70. Spreavanje pojave umora kod vozaa. Najbolji naini spreavanja umora kod vozaa je odmaranje i spavanje.

Odmaranje se esto vri spontano. Vozai esto i bez svjesne namjere da odmaraju, povremeno nakratko prekidaju vonju (pre ledaju ume, uzimaju vodu, osvjeavaju se, ibaju se, kra!e proetaju i sl.". #a bi se znaajnije umanjile ne ativne posljedi$e umora, potrebno je planirati odmor, svjesno prekinuti vonju. %itno je planirati odmor prije ne o to do&e do jae zamaranja. 'mor se u blaim (ormama obino javlja poslije )0 minuta neprekidne vonje, a poslije *+0 minuta vonja dostie zadnju rani$u toleran$ije. Najpotpuniji oblik odmora je spavanje. Spavanjem dolazi do obnavljanja ener ije. ,odrazumijeva se redovno no!no spavanje i, po potrebi, dnevno sa odre&enom duinom trajanja (sa prekidom vonje" ili spavanje na pomo!nom leaju u toku vonje dok suvoza vozi.

7*. -lko.ol u saobra!aju. -lko.ol je bezbojna, otrovna tenost karakteristino mirisa, lako isparljiva i zapaljiva, laka od vode, koja uzrokuje obolijevanje / alko.olizam (etilizam". -lko.ol nije ni .rana, ni lijek, niti sredstvo za jaanje i okrepljivanje or anizma. 0o je opasan otrov koji duo upotrebom izaziva niz ote!enja u or anizmu i mentalnim (unk$ijama. Od nje a stradaju jetra, sr$e, mozak, nervne strukture, opaanje, pam!enje, miljenje itd. ,oslije unjeti. mali. koliina alko.ola u or anizam, nastaje lani utisak sna e i samopouzdanja koji se zasniva na djeliminom paralisanju $entra kritinosti i samokontrole. Osobe su poslije uzimanja alko.ola razdraljive i a resivne ili upadljivo vesele, a dru e tune i sentimentalne. Svaki ovjek pri uzimanju alko.ola dovodi sebe u veoma nepovoljno stanje. ,ijan se ovjek lako primjeti na osnovu nje ovo ponaanja. 71. 'ti$aj alko.ola na ponaanje vozaa i sposobnost upravljanja vozilom ,rava opasnost za bezbjednost je u tome to alko.ol utie na ponaanje vozaa i ostali. uesnika u saobra!aju. ,ijan ovjek nije svjestan smanjenja (relativno i apsolutno " svoji. (vozaki. saobra!ajni. sposobnosti" ne o je, upravo obratno, uvjeren da je u punoj kondi$iji, da sve moe.

#o a&a se slijede!e2 opreznost poputa, smanjuje se kritinost i to ve! pri kon$entra$iji od 0,1 do 0,3 promila ako.ola u krvi. Ve! je dovoljno da se voza okrivi za eventualnu saobra!ajnu nez odu4

pripiti je voza .rabar, nastoji da vozi brzo, sklon je nepravilnom preti$anju i nepotovanju prednosti4 u krivine ulazi neoprezno i velikom brzinom4 ne potuje saobra!ajne propise i saobra!ajne znakove5

