Branka Miloevi Pujo* Hrvoje Radovan**

POMORSKO PRAVO

ISSN 0469-6255 (231-234)

SPRJEAVANJE ONEIENJA MORA PO MARPOL-KONVENCIJI

Marpol Convention for the Prevention of Marine Pollution
UDK347.79(094.2) Struni lanak Professional paper

Saetak U radu autori obrauju oneienje mora s brodova i pravne instrumente za zatitu mora. Tema je rada MARPOL-konvencija kao jedna od najvanijih konvencija u zatiti mora od oneienja svim tvarima koje potjeu s brodova. Konvencija zabranjuje oneienje mora na bilo koji nain - izbacivanjem, isputanjem, pranjenjem, izlijevanjem ili curenjem. U tom smislu sadrava vie tehnikih mjera kojima se ograniuje isputanje tetnih tvari, osobito nafte, i ujedno donosi standarde za izgradnju brodova. Da bi se zadovoljili standardi propisani MARPOL-konvencijom, drava zastave duna je obavljati periodine preglede i izdavati svjedodbe propisane ovom konvencijom. Kljune rijei: oneienje, nafta, tetne tvari, konvencija, svjedobe Summary The authors deal with marine pollution from ships and legal regulations for marine protection. The theme of the paper is Marpol Convention which is one of the most important conventions of sea protection from all substances polluting from ships. The convention prihibits sea pollution in any way by throwing out, releasing, discharging, pouring out or leaking. So, it contains a number of technical measures by which discharging of harmful substances is restricted, especially oil. At the same time it lays down standards for shipbuilding. To meet the standards regulated by Marpol-convention the flag country should perform periodical surveys and issue certificates laid down by this convention.
* prof. dr. sc. Branka Miloevi Pujo, Sveuilite u Dubrovniku, mentorica ** Hrvoje Radovan, diplomant na Odjelu za pomorstvo, Sveuilite u Dubrovniku

Key words: pollution, convention, certificate.

oil,

harmful

substances,

1. Uvod
Introduction
Oko 71 % Zemljine povrine prekriveno je morem. Svjetsko je more pokreta mnogih biolokih i fizikih dogaanja na Zemlji pa je i njezina budunost povezana s oceanima i zbivanjima u njima i oko njih. Znaenje je mora viestruko i moe se promatrati s razliitih stajalita - ponajprije kao izvor ivota, s obzirom na to to je more najvei opskrbljiva kisikom. Oko 60% svjetskog stanovnitva ivi na obali, to je pokazatelj upuenosti ljudi na more i njegove vanosti jo od razdoblja velikih geografskih otkria, zato ga je potrebno tititi od svih opasnosti. Najvidljivije i najpoznatije je zasigurno oneienje mora uzrokovano izlijevanjem nafte. Uinci su takvih nezgoda esto katastrofalni i dugotrajni. Primjerice, bioloke posljedice izlijevanja nafte iz tankera Prestige ispred panjolske obale 2002. godine izazvale su pomor ribe u razmjerima ekoloke katastrofe. to znai nafta u moru, jasno ilustriraju sljedei podaci: samo 8 g nafte dovoljno je da oneisti kubini metar mora. Kubini metar isputene nafte iscrpljuje kisik iz 400.000 m3 mora. Unato tomu, oneienje ove vrste ipak je manji dio ukupnog oneiivanja mora, od kojega 80% uzrokuju aktivnosti na kopnu. Najugroenije su obalne vode i sva zatvorena mora, u kojima su procesi mijeanja morske vode usporeni. injenica je, meutim, da nema dijela ocean koji nije pod izravnim ili neizravnim ovjekovim negativnim utjecajem. Radi potrebe zatite u prvom redu ljudskih ivota na moru a zatim i morskog okolia u cjelini, osnovana je Meunarodna pomorska organizacija - IMO. Pod okriljem IMOa, tj. njegova odbora za zatitu morskog okolia, donesen je vei broj meunarodnih konvencija. Svakako, jedna je od najvanijih MARPOL-konvencija.

"Nae more" 52(5-6)/2005.

