Glad algoritma: Software is eating Sarajevo

Robot ovjeku pue za vratom. Malo fali da postanemo viak. Francuski piloti, ameriki vojnici, indijski astronauti, kineski stonoteniseri i obani u Australiji osjeaju kandu tehnolokog napretka. Ba kao i novinarstvo: Vijest o nedavnom kalifornijskom potresu, na portalu Los Angeles Timesa, ispisao je algoritam. Prije nego je Zemlja stala drhtati, breaking news od tri odlomka bio je online. Bauk ili blagoslov?
Agencija Aexea iz Stuttgarta prodaje robot-novinarstvo. U pripremi je prvi automatizirani sportski portal. Rezultati, statistike i lanci na bazi urnalistikog softwearea, za koji bi, iz Sarajeva promatrajui mogli posumnjati kako je ve dospio u ruke ovdanjih redakcija, uzmemo li u obzir inflaciju novosti, recimo, vezanih za bh-sportiste i njihovih, nekad, osam i po poena u porazu protiv Rocketsa. Amerika je korak ispred. Quill iz kue Narrative Science za magazin Forbes svakodnevno generira stranicu iz svijeta financija. Kostur narativa, podatke sa berze, software oblae jezikim mesom iz bezbroj lanaka srodne tematike. Deparoki trik funkcionira, ako je vjerovati vedskom nauniku Christeru Clerwallu (Univerzitet Karlstad), koji je, putem ankete, utvrdio da itatelji uope ne razlikuju ljudske od automatiziranih tekstova. Profesori Erik Brynjolfsson i Andrew McAfee (MIT) predviaju invaziju. Svako drugo radno mjesto visi o koncu, dodaju Frey & Osborne, kolege s Univerziteta u Oxfordu. Maine na zub uzimaju: zubare, vatrogasce, glumce, kuhare, modele i administraciju. Raunovoa raunaru teko moe biti konkurencija. S poveanjem broja automata rast e i razmjena izmeu njih. Veina komunikacije na planeti uskoro e se odvijati izmeu robota.(Poput dinovskog Pacmana, logaritmi jedu radna mjesta) Marc Andreessen, internet pionir (Nescape, Ning, AOL, Facebook), jedan od onih koji cijeli ivot rade kako bi potvrdili vlastita, zapravo tuna, digitalna proroanstva, stoji iza izjave: Software is eating the world. Algoritmi prodiru svijet. Neprecizna teza. iji svijet? Prije e biti da munjevita softverizacija ugroava poziciju tzv. klasinog srednjeg sloja. Roboti e raskuiti onaj dio graanstva to posjeduje taman onoliko koliko je dovoljno da bi sve izgubio. S tim u vezi, moemo rei da je globalna budunost u Bosni i Hercegovini valjano uznapredovala. Ova zemlja se, ustvari, nalazi u postfuturistikoj epohi. Suvie sarkastian pogled? Poptimistino izvrnuto, prodor digitalnih tehnologija na balkansko trite mogao bi znaiti izlaz iz krize. Spas od nas. Kada niko nikome (niti za dobro, niti za loe) ne bude trebao, vor identitarne politike bit e presjeen. Kada nacionalista postane tehnoloki viak, suvinom se ini i njegova nacija. Pitao jednom tako jednoga vrli pitac neki: A gdje nestadoe Srbi, Bonjaci i Hrvati? Pojeo ih software. A kamo odoe demonstranti, novinari i politikanti? Pojeo ih software. A ko je s mape izbrisao sve one kue, zgrade i trne centre? Software. A da prosti, hoe li komplet Sarajevo i Ilidu k vragu odnijeti taj isti software? Nee. Moda e Ilidu. arija e ostati gdje je bila. Sve dok jednog dana, s one strane mrke vode mirne, divovski 3D-printer ne ispljune verziju po svom eifu. http://blogs.dw.de/zapadnibalkon/2014/04/15/11169/