76. 'ti$aj nikotina i u ljen7monoksida na e(ikasnost upravljanja vozilom. ,rirodan nikotin je spe$i(ina vrlo jaka otrovna tenost koja se dobija iz duvana. ,uenje se naui i postane potreba. 0rovanje nikotinom oteava s.vatanje, slabi pam!enje i panju, te se ne iskljuuje mo u!nost da to bude jedan od uzroka saobra!ajni. nez oda. ,uenje na vozaa ne ativno djeluje neposredno an auju!i a uz sam ritual pripreme, paljenja i puenja $i arete pri emu slabi upravljanje motornim vozilom i dekon$entrie vozaa, i posredno trovanjem nervno sistema to ostavlja du otrajne posljedi$e i uslovljava trenutne smetnje. ' ljen monoksid se stvara nepotpunim sa orjevanjem (u araama, ka(anama, radioni$ama ili u vozilu ukoliko nema dobre ventila$ije" i spada u otrovne asove. Naje!i znakovi trovanja su2 uzbu&enost i ubrzano lupanje sr$a, usporeno disanje, malaksalost, is$rpljenost, lavobolja i povra!anje. 8avlja se pospanost, ubljenje vida i klonulost. Vrlo je opasno da motor radi u zatvorenom prostoru ili da se spava u vozilu iji motor radi. 79. #ro a i saobra!aj. ,od dro om se podrazuljeva svaka supstan$a koja, unijeta u or anizam, moe da izmjeni jednu ili vie nje ovi. (unk$ija izazivaju!i stanje (izike i psi.ike zavisnosti. 'potreba sredstava ovisnosti (dro a" uzrokuje obine i tee reak$ije kod vozaa od alko.ola. :natno uslovljavaju poreme!aj (unk$ionisanja nervno sistema, krvotoka i metabolizma uopte. Or anizam se is$rpljuje, nastaju ozbiljni intelektualni poreme!aji. ;ubi se kontrola nad sopstvenim postup$ima, nastaju poreme!aji opaanja u vremenu, prostoru, ne razlikuju se stvarnost od mate, nastupaju .alu$ina$ije i slino. ,anju treba obratiti i na upotrebu razni. medikamenata kod vozaa koji du otrajnom ili povremenom upotrebom smanjuju sposobnost vozaa za upravljanje vozilom. 73. %olesti i upotreba lijekova kod vozaa. ,ropisi nalau da kandidat za vozaa i voza, uz (ormalne uslove moraju biti tjelesno i duevno sposobni za upravljanje vozilom.:a neke bolesti se kae da su tetne ili opasne u saobra!aju. 0o su povieni ili snieni krvi pritisak, e!erna bolest, bolest sjedenja (.emeroidi", ir na elu$u i dvanaester$u, .ronini bron.itis, epilepsija, bolesti oiju, sunani$a, toplotni udar itd. ,ri lijeenju najvaniji su psi.iki i (iziki odmor te relaksa$ija i pravilna is.rana. %olesni$i dre dijetu da bi izbje li ona jela koja mo u

pove!ati krvni pritisak / npr. so, vee koliine mesa, teka masna jela i sl. Nuno je prekinuti puenje i odre!i se alko.ola i ka(e, te uzimati lijekova za smanjenje pritiska.

7<. Vanjski (aktori i si urnost u saobra!aju. 'spjena vonja vozaa zavisi, pored niza subjektivni. (aktora, od brojni. vanjski. (aktora2 saobra!ajni prostor (povrine namjenjene javnom saobra!aju"4 si naliza$ija na putevima4 osvjetljenost puta4 spoljna temperatura i klima ure&aji vozila4 obim, intenzitet i struktura saobra!aja4 si naliza$ija i dru e karakteristike vozila (komandni ure&aji, brzina, ubrzanja, te.nika ispravnost vozila i dru o"4

77. =arakteristike zrele linosti. :drava osoba tendira da bude zrela. :relost, pored ostalo podrazumijeva intelektualnu e(ikasnost, so$ijalnu adekvatnost / adaptivnost (prila odljivost", emo$ionalnu stabilnost i bioloku zrelost. :rela linost dru aije (optimistino" doekuje i doivljava krize, dru aije i adaptivnije pro$jenjuje i prevladava stresne situa$ije u ne o nezrela. Ona je otpornija i adaptivnija. :relost karakteriu (iziko, psi.iko i so$ijalno bla ostanje, pravilno opaanje sebe i dru i., pri.vatanje sebe i dru i., usredsre&ivanje na zadatak (a ne probleme", etinost, intelektualna e(ikasnost, so$ijalna adekvatnost, emo$ionalna si urnost, tolerantnost, bezbrinost, kontrola emo$ija, nezavisnost, odsustvo anksioznosti, emo$ionalna toplina, nesebinost, adaptivnost, radinost, osje!aj pri.va!enosti, toleran$ija na stres... 7+. >ovjek kao osnovni (aktor bezbijednosti u saobra!aju. >ovjek je vaan i presudan (aktor u saobra!aju, ne samo kao voza ili neki dru i uesnik u saobra!aju, ve! i kao strate , kreator i raditelj puteva, akter nji.ovi. odravanja, kao konstruktor vozila i nji.ovi. odravanja (popravki", presudni (aktor donoenja zakona o e(ikasnosti i bezbjednosti saobra!aja, re ulie nji.ovu primjenu i prila o&avanje potrebama e(ikasnije i bezbjednije saobra!aja, planira, postavlja i odrava znakove i oznake na putevima, obavlja ljekarske pre lede uesnika u saobra!aju 7 vozaa, vri obuku i vaspitanje uesnika u saobra!aju... 7). Osnovni pristup u prouavanju saobra!ajni. nez oda.

