napona izmjenjivaa ne mogu dogoditi. Naime, promjene se otklanjaju pod utjecajem Ld(di/dt),ali s malim di/dt, i zato efektivno podravaju realno konstantnu struju napajanja tijekom kratkih perioda. Na slici 3. je prikazana shema spoja i valni oblici napona i struje autonomnog izmjenjivaa sa utisnutom strujom.

Sl.3. Autonomni izmjenjiva s utisnutom strujom: a) naelna shema spoja; b) valni oblici napona i struje

.Autonomni izmjenjivai s utisnutom strujom(engl. autonomuos constant current suorce inverters)na svome izlazu daju stalnu struju promjenljiva smjera, dok oblik i faza napona ovise o karakteru troila(sl.3.b).Ovi izmjenjivai mogu biti jednofazni sa srednjom tokom i mosni , te trofazni mosni. Izmjenjivai sa utisnutom strujom upotrebljavaju se samo u izmjeninim pogonima vrlo velikih snaga, tako da je njihova primjena ograniena.

Seminarski rad

2.2.3. Rezonantni izmjenjivai Rezonantni pretvarai, kao i fazno upravljivi pretvarai ,spajaju istosmjerni sustav s izmjeninim sustavom. Takoer im je zajedniko da je sklopna frekvencija jednaka frekvenciji izmjeninog sustava. Ali, od fazno upravljivih pretvaraa frekvencije se razlikuju u tome to se tokom energije obino upravlja mijenjanjem sklopne frekvencije, a ne mijenjanjem faznog poloaja upravljakih impulsa. Ako su upravljani na taj nain rezonantni pretvarai se mogu upotrijebiti samo ondje gdje energije treba upravljati mijenjanjem istosmjernog napona. Na slici 4. prikazani su odnosi struje i napona rezonantnog izmjenjivaa.

Sl. 4. Strujno-naponski odnosi rezonantnog izmjenjivaa sa strujnim ulazom (utisnutom strujom)

Jedna od primjena rezonantnih izmjenjivaa jest indukcijsko zagrijavanje. Pri toj primjeni rezonantni izmjenjiva napaja svitak izmjeninom strujom. Ova izmjenina struja transformatorskim djelovanjem inducira struju u vodljivom predmetu. Inducirana struja u vodljivom predmetu stvara toplinu i tako ga zagrijava. Sljedea esta primjena rezonantnih izmjenjivaa je u visokofrekvencijskim istosmjernim napajaima koji rade na vrlo visokoj sklopnoj frekvenciji. U takvim istosmjernim napajaima izlazni se izmjenini napon rezonantnog izmjenjivaa najprije pretvara u istosmjerni, a zatim filtrira u svrhu dobivanja istosmjernog napona. Ovakav pristup istosmjernoj pretvorbi naroito je probitaan u izmjenjivaa s transformatorom za galvansko odvajanje, jer u njima ionako treba stvoriti izmjenini meu krug. Seminarski rad 6

Smanjivanje sadraja harmonika napona ili struje na izmjeninim prikljucima je jedan od najteih izazova u projektiranju izmjenjivaa. Harmonici ne samo to smanjuju faktor snage na izmjeninim pristupima ve i smetnjama koje izazivaju u upravljakim sklopovima ometaju rad vlastitog izmjenjivaa ili drugih ureaja. Nadalje, ako izmjenjiva napaja elektromehaniko troilo, kao to je motor harmonici mogu pobuditi mehanike rezonancije i tako uzrokovati akustiku buku troila. U autonomnim izmjenjivau veliinu i djelotvornost filtarskih komponenata odreuju faktori kao to su prihvatljivo priguenje ili fazni pomak osnovnog harmonika. Iz tih se razloga u izmjenjivau obino upravlja sklopkama tako da se ostvari aktivno smanjivanje harmonika. Zato postoje dvije metode. Prva metoda je metoda uklanjanja harmonika kod koje se sklopke upravljaju tako da se uklone odreeni harmonici. Druga metoda je metoda ponitavanja harmonika kod koje se zbrajaju izlazni naponi dvaju ili vie izmjenjivaa tako da se ponite odreeni harmonici. Drugi pristup smanjivanja harmonika jest seljenje harmonika na frekvencije koje su dovoljno visoke da je mogue filtriranje s manjima komponentama. Ta metoda se naziva metoda irinsko-impulsne modulacije (PWM).

