GEOGRAFIJA

TRITA PROIZVODA I USLUGA

1. POJAM I VRSTE TRITA

TRITE: prostor na kojem se odvija ponuda i potranja roba i usluga tj.
sveukupnost odnosa ponude i potranje.
Vrste s obzirom na:
a) Prostor: lokalno, regionalno, nacionalno i svjetsko trite.
b)Artikle: tr. poljoprivrednih, rudarskih i industrijskih proizvoda i tr. erergetskih sirovina
c) vrstu robe: tr. penice, stakla, bakra, lijekova, kem. Proizvoda, nafte, plina, automobila..
d) Vanjskotrgovinska poslovanja:tr. turistikih i prometnih usluga rada i kapitala,radne snage
e) Koliina robe: tr. na veliko i tr. na malo

2. EKON-GEOG. UVJETI PROIZVODNJE I RAZMJENE

GEOG. DETERMINIZAM: prepisivanje presudne vanosti prirodnim uvjetima
GEOG. POSIBILIZAM: potpuno zanemarivanje prirodnih uvjeta i pridavanje iskljuive
vanosti drutvenim (ljudskim) faktorima

2.1. RELJEF, SASTAV I GRAA ZEMLJE

RELJEF: visinska raznolikost i bogatstvo povrinskih oblika kopna to je rezultat djelovanja
endogenih pokreta i egzogenog modeliranja.
- Endogene sile (gr. Endo = iznutra): voda, vjetar i dr. su utjecale na strukturu zemlje
- Egzogene sile (gr. Exo = izvana) su formirale dananji oblik
Vrste reljefa u okomitoj ralambi (2):
RAVNICE su zaravnjeni dijelovi Zemljine povrine bez obzira na nadmorsku visinu
a) Nizine: su zaravljene povrine s nadmorskom visinom do 200 m
b) Visoravni: su zaravljene povrine iznad 200 m nadmorske visine
c) Depresije (potoline): Zemljine nizine ispod razine mora
UZVISINE su dijelovi Zemlje razliite visine
a) Breuljci (humovi) su najmanja uzvienja iznad ravniarskog zemljita do 200 m visine
b) Brda su uzvisine od 200 do 500 m visine
c) Gore su uzvienja iznad 500 m visine obrasle umom
d) Planine su prostrana,razgranata uzvienja ije visine premauju 500m,vrhovi bez
vegetacije
Planinski masiv: sloena uzvisina velikih dimenzija s vie manjih cjelina
Planinski lanci: planinski masivi koji imaju prepoznatljiv smjer pruanja
UDUBINE
a) Zavala je iroko ravniarsko podruje, uglavnom ovalnog oblika i velikih dimenzija,
okruena planinom

