EG GRUPA 1 , biogeografski, klimatski, pejzani 1. Vapnenaki boksit u svijetu? Nalaze se u mediteranskoj regiji, u Fran uskoj, !

r"atskoj, Gr#koj, $taliji, %a&arskoj, Rusiji i drugim zemljama bi"'eg (((R ) a 2. Naftne rafinerije u RH ? Rijeka, (isak i (la"onski *rod 3. Koji kontinent iza Europe najvie zarauje u turiz u? (je"erna Amerika !. Koja rijeka u RH "ije#i svoji toko o$e prevoziti teke terete? +una" %. Koji proizvo&i osi esa i vune se jo &obivaju u stoarstvu? mlijeko i mlje#ne prera&e"ine, koa, jaja, mast, krzno, perje , rogo"i i dr,, '. ( koji pokrajina a u )panjo#skoj se proizvo&i vino? -alen ija, %alaga. #u"ena "rsta ali ante/ *. Koje vrste u a raz#ikuje o? a, 'ume iz tropsko ) ek"atorijalnog pojasa b, suptropske 'ume , zimi zelene 'ume.monsunske/ koje ljeti gube li'0e d, 'ume "azdazeleni1 t"rdi1 li'0ara e, ljeti zelene 'ume koje zimi gube li'0e f, #etinarske 'ume .umjereni1 i 1ladni1 klima/ +. ,vije ko er"ija#ne vrste &u-ana? ameri#ki ili "irdinijski du1an 1rak .. Koje vrste kauuka u tr/ovini i proizvo&nji raz#ikuje o? prirodni sinteti#ki i regenerirani kau#uk 10. Koje vrste &u-ana i a o u RH? orijentalni poluorijentalni 11. 1re&njes#avonski /ra&ovi? Poega, (la"onski *rod, No"a Gradi'ka 12. 2r/aniza"ija za kavu? %e&unarodni sporazum o ka"i .$23/ ) 1454, sklopljen je sporazum izme&u naj"e#i1 s"jetski1 proiz"o&a#a ka"e kako bi za'titili s"oje interese i ne bi dopustili pad ijene,6emlje7 potpisni e o"og sporazuma8 *razil, 9ostarika, 9olumbija, 9uba, +ominikanska Republika, Ek"ador, (al"ador, *i"'a fran usko ) afri#ka zajedni a, G"atemala, 1aiti, !onduras, %eksiko, Nikarag"a, Panama, Portugal i -enezuela 13. 3uka u u#azu i iz#azu 4ana sko/ kana#a 51ueski kana#6? Panamski kanal ) po#inje usta"ama u lu i 2olon .na Atlantiku/ i za"r'a"a kod luke *alboa .na Pa ifiku/ (ueski kanal ) najzna#ajnije luke .na ulazu u (uez/ su Port (aid, Port :eu7jik i (uez .na izlazu u 2r"eno more/ 1!. )to uzrokuje sta#ne vjetrove? Nastaju kao posljedi a rota ije 6emlje i nagnutosti 6emljine osi 1%. (nutarnji pro et? Pod pojmom unutarnjeg prometa razumije"a se promet unutar jedne dra"e, a moe se od"ijati unutar jedne regije, na poljopri"rednim dobrima, industrijskim bazenima i sli#no Gradski promet se od"ija unutar jedne urbane jerline , prigradski po"ezuje prigradska naselja s urbanim sjedi'tem, a pod me&ugradskim razumije"a se promet izme&u pojedini1 naselja unutar odre&eni1 naselja unutar odre&enog prostora, 1'. 7ri razine $e#jezni"e? a, u razini . u "e0ini zemalja s"ijeta/ b, izdignuti tip .obi#no u "e0im gradskim aglomera ijama/ , podzemni tip .ugla"nom u rsz"ijenim zemljama i u "elikim metropolama/ 1*. Vo&e na kopnu? a, teku0i e .poto i, rijeke/ b, staja#i e .jezera, bare/