' istraivanjima dominiraju, to se tie ljudsko (aktora, u lavnom dva osnovna pristupa / kliniki i statistiki. =liniki pristup je usmjeren na rekonstruk$iju pojave nez oda na osnovu do a&aja koji su neposredno pret.odili nez odi. Statistika prouavanja su usmjerena na analizu nez oda koje daju povezanost pojedini. parametara sa nez odama i na stvaranje matematiki. modela koji objanjavaju raspodjelu nez ode.

+0. Starosna dob i bezbijednost u saobra!aju (razlike izme&u mla&i. i stariji. vozaa kao uzronika saobra!ajni. nez oda". ?stiu se dvije posebne rupe koje su vie zastupljene u uestalosti nez oda. Navedene dvije rupe su 2 *. mla&e dobne rupe, do 19 od. starosti 4 1. starije dobne rupe od <0 od. pa navie 4 @la&i vozai ine ve!i broj nez oda zbo to a to je to period mladalako nemira i nji.ovo ponaanje na putu je dio nji.ovo opte ponaanja. #anas se smatra da vozai Avoze onako kao to iveB. =od vozaa stariji. dobni. rupa ps.o(izioloke (unk$ije opadaju i dolazi do pove!anja individualni. razlika. ,romjene (unk$ija kod stariji. dobni. rupa se ispoljava u slabljenju vida, naroito vi&enjaposlije zasljepljivanja, motori$i i promjenama u ponaanju. Ceak$ije su sporije a pokreti su manje koordinisani. +*. Cazlike izme&u mukara$a i ena u po ledu bezbijedne vonje. #vostruko vie nez oda koje ine mukar$i u odnosu na ene potie od to a to oni dvostruko vie voze pa imaju zato broj nez oda po kilometrima. @e&utim, razlike me&u polovima u po ledu prekraja ostaju / djevojke etvorostruko ine manje prekraja ne o mukar$i. :a oba pola, iako se broj uinjeni. prekraja tokom tri odine vonje pove!ava, uestalost prekraja ostaje ista jer se pove!ava koliina vonje, a u etvrtoj odini prekraji opadaju kod oba pola. @ukar$i su bolji u brzini od ovora i u per$eptivno / motornim zada$ima,a ene su bolje u runoj spretnosti, dje se za.tjevaju (ini pokreti prstiju i u zada$ima dje se za.tjeva obrada in(orma$ija preko simbolino i semantino materijala. =od ena su karakteristine prije sve a, ve!a opreznost i kritinost u saobra!ajnim situa$ijama sa mno o sporijom vonjom. +1. Diviliza$ija, kultura i mentalitet.

Diviliza$ija danas znai ukupnost svi. vjetina, znanja, obiaja, misaoni. i umjetniki. uvjerenja te po leda do koji. je pojedina zemlja dosti la du otrajnom borbom protiv prirodni. i drutveni. sna a otpora kroz vjekove.

=ultura je ukupnost materijalni. i du.ovni. vrijednosti koje je ovjek stvorio u svojoj drutveno 7 istorijskoj praksi radi savladavanja prirodni. sila, razvoja proizvodnje i rjeavanja drutveni. zadataka uopte. @entalitet podrazumijeva skup kolektivni. osobina i sklonosti jedno naroda, stanovnitva na odre&enom prostoru, etniki i vjerski. zajedni$a i dru i. kolektiviteta. 0o je odnos prema sebi, prema dru ima i prema radu. +6. Saobra!ajna kultura. Saobra!ajnu kulturu ine me&usobni odnosi svi. uesnika u saobra!aju, nji.ove komunika$ije, transak$ije poruka, uslu a, panje, zatite i sporazumjevanja. Saobra!ajna kultura se mani(estuje u odnosima2 voza prema vozau4 voza prema pjeaku (posebno ranjivim uesni$ima u saobra!aju 7 dje$i, star$ima, invalidima"4 voza prema bi$iklistima, moto$iklistima i zapre i4 voza prema ivotinjama4 voza prema vozilu4 voza prema putevima4 voza prema propisima i pravilima4 voza prema samom sebi.