b) Kotline su zapravo manje zavale

c) Udoline su izduene udubine bez vodenog toka
d) Dolina je izduena udolina s vodenim tokom, najee otvorena u smjeru otjecanja rijeke
Reljefni oblici odreuju specifinost privrednog i drutvenog razvoja.
LITOLOKI SASTAV I GRAA LITOSFERE (geoprostora)
Plohe diskontinuiteta: granice razliitih brzina potresnih valova
Zemlja je graena Zonalno i sastoji se od 3 dijela:
1) Jezgra je najdublja zona sastavljena od minerala eljeza i nikla (NIFE)
Temperature u njoj iznose 2 200 2 750 C, a tlak je vii od milijuna atmosfera
2) Plat je vrst omota jezgre, debeo je 2 880 km i sastavljen je od razliitih minerala
3) Kora (litosfera) je povrinski sloj, najtanji ( 8 70 km) Znaajan jer dananja tehnika i
tehnologija iz litosfere crpi odreene minerale i sirovine za industiju.
Debljina litosfere u oceanima je 10 km, u kontinentalnom dijelu je vea
U donjem sloju prevladavaju silicij i magnezij (SIMA), u gornjem silicij i aluminij
Litosfera se sastoji od brojnih minerala i stijena razliitih fiziko-kemijskih svojstav
te razliitih otpora i ponaanja prema egzogenim silama.
Minerali su isti kemijski elementi ili spojevi
Stijene su fizika nakupina minerala u razliitim omjerima i odnosima.
a)Eruptivne stijene (vulkanske) su nastale hlaenjem i kristalizacijom magme.
Upotrebljavaju se kao graevni materijal jer su vrste i otporne, a sadre i
Skupocjene kovine i drago kamenje. Sumpor. Vana su termalna i mineralna vrela
Intruzivne (unutranje): granit, diorit, sijenit i gabro
Efuzivne (povrinske): bazalt, riolit, trahit i andezit.
b)Sedimentne stijene (talone) su nastale taloenjem usitnjenog i rastvorenog
materijala na dnu mora te djelovanjem vjetra i rijeka na kopnu.
- Mehanike: su nastale troenjem stijena i njihovim usitnjavanjem, te taloenjem
pod utjecajem mora, rijeka, vjetra ili leda.
- Kemijske: su nastale kemijskim djelovanjem vode.
- Organogene: nastaju od sitnih organizama kojima je vapnenac potreban za
oblikovanje ljuturica, a kad uginu,taloe se i nastaje kreda, vapnenac,
i dolomit, nafta, ugljen i sl.
c) Metamorfne stijene (preobraene ili promjenjene) nastaju od sedimentnih i
eruptivnih stijena i to pod utjecajem tlaka i temperature te kemijskim
djelovanjem. Mramori, gnajs ili tinjev kriljavac.
2.2 KLIMA
Poznavanje klime najvee znaenje ima u ratarstvu i stoarstvu, te za odvijanje zranog
prometa. Iz zraka se dobiva duik potreban za proizvodnju umjetnih gnojiva.
Pomae u istraivanju novih, obnovljivih izvora energije; solarna, enrgija vjetra ...
1. ATMOSFERA: je smjesa plinova tj. plinoviti ovoj koji okruuje Zemlju.
Sastoji se od 78% duika, 21% kisika i 1% ostali plinovi
a) Troposfera: je najnii i najgui sloj. 9km visine nad polovima i 15km nad ekvatorom
Tropopauza je prijalazni sloj
(u troposferi temp. padaju i do 50 C)
b) Stratosfera se nalazi na visini 35 50 km, ozonosfera, UV zrake + O2 = velika toplina
Stratopauza
c) Mezosfera dopire do visine 75 km