231

B. Miloevi Pujo, H. Radovan: Sprjeavanje oneienja

(231-234)

2. MARPOL-konvencija 1973./1978.
The 1973./1978. Marpol Convention
Oneienje mora naftom prepoznato je kao veliki ekoloki problem ve u prvoj polovici 20. stoljea. Ve u to doba mnoge su zemlje poele donositi nacionalne propise kako bi mogle nadzirati prekrcaj nafte u svojim teritorijalnim vodama. Meutim, prva konvencija koja se odnosila na sprjeavanje oneienja mora naftom donesena je 1954. godine. Njome su uspostavljene zabranjene zone koje su sezale najmanje 50 nautikih milja od najblie obale i u kojima je bilo zabranjeno izbacivati naftu ili njezinu mjeavinu s vie od 100 dijelova nafte na milijun. Iako se ta konvencija bavila oneienjem mora naftom, rastue trite i daljnji razvoj zahtijevao je nove mjere zatite. Kao motiv za tu aktivnost meunarodne zajednice bila je i havarija tankera Torry Canyon, koji se 1967. godine nasukao na ulasku u engleski kanal. Nakon te havarije doneseno je nekoliko konvencija, meu kojima i 1973. MARPOL-konvencija (International Convention for the Prevention of Pollution from Ships). Na meunarodnoj konferenciji o sigurnosti tankera odranoj u Londonu 1978. donesen je Protokol koji ini sastavni dio MARPOL-konvencije. Za razliku od konvencije iz 1954., koja regulira sprjeavanje oneienja mora naftom, MARPOL-konvencija regulira sprjeavanje oneienja svim tetnim tvarima koje se s brodova isputaju ili izbacuju, namjerno ili sluajno. MARPOL-konvencija se stalno mijenja i dopunjuje. Novosti koje se u tekstu unose, gotovo svake godine, vie ne moraju ekati ratifikaciju drava. Te novosti automatski stupaju na snagu godinu dana nakon odluke IMOa, osim ako im se izriito ne usprotivi treina drava koje posjeduju barem polovicu svjetske tonae. Osim osnovnoga teksta ova konvencija sadrava est priloga. Prilog I. Pravila o sprjeavanju oneienja naftom. Prilog II. Pravila za kontrolu oneienja tekuim tvarima koje se prevoze tankerima. Prilog III. Pravila o sprjeavanju oneienja tetnim tvarima u pakiranom obliku. Prilog IV. Pravila o sprjeavanju oneienja fekalijama s brodova. Prilog V. Pravila o sprjeavanju oneienja otpacima s brodova. Prilog VI. Pravila o sprjeavanju oneienja s brodova posredno zrakom, emisijom sumporova i duikova oksida. Konvencija odreuje i posebna podruja za koja je potrebna posebna zatita s obzirom na njihovu ekoloku osjetljivost. U posebna podruja ubrajaju se: Sredozemlje, Baltiko more, Crno i Crveno more, Arapski zaljev, Sjeverno more i ire podruje Kariba. Od ovako stroge zabrane Konvencija ipak odstupa, doputajui tankerima manja isputanja, ali uz sljedee uvjete: milja, 232 brod se mora nalaziti izvan posebnih podruja, od obale mora biti udaljen najmanje 50 nautikih mora biti u vonji,

brzina isputanja ne smije biti vea od 30 l na 1 nautiku milju, brod mora imati ureaje kojima se kontrolira koliina i brzina isputanja. Prema MARPOL-konvenciji tankeri moraju imati strogo odvojeni vodeni balast od uljnog tereta. Ukrcavanje vodenog balasta u tankove za teret doputa se samo u iznimnim okolnostima kad operacije posebne prirode na uljnom tankeru ine to neizbjenim. Za smjetaj otpadnih ulja i zauljenih tekuina brod mora imati dovoljan broj namjenskih tankova (slop tanks). Sve operacije na uljnom tankeru treba biljeiti u brodskim knjigama koje se na tankerima moraju voditi. Osim brodskih knjiga koje svaki brod mora imati, prema MARPOL-konvenciji, na brodovima se jo vode: knjiga ulja, knjiga smea, plan za rukovanje smeem, brodski plan pri pojavi oneienja.