, podzemne "ode 1+. 8orja na /rani"i sa 1#ovenijo ? ;i0arija, (nijenik, <umbera#ka gora i %a eljska gora 1.. Vrste aja koje &o#aze na svjetsko tr$ite? a, rni #aj ) proiz"odi se u $ndiji i =ri >anki, $ndoneziji i $ndokineskom poluotoku b, zeleni #aj ) naj"i'e se uzgaja u 9ini i ?apanu , polufermentirani #aj ) proiz"odi se prteno na Formozi .:aj"an/ d, briketirani #aj 20. 9e #je proizvoai sintetiko/ kauuka? (A+, ?apan, Rusija, Fran uska, Njema#ka @1, Proiz"o&a#i nafte u (je"ernoj Afri iA >ibija, Alir i Egipat 22. Koje #istopa&no &rve:e se koristi u in&ustriji? !rast, buk"a i ja"or 23. ,vije u#jari"e koje se najvie proizvo&e u RH? (oja, sun okret, maslina pa uljana repi a 2!. Kako &je#i o #inijsku p#ovi&bu pre a vrsti robe? a, putni#ku b, putni#ko ) teretnu , teretnu 2%. 9ato na Hrvatski p#anina a nije razvijen zi ski turiza ? 6bog blizine %editerana te mije'anja kontinentalne i mediteranske klime , na naj"e0em djelu Gorskog kotara.osim na naj"i'im planinama/ snjeg se zadra"a "rlo kratko, 2'. Vrste turiz a pre a vre enu trajanja? bora"i'ni turizam ."eliki/ ekskurzijski i izletni#ki turizam .mali/ 2*. ( koji je europski pokrajina a razvijena eta#ur/ija? U "elikim lukama do koji1 se ugljen i ruda do"oze jeftinim morskim putem npr, u Napulju, Geno"i i :arantu u $taliji, U Ne7 astleu u -*, kraj +unkerBua u Fran uskoj 2+. )to prevoze tra peri; a to tankeri? tramperi ) itari e, razno"rsne rude, dr"o, ugljen, i druge siro"ine, ugla"nom CjeftinijuD robu tankeri ) su brodo"i za prije"oz teku0eg tereta 2.. )to prevozi o u bro&ovi a na jenjeni a za prijevoz spe"ija#ni- tereta? slue za prije"oz8 automobila, ementa, 'e0era, te imamo spe ijalne teglja#e, brodo"e 1ladnja#e i dr, 30. Kakve u e uspijevaju u suptropski i e&iteranski k#i a a i koje su vrste ko er"ija#no iskoristive? U suptropskim i mediteranskim klimama uspije"aju lo"oraste 'ume .u "lanijim prostorima/ ili zimzelene 'ume . u su1im klimama/ gdje su komer ijalno iskoristi"i edar,#empres i 1rast plutnjak 31. Koje vrste riba raz#ikuje o? a, bentonske ribe .sa 'elfo"a/ bakalar, ra'iren u sje"ernom djelu Antlantika i uz Aljasku b, pelagijalne ribe .sle& ) 1aringa/ koje i"e na ot"orenom moru, ali dolaze i na 'elfo"e

EG grupa @ 1, =to je udolinaA Udolina je izraena udubina bez "odenog toka @, Pomorsko tri'te ) definirajA mjesta gdje se nudi i potrauje brodski prostor E, F osno"na tipa sto#arenjaA nomadsko ili luta#ko sto#arenje G polunomadsko sto#arenjeG dopunsko sto#arenjeG komer ijalizirano spe ijalizirano sto#arst"o F, +"a alotropska fosfata i modifikataA bijeli .ili uti/ i r"eni.ili amorfni/ fosfor 5, :ropske uljari e palme uljari e H, 9oji se indstrijski proiz"odi dobiju od kakao masla aA razli#iti kozmeti#ki proiz"odi a upotreblja"a se i u farma eutskoj industriji I, =to je pseudourbaniza ijaA