d)Termosfera ili Jonosfera: sloj zraka debeo oko 400 km, vjetrovi brzine 400 km/h,1000C
e) Egzosfera (gr. Exo = izvan) : toliko razrijeen zrak zrakoprazan prostor
2. TEMPERATURA ZRAKA
Sunano zraenje ili Radijacija: ukupna energija koju izluuje Sunce.
Insolacija: dio Suneve energije koji dolazi do Zemljine povrine (oko 15% )
Za zagrijavanje atmosfere golemo znaenje ima Zemljina podloga. Ostali najvaniji koji
utjeu na temperaturu: Kut upadanja Sunevih zraka, Trajanje insolacije, Raspored
kopna i mora, Vjetrovi, Apsolutne visine na Zemlji, Smjer pruanja planinskih masiva,
Morske struje i Biljni pokriva.
3.VJETROVI
= Cirkulacija zraka posljedica je naruavanja ravnotee zraka koju izazivaju barometarski
minimum i barometarski maksimum.Zrak struji od barometarskog maksimuma prema minimu
B. maksimum: zrak struji od sredita na sve strana, tj, kretanje zrak je ciklonalno
B. minimum: zrak struji sa svih strana prema sreditu minimuma, anticiklona
Na smjer vjetrova utjee rotacija Zemlje, pa se estice zraka na ekvatoru kreu najbre.
Zbog rotacije Zemlje vjetrovi na sjev. Polutci zakreu udesno, a na junoj polutki ulijevo.
1. Stalni vjetrovi: nastaju kao posljedica rotacije Zemlje i nagnutosti Zemljine osi (zbog koje
se ne zagrijavaju jednako svi dijelovi Zemlje)
Vrste: pasati, zapadni vjetrovi i sjeveroistoni polarni vjetovi
Izmeu ekvatora i 10 sjev. I june geo. irine te izmeu 30 i 40 geo. irine, su podruja tzv.
KALMI ili zone tiine gdje se ne osjeaju strujanja zraka.
2. Periodini vjetrovi:svi oni vjetrovi koji nastaju kao posljedica nejednolikog zagrijavanja
kopna i mora te vjetrove to nastaju zbog breg zagrijavanja kotlina danju i dr. sline vjetrove
Vrste: monsuni (ljetni i zimski), te etezijski vjetrovi (u istonom podruju Mediterana) ...
3. Lokalni vjetrovi: nastaju kao posljedica specifinih prirodno-geo. karakteristika nekog
podruja.
Vrste: Mistral (Francuska), koava i sjeverac (Panonija), iroko (Tunis, Sicilija),
Jugo, Fen (alpe), Pampero (pampe J Amerike), Samum (arapske pustinje, topli vjetrovi)
Lokalni vjetrovi velike jaine i brzine:
Bura (Hrv. primorje, hladni vjetrovi)
Orkani (tropski krajevo)
Hurikan (Kuba, Haiti, Florida)
Tornado (Sj. Amerika)
Tajfuni (zapadni dijelovi Pacifika)
4. OBORINE
Zbog isparavanja vode, vlanog tla i evaporacije biljaka u zraku se neprestano stvara vie ili
manje vlage, to ovisi o temperaturi zraka.
Zasienost: stanje zraka, kad on vie ne moe primati vodene pare
Rosite: stupanj temperature pri kojem je zrak zasien vodenom parom
Kad temperatura padne ispod rosita, zrak vie ne moe primati nove koliine vodenih para,
pa se one ponu kondenzirati tj. pretvarati u vodene kapljice.
Kondenzacija vodenih para moe nastati na povrini Zemlje ili u zraku.
Rosa: vodene pare zgusnute u sitne vodene kapljice na povrini Zemlje
Mraz: ako se takve kapljice (rosa) smrznu. (temp. ispod 0)
Magla: kondenzacija vodene pare u niim slojevima zraka
Oblaci: kondenzacija vodene paru u viim slojevima atmosfere.
Ako doe do daljnjeg hlaenja zraka, vodena para se pretvara u kiu.