Seminarski rad

3.PRIMJENA AUTONOMNIH IZMJENJIVAA

Iz dana u dan primjena autonomnih izmjenjivaa je sve brojnija. U veini primjena izmjenjivaa vano je omoguiti reguliranje izlaznog napona i izlazne frekvencije. Najuobiajenija primjena izmjenjivaa promjenjive frekvencije je za napajanje izmjeninih motora kojima treba regulirati brzine vrtnje. Ti elektromotorni pogoni promjenjive brzine vrtnje upotrebljavaju se za: upravljanje brzinom elektrinih vozila kao to su vlakovi za namjetanje brzine vrtnje crpki i kompresora tako da rade sa najveim moguim stupnjem djelovanja pri promjenjivom optereenju upravljanjem brzinom transportera upravljanje i usklaivanje brzine niza valjaka u proizvodnim operacijama kakve su u ljevaonicama eljeza te kod papirnih i tekstilnih strojeva upravljanje brzinom i pozicijom alatnih strojeva priuvne energetske izvore napajanja, ureaje za neprekidno napajanje izmjeninim i istosmjernim naponom

Ostale primjene izmjenjivaa promjenjive frekvencije ukljuuju sustave za neprekinuto napajanje elektrinom energijom (koji upotrebljavaju akumulatorske baterije za priuvno napajanje elektrinom energijom), sustave rasvjete, sustave klimatizacije, pretvarae frekvencije, prenosive pretvarae i sustave za prilagodbu izmjeninih troila alternativnim izvorima energije(npr. fotonaponski slogovi),u sustavima za indukcijsko zagrijavanje, u izlaznim stupnjevima istosmjernog veleprijenosa,raunalnoj opremi,dizalima na brodu i sl. Budui da je valni oblik izlaznog napona izmjenjivaa nesinusan, u primjeni naponski harmonici imaju znaajan utjecaj na perfomanse cijeloga sustava. Ti se harmonici mogu potisnuti ali cijena raste sa sloenou izmjenjivakog spoja tako da su ekonomski razlozi esto presudni za donoenje odluke. Jedna od bitnijih uloga im je primjena u ureajima za reguliranje brzine izmjeninih motora(asinkronih motora).

Seminarski rad

3.1. REGULIRANJE BRZINE VRTNJE ASINKRONIH MOTORA

Ako izmjenini motor prikljuimo na izvor stalne frekvencije, on e se vrtjeti stalnom brzinom. Zato su se u pogonima koji zahtijevaju promjenjivu brzinu vrtnje nekada rabili samo istosmjerni motori. Upravo autonomni izmjenjivai slue za reguliranje brz inu vrtnje izmjeninih motora to je i pridonijelo da budu najee primjenjivani u elektromotornim pogonima. Reguliranje brzine vrtnje izmjeninih motora najee se ostvaruje s pomou trofaznih izmjenjivaa s utisnutim naponom . U ovim izmjenjivaima izlazni napon ispravljaa filtrira se kondenzatorom, a strujom meu kruga se ne upravlja. Na slici br.5. prikazana je blokovska shema spoja izmjenjivaa za regiliranje brzine vrtnje izmjeninih motora.

Sl. 5.Blokovska shema spoja izmjenjivaa u izmjeninom elektromotornom pogonu

O reguliranim pogonima: RP je elektromotorni pogon koji osigurava rad sa eljenom brzinom neovisno od optereenja, ili precizno pozicioniranje, ili odravanje neke procesne veliine na zadanoj vrijednosti. RP se primjenjuje u sloenim tehnolokim procesima. RP omoguava utedu energije (pumpe, ventilatori, kompresori). RP u perspektivi ima funkciju da zamijeni ne regulirane pogone u veem broju aplikacija, zbog niza prednosti. 9

Seminarski rad

Osnove i princip rada asinkronih motora Asinkroni motori su danas najee upotrebljavani elektriki strojevi. Asinkroni stroj dobio je svoje ime zbog toga, to brzina rotacijskog magnetskog toka i brzina rotora nije ista, kao to je sluaj kod sinkronih strojeva. Na slici 6 prikazan je popreni presjek asinkronog motora.