grad se toliko 'iri da obu1"ati i okolna seoska naselja s "elikim brojem radni#kog odnosno neagrarnog stano"ni't"a koje tako postaje gradsko stano"ni't"o bez promjene bora"ka J, :ko uzgaja zeleni i rni #ajA zeleni #aj se naj"i'e uzgaja u 9ini i ?apanu , rni #aj u $ndiji i =ri >anki, i na $ndokineskom poluotoku 4, 9oji obla i donose ki'uA N$%*U($ tamni i gusti obla i 1K, U kojoj se industriji koristi JK L koeA U izradi obu0e se koristi JKL koe 11, 3bli i inka i inko"e rudeA ink se dobi"a iz inko"i1 ruda , najra'ireniji je sfalerit i smitsonit 1@, Najupotreblji"ija rudaA eljezna ruda 1E, -rste plo"idbe prema kretanju plo"ilaA obalna plo"idba .kretanje brodo"a ?adranskim morem, (redozemljem, r"enim morem2rnim ili Azo"skim morem/ i dugu o eansku plo"idbu.s"a mora i o eani s"ijeta/ 1F, 9oje su sje"ernoafri#ke zemlje najposje#enije i imaju naj"e0i udio turizmaA Egipat :unis i %aroko 15, 6a 'to se koristi lanena "lakna, a za 'to laneno sjemeA lanena "lakna ) slue za izradu #"rsti1 i otporni1 tkanina .kona , mrea i dr/ , a sjeme lana slui za dobi"anje lanenog ulja, 1H, =to je stopa akti"nosti stano"ni't"aA 1I, Podru#ja fli'a u R!A 1J, Gdje se nalazi RisnjakA 14, 9oji su antropogeni faktori u turizmuA @K, =to je redistributi"na popula ijska politikaA @1, 9oja su najpo"oljnija podru#ja insola ijeA @@, Naj"e#i proiz"o&a# p'eni eA @E, Pojase"i p'eni eA @F, (loena uz"isina sloeni1 dimenzija @5, =to se dobi"a od sumporne kiselineA @H, Naj"aniji proiz"od sumporne kiselineA @I, +"a naj"e0a proiz"o&a#a i iz"oznika kamenog i sme&eg ugljena u s"ijetuA @J, -rste jezera prema poloaju tlaA @4, 9ako djelimo stijeneA EK, Na kojem je kontinentu maksimalna iskori'tenosst 1idropoten ijalaA E1, 9oji je me&uprodukt aluminija dobi"enog iz boksitaA E@, 3d koji1 se stjena dobi"a lapor i u kojoj industriji se primjenjujeA EE, 6a'to su s1elfo"i po"oljni za uzgoj i izlo" ribeA EF, 9ak"a je to ekstrakti"na industrija a kak"a je to prera&i"a#ka industrijaA E5, Naj"anija naftna polja u R!A EH, Naj"anija isto#noeuropska nalazi'ta nafte.bez Rusije/A EI, Gradnja 1idroenergetski1 susta"a je relati"no skup pot1"at ) za'toA EJ, Naj"e0i proiz"o&a#i 1idroenergije danas su ugla"nom raz"ijene zemlje, kojeA E4, =to nazi"amo lista#ama a 'to #etinja#eA FK, Prostori lista#a i #etinja#a u R! su8 EG grupa E 1, @, E, F, 5, H, 9ako nazi"amo sloene uz"isine "eliki1 dimenzija s "i'e manji1 jelinaA =to su kotlineA 3bla i koji donose ki'uA ?edini e za lokalnu samoupra"u u R!A Naj"e0a plo"na rijeka u AustralijiA 6a 'to se koriste "lakna juteA