Kia: kad se vodene pare toliko kondenziraju da se sitne vodene kapljice stope i padaju na Z.
Snijeg: Ako se proces odvija pri temp. ispod 0 C, kapljice se zalede i kristaliziraju
Tua: kod naglog dizanja vod. pare u slojeve troposfere i naglog hlaenja tih para
5. VRIJEME I KLIMA
VRIJEME: trenutne vremenske prilike tj. skup meteorolokih pojava nad nekim podrujem u
odreenom trenutku.
KLIMA je prosjeno stanje meteorolokih pojava nad nekim podrujem u tijeku 1 godine ili u
nekom duljem razdoblju.
3 vrste vremena: tip stalno vedrog, tip stalno vlanog i tip promjenjivog vremena
1. Ekvatorijalna klima:
Prevladava u podrujima S i J od ekvatora.
Osnovna obiljeja: stalno visoke temp, nema godinjih doba i velike koliine oborina
Bujna vegetacija s praumskim raslinjem. Tla lateritna, bogata eljeznim oksidom.
Uzgoj: kaukovca, kave, kakaovca, eerne trske, palma uljarica, banana, mirodija ...velika Pt
2. Tropska klima:
Prevladava u Brazilu, S Australiji, Sudanu, Senegalu, planinska podruja I Afrike
Puu pasatni vjetrovi i 2 dijela godine: dio s kraim i dio s duim razdobljem kia
Uzgoj: kulture karakteristine i za ekvatorijalno podruje i neke itarice: kukuruz
3. Tropsko-monsunska klima
Prevladava: JI Azija, posebno na Indijskom poluotoku, glavno obiljeje Monsuni.
Uzgoj: aja, rie i duhana
4. Umjereno tople klime (suptropske klime)
a) Klime zapadnih primorja: topla i suha ljeta i zime bez velikh hladnoa
Prevladava: europsko i afriko Sredozemlje, obala Kalifornije, sredinji ile, JZ Austral. I Afr
b) Istona primorja: ljeti su topla, ali vlana s mnogo oborina zbog monsuna, a zime su blage
s povremenim kiama koje donose prolazne ciklone.
Prevladava: Urugvaj, J Brazil, JI primorja Afrike i S Amerike, te J Kina
Uzgoj: pamuka, agruma, maslina, vinove ljze, duhana, smokva, rie.
5. Umjerene (svjee) klime
Izrazito se izdvajaju 4 godinja doba, a karakteristina su 3 podtipa (Klimatsko vegetacijska)
a) Zona zapadnih mora: znatne koliine vlage od Z vjetrova i maritimnih ciklonalnih strujanja
b) Zona istonih mora: ljeti pod utjecajem vlanih oceanskih masa,zimi hladnih strujanja zrak
c) Zona kontinentalne klime: velike termike amplitude izmeu LJ i Z, skromne koli oborina
Uzgoj: povrtnih kultura, te itarice, eerne repe, uljarica, konoplje, lana i dr. indust biljaka
Umjesto uma su stepe, u eksternim uvjetima zatvorene kontinentalnosti ima i pustinja
6. Hladne klima
Zime su hladne i duge, a ljeta kratka i svjea.
a) Zapadna primorja: oborine u svim god dobima i utjecaj mora ublaava temp. kolebanja
b) Istona primorja: zime su vrlo hladne i suhe, ljeta vlana (Mandurija)
c) Kontinentalna unutranjost: zime otre, ljeta hladna, temp kolebanja (70C),malo oborina
To su podruja uma i umske vegetacije, npr. Sibir, Finska i Kanada
7: Polarne klima
Temperaturu u vrijeme polarnih noi daleko ispod 0, za pol dana nie od 10 C, veoma malo
oborina. Podruja Grenlanda i Antarktike gdje su od biljnog pokrova karakteristine trave.
Pustinjski tip klima obiljeava veoma veoma mala koliina oborina, oskudna flora i fauna
Planinski tip klima je odreen nadmorskom visinom, biljni i ivotinjski svijet ovisi o
klimatskoj raznolikosti.

2.3. VODE I NJIHOV ZNAAJ

Vode na Zemlji: vode na kopnu i svjetska mora.
a) SVJETSKA MORA
- 71 % ukupne povrine Zemlje
Svjetska mora ine 3 velika oceana: Veliki ili Tihi (Pacifiki), Atlantski i Indijski.
Na rubovima tih oceana izdvajaju se Sredozemna mora (Mediterani) i rubna (obalna) mora.
Oceani su najvei dijelovi svjetskog mora.
Mora u irem smislu dijelimo na: mora polarnih krajeva i sredozemna mora.
U uem smislu:sva mora s vlastitim nazivom, bez obzira na veliinu i dr. geo obiljeja
Zaljevi su manji dijelovi mora koja zadiru u kopna
Morski prolazi ili tjesnaci su suenja mora izmeu dviju obala. Vei tjesnaci spajaju 2 mora.
Znaenje svj. mora vrlo je velika: transport robe i putnika najjeftiniji je pomorskim putem.
Morske su obale najatraktivnija turistika trita svijeta, a mora i podmorja su veoma bogata
biljnim i ivotinjskim svijetom, te razliitm mineralima i sirovinama za industriju.
Slanitet: prosjena slanoa mora (oko 35 promila), najvei slanitet oko ekvatora
Litoralizacija: premjetanje drutveno-ekon ivota iz unutranjosti na obale mora.
Problem: oneiavanje mora.
b) VODE NA KOPNU
1) Podzemne vode su u pravilu iste i pitke to poveava njihovu upotrebnu vrijednost.
Arteka voda: podzemna voda koja se nalazi izmeu 2 ili vie nepropusnih slojeva tla
Nalazi se pod hidrostatskim tlakom ijim buenjem nepropusnog sloja voda izbija na povrinu
to u pustinjskim i uope bezvodnim prostorima je znaajno za formiranje ivota
Termalni i mineralni izvori: voda za pie, izgradnja turistiko-ljeilinih objekata.
Termalni izvori, posebno gejziri ija voda ima visoku temperaturu, izbijaju na povrinu kao
kipui vodoskoci, pa se takva voda moe iskoristiti i kao izvor energije.
2) Tekuice: Rijeke i Potoci
Rijeke su (za razliku od potoka) stalne tekuice kojima trajnost protoka, osim izvorske vode,
osiguravaju kie i otopljeni snijeg.
Vrijednost: plovne rijeke trnsportiraju robu velikih teina i nepokvarljivu robu, prometni
znaaj, slue za ljudsku upotrebu i napajanje ivotinja, ali i za natapanje poljoprivrednih
zemljita. Pogodne su za hidroenergetsko iskoritavanje i rezervoari su kvalitetne hrane.
Privlane su i za turiste.
3) Stajaice: Jezera i Bare
Jezera su nakupine vode u kopnenim udubinama. Vrste:
a) s obzirom na stanje vode: stalna, periodina i povremena
b)s obzirom na postanak: tektonska, vulkanska, ledenjaka, rijena, provalijska i umjetna
c) prema poloaju dna jezera: depresije: dno ispod morske razine i kriptodepresije: dno nie
od morske razine, a povrina jezera via od morske razine.
d) prema koliini otopljenih soli: slana i slatkovodna
Vrijednost: vea naseljenost, znaajna prometna uloga, turistika valorizacija (zauzima 1,8 %)