+9. Eduka$ija uesnika u saobra!aju, kao bitan (aktor bezbijednosti u saobra!aju. #omimantni (aktor u bezbjednosti saobra!aja je ovjek, svi. psi.oso$ijalni. statusa, a posebno dje$a koja su naje!e u roena ili su pak uestalije rtve u saobra!aju. :bo to a je primarna potreba adekvatna i bla ovremena eduka$ija dje$e / najmla&i. uesnika u saobra!aju. Edukativne mjere se ve! du o smatraju sredstvima uz pomo! koji dje$a ue kako da budu bezbjednija u saobra!aju. :naajna sredstva su bila posve!ivana izradi, razvoju i realiza$iji edukativni. pro rama. +3. #je$a u saobra!aju ( neop.odne vjetine i strate ije za bezbijedno ue!e dje$e u saobra!aju". -nalizom pjeako zadatka, dolo se do sljede!i. vjetina i strate ija koje su neop.odne za bezbjedno ue!e dje$e u saobra!aju2 #etektovanje sloeni. saobra!ajni. situa$ija.

 Vizuelna pro$jena vremena. =oordinisanje in(orma$ija iz razliiti. prava$a. =oordinisanje per$ep$ije i ak$ije.

+<. Odlike dobro Floe eduka$iono pro rama za dje$u. #obar eduka$ioni pro ram je onaj koji, ima u vidu psi.o(izike karakteristike i potrebu dje$e i koji predlae mjere kojima bi se realno ostarila bezbjednost dje$e u saobra!aju. 0radi$ionalni pro rami eduka$ije variraju u odnosu na metode nji.ove realiza$ije ali su esto jednoobrazni sadraji. ' ve!ini sluajeva $ilj je dje$i pruiti opte znanje o saobra!ajnom okruenju i razvijati im stavove o bezbjednosti u saobra!aju. ?deja je da dje$a prvo treba da razviju jedan opti kon$eptualni okvir. Ovo je potpuno po reno. Ovakav stav protivrjei svakoj teoriji uenja i razvoja djeteta. +7. @e&usobne komunika$ije i interak$ije vozaa #odatno sporazumjevanje, me&u vozaima se vri si nalima (sirenom", verbalno (rijeima" i neverbalno (pokretima ruke, po ledom, mimikom, pokretima lavom, osmje.om...". Cije je, dakle, o de(anzivnoj (nea resivnoj" komunika$iji i vonji u kojoj pojedina$ svoju vonju prila o&ava dru im vozaima (i uesni$ima" u saobra!aju. Saobra!ajna kultura podrazumijeva uvaavanje propisane brzine kretanja vozila koja iskljuuje prebrzu ali i sporiju vonju na odre&enim putnim dioni$ama. %ra vonja od dozvoljene u roava dru e uesnike u saobra!aju, posebno u estim preti$anjima, ali i spora vonja esto uslovljava preti$anja dru i.. >esti manevri vozilima preti$anjem, na lim ubrzavanjem ili iznenadnim usporavanjem 7 na lim koenjem, popunjavanjem prazni. prostora, izrazito u roavaju dru e uesnike u saobra!aju. 0o su simptomi opte i saobra!ajne nekulture. ++. Odnosi vozaa i pjeaka. Osnovni problem na rela$iji voza / pjeak i pjeak / voza je nedovoljna opta i saobra!ajna kultura koja se re(lektuje u sloenim esto traumatskim, saobra!ajnim situa$ijama. 0o uzrokuje dvostruke kriterije u ponaanju. Vozai esto protestvuju protiv pjeaka i optuuju i. za saobra!ajnu nekulturu zbo neuvaavanja pravila i propisa kretanja saobra!ajni$ama. @e&utim, u zamijenjenim ulo ama, kada voza postaje pjeak, optuuje vozae za saobra!ajnu nekulturu. Statistike pokazuju da u saobra!aju vie stradaju starije