Sl. 6. Popreni presjek asinkronog motora

. Princip njegovog rada zasniva se na indukcijskom djelovanju izmeu statora i rotora (rotirajuem magnetskom polju).. Rotor nije napajan strujom iz vanjskog izvora (to nije sluaj sa sinkronim motorom). Struje se u rotoru induciraju okretnim poljem statora. Zato se motor esto naziva i indukcijski motor. Na taj nain se postie pretvorba elektrike energije u mehaniku bez elektrikih kontakata na rotirajuem dijelovima stroja. Meutim, asinkroni strojevi imaju znaajan nedostatak teko su upravljivi. Rotor asinkronog stroja prirodno tei da se vrti brzinom okretnog magnetskog polja koje proizvodi stator, pa je brzina vrtnje stroja izrazito ovisna o frekvenciji izvora napajanja. Da bi se bez velikih gubitaka energije mijenjala brzina vrtnje asinkronog stroja neophodno je istovremeno mijenjati i frekvenciju i napon napajanja stroja. Razvoj poluvodike tehnike omoguuje izradu sve jeftinijih ureaja za upravljanje izmjeninim strojevima. Zbog toga asinkroni motori imaju perspektivu u Seminarski rad 10

primjenama i reguliranim pogonima, gdje su do sada primat imali istosmjerni strojevi. Do sada su se izmjenini strojevi (bilo sinkroni ili asinkroni) koristili uglavnom za specifine namjene, uglavnom gdje je primjena istosmjernih neprikladna i nije dozvoljena zbog iskrenja na kolektoru (npr. rad u zapaljivim i eksplozivnim sredinama). Statorski i rotorski namoti asinkronog stroja nainjeni su od vodia uloenih u utore, koji su jednoliko rasporeeni po obodu stroja uz sam zrani raspor. Najee je rotorski namot nainjen od bakrenog ili aluminijskog kaveza. Takvi strojevi nazivaju se asinkronim kaveznim motorima. Takoer se izrauju i strojevi s namotanim svicima na rotoru, iji se zavreci izvode preko kliznih prstenova i spajaju na vanjske otpornike. Takvi strojevi nazivaju se asinkronim klizno kolutnim motorima. Upotreba asinkronog stroja kao generatora takoer je mogua, ali se u praksi rjee susree. Ako je rotorski namot izveden od tapova bakra, mjedi, bronce ili aluminija, koji su s obje strane prstenima kratko spojeni i lii na kavez, tada je to kavezni asinkroni motor (sl.7.), Ili, ako je rotorski namot izveden kao i statorski tj. od svitka koji su spojeni na tri koluta po kojima klize etkice koje slue za spajanje na rotorske otpornike, tada je to klizno kolutni asinkroni motor(sl.8.)

Sl.7.Kavezni asinhroni motor (stator s trofaznim simetrino rasporeenim namotom)

Seminarski rad

11

Sl.8.Klizno kolutni asinkroni motor Princip rada asinkronih motora Prikljuivanjem statorskog primarnog namota na izmjeninu trofaznu mreu kroz trofazni namot protei e trofazna izmjenina struja stvarajui rotirajue magnetsko polje koje rotira sinkronom brzinom ns i zatvara se kroz stator i rotorski sekundarni namot.

ns

60 f1 p
f1 frekvencija struje, p broj pari polova statorskog namota motora.

Okretno magnetsko polje inducira u vodiima rotora napone koji kroz namot rotora tjeraju struje. Interakcijom struja rotora i okretnog mag. polja stvara se sila na vodie rotora koja zakree rotor u smjeru za okretnim poljem. Smjer vrtnje rotacijskog magnetskog polja i smjer kretanja rotora su istovjetni. elimo li promijeniti smjer okretanja rotora, trebamo promijeniti smjer okretanja rotacijskog magnetskog toka zamjenom dviju faza. Brzina rotora n uvijek je manja od sinkrone brzine ns kojom se okree rotacijsko magnetsko polje i ovisna je o teretu na motoru. Rotor ne moe nikada postii sinkronu brzinu vrtnje, a kad bi rotor postigao sinkronu brzinu, ne bi vie bilo razlike brzina izmeu rotacijskog magnetskog toka i rotora i ne bi postojalo presijecanje namota rotora magnetskim silnicama. Zbog toga se ne bi u rotorskom namotu inducirala EMS i ne bi bilo djelovanja mehanikih sila na vodi, te se ne Seminarski rad 12

moe stvoriti moment za rotaciju. Rotor se uvijek okree asinkrono, po emu je ovaj stroj i dobio svoje ime.