2.4. TLO I TIPOVI TALA

TLO je rahli povrinski sloj Zemlje nastao troenjem litosfere pod utjecajem atmosferskih
pojava, vode i rada organizama.
Pod utjecajem klime stvaraju se razliite vrste tala pri emu ivotni procesi biljaka i ivotinja
obogauju tla organskim sastojcima = Bonitiet tla
Na temelju morfoloko-geografske rasprostranjenosti tlo dijelimo na: zonalna, azonalna i
ekstrazonalna tla.
U visokim geo irinama (azija, Amerika) nalazimo Tundre: blijedosivo tlo, neplodno i bez
humusa.
U srednjim geo irinama prevladavaju smea, vlana tla, ija je kvaliteta omoguila razvoj
poljoprivrede. J Kanada, S SAD, S Francuska, Belgija i Nizozemska, Koreja i Mandurija
U niim geo irinama toplije klime uvjetuju bre rastvaranje tla.
Prevladavaju lateriti i crvenouta tla, manje plodna od tala koja su razvijenija sjevernije.
Dalje prema ekvatoru uz crvene tropske laterite, crvenouta tla i pustinjska tla
Vlana podruja tropa imaju degradirana tla zbog stalne izloenosti raspadanju i toplini.
Usprkos slaboj kvaliteti lateralnih i crvenosmeih tala, rast uma je bujan.
Izrazita je zonalnost od vlanog istoka prema sunijoj unutranjosti i suhom zapadu.
Na I prevladavaju kvalitetna sivosmea podzolasta tla i crvenkasta tla, na Z se tlo mijenja od
svijetlosmeeg do tamnosmeeg ili gotovo crnog tla. Kontinentalni karakter klime uvjetovao
je daljnje rasprostranjivanje uma pa sve vie prevladavaju trave: prerije, stepe i ljanosi
Najplodnija su crna tla (ernozemi) koja su bogata vodom i to su preteno ravniarska
podruja na Zemlji. Prerije u SAD, velike ravnice Argentine i Urugvaja, I Australija
Azonalna i Ekstrazonalna tla zauzimaju relativno velike povrine na Zemlji, pa se tek manji
dio takvih povrina moe uz primjenu suvremenih agrotehnikih mjera, prirediti za agrarno
iskopritavanje. Najpovoljnije uvjete pruaju Aluvijalna tla.
Les ili Prapor: formacije pijeska koje je vjetar nanio i nataloio iz pustinjskih i aridnih
krajeva
Lesno je tlo bogato mineralnim sastojcima i lesne povrine su vrlo plodne:Misissippiji,Dunav
Tlo je osnovni imbenik ivota i osnova za proizvodnju ljudske i stone hrane.
Rairenost najvanijih tala na svijetu:
1. Tundre 2: Podzol 3. Sivosmea podzolasta tla 4. Pustinjska tla 5. Lateriti i crvenouta
tla 6. ernozemi 7. Smea i crvebkastosmea tla 8. Degradirani ernozem 9. Azonalna
planinska tla.
2.5. BILJNI SVIJET
PRIRODNE BILJKE: one koje ovise iskljuivo o ekolokim uvjetima podruja u kojemu
uspijevaju.
KULTURNE BILJKE: one pri ijem nastajanju, odravanju, iskoritavanju i irenju najvee
znaenje ima ovjek, njegov trud i intervencija.
Klimatsko-vegetacijske zone na Zemlji:
Zone tropskih uma:
- prostiru se u nizinama ili na vlanim strminama oko ekvatora
- bujna vegetacija, kvalitetno drvo (mahagonij, tikovina,sandalovina), malo eksploatira
- velike koliine oborina, visoke temperature, stnovnitvo na niskom stupnju razvoja
- Kulture: kava, kakaovac, kauukovac, eerna trska i brojne mirodije