3. Knjiga ulja
Oil Record Book
Prema Konvenciji svaki tanker od 150 BRTa ili vei ima obvezu voenja knjige ulja. Za hrvatske brodove nju izdaje Hrvatski registar brodova, sukladno pravilu 20. Priloga I. MARPOL-konvencije. Na tankeru za prijevoz ulja dvije su knjige ulja. Prvu od njih vodi osoblje stroja i u nju se unose podaci o ukrcanom i utroenom gorivu i mazivu, o stanju kaljua, strojarnice i o postupcima s otpadnim uljima. Drugu knjigu vodi osoblje palube i u nju se unose podaci o ukrcanom teretu, o razmjetaju tog tereta po tankovima, o njegovu premjetaju i iskrcaju. Za iskrcaj zauljenih voda svaki brod ima posebni cjevovod, na oba brodska boka. Cjevovod zavrava standardnim prikljukom za isputanje ulja, smjetenim na mjestu lako dostupnom za spajanje obalnih savitljivih cijevi. Svaki iskrcaj zauljenih voda iz brodskog tanka mora biti upisan u knjigu o uljima uz priloenu potvrdu o iskrcanom ulju. Knjiga i potvrda o iskrcaju zauljenih voda i prljavog ulja treba biti u svakom trenutku dostupna pregledima lukih vlasti. U knjigu ulja upisuju se koliina ukrcanoga goriva i maziva i koliina taloga u talonom tanku u luci dolaska i u luci odlaska broda. U sluajevima kad se podaci o potronji goriva i o ostatku taloga ne slau s podacima u knjizi, brod plaa kaznu prigodom lukih pregleda.

4. Brodski plan pri pojavi oneienja

Shipboard Pollution Emergency Plan
Svaki tanker od 150 BRTa ili vei i svaki brod od 400 BRTa ili vei moraju imati Brodski plan u sluaju opasnosti od oneienja uljem SOPER (Shipboard Oil Pollution Emergency Plan). Plan mora sadravati sve podatke i radne naputke to su propisani uputama IMOa. Sadraj brodskog plana ne moe se mijenjati bez suglasnosti mjerodavnih tijela u dravi. Pri tome dunost je zapovjednika broda da

"Nae more" 52(5-6)/2005.

B. Miloevi Pujo, H. Radovan: Sprjeavanje oneienja posadu estim vjebama osposobi za odgovarajue akcije prije svega da bi djelotvorno sprijeila izlijevanje ulja ili veu tetu. Sve takve vjebe potrebno je unijeti u brodski dnevnik i posebne kontrolne liste, koje se redovito jedanput mjeseno dostavljaju u sjedite brodara. Svaki lan posade detaljno se upoznaje s brodskim planom i dunostima pojavi li se oneienje. Radi pravodobne i uinkovite pomoi, u brodarskim se poduzeima uvode slube sigurnosti koje su brodovima telefonski dostupne 24 sata na dan. Brodski je plan napisan dvojezino, na hrvatskom i engleskom jeziku.

(231-234)

12 i vie milja, oznauje zelenom bojom. Bijelom bojom obiljeava se smee namijenjeno spaljivanju u brodskom spaljivau za smee. U brodskoj kuhinji, salonima za posadu i meupalubljima postavljaju se naljepnice ispisane na jeziku posade i engleskom jeziku, sukladno pravilu o odlaganju smea na moru (Dodatak 5. Konvencije).

6. Brodske svjedodbe prema MARPOL-konvenciji

Marpol Convention Ship Certificates
Da bi se osiguralo da brodovi udovoljavaju tehnikim standardima propisanima MARPOL-konvencijom, drava zastave mora na temelju njih provoditi inspekcijski nadzor i izdavati potrebne svjedodbe. Svjedodba to ju je izdala jedna drava ugovornica bit e valjana i na podruju druge drave ugovornice. Osim ovlatenosti drave zastave i drava luke ima pravo inspekcijskog nadzora kad strani brod ue u njezinu luku. Drava luke ima pravo pokretati postupak pri povredama odredaba Konvencije koje su se dogodile na podruju njezinih obalnih voda. Neke od vanijih svjedodaba izdane prema MARPOL-konvenciji jesu:

5. Knjiga smea
Garbage Record Book
Sukladno pravilu 9. Priloga V. MARPOL-konvencije, svako isputanje ili spaljivanje smea mora se zapisati u knjigu o smeu (Garbage Record Book). Knjigu mora imati svaki brod vei od 400 BRTa; izdaje ju i ovjerovljuje za nae brodare Hrvatski registar brodova. Smeem se smatraju svi otpaci vezani uz prehranu, ivot i rad na brodu, osim svjee ribe i njezinih ostataka. Smeem se ne smatraju ulje, sanitarne vode ili tetne tekue tvari; ono je razvrstano u pet kategorija: plastika, plutajue daske i ambalaa,

usitnjeni proizvodi od papira, krpe, staklo, metal, boce, posude i dr., otpaci hrane, pepeo.