Moment asinkronog stroja Moment proizvodi rotacijsko kretanje motora, a rauna se kao posljedica djelovanja sila izmeu statora i rotora. Ove sile nastaju meusobnim djelovanjem magnetskog polja statora i rotorskih struja. Ovisnost momenta i brzine vrtnje asinkronog motora prikazan je na slici 9.

Sl.9.Ovisnost momenta asinhronog motora o brzini vrtnje, odnosno klizanju

Pri klizanju S=0 asinkroni stroj se vrti tono s brzinom okretnog magnetskog polja 1, koja se naziva sinkronom brzinom vrtnje (=s=1). U rotoru se u tom sluaju ne inducira napon i u stacionarnom stanju ne tee rotorska struja pa je moment motora jednak nuli. To je granina toka izmeu motorskog i generatorskog reima rada. Potezni moment odreen je prekretnim momentom i prekretnim klizanjem, i najvei je za Sp=1. Za S=Sp izraz za moment daje iznos prekretnog momenta (M=Mp), a za S=0 moment jednak nuli.

Seminarski rad

13

3.2.REGULIRANJE BRZINE VRTNJE ASINKRONIH MOTORA PROMEJNOM NAPONA I FREKVENCIJE

Pri mijenjanju napona i frekvencije u podruju brzina vrtnje od nule do nazivne brzine nuno je osigurati konstantni magnetski tok u motoru u cilju to vee iskoristivosti motora i time smanjenja disipacije i zagrijavanje motora. Za odravanje stalnog magnetskog toka unutar stroja omjer napona i frekvencije mora biti linearan.Ako je tok stalan ,stalan je i moment motora za zadanu struju statora,odnosno pogon ima konstantnu momentnu karakteristiku.Ovakav nain ostvarivanja stalnog omjera U/f upravljanja temelj je naina rada novih pretvaraa za upravljanje asinhronih motora.Djelovanje iznad sinhrone brzine lako se ostvaruje uz poveanje izlazne frekvencije pretvaraa iznad nazivne frekvencije (50Hz).Stalni tok unutar stroja na niskim frekvencijama moe se ostvariti tako da se napon napajanja motora odrava iznad stalnog omjera U/f,na vrijednostima koje kompenziraju padove napona na otporu statora.Optimalan je onaj napon koji je jednak padu napona IR na statorskom namotu. Stupanj poveanja napona na niskim frekvencijama moe se postaviti pri putanju motora u pogon.Vano je uoiti da bi iznos poveanja napona trebao ovisiti o momentu tereta.(sl.10).U sluaju veeg momenta tereta vea je i struja statora,te stoga i IR treba biti vei.

Sl.10. U/f karakteristike pretvaraa: a) linearna do nazivne brzine; b)tipini magnetski tok u motoru uz linearni omjer U/f; c) preureena s IR kompenziranjem

Seminarski rad

14

3.2.1. Reguliranje brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona Iz momentne karakteristike asinhronog motora moe se zakljuiti da nije mogue regulirati brzinu vrtnje asinhronog motora smanjenjem napona napajanja,jer se uz to javlja i smanjenje klizanja kao posljedica. Mogu se koristiti tiristori u upravljivom spoju kao na slici11.