I, U kojoj se industriji koristi manganA J, =to se moe pre"oziti je"o"odimaA 4, Pseudourbaniza ijaA 1K, 9oji kontinent ima naj"i'e 1idropoten ijalaA 11, Fli'na tlaA >okaliteti u R!A 1@, <upanije u 1r"atskoj s naj"e0im izlo"om ribeA 1E, (olin, 3mi', Pula, 9oroma#no, Umag, Na'i e su grado"i poznati po kojoj industrijiA 1F, $znad 5KKm nadmorske "isine i"i K,5 L ukupnog stano"ni't"a !r"atske,U kojem gradu na toj "isini i"i naj"i'e ljudiA 15, Pradomo"ina kukuruzaA 1H, 9oji se proiz"odi dobi"aju od kakao masla aA 1I, 9oje siro"ine se koriste za izradu plastikeA 1J, 6emlje u Europi s naj"e0om potro'njom u turizmuA 14, 9oji je naj"e0i s"jetski iz"oznik zemnog plinaA @K, 6emlje ?une Amerike s naj"e0im pri1odom od turizmaA @1, 9oja ruda se dobi"a za dobi"anje aluminijaA @@, U kojoj upaniji je smje'ten 9opa#ki ritA @E, Najzna#ajniji oblik sto'arst"aA @F, Promet prema na#inu organiza ijeA @5, Antropogeni #imbeni i .turisti#ke/ ponudeA @H, Na #emu se temelji regionaliza ijaA @I, =to pre"oze tramperi, a 'to tankeriA @J, 6ra#ne luke u Njema#koj i $talijiA @4, 3sim za prije"oz putnika zra#nim prije"ozom se koristimo i zaA EK, 9oja je najprometnija europska rijeka i kroz koje "elike luke prolaziA E1, ( obzirom na prostor kretanja brodo"a razlikujemo8 E@, =to proiz"odi organska kemijska industrija, a 'to anorganska kemijska industrijaA EE, =to smatramo pod metaloprera&i"a#kom industrijomA EF, 9oji su "eliki proiz"o&a#i fosfataA E5, 2inkA EH, Gdje su smje'teni proiz"o&a#ki entri aluminijaA EI, 6a 'to se koristi aluminijA EJ, 9oje tri faze razlikujemo u rnoj metalurgijiA E4, 9oje su najpoznatije rude od koji1 se dobi"aju komer ijalne koli#ine eljezaA FK, $ndustrija se djeli na d"ije "rste, 9ojeA
4RE,<E7= <E>(N?R2,N? @ ,2<?A? 7RB@)7? R2C? @ (13(8? EK2N2<1K? 8E28R?D@E? 8R(4? ! 1. Kako se zove s#o$ena uzvisina visoki- &i enzija? Planinski masi" 2. 9e #ja je /raena zona#no. 2& koja tri s#oja se sastoji? ?ezgra, pla't i kora 3. Nave&i bar &vije efuzivne eruptivne stijeneF *azalit, riolit, tra1it i andezit !. 7ek anji &io suneve ener/ije &opire &o 9e #je. Kako zove o taj &io suneve ener/ije? $nsola ija %. Koja po&ruja na 9e #ji pri aju /o&inje najvie kia? Podru#ja oko ek"atora '. Kako &je#i o u jereno top#e k#i e? 9lime isto#ni1 i klime zapadni1 primorja .mediteranske klime/ *. Kako se zove po&ze na vo&a koja se na#azi iz eu &va i#i vie nepropusni- s#ojeva? Arte'ka "oda +. Koja vrsta t#a prev#a&ava u visoki /eo/rafski irina a ?zije i ? erike? :undra

