NEZAVISNA DRAVA HRVATSKA U razdoblju Drugog svjetskog rata na hrvatskom prostoru stvorena je Nezavisna Drava Hrvatska (NDH).

Suprotno svom imenu, nije bila nimalo nezavisna!, ve" jedna od marionetskih drava Njema#ke i $talije. %roz slijede"a dva &kolska sata upoznat "e& poblie kako je nastala, djelovala i kakva je to drava bila. 'itaj pomno slijede"i tekst, prati upute o kori&tenju udbenika i zemljovida te rje&avaj zadatke na kraju svakog odlomka u svoju biljeni(u 1. RASPAD JUGOSLAVIJE )bog jakog pritiska Njema#ke i te&kog poloaja (bila je sa svih strana osim *r#ke okruena zemljama +rojnog pakta), ,ugoslavija je -..oujka /01/. pristupila +rojnom paktu. U zemlji su izbile estoke demonstra(ije. Samo dva dana kasnije, uz pomo" britanske obavje&tajne slube, grupa #asnika jugoslavenske vojske izvr&ila je vojni udar. Dotada&nja 2vetkovi"34a#ekova vlada je zba#ena i postavljena nova na #elu s generalom Simovi"em. Nasljednika prijestolja, 5etra $$.%ara6or6evi"a, nova je vlada proglasila punoljetnim i ujedno kraljem. Nastoje"i izbje"i napad, nove vlasti nisu izi&le iz +rojnog pakta. Hitlera je ovakav razvoj doga6aja jako iznenadio. Smatraju"i ,ugoslaviju nepouzdanim saveznikom, Hitler je u ve" pripremljen plan napada na *r#ku uklju#io i ,ugoslaviju. +aj dodatak dobio je naziv 5othvat -.!. 7e" 8.travnja /01/. zapo#eo je napad +rojnog pakta na ,ugoslaviju iz svih smjerova ($talije, 9ustrije, 4a6arske, :umunjske, ;ugarske i talijanske 9lbanije). )a svega deset dana zemlja je osvojena, vojska je bila u rasulu, kralj je s ve"inom vlade pobjegao u 7eliku ;ritaniju, te je potpisana kapitula(ija. ,ugoslavija je nestala kao drava, a pojedine njene dijelove me6u sobom su podijelili osvaja#i. 2. USPOSTAVA NDH %ako su Nijem(i uobi#avali stvarati na okupiranim podru#jima tzv. marionetske drave, koje su u pokornosti Njema#koj drali doma"i reimi, odlu#eno je takvu dravu stvoriti $ na tlu Hrvatske, a poznavaju"i prija&nju borbu Hrvata za obnovu svoje dravnosti u okviru ,ugoslavije. Nijem(i su kao najpogodnijeg vo6u istakli 7ladka 4a#eka (predsjednik HSS3a), ali je on odbio. 5ro#itaj 4a#ekovo sje"anje na na#in kako mu je to ponu6eno (str. <0, uta podloga=). 4ussolini je odmah istaknuo usta&e i 5aveli"a kao svoje pouzdane saveznike. Hitler nije u usta&e imao povjerenja, no nije imao izbora. Dana />.travnja /01/. preko :adio3 )agreba je Slavko %vaternik, 5aveli"ev opunomo"enik, objavio progla&enje Nezavisne Drave Hrvatske? Hrvatski narode= ;oja providnost i volja na&eg saveznika, te mukotrpna vi&estoljetna borba hrvatskog naroda i velika portvovnost na&eg poglavnika dr. 9nte 5aveli"a, te usta&kog pokreta u zemlji i inozemstvu odredili su da danas pred dan uskrsnu"a ;ojeg sina uskrsne i na&a Nezavisna Drava Hrvatska.! Sam poglavnik je u )agreb stigao /..travnja na #elu dvjestotinjak usta&a. Slijede"eg dana stvorena je i prva vlada NDH na #elu s 5aveli"em (bio je ujedno i ministar vanjskih poslova). Uz njega su vaniji ministri bili? Slavko %vaternik (zapovjednik vojske), 9ndrija 9rtukovi" (ministar unutra&njih poslova), 4ile ;udak (ministar bogo&tovlja i nastave). NDH su priznale sve zemlje +rojnog pakta, te @panjolska, Danska i Ainska 3. TERITORIJ NDH I RIMSKI UGOVORI