osobe i dje$a koji predstavljaju ranjiviji dio uesnika u saobra!aju. ,jeak je in(eriorniji u masi, brzini i vrsto!i u odnosu na vozilo. +). Odnos vozaa prema putu. Odnos vozaa prama putu je pokazatelj opte i saobra!ajne kulture kao i opti. mentalni., senzorni. i psi.omotorni. sposobnosti. 'padljivo je da mlade osobe, mladi vozai sa iskustvom za razvijanje brzine na putevima bez prepreka i iznena&enja, neoprezno, brzo i nasilno voze. Oni ispoljavaju nasilje i prema vozilu, putu i dru im uesni$ima u saobra!aju. =ulturan voza svakako zna da se nez ode do a&aju i na najkvalitetnijim putevima. Statistike saobra!ajni. nez oda upozoravaju na pove!anu nesi urnost saobra!aja i na auto / putevima. 0i putevi ra&eni su za velike brzine. Vozai takvu mo u!nost rado pri.vataju. Nakon relativno kratko vremena kretanja auto / putem voza, zbo kvalitetno bolji. elemenata puta i zbo smanjene psi.o(izike aktivnosti, ne oekuje realnu opasnost, pa su za takve puteve karakteristini lanani sudari s mno o uesnika sa tekim posljedi$ama. )0. Odnos vozaa prema vozilu. Odnos vozaa prema vozilu je znaajan pokazatelj opte, te.nike i saobra!ajne kulture. Vozilo je izrazito vano za bezbjednost saobra!aja. Odnedavno se posve!uje posebna panja projektovanju bezbjedni. automobila. Voza u saobra!aju mora imati na umu da je od ovoran za te.niku ispravnost svo vozila. 0e.niki neispravno vozilo krije u sebi mno a neu odna i opasna iznena&enja. ?skusni vozai znaju koliku vrijednost imaju ume nji.ovo automobila. ? ulje u motoru vozila je vaan (aktor si urne vonje. ,odeavanje svjetala je znaajno za vidljivost i bezbjednost vozaa i dru i. uesnika u saobra!aju. Svjetla se podeavaju u me.aniarskim radioni$ama i servisima. >esto se trai pomo! -uto7moto saveza (-@S, tel. *1+3" na putevima zbo zastoja. @no i pozivi se mo u izbje!i ukoliko vozai posjeduju vii nivo saobra!ajne kulture koja mu omo u!ava da sam otkloni kvarove. )*. Odnos vozaa prema saobra!ajnim propisima i pravilima. Naje!i uzrok saobra!ajni. nez oda je neprila o&ena brzina kretanja vozila saobra!ajnim uslovima. Svakodnevna je pojava da se vozai ne pridravaju ni jedno saobra!ajno propisa, a posebno propisa o o ranienju brzine koji su i vie od 30 kmFas od doputene. 0akva vonja je opasna za sve uesnike u saobra!aju, posebno za pjeake na prelazima iFili raskrsni$ama. Nivo saobra!ajne kulture znaajan i vidljiv je upravo na raskrsni$ama sa intenzivnim kretanjem i vozila i pjeaka. Nedopustiva je traumatiza$ija pjeaka, izazivanje stra.a i osje!aja ivotne u roenosti. :naajan problem i reke neod ovorni. vozaa je nepravilno preti$anje, posebno na nepre lednim mjestima (na krivinama, prevojima, suenim mjestima, mostovima...".