.. Nave&i bar tri vrste &rva koje na svjetsko tr$ite &o#azi iz zona tropski- u aF 9au#uko"a , palme uljarri e, ma1agonij, palisandar, ebano"ina, kampe'a, sandalo"ina,bambus, tiko"ina, indigo 10. Koji kontinent i a najve:i broj stanovnika pos#ije ?zije? Afrika 11. )to je ferti#itet? 3st"arena plodnost stano"ni't"a 12. Kakva je to a/rarna /usto:a? odnos broja agrarnog stano"ni't"a na km@ agrarnog zemlji'ta 13. Koje su sekun&arne /ospo&arske &je#atnosti? Prerada siro"ina i repromaterijala, npr, industrija i proiz"odno zanatst"o, gra&e"inarst"o 1!. Ka&a su i /&je osnovani (je&injeni Naro&i 5(N6 te s koji "i#je ? 2(N je osno"an @H,KH,14F5, s iljem odra"anja mira u s"ijetu te raz"oja i poti anja me&unarodne gospodarske suradnje i unapre&enja odnosa na s"im poljima ljudske akti"nosti, 1%. )to je to D?2? 3rganiza ija UN za 1ranu i poljopri"redu 1'. Nave&i bar tri #ani"e ?1E?N Ga 5 (&ru$enje ze a#ja ju/oistone ?zije6F $ndonezija, Filipini, %alezija, :ajland i (ingapur, osno"ana 14HI, g, sjedi'te u +jakarti 1*. Koja su etiri osnovna tipa po#joprivre&ne proizvo&nje? (akuplja#ka, moti#arska, pluna i "isokome1anizirana 1+. Koja su najva$nija po&ruja uz/oja kave u Crazi#u? Nave&i bar triF (an Paolo, %inas <erais, Espirito, Parana i Rio de ?aneiro 1.. Nave&i tri najve:a afrika 5uje&no i svjetska6 proizvoaa kakaaaF Gana, Nigeria i 3bala *jelokosti 20. Koje vrste kauuka &o#aze na svjetsko tr$ite? Prirodni, sinteti#ki i regenerirani 21. Koje su etiri ze #je najve:i proizvoai &u-ana u svijetu? (A+, 9ina, Rusija i ?apan 22. Na koji se prostori a najvie troi <ate aj? U ?unoj Ameri i 23. Nave&ite najva$nije tr/ovake vrste ri$e? Ameri#ka 9arolina, ?a"anska, ?apanska i :alijanska 2!. Kako se zovu osta"i pa uka? >inters 2%. 9a izra&u koji- se proizvo&a koriste v#akna konop#ja? Uadi, platna za jedra, grube tkanine, brt"ila u "odo"odnim instala ijama 2'. Koja je ze #ja &a#eko najve:i proizvoa svi#e u svijetu? ?apan 2*. <e&iteranske ze #je najve:i su proizvoai as#ina i as#inovo/ u#ja. Koje naroito 5nave&i tri6? =panjolska, Fran uska, $talija, !r"atska, Gr#ka, Portugal 2+. 2& svi- $itari"a peni"a &r$i prvo jesto u svijetu po zasijani povrina a. 4o e u jo? Po potro'nji i iz"ozu 2.. 8&je se u 1?, na#azi po&ruje uz/oja jara peni"e? (pring M1eat *elt 30. 2& koji- se $ivotinja &obiva tzv. vero ko$a? 3d koza i o"a a 31. ( koji je po&ruji a svijeta najvei iz#ov tune i sr&e#a? ?una Amerika, Polinezija i %editeran 32. Ka&a se s atra &a je sje:a u a ra"iona#na? 9ada je sje0a 4L manja od prirasta 33. 9a izra&u koji- proizvo&a se koristi &rvenjaa G "e#u#oza? Umjetna s"ila, polusinteti#ka "lakna, umjetna koa, lako"i 3!. Koje su tri ze #je najve:i proizvoai nafte u svijetu? (audijska Arabija, (A+, Rusija, nakon nji1 $ran, %eksiko, -enezuela 3%. Nave&i bar tri op#e enjivaa e#ika %angan, nikal, molibden, krom, kositar, "olfram 3'. ( koji afriki ze #ja a postoje najvee za#i-e i proizvo&nja bakrene ru&e? Nave&i bar &vijeF 6air i 6ambija