Savanske zone
- velike travne povrine koje se prostiru u pojasu izmeu tropskih uma i tropskih
pustinja, osim Europe, posebno u Africi
- nekad ispasita, danas plantana podruja; kava, pamuk, kikiriki, itarice
Tropsko-monsunska zona
- podruje Indijskog i Indokineskog poluotoka
- monsunska klima, velike i plodne rijeke, najgue naseljni prostori svijeta
- biljni svijet raznolik: od movarnih dungla, palma, bambusa, trstika, trava do
- kulturnih biljaka: ria, aj, pamuk, . trska, duhan, mirodije i tropsko voe
- U monsunskim podrujima: ume magnolija, lovora, zimzelenog hrasta i bambusa, a
od kulturnih biljaka: kava, agrumi, vinova loza i itarice
Pustinje i polupustinje
- oko 20 milijuna km2, preteno u tropskom i suptropskom pojasu
- biljni svijet oskudan: trave, bodljikavo trnje i tzv. Efemerno bilje
- u oazama: datulje, agrumi i itarice
- na rubovima oaza: kaktusi, grmlje i korovi
Vlane umske zone suptropskih klim-veget zona
- podruje izmeu 30 i 40 S i J geo irine
- uspijevaju zimzelene biljke: lovor, maslina, hrast plutnjak, pinija, empres, makija
- biljne kulture: vinova loza, maslina, smokva, agrumi i brojne povrtlarske kulture
Stepe suptropske i umjerene zone
- travne formacije (bez uma) te formacije razliitih biljaka s podzemnom stabljikom
(afrani, perunike) U Angloamerici to su nepregledne prerije, a u J Americi pampe
- velika proizvodnja itarica i stone hrane
umske zone umjerenih irina
- Zapadni dijelovi obiluju listopadnim umama, iskrene su pa su danas livade, vonjaci
- U unutranjosti su listopadne i mjeovite ume: bukva, javor, hrast, jasen, breza
- U viim podrujima je crnogorina uma
- Sjeverna podruja i visoke planine pokriva etinarska uma
- Najvei proizvoai i izvoznici drvene mase
Pustinje i tundre subarktikih podruja
- prostori jednolinih zona liajeva, mahovina i zeljastih trava
- mjestimino rastu grmolike johe, vrbe i breze, ekstenzivno stoarstvo

2.6. STANOVNITVO SVIJETA IMBENIK DRUTVENO-EKON RAZVOJA

Demografija: opa znanost o stanovnitvu ( 5,7 milijardi ljudi)
Kvantitativna svojstva: broj, gustoa, porast i raspored stanovnitva
Kvalitativna svojstva: stupanj razvoja, nain ivota, kultura, standard, tradicija
KRETANJE BROJA STANOVNITVA SVIJETA
Ekumena: naseljena podruja Zemlje
Anekumena: nenaseljeni dijelovi Zemlje
Subekumena: povremeno naseljeni dijelovi Zemlje
Prostorna redistribucija stanovnitva: pozitivan proces koji prostore subekumene i anekumene
postupno smanjujue i pretvara u ekumenu
Prvi popisi stanovnitva postoje iz robovlasnikog doba (cenzusi): u Kini, Egiptu, Grkoj i
Mezopotamiji.