)1. Odnos vozaa prema sebi. Dilj je psi.oloke eduka$ije uesnika i dru i. aktera u saobra!aju da upoznaju sebe i da se mijenjaju. Od ovoran odnos prema sebi podrazumjeva od ovoran odnos i prema dru ima. ?z to a proizilaze $iljevi i zada$i svako uesnika u saobra!aju, posebno vozaa2 =ontrolisati svoje opte zdravlje, koje !e se re(lektovati i u vonjiG 8aati i uvati psi.o(iziku kondi$iju koja je osnova e(ikasno stila ivljenja i stila vonjeG ?zbje avati du e i is$rpljuju!e vonje koje slabe psi.o7(izike, senzorne, psi.omotorne, re(leksne, reak$ione mo u!nostiG =ontrolisati i uvati emo$ionalnu stabilnost, izbje avati i sprijeavati iritabilnost i a resivnostG Ne dozvoliti sebi da se eljeno i zadato vrijeme nadokna&uje brzom vonjomG ,lanirati i nje ovati naviku odmaranja, leerne i oputene vonjeG ,repoznati i neutralisati odbrambene me.anizme, komplekse i dru e psi.ike teko!e u $ilju prila o&ene vonjeG ?zbje avati rizine i traumatske situa$ije koje mo u situa$iono iFili trajnije usloviti slabljenje, ranjivost i osjetljivost vozaaG Ne uzimati lijekove, alko.olna pi!a ili neke dru e psi.oaktivne supstan$e za koje otovo svi znaju da su kobni u vonjiG Nje ovati psi.iku otpornost i zrelost, dostojanstvo i etinostG Dijeniti saobra!ajna pravila i propise radi svoje line bezbjednosti i bezbjednosti dru i.G ,osebnu panju posvetiti samozatiti i zatiti dru i. saputnika upotrebom si urnosni. pojaseva ija je e(ikasnost nesumnjivo dokazana. :naajan prilo tome su dali nai eminentni eksperti iz oblasti saobra!aja. )6 -ktiviza$ija / pasiviza$ija kao (aktor razvoja linosti. -ktiva$ija (aktiviza$ija" je injenje aktivnosti ili reaktivnosti4 pripremanje za ak$iju. ,odrazumijeva djelovanje jedno or ana iFili sistema na dru i or an ili sistem or ana. Nivo aktiva$ije $ijelo sistema je stepen tenzije koji je povezan sa emo$ijama koji su primarni izvor rea ovanja i ponaanja. )9. Nivoi misaono aktiviteta u pro$esu uenja7e(ekti u pro$esu so$ijaliza$ije i uenja. Nivoi misaono aktiviteta u pro$esu uenja su2 sluanje, itanje,

pisanje(biljeenje", pod$rtavanje, presliavanje, uoavanje problema, polemika( rupno", rjeavanje, praktina primjena(vonja".

)3. Ce(leksije komunika$ija. a. odrastanje... b. so$ijaliza$ija... $. internaliza$ija i eksternaliza$ija... d. kreativnost e. mijenjanje (adaptivnost"... )<. Se menti komunika$ija. =omunika$ija ima dva osnovna elementa2 komunika$ijski stimulans (stimulus, dra" 7 (S" u (ormi verbalno pitanja, neverbalno , empatiko iFili tvrdnje, miljenja,... o komunika$ijska reak$ija (C". H Sastavni element (se ment, (enomen, pojava" komunika$ije (razmjena in(orma$ija" je2 o

,OC'=materija, ener ija, in(orma$ija. verbalna, neverbalba, empatika.

neodvojene

)7. ,ojam, (orme i znaaj poruke u komunika$iji H =omunika$ija je osnova interak$ije (saradnje" i transak$ije (razmjene, davanja, primanja". ,oruka moe biti razliite vrijednosti2 o o materijalne... du.ovne... bezvrijedne (tetne poruke"...

vrijednosne (korisne poruke"....

)+. :latna pravila komunika$ije. 0ri zlatna pravila komunika$ije a" Ileskibilnost (promjenljivost, savitljivost, dosjetljivost5" >ovjek je slobodno bi!e i po tome to ima mo u!nost slobodno izbora modela ponaanja / komunika$ija. b" Vjetine / sposobnost pravilne (e(ikasne" komunika$ije. Stiu se vjebanjem2 o i ranjem ulo a (role plaJ" o te.nikama relaksa$ije (pokreti, psi.omotorika,poloaj tijela5" o te.nikama ventila$ije (abreak$ije, katarze / po @iltonu Eriksonu" o te.nikama orjenta$ije na tijelo (disanje, (iksiranje, $entiranje5" v" ,otovanje linosti / ne samo zbo prin$ipa (pravila" .umanosti (za.tjeva .umanost", ne o to je e(ikasnije / uspjenije od prinuda, povreda i Filitortura. )). Nivoi i korespodentnost komunika$ija. -lbert @ekralion je otkrio da se $jelokupni uti$aj poruke sastoji od2 o verbalno dijela (samorijei" koji je zastupljen 7K o vokalno (ton lasa i ostale zvukove" koji je zastupljen 6+ K o neverbalno dijela (33 K" ,ro(esor %irdListel je ustanovio da2 o verbalna komponenta komunika$ije (prenoenje poruke rijeima uestvuje manje od 63 K neverbalna <3 K

o o Neverbalnim komunika$ijama se znatno vie saoptavaju stavovi, s.vatanja, o$jene5 Npr. po led oima (ljubazno, neljubazno, ljutito5"