3*. 2si za izra&u nakita srebro i a iroku pri jenu . Nave&i &vije najva$nije &je#atnosti pri jene srebra. Filmska industrija, foto industrija, kemijska industrija i elektrote1ni#ka industrija 3+. Koje proizvo&e &aje tr$itu &aje or/anska ke ijska in&ustrija? *oje, lako"e, umjetna "lakna, sinteti#ki kau#uk, sredst"a za za'titu bilja, umjetne mase, fotomaterijali 3.. Koji se sintetiki aterija# najvie proizvo&i na svijetu i zato? Plasti#ne mase, zamjenjuju metale, staklo, slue kao izola ijski materijali ,,, !0. Koje tri #uke europsko/ e&iterana i aju najve:i ukr"aj i iskr"aj roba 5pro et6 ? *ar elona, Geno"a, %arseille, :rst, Rijeka, Port (aid !1. Koja &va ora spaja Korintski kana#? ?onsko i Egejsko more !2. Kojoj &r$avi pripa&a zrana ko panija K3<? ="edska !3. Koji su priro&ni i beni"i 5faktori6 turistiko/ tr$ita ponu&e? Geomorfolo'ki, !idrogeografski, *iogeografski, Pejzani, 9limatski !!. Koje &vije #atino a erike ze #je &o iniraju u pri-o&i a o& inoze no/ turiz a? %eksiko i 9aribi !%. Koje vrste u a prev#a&avaju u Hrvatskoj? >istopadne i #etinja#e E8 /rupa % 1. )to su zava#e i kot#ine 9?V?3? je 'iroko ra"ni#arsko podru#je, ugla"nom o"alnog oblika i "eliki1 dimenzija okruena planinama K273@N? je zapra"o manja za"ala 2. Kako su nasta#e eruptivne stijene nastale su 1la&enjem i kristaliza ijom magme 3. Kako zove o #a/ane prozirne ob#ake koji nastaju na visina a o& +H11 k ? 2irusi !. Kakav je to pro/resivni tip &obno spo#ne strukture 54@R?<@,E6 stanovnitva? 9ada u zemlji ima naj"i'e mladog stano"ni't"a, zatim zrelog, a najmanje starog .izdra"anog / stano"ni't"a ) karakteristi#no za za zemlje koje nisu rato"ale %. 2& koji- se sirovina &obiva oko 2I3 ukupne svjetske proizvo&nje e:era? =e0erne trstike @NE, 'e0erne repe 1NE '. ( koji se ze #ja a 5re/ija a 6proizvo&e najfinije vrste pa uka ? U zemljama 9aripskog mora, na drugom mjestu je Egipatski, zatim sljede Ameri#ki, *razilski, $ndijski *. 2si za #ju&sku i stonu pre-ranu kukuruz se koristi kao sirovina u jo neki in&ustrija a. Koji ? 9ao industrijska siro"ina, od ploda dobi"amo8 'krob, alko1ol, ulje, glukozu,dekstrin,a od stabljike papir +. Koja je ze #ja svijeta najve:i proizvoa pera&i? 9ina, zatim (A+ pa $ndonezija .. Koje Europske ze #je raspo#a$u najve:i za#i-a a ka eno/ u/#jena -elika *ritanija , Njema#ka i Poljska 10. Kakva je to ekstrativna in&ustrija $ndustrija koja rpi prirodna bogatst"a .minerale/ iz zemlje ili sa zemlje 11. Koje bakrene ru&e sa&r$e najve:i postotak isto/ bakra i najvie se eksp#otiraju? su#fi&ne ru&e .1alkopirit, 1alkozin, ko"elit i bomit/ 12. ( koji se in&ustrija a koristi so&a 9emijskim industrijama 13. Kakva je to #aka in&ustrija 5nabroji i /rane 6 neposredno se odraa"a na zado"oljenje potreba stano"ni't"a ) tekstilna industrija, $ndustrija koe , industrija gume,,, 1!. Kako &ije#i o prro et s obziro na na nain or/aniza"ije ? linijski promet, slobodni i prigodni promet