U srednjem vijeku popis stanovnitva i imovine vladajuim je slojevima bio posebno vaan
radi odreivanja i ubiranja poreza te vojaenja.
Poseban poticaj za sve toniju statistiku stanovnitva dala su velika geo otkria (17. st)
Industijska revolucija oznaila je prekretnicu u razvoju stanovnitva svijeta (18. st) parni stroj
Demografska ekspanzija: osobito snaan porast stanovnitva uslijedio je poetkom 20 st.
Posebno visoke stope nataliteta karakteriziraju nerazvijeni svijet: Afrika, Azija i Latinska Am.
Suvremeni stavovi snienje rodnosti vide u okviru snanijeg gospod i ope kulturnog rasta i
razvoja, meunarodnoj suradnji i pravednoj raspodjeli dobara.
Smanjenje ekspanzivnog porasta stanovnitva trebalo bi postii planiranjem obitelji uz vrlo
opreznu intervenciju drutva (drave).
PRIRODNO KRETANJE STANOVNITVA
Prirodno kretanje stanovnitva odreeno je razlikom izmeu broja (stope) mortaliteta
(umiranja) i nataliteta (raanja), te jo determinanti fertiliteta (plodnosti) i vitaliteta (ivosti)
stanovnitva.
Rodnost ili natalitet - temeljna je odrednica prirodnog prirataja.
- to je broj roenja u odreenoj populaciji
- iskazuje se efektivnom i ukupnom rodnou
- ukupan natalitet je broj mrtvoroenih i ivoroenih
- efektivni natalitet je samo broj ivoroene djece
- opa stopa nataliteta = br. ivoroene djece na 1000 stanovnika
4 osnovna tipa Prirodnog prirataja: vrlo visok (20 i vie promila), visok (15-20 promila)
umjeren (5 15 promila) i nizak (manji od 5 promila)
Svjeski prosjek iznosi 18 promila.Europa ispod 5, a Afrika i Latinska Amerika oko 30 promil
Fertilitet: ostvarena plodnost, opa stopa = odnos br ivoroenih i ukupnog enskog stan.
Fekonditet: potencijalna fizioloka plodnost mukarca i ene u reprodukciji.
Vitalnost (ivost) brojani izraaj odnosa stope fertiliteta, postotak zrelog stanovnitva (2060g) i mladog stanovnitva ( do 20g) prema stopi smrtnosti i postotku starijeg stan. (iznad 60)
RAZMJETAJ STANOVNITVA I GUSTOA NASELJENOSTI
Prosjena gustoa Zemlje je 40 stanovnika km2. 4 kategorije gustoe naseljenosti:
1. Rijetko naseljeni prostori: 5 -6 stanovnika na km2, 2/3 kopna demografska pusto
2. Srednje naseljeni prostori ine oko Zemlje i tu egzistira oko 1/5 ukupne populacije
3. Gusto naseljeni prostori obuhvaaju 5% kopna Zemlje, ali tu ivi oko 15% populacije
4. Prenaseljeni prostori: oko 8% ekumene, a ivi 50% ukupnog stanovnitva (nerazvijeno)
Porast populacije je najvei tamo gdje su godpodarske i drutvene prilike najslabije.
Najvei broj stanovnika ivi u Aziji (60%), Africi i Europi.
Najmanji broj stanovnika imaju Australija i Oceanija, te Sjeverna Amerika.
U promatranju gustoe naseljenosti razlikujemo:
Apsolutni broj stanovnika je broj ukupnog stanovnitva na odreenom teritoriju.
Agrarna gustoa pokazuje odnos broja agrarnog stanovntva na km2 agrarnog zemljita
Relativna gustoa stanovnitva je broj ljudi na kvadratnom km odreenog podruja
Poljodjelska gustoa odnos agrarnog stan. Prema km2 poljodjelske povrine (oblik agrarne)
Fizioloka gustoa stanovnitva je broj koji pokazuje omjer ukupnog stanov. Prema ukupnoj
povrini koja bi se mogla agrarno kultivirati.
MIGRACIJE (SELIDBE) STANOVNITVA
Uzroci migracija mogu biti: politiki, ekonomski, vjerski i dr.
Prema dometu migracije mogu biti:
a) Unutarnje: unutar 1 zemlje: lokalne, meuregionalne i meurepublike ...