6.1. Meunarodna svjedodba o sprjeavanju oneienja uljem IOPP

The International Oil Pollution Prevention Certificate Svjedodbom se posvjedouje da je brod pregledan sukladno pravilu 4. Priloga I. MARPOL-konvencije i da je pregledom utvreno kako struktura, oprema, sustavi, ugraeni dijelovi, razmjetaj ureaja i opreme - u svakom pogledu zadovoljavaju, te da brod udovoljava zahtjevima Priloga I. Konvencije. U dodatku svjedodbe nalaze se detaljni opisi opreme i ureaja za sprjeavanje oneienja. Podaci se odnose na tip ureaja za filtriranje ulja s ureajem za upozorenje i ureajem za automatsko zaustavljanje ako ureaj ne radi na 15 ppm (parts per million). Valjanost je svjedodbe pet godina. Svake godine obavljaju se redoviti pregledi i oni se unose na poleinu svjedodbe.

Uz knjigu je potrebno drati pohranjene i priznanice o predanom smeu u lukama. Priznanica treba sadravati popis osoba ili organizacija koje su smee prihvatile, uz navedenu koliinu i vrstu. Te se potvrde uvaju uz knjigu o smeu najmanje dvije godine, kako bi u svakom trenutku bile dostupne za pregled lukim vlastima Pri spaljivanju plastike i najlona na brodu, ostatke pepela nije doputeno izbacivati u more, ve ga treba po dolasku u prvu luku predati odgovarajuim slubama.

5.1. Plan za rukovanje smeem

Garbage handling Plan Sukladno pravilu 9.2. Dodatka V. MARPOL-konvencije, svaki brod vei od 400 BRT mora imati Plan za rukovanje smeem. Plan sadrava postupke za skupljanje, odlaganje i tretiranje razliitih vrsta smea. Detaljno su odreene osobe odgovorne za pravilnu primjenu plana. Smee se svrstava u spremnike koji trebaju biti odgovarajue oznaeni. Spremnik za smee koje je zabranjeno odlagati u more, obojen je crvenom bojom; ono se moe spaljivati ako ima ureaj za spaljivanje - u protivnom, mora se uvati do dolaska u luku, gdje se predaje za to zaduenim lukim slubama. Za predano smee izdaje se odgovarajua potvrda. Crnom bojom oznauje se spremnik za smee koje je doputeno odlagati na udaljenosti od obale veoj od 25 milja, dok se ono koje se moe odlagati na udaljenosti od

6.2. Svjedodba o sprjeavanju oneienja fekalijama

The Sewage Pollution Prevention Certificate Svjedoba se izdaje u skladu s Pravilom IV. MARPOL-a i njome se posvjedouje da su ureaji i oprema za rad s fekalijama pregledani i ispitani te da udovoljavaju zahtjevima tehnikih pravila Hrvatskog registra brodova. U svjedodbi se nalazi detaljni opis ureaja, ime proizvoaa i pozicija i kapacitet sabirnog tanka. Za iskrcaj fekalija cjevovod mora biti opremljen meunarodnom prikljunicom; ona je predviena za spoj cijevi najveeg unutarnjeg promjera od 125 mm i mora

"Nae more" 52(5-6)/2005.

233

B. Miloevi Pujo, H. Radovan: Sprjeavanje oneienja biti od elika ili nekoga drugog jednakovrijednog materijala. Valjanost je svjedodbi pet godina. Ureaj i oprema podlijeu redovitom godinjem pregledu.