1%. 7ko je i ka&a konstruirao prvi parobro&? 1JJI, g, R, Fulton u (A+Ou 1'. Koja je najferkventnija ruta u po orsko transportu na 7i-o o"eanu? sje"ernopa ifi#ki pra"a .luke (A+Oa i 9anade O luke +alekog istoka/ 1*. Nave&i bar tri p#ovno najznaajnije rijeke u Eu$noj ? eri"i? Amazona, Parana i 3rniko 1+. 8&je &je#uju takozvani ini"ija#ni faktori u turiz u? U mjestima, regijama i zemljama iz koji1 turisti poti#u 1.. Koji su to re"eptivni i beni"i 5faktori6 turistike ponu&e ? to su odre&eni sadraji i obli i ljudske akti"nosti koji poti#u kretanja i koji se odraa"aju na intenzitet i pra" e kretanja, a djeluju u mjestima, regijama i zemljama gdje se turizam od"ija i#i (mje'tajni kapa iteti, pre1rambeni kapa iteti, komunalna infrastruktura, sportski objekti, objekti zaba"e 20. Kako &je#i o turiza s obziro na &ob su&ionika u turiz u? dje#ji i omladinski turizam, te turizam osoba zrele dobi 21. Koje ze #je sre&nje ? erike i aju najve:u posjetu inoze ni- turista? 3to#ne zemlje 9aripskog mora , posebi e Portoriko, +ominikanska Republika, *a1ami, ?amai a i 9uba 22. ,a #i je Hrvatska ukupno povrino ve:a o& )vi"arske? !r"atska .5H,5EJ km@/ je "e0a od ="i arske.F1,@4Kkm@/ 23. Koje sve prostorne "je#ine ine pripo&nu re/iju /orske Hrvatske? Gorski kotar i >ika 2!. Nave&i &vije ve:e zra:ne #uke na prostoru sjeverno/a Hrvatsko/a pri orja. Pula i Rijeka 2%. Koje bi#je travnjaka e&iteransko/ po&ruja Hrvatske i a najve:e /ospo&arsko znaenje? 9amili a , sljez, ljeko"ita kadulja, lipo" "ijet, siri'tarka, rumarin, gospina tra"a, maj#ina du'i a, la"anda, jasmin 2'. ( okviru koje/ na"iona#no/ parka se na#azi bukova i je#ova u a s prau ski rezervato Jorkova uva#a ? Risnjak 2*. Kakva je &obna struktura stanovnitva Hrvatske? Koje/ stanovnitva i a najvie; a koje/ naj anje? Naj"i'e ima zrelog stano"ni't"a, zatim mladog stano"ni't"a , a najmanje starog stano"ni't"a 2+. Nave&i &va najve:a nase#ja nerazvijeno/ krko/ za#ea ibenske re/ije? 9nin , +rni' 2.. Nave&i tri najznaajnija #oka#iteta s ve:i za#i-a a boksita u Hrvatskoj na podru#ju $stre . oko >abina i Ro"inja / i na podru#ju +almatinske zagore . 3bro"a , +rni', (inj / 30. 2znai 5o&re&i6 trasu E?N?D G a 5Hrvatsko/ naftovo&a6 3d 3mi'lja na 9rku preko *akra do (iska gdje je od"ojak prema srbiji8 O (la"onski *rod, -uko"arG Pan#e"o prema %a&arskoj8 O *oto"o 31. 8&je se na#aze Crijuni? U $stri E8 /rupa ' 1. 2. )to su nizine? N$6$NE su zara"njene po"r'ine s nadmorskom po"r'inom do @KKm )to su inera#i; a to stijene? %$NERA>$ su #isti kemijski elementi (:$?ENE su fizi#ka nakupina minerala u razli#itim omjerima i odnosima

3.