5odru#je NDH i njezine grani(e odredile su Njema#ka $ $talija prema svojim interesima, pa u tome usta&ko vodstvo nije imalo udjela, osim &to je provodilo naredbe. NDH je obuhva"ala podru#je biv&e ;anovine Hrvatske uklju#uju"i #itavo podru#je dana&nje ;iH. 5rema tome, isto#na grani(a je tekla od )emuna (u&"a Save u Dunav) do u&"a Drine $ dalje starom grani(om ;osne $ Srbije. 5romotri teritorij i grani(e na zemljovidu. Dva su osnovna problema u razgrani#enju? s 4a6arskom i $talijom. 4a6arska je nasilno priklju#ila 4e6imurje, ali to vodstvo NDH nikad nije priznalo. $talija je imala posebne zahtjeve, s obzirom da je dovela usta&e na #elo NDH. U svibnju /01/. potpisali su 5aveli" i 4ussolini tzv. :imske ugovore. Njima je odre6eno?
a) Hrvatskoj pripada samo podvelebitski dio obale, obala od Bmi&a do Dubrovnika, te oto(i 5ag, ;ra# i Hvar (vidi zemljovid=), sve ostalo pripaja se $talijiC b) NDH u svom dijelu obalnog prostora ne smije drati nikakvu vojsku ni ratnu mornari(uC () Hrvatska "e postati kraljevina, a kruna je ponu6ena vojvodi od Spoleta, #lanu talijanske vladarske obitelji Savoja (nije nikad ostvareno).

Upravo su :imski ugovori ukazali da NDH potpuno ovisi o Njema#koj i $taliji te da ova drava ne"e ostvariti toliko eljenu hrvatsku slobodu i samostalnost. Stoga je u Hrvatskoj zavladalo veliko nezadovoljstvo, pa su i oni koji su isprva odu&evljeno do#ekali osnivanje NDH sada bili razo#arani, svjesni zavisnosti i sluganskog poloaja NDH. 4. USTROJSTVO DRAVE 5rema obliku vladavine i svim ostalim osobinama NDH je bila diktatorska drava. Na #elu je bio poglavnik, ujedno i predsjednik vlade i ministar unutarnjih poslova dr 9nte 5aveli". Bn je donosio zakone i propise po svojoj volji, a kako nije bilo ni izbora ni ustava ni parlamenta, u 5aveli"evim rukama je bila sva vlast. 5aveli" se nastojao prikazati kao veliki vo6a i osloboditelj, iako je samo poslu&no provodi naredbe iz Njema#ke i $talije.
Uz poglavnika je najvaniji bio *lavni usta&ki stan, skup najmo"nijih usta&kih dunosnika. U NDH je triput sazvan i Hrvatski sabor (u tijeku /01-.), no on nije imao nikakvu vlast i nisu ga #inili demokratski izabrani poslani(i. Bstali dijelovi usta&ke organiza(ije su bili? Usta&ka mlade, Usta&ka vojni(a (usta&ke oruane snage), te Usta&ka nadzorna sluba. NDH je bila podijeljena na -- velike upe, podijeljene na /1/ kotar, a oni pak na 0D< op"ina. 7elike upe su nazvane po povijesnim imenima pojedinih krajeva, npr. 2etina, Dubrava, Hum, 7rhbosna, 7inodol, itd. 5osebno se nastojalo velike upe u ;iH stvoriti tako da se izbri&e dotada&nja grani(a s Hrvatskom. Na #elu su bili veliki upani koje je imenovao poglavnik, te uz njih usta&ki povjereni(i.

5. ORUANE SNAGE Bruane snage NDH #inili su? 3 domobranstvo 3 oruni&tvo 3 usta&ka vojni(a 3 poluvojni#ke postrojbe.
Domobranstvo je bilo redovna vojska NDH, stvorena je obveznom mobiliza(ijom svih mu&kih vojno sposobnih stanovnika NDH. *lavni zapovjednik je bio Slavko %vaternik. 2jelokupno domobranstvo je bilo podijeljeno na /. pukovnija raspore6enih po #itavom teritoriju NDH. Sukladno svom poloaju, NDH je bila duna i vojno pomagati +rojni pakt, pa je jedna hrvatska pukovnija poslana na isto#no boji&te. U bi(i za Staljingrad /01E. ova je pukovnija potpuno uni&tena. Bsnovni zadatak oruni&tva je odravanje reda, mira i sigurnosti u dravi. Dakle, ima ulogu poli(ije, no #inilo je dio oruanih snaga, pa se koristilo i u borbama.

Usta&ka vojni(a je elitni dio vojske (poput SS odreda u Njema#koj) i dio je usta&ke organiza(ije. 'inile su je usta&ke bojne jedini(e raspore6ene &irom NDH. ,edna od najzloglasnijih bojnih je bila tzv. 2rna legija u Sarajevu, #iji su zapovjedni(i bili prvo ,ure Aran(eti", pa :aFael ;oban. +eror i zlo#ine provodio je upravo ovaj dio vojske, zaduen i za upravljanje logorima. 5oluvojne postrojbe bile su 'asna radna sluba za mlade od /. do /< godina, Dravna #asna radna sluba za gra6anstvo, te Narodna za&tita.