(231-234)

Nakon havarije tankera Erika u prosincu 1999., Europska je komisija predloila, a Europski parlament prihvatio, paket mjera pod nazivom ERIKA I. Mjere se odnose na postroenje inspekcijskog nadzora u dravi luke i na publiciranje takozvanih crnih lista brodova koji ne udovoljavaju meunarodnim standardima sigurnosti. Nakon toga donesen je i novi paket mjera, ERIKA II., kojim je elaboriran razvoj sustava za nadzor plovidbe, sustava javljanja brodova, a predviena je i revizija sustava naknade tete zbog nastalog oneienja. Havarija broda Prestige utjecala je na donoenje paketa mjera Prestige, to prije svega sadrava prijedloge za ubrzanu primjenu mjera iz paketa Erika, a ujedno sadrava i neke nove zahtjeve. Jedna od mjera, ve i u paketu Erika, jest iskljuenje iz plovidbe tankera bez dvostruke oplate. Prema tim mjerama tankeri bez dvostruke oplate trebali bi se iskljuiti iz plovidbe u europskim vodama najkasnije do 2015. godine. Druga mjera, u paketu Erika, potvrena paketom Prestige, jest pojaani inspekcijski nadzor nad brodovima prema EU direktivi o nadzoru drave luke. Jednako tako predviene su i kaznene sankcije protiv osoba koje namjerno, ili krajnjom nebrigom, prouzroe ekoloku tetu.

6.3. Svjedodba o sprjeavanju oneienja smeem

The Garbage Prevention Certificate Svjedoba se izdaje u skladu s odredbama Aneksa V. MARPOL-a i sadrava detaljni opis ureaja za postupak sa smeem, kao to je opis ureaja, ime proizvoaa, opis sabirnog tanka za smee i smjetaj tankova. Valjanost je svjedobi pet godina, a ureaj i oprema podloni su redovitim godinjim pregledima.

7. Umjesto zakljuka
To be concluded
Radi uvida u katastrofalne posljedice to ih havarije tankera imaju na morski okoli, navest emo kronoloki neke od najveih kojih se posljedice na morski okoli osjeaju jo i danas: - 1978. nasukao se tanker Amoco Cadiz, pri emu je oneieno 200 km obala Bretanje u Francuskoj, - 1979. u sudaru brodova Atlantic Empress i Aegaen Captain pored Trinidada i Tobaga, iscurilo je 257.000 tona nafte, - 1983. iz panjolskog tankera Castillo de Bellver kraj obale june Afrike isputeno je 239.000 tona nafte, - 1989. ameriki tanker Exxon Valdez nasukao se kraj obala Aljaske i ispustio 36.000 tona nafte, - 1992. pokraj obala panjolske pokrajine Galicije nasukao se i prepolovio grki tanker Aegaen sea, iz kojeg se izlilo vie od 70.000 tona nafte, - 1993. pokraj obala Shetlandskog otoja u Velikoj Britaniji nasukao se tanker Braer i iz njega se izlilo oko 85.000 tona nafte, - 1994. u Arapsko more iscurilo je 16.000 tona sirove nafte nakon sudara panamskog tankera Seki s tankerom Baynunah iz Emirata, - 1996. tanker Sea Empress, koji je plovio pod zastavom Liberije, nasukao se pokraj obala Walesa u V. Britaniji oneistivi more s 40.000 tona nafte, - 1997. u Japanskom moru prepolovio se ruski tanker Nahodka s 19.000 tona nafte, - 1999. pokraj francuske obale u Bretanji prepolovio se i potonuo malteki tanker Erika s 25.000 tona nafte, - 2001. podruje otoja Galapagos oneistio je ekvadorski tanker Jessica s oko 650 tona goriva, - 2002. havarija Prestigea posljednja je u nizu ekolokih katastrofa; naime, 26-godinji tanker bahamske zastave, prevozei 77.000 tona nafte, imao je havariju oko 130 milja od obala Galicije.

8. Literatura
References
1. Ivo Grabovac, Hrvatsko pomorsko pravo i meunarodne konvencije, Split, 1995. 2. Olivera LonariHorvat, okolia, Zagreb, 1998. Osnovna prava

3. Branka Miloevi, Morski prostori i njihova zatita, Veleuilite u Dubrovniku, 1999. 4. Maja Seri, Meunarodnopravna morskog okolia, Zagreb, 2003. zatita

5. Pomorski zbornik, Pomorski fakultet Sveuilita u Rijeci, god. 40, Rijeka, 2002. 6. ISM pravila o sigurnom upravljanju brodova brodarske tvrtke Atlantska plovidba, izdana 21. srpnja 1997. 7. Memorandum Understanding on Port State Control, 1994., Jadranski zavod HAZU 8. Internet stranice: www.imo.org www.marpol.com www.mmtpr.com www.poslovniforum.hr www.porthauthority.hr www.novilist.hr Rukopis primljen: 10.11.2005.

234

"Nae more" 52(5-6)/2005.