Koji na etni"i napa&aju vinovu #ozu? Paraziti 8 peronospora i filoksera !. 7ri vrste vjetrova? stalni, periodi#ni, lokalni, %. Dizio#oka /usto:a? *roj koji pokazuje omjer ukupnog stano"ni't"a prema ukupnoj po"r'ini koja bi se mogla agrarno kulti"irati '. Najnase#jeniji otok u RH? 9rk *. Coksit u svijetuF 6ali1e boksita u s"ijetu su oko I mlrd tona.!r"atsak ) @KK milijuna tona/ +. Vrste pro eta? PRE%A (RE+(:-$%A $ PU:E-$%A PR3%E:A ( 3*6$R3% NA PR3(:3R NA 93?E% (E 3+-$?A PR3%E: PRE%A 93R$(N$9U U(>UGA PRE%A NAP$NU 3RGAN$6A2$?E .. 7vorni"e ( RH za prera&u &u-ana? 6agreb, Ro"inj, 6adar 10. 4roizvo&i obojene eta#ur/ije? *akar, aluminij, olo"o, ink,,, 11. 8orja koja /ranie s CiH? >i#ka plje'i"i a, +inara 12. Nakon 1ave koja rijeka i a najve:e s#ivno po&ruje? 9upa 13. Koje ze #je u Europi i aju najve:u korist o& @no G turiz a ? =panjolska, Fran uska, $talija, Njema#ka, Engleska 1!. Nakon Crazi#a tko je najve:i proizvoa 5izvoznik6 kave? 9olumbija 1%. 2s"i#a"ije u "ijena a u zrano pro etu? "e0i se broj putnika pre"eze u dane "ikenda.petakOnedjelja/, a u tijekugodine amplitude su ljetni mjese i.srpanj, kolo"oz, rujan/nara"no zbog turisti#ki1 kretanja, organiziranja posebni1 1arter leto"a 1'. Ji beni"i turistike potra$nje (32$3E93N3%(9$, O demografski, industrijaliza ija, urbaniza ija, finan ijska sredst"a, slobodno "rijeme :E!N$P9$,promet i prometna sredst"a, prometne organiza ije i dr, (32$3P($!3>3=9$ O sport, zdra"st"o, politika, kultura, moda, na"ike, opona'anje, ugled, "jera 1*. <otivi u turiz u? 3dmor, rekrea ija, zaba"a, zado"oljenje kulturolo'ki1 potreba,,, 1+. Kojoj akrore/iji pripa&a onjsko G @#onska zava#a? 6agreba#ka 1.. Cro&o/ra&i#ita u Dran"uskoj? *ordeauQ, >a !a"re, :oulouse, %arseille 20. <orski tjesna"i u Europi? +o"er ) la %an 1e, Gibratar, +ardaneli, *ospor 21. 4rva parna #oko otiva 5tko i ka&a6 1J@5,g (tep1ensson je konstruirao pr"u parnu lokomoti"u .(to kton ) +arlington/ 22. Koji je naziv za kot#ine u panonsko G peripanonskoj Hrvatskoj? >esne zara"ni, 23. Hrvatski i Europski pra/ G 8&je i zato? Gorska !r"atska ) najlak'i pra" i po"ezi"anja d"iju razli#iti1 prirodni1 jelina i prostora panonskoOpoduna"skog i alpsko predalpskogsa jadranskimm prostorom, 2!. Na"iona#ni parkovi na Ve#ebitu Pakleni a, (je"erni -elebit

2%. 2'. 2*.

2+. 2.. 30. 31. 32.

Koje ze #je @nsu#in&ije proizvo&e najvie nafte $ndonezija .otok (umatru/ 4o#joprivre&ni proizvo&i koji se najvie uz/ajaju u RH 9ukuruz, p'eni a, krumpir, 'e0erna repa ,opunsko stoarenje -ezano za poljodjeljst"o i karakteristi#no je za autarkijsko gospodarst"o,Naj"i'e sto#arski1 proiz"oda slui poljopri"rednom gospodarst"u.mlje#ni proiz"odi, meso, koa "una / a tek se "i'ko"i 'alju na tri'te, 2ba#na p#ovi&ba 9retanje brodo"a ?adranskim morem, (redozemljem, 2r"enim, 2rnim ili Azo"skim morem Koja vrsta &rva je ko er"ija#no najupotreb#jivija *uko"e 'ume i #etinari . rnogori#no dr"o/ 4okrajine u @ta#iji za vino Piemont .te'ka rna "ina/, >ombardija, :os ana, okoli a Napulja i (i ilija 9ato ne a snje$no/ turiz a u 8orsko kotaru? 6bog blizine %editerana te mije'anja kontinentalne i mediteranske klime, na naj"e0em djelu Gorskog 9otara snijeg se zadra"a relati"no kratko .osim na naj"e0im "r1o"ima/ Kako se kontro#ira kva#iteta kauuka?