;estikula$ije su zamjena za znatno vie rijei / bitno za razumijevanje osobe koja ne ovori *00. ,ojam i pravila slanja I% ((eed ba$k " poruka.

Osnovana pravila slanja I% (IEE# %-D=7a"2 o o o da sa ovornik razumije in(orma$ije4 da je sa ovornik spreman da pri.vati in(orma$iju4 da je sa ovornok spreman da rea uje na in(orma$iju.

IEE# %-D= / (id bek direktno per$eptualno obavjetava o djelovanju neije ponaanja na dru a li$a. Npr. opaanje uzvratnog osmijeha kojim se otpozdravlja sopstveni osmijeh. Npr.- ja sam, prua ruku i posmatra reakciju. *0*. E(ikasno slanje verbalni. poruka. Cazlikovati (insistirati" injeni$e od sudova i elja (Mta se do odiloN Mta si vidioN" Slati relevantnu (znaajnu, bitnu" in(orma$ijuG Slati spe$i(inu in(orma$iju (posebnu, dodatnu5"G ?zvu!i (uspostaviti" kriterij in(orma$ija (bitne, spe$i(ine"G ?zmjeniti svoj stav u vezi sa in(orma$ijom (da, to nije dovoljno"G ?n(ormisati o rijeivom problemuG ?zbje avati emo$ionalno zasi!ene termine (npr. rozno, uasno5"G ?n(ormisati osobu o temi u kojoj je /kod ku!e7 (bliskoj temi"G Ostati na komunika$ijskom polju (bez nepotrebni. di resija, opirnosti5"G ,ri.vatiti razliitost sa ovornikaG Naroito obratiti panju na povratnu spre u ((eed ba$k" / slanje povratni. in(orma$ija svome izvoru (osobi / sa ovorniku". *01. -spekti neverbalni. komunika$ija. *. ,-C-O?N;V?S0?>=? / neverbalna komunika$ija zajedno sa rijeima (npr. ne!u... popra!eno mrnjom". 1. E=S0C-O?N;V?S0?>=? / izvor rijei (npr. oduevljenje / osmje., pove!ane / otvorene oi" 6. @E0-O?N;V?S0?>=? / odnos karakteristika poruke i karakteristike individue (vii nivo neverbalne poruke" o metoporuke su svojstvena uputstva ,kako treba razumjeti ve! poznatu poruku Npr. mrzovoljan (na distan$i u odlasku" mrzovoljan (unose!i se u li$e" @etalin vistiki aspekti podrazumijevaju tumaenje neverbalne komunika$ije u razliitom kontekstu (pozi$iji, iz ledu i ostale dimenzije neverbalne komunika$ije". *06. ,rostorne zone u komunika$iji. *. :naajne su 9 ( 3 "prostorni. zona2 o %lisko intimna(07*3 $m" o ?ntimna (*379< $m"7po led ispod brade7zainteresovano. o =oktel (9<$m / *, 1 m"7lina zona !askanja7oputanja. o Mtand (drutvena"7*, 1 m76, < m7slubena. o :vijezda (javna zona", preko 6,< m. *. %lisko intimna (0 / *3 $m" / je kulturoloki odre&ena i optimalna za komunika$ije sa samo voljenim osobama / partnerima ili prijateljima koji mo u da pri&u blizu ili da je dodirnu / za rle. 1. ?ntimna (*3 / 93 $m" / od svi. zonski. udaljenosti, ova je daleko najvanija, budu!i da je to zona koju osoba uva kao da je njeno vlasnitvo.