Sl. 11. Tiristorski pretvara za reguliranje brzine vrtnje asinkronog motora promjenom napona

Srednju vrijednost napona na namotima statora moemo smanjivati promjenom kuta upravljanja tiristora. Obrnuti smjer okretanja motora ostvaruje se uporabom dodatnih tiristora (prikazanih iscrtkano ,s pomou kojih se mijenja redosljed faza prikljuenih na stator motora.Za upravljanje motorima moe se upotrijebiti i polu upravljivi spoj ,ali su valni oblici struje i napona u tom sluaju nesimetrini, te se pojavljuju parni harmonici.Iako reguliranje brzine vrtnje smanjenjem napona ima ogranienja,ipak se primjenjuje jer omoguuje lako startanje kaveznih motora.pri pokretanju izravnim prikljuenjem na izvor napona,motor povue veliku struju pokretanja koja je est puta vea od nazivne struje motora.Primjenom spoja na slici 11. moe se kutom kanjenja upravljanja pri pokretanju smanjiti struja,a nakon toga kutom prednjaenja ubrzati motor uz ogranienje njegove struje.Prednost postupn og poveanja napona za ostvarivanje mekog pokretanja je dvostruka: -struja se odrava u zadanim granicama i -omogueno je reguliranje momenta pri ubrzanju i time sprijeeno trzanje osovine koje bi moglo preopteretiti pokretne dijelove struja.

Seminarski rad

15

3.2.2 Reguliranje brzine vrtnje asinhronih motora promjenom frekvencije

Brzina je vrtnje asinhronim motorima vezana za frekvenciju izvora iz kojeg se napajaju. Mijenjajui frekvenciju,elektromotornom pogonu s asinhronim motorima moe se mijenjati brzina vrtnje u relativno irokom opsegu-slino kao podeavamo li brzinu vrtnje istosmjernom motoru pomou napona.Ipak je za asinhroni motor naelno pitanje podeavanja neto sloenije.Kod istosmjernog motora podeavanog naponom ovisi brzina vrtnje zapravo samo o visini narinutog napona,pri emu se promjenom napona u naelu ne utjee na ostale parametre vane za brzinu vrtnje.Promijeni li se samo frekvencija izvora,asinhronom se motoru mijenja i njegov magnetski tok,pa se bitno utjee na vanjsku karakteristiku motora.To znai da u podeavanju brzine vrtnje asinhronom motoru promjenom frekvencije treba na prikladan nain mijenjati i visinu prikljunog napona elimo li postii odreene mehanike karakteristike motora.Hoemo li npr.sauvati sline vrijednosti karakteristinih momenata pri razliitim brzinama vrtnje,potrebno je sauvati gotovo nepromijenjen magnetski tok,a to znai da se i narinuti napon mora mijenjati proporcionalno frekvenciji kao na sl.12.

Sl.12.Momentne karakteristike AM za razliite frekvencije

Taj primjer podeavanja f = kU odgovara radnim mehanizmima s konstantnima momentom tereta, Mt =konst.(sl. 12.) Meusobna ovisnost napona i frekvencije u podeavanju brzine vrtnje za razliite mehanike karakteristike radnih mehanizama,vidi se iz tablice na sl. 13..Moemo zapaziti da je uz konstantan moment tereta potrebno podeavanje napona Seminarski rad 16

proporcionalno podeavanju frekvencije,pri centrifugalnom karakteru momenta tereta podeavanje napona ide s kvadratom podeavanja frekvencije.

Sl.13. Tablica podeavanja napona: vrijednosti snage i momenta asinhronog motora u podeavanju brzine vrtnje frekvencijom mrea za razne mehanike karakteristike radnog mehanizma-sve za ouvane preopteretivosti motora. U podeavanju brzine vrtnje elektromotornom pogonu s asinhronim motorom promjenom frekvencije osnovni je problem izvor promjenjiva napona i frekvencije. Klasino su rjeenje pretvarai frekvencije, strojevi ili agregati.

Promjena brzine vrtnje u irokom dijapazonu i dobra dinamika pri regulaciji mogu se postii i uz napajanje asinkronog motora iz pretvaraa frekvencije. Pri ovakvom napajanju moe se koristiti kavezni asinkroni motor, koji je konstrukcijski najjednostavniji. Zbog iskoritenja stroja potrebno je magnetski tok odrati konstantnim, pa pri promjeni statorske frekvencije treba mijenjati napon napajanja motora tako da omjer napona i frekvencije statora bude konstantan.