6. GOSPODARSKE PRILIKE
Bsnovno obiljeje gospodarstva u NDH je, kao i u politi(i, posvema&nja podre6enost Njema#koj i $taliji. +o se o#ituje na tri na#ina, koja su sasvim is(rpljivala hrvatsko gospodarstvo? /. izvoz! sirovina (rude, drvo, itd.) 3 ovaj izvoz su koristili najvi&e Nijem(i i to u ogromnim koli#inama, a pla"ali nisu gotovo ni&taC -. izvoz radne snage 3 naro#ito u Njema#ku, &to se ve"inom provodilo prisilno, bez sudjelovanja usta&kih vlasti. :adni(i u Njema#koj su dobivali za svoj rad samo hranu i nuni smje&taj. :a#una se da je /011. u Njema#koj bilo oko /<> >>> hrvatskih radnikaC E. izdravanje mnogobrojne njema#ke i talijanske vojske na tlu NDH 3 ogromna nov#ana stavka u budetu NDH. Nov#ana jedini(a je bila kuna kojoj je tijekom rata stalno opadala vrijednost zbog odnosa Nijema(a i +alijana prema NDH kao svojoj koloniji. Givot stanovni&tva je op"enito bio vrlo teak, a glavni je problem bila prehrana.

7. USTAKI REIM 4e6u prvim zakonima u NDH donesene su odredbe o o#uvanju #iste hrvatske na(ije i #istog hrvatskog ivotnog prostora, po uzoru na njema#ke zakone. Najprije se ove odredni(e odnose na nearijsko stanovni&tvo, Gidove i :ome. Bni su ne samo isklju#eni iz javnog ivota, ve" se pri&lo i njihovom biolo&kom uni&tavanju. )a provo6enje ovih zakona ustanovljeni su izvanredni $ prijeki sudovi. Bni ubrzo djeluju $ protiv Srba, ali $ Hrvata protivnih usta&kom reimu, prvenstveno protiv komunista $ #lanova HSS3a. Npr., pod udar prijekih sudova do&li su $ oni koji su slu&ali neprijateljske radio3postaje!, a najmanja kazna je bila tri godine tamni(e. 5osebno je zna#ajno srpsko pitanje, jer je tre"ina stanovni&tva NDH bilo srpske na(ionalnosti. 5rvo je zabranjena upotreba "irili(e, Srbima je ograni#eno kretanje, te kretanje no"u, Srbi su otpu&tani s posla, hap&eni i oduzimana im je imovina. )atim se pristupilo masovnom prisilnom iseljavanju Srba u Srbiju (oko /<> >>>). 7r&eni su pritis(i za prijelaz s pravoslavne na katoli#ku vjeru, ali samo me6u selja(ima. Bd /01-. masovno se srpsko stanovni&tvo otprema u logore? ,adovno kod *ospi"a, Stara *radi&ka, Hoborgrad i dr. *lavni i najve"i je bio logor u ,asenov(u, gdje su vr&ene masovne likvida(ije. +o#an broj rtava nije poznat, a pro(jene su vrlo razli#ite? od D> >>> do preko ->> >>> rtava. 4nogi su Hrvati stradali u usta&kim progonima. tako je 7ladko 4a#ek bio nekoliko mjese(i zato#en u ,asenov(u, a zatim u strogom ku"nom pritvoru do kraja rata. Na nasilja i teror reagirao je i zagreba#ki nadbiskup 9lojzije Stepina(, koji je isprva pozdravio nastanak NDH. Bn je u mnogim prilikama pomagao u sakrivanju i bijegu Gidova i Srba te je osu6ivao katoli#ke sve"enike koji su pomagali usta&ki teror. U mnigm je pismima upozoravao 5aveli"a na ne#ovje#nost usta&kog terora. 8. POKUAJ SPAAVANJA NDH %ada je < rujna /01E. kapituliala $talija, grani(a NDH pomakla se za onoliko koliko je izgubljeno :imskim ugovorima, to#nije na grani(e :apallskog ugovora iz /0-/. 7e" tada je dijelu usta&kih dunosnika postalo jasno da "e +rojni pakt izgubiti rat, te da se opstanak

hrvatske drave moe ostvariti samo prelaskom na stranu saveznika. Stoga je organizirana zavjera na #elu s dva ministra usta&ke vlade, 4ladenom Horkovi"em $ 9ntom 7oki"em. )avjeri se pridruila grupa #lanova vodstva HSS3a (npr. potpredsjednik HSS3a 9ugust %o&uti"), preko kojih se nastojala ostvariti veza sa savezni(ima. 5lan je bio razoruati njema#ke odrede na tlu NDH, svrgavanje 5aveli"a, uspostava vlade HSS3a, te poziv savezni(ima da se iskr(aju na hrvatsko tlo. Ne&to kasnije, kako je rat za Njema#ku bio sve neuspje&niji i njezin slom o#itiji, zavjereni(i su s planom upoznali i samog 5aveli"a. Bn je ak(iju isprva odobravao, a zatim ju je razotkrio Nijem(ima i dao uhapsiti sve zavjerenike. Horkovi" i 7oki" su zato#eni u Hepoglavi, te su u prolje"e /01.., pred sam slom NDH ubijeni po poglavnikovoj naredbi. $stovremeno je sam 5aveli" u zadnjim danima Drugog svjetskog rata poku&ao ostvariti prijelaz NDH u savezni#ki blok, no prekasno. 5o#etkom svibnja /01.. NDH je prestala postojati, 5aveli" je pobjegao napustiv&i vojsku i narod.