7' nju smiju da za&u iskljuivo oni koji su nam emo$ionalno bliski. 7@e&u njima su sentimentalni partneri, roditelji, brani dru ovi, dje$a, bliski prijatelji, ro&a$i i ku!ni ljubim$i. 'lazak dru i. osoba u intimnu zonu (Aunijeti se u li$eB" predstavlja izazov, u roavanje ili a resiju prema sa ovorniku. 6. Oina / koktel, (9<$m / *,1 m" / distan$a na kojoj se dri udaljenost od ostali.. 0o je osnovna zona u kojoj se obavljaju eksplorativni raz ovori posebno sa dje$om i maloljetnim osobama. 9. #rutvena / tand ili pult zona, (*,1 m / 6,< m" / to je distan$a u kojoj se ljudi dre na odstojanju od nepoznati. osoba, dje se obavljaju raz ovori. ' toj prostornoj zoni nije $ilj pre$izno tumaenje verbalni. i neverbalni. znakova i poruka. 3. 8avna / zona mitin a ili zvijezda, preko 6,< m / po odna je za obra!anje ve!oj rupi ljudi u stoje!em poloaju. Naroito je primjenjiva s $iljem manipula$ije sa publikom koja nema pravo na komunika$iju. *09. Ia$ijalna ekspresija u komunika$iji.

Ia$ijlna ekspresija (izrazi li$a / 130 000 izraza li$a" o makro (trajni" izraz2 bore, r, mlo.avost o mikro (kratkotrajni" tikovi *03. ;estovna ekspresija. ;estovna ekspresija / izraavanje pokretima / ovor tijela o ok (savijen pala$ i kaiprst" o pala$ (dobro je" o slije anje ramenima i irenje ruku nadole (ne znanje" o ruka na ustima (ispad, neiskustvo" o prst na ustima (la" o po led dolje o rukovanje2 srdanost (osmije., stisak" nepovjerenje (kraj prstiju" nezainteresovanost stra. (znojem ruke" mlo.avost (slab karakter" o poloaj dlana nadmo! (odoz o" i(eriornost (odozdo"

o o o o o o o o o o o o o o o *0<.

pokazivanje pesni$e (a resivnost" pokreti akom, trljanje dlanom (radoznalost, nestrpljenje" dodir nosa (obmana, sumnja, la" dodir usta (la" ekanje po vratu (kupovina vremena" ruke na le&ima (uznemirenost" odmi$anje kra ne / neu oda (znoji se ...stee a" otvorene ruke / iskrenost usredsre&enost po leda (izraz li$a, oiju" / aktivno sluanje akanje po sebi (kupuje vrijeme" sjedi i dri se za koljena (uri mu se, nestrpljenje" na nuta lava / slua pravljenje kolut dima (zabavlja se, ne slua" skrtene ruke (smirivanje" rukovanje (znak miroljubivosti" / sa maloljetni$ima da, ne mlo.avo / mrtva riba #inamika u komunika$iji.

#inamika i bliskost pravila2 *07. presporo / ubi se bitka prebrzo / ubi se lava predaleko / ubi se kontakt preblizu / ubi se maloljetnik. ,roksemika ekspresija.

,roksemika ekspresija tj. izuavanje tjelesni. kontakata, dodira (npr. dodir ruke"2 o lupkanje po sa ovorniku o povlaenje za ruku o ramena o rljenje o dodir koljena. *0+. Spa$ijalno ponaanje u komunika$iji.

Spa$ijalno ponaanje / ponaanje pokretima ( ovor tijela" o .odanje po prostoriji (od take do take" / nestrpljenje o pokazivanje rukama (detaljisanje" o klimanje lavom (odobravanje, ne iranje" o na ib tijela (zauzimanje stava" o kla!enje tijelom (u&enje" :naajan je ritam i brzina izraavanja (dinaminost"

*0).

Odje!a i dru a obileja u komunika$iji

Odje!a / osim to titi ima i simbolino znaenje2

o o o o o o **0.

pedantnost neurednost ukus imid zatita (uni(orma koja titi / poli$ijska, $arinska 7 mo!" razdvajanje (nebliskost" Odje!a i dru a obileja u komunika$iji

Odje!a / osim to titi ima i simbolino znaenje2 o pedantnost o neurednost o ukus o imid o zatita (uni(orma koja titi / poli$ijska, $arinska 7 mo!" o razdvajanje (nebliskost" o