Seminarski rad

17

Sinkrona brzina vrtnje asinkronog motora proporcionalna je izlaznoj frekvenciji pretvaraa, a prekretno klizanje je obrnuto proporcionalno toj frekvenciji. Prekretni moment se ne mijenja jer je omjer statorskog napona i frekvencije konstantan. Razlika sinkrone i prekretne brzine vrtnje pri promjeni frekvencije statora je konstantna: 1-p=(Rr/Lr). Prema tome nagib momentnih karakteristika ostaje nepromijenjen pri promjeni frekvencije statora, tj. momentne karakteristike se pomiu paralelno po apscisnoj osi. Brzina vrtnje moe se podeavati i u praznom hodu (Mt=0). Prilikom optereenja motor uvijek radi s malim klizanjem, pa nema dodatnih gubitaka u rotoru, zbog ega je koeficijent korisnosti velik. Brzina vrtnje asinhronog motora moe se pri tome mijenjati u cijelom podruju bez velikih gubitaka energije. Pretvara frekvencije je u veini sluajeva pretvara s meukrugom, koji se sastoji od mreom voenog usmjerivaa i izmjenjivaa sa prisilnom komutacijom Pretvara se izvodi ili s naponskim ili sa strujnim meukrugom. U naponskom meu krugu koristi se LC filter, a istosmjerni napon meukruga je konstantan ili promjenjiv, ovisno o tipu pretvaraa frekvencije. Pri konstantnom naponu meukruga impulsnim pretvaraem (operom) dobiju se impulsi napona promjenjive irine i frekvencije reda kHz, iz kojih se na izlazu izmjenjivaa dobije izmjenini napon ija se frekvencija osnovnog harmonika moe mijenjati do reda veliine 100 Hz. Amplituda osnovnog harmonika napona mijenja se pri tome s promjenom irine impulsa.

Seminarski rad

18

ZAKLJUAK
Po svemu izgleda da budunost donosi eru automatizacije proces a i cijelih tvornica, s osnovnim elementom jednostavnim trofaznim motorom i irokom primjenom transfiguraciji prikljunog napona. Moe se oekivati da e se princip transformacije mree proiriti na sve one elektromotorne pogone gdje god je potrebna bilo kakva promjena brzine vrtnje. Najvie dananjih tehnikih istraivanja ide u pravcu kombinirane pretvorbe istosmjerne mree pomou tiristora u izmjeninu mreu bilo kakve promjenjive frekvencije. Jeftini izmjenini motori upravljani frekvencijom dobivaju na taj nain regulacijska svojstva istosmjernih motora sa irokim opsegom regulacije tako se postie prikljuak najekonominijeg i najjednostavnijeg motora na najekonominiju mreu ,i to prema stanju dananje tehnike, gotovo bez gubitka zbog transformacije mree. Problem takvog pogona je u visokoj cijeni ventila i regulacijskih ureaja tako reguliranog izvora napajanja. Na tom polju tehnike se ulau velika sredstva u istraivanju. To se ve odraava na podruju tiristora, kojima su se cijene proteklih godina smanjile a poveale tehnike kvalitete.

Seminarski rad

19

Literatura 1.Tomislav Brodi: Osnove energetske elektronike, Zigo Rijeka,2002 2.Nenan Divi: Elektrini strrojevi I i II ,Kamenica D.o.o. Zagreb,2005 3.Berislav Jurkovi: Elektromotorni pogoni, kolska knjiga Zagreb 1987. 4.Doc.dr.sc.Danko Kezi :Energetska elektronika, Skripta ,Pomorski fakultet Split 2000 www.fer.hr www.riteh.hr www.fesb.hr

EQUATION
n

E k Gk U AB
m

k 1 n k 1

Gk
n

a lg
j 1

Ej

a lg
i 1

I i Ri

1 R

1 R1

1 R2
S

1 R3
VISIO
Transformator

AC

Primar

Sekundar

Seminarski rad

20

Contents
NASLOVNICA ................. ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. UVOD ............................... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. 2. AUTONOMNI IZMJENJIVAIERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. 3. PRIMJENA AUTONOMNIH IZMJENJIVAAERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. 4. EQUATION .................. ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED. 5.VISIO ............................. ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.

Seminarski rad

21