b)Vanjske: meunarodne, unutar 1 kontinenta i izmeu pojedinih kontinenata

Prema trajanju migracije mogu biti:
Dnevne, tjedne, sezonske, privremene i stalne (iseljavanja)
Ekonomske migracije: kretanje stanovnitva iz slabije rezvijenih regija i zemalja u razvijene
radi zapoljavanja, bolje i vee zarade i boljih uvjeta ivota.
GRADSKO I SEOSKO STANOVNITVO TE PROCESI URBANIZACIJE
Stanovnitvo se prema mjestu stalnog boravla dijeli na: seosko (ruralno) i gradsko (urbano)
Ruralne zemlje: one s preko 75% ukupnog seoskog stenovitva
Urbano-industrijske: s podjednakim (59%) udjelom ruralnog i urbanog stanovnitva
Prijelaznog karaktera: one koje imaju 50-75% seoskog stanovnitva
Prema stupnju urbanizacije razlikujemo 4 tipa:
1. Niski stupanj (20-40%) 2. Srednji st.(40-60) 3. Visoki st. (60-80) 4. Vrlo visoki st. (80-100)
Direktna urbanizacija: za one koji sele iz sela u grad neposredno i mijenjaju agrarna
zanimanja i ivotne navike.
Indirektna urbanizacija: agrarno atanovnitvo iz jednog sela prelazi u nepoljoprivredna
zanimanja u drugo selo (intraruralna migracija), a tek onda to neagrarno seosko stanovnitvo
prelazi u grad, ali ve kao neagrarno.
Pseudourbanizacija: kad se gead toliko rairi da obuhvati i okolna seoska naselja s velikim
brojem radnikog tj. neagrarno stanovnitvo koje tako postane gradsko stanovnitvo bez
promjene mjesta boravka.
SASTAV (STRUKUTURA) STANOVNITVA
Znaajne strukture za analizu stanovnitva prema:
Dobi i spolu (bioloka), ekonomskom sastavu, obrazovanosti, nacionalnosti, vjeri (religijska
struktura) i kulturno-etnikoj posebnosti.
Sastav po spolu i dobi (bioloka)
- pokazuje broj enskog i mukog stanovnitva, njihov odnos i njihovu dob
- pokazatelj je reproduktivne moi, radne snage i sposobnost nacije, te migracije
- Dobno-spolna piramida: Progresivni tip: najvie mladog, ztim zrelog i najmanje starog
Regresivni tip: obrnuto i Stacionarni tip: mali udjel mladog, a vei udjel zrelog i starog
Ekonomski sastav stanovnitva
- prema djelatnosti, dobar pokazatelj stupnja ope razvijenosti. 3 skupine zaposlenih u:
- 1 Primarnim djelatnostima 2. Sekundarnim djelat. 3. Tercijarnim djelat.
Stopa aktivnosti stanovnitva: udio aktivnih
Najprihvatljiviji kriterij za mjerenje stupnja razvoja je Nacionalni dohodak po stanovniku.
Nacionalni dohodak per capita i Bruto proizvod po stanovniku.
Pokazatelj razvijenosti je i Prosjena ivotna dob te potronja kalorija (dnevno)
Metoda odreivanja stupnja razvijenosti prema Udjelu u vanjskoj trgovini.
Kriterij odreivanja stupnja razvijenosti prema Potronji ukupne energije.
POPULACIJSKA POLITIKA
Sustav mjera i postupaka kojima neka zemlja usmjerava demografski razvitak tj. usklauje
ope kretanje, sastav i razmjetaj stanovnitva s gospodarskim i drutveno-politikim
razvojnim ciljevima. 4 tipa populacijske politike:
Ekspanzivni tip potie daljnji porast stanovnitva
Restriktivni tip ga usporava, pa ak ga eli i zaustaviti
Redistributivni (migracijski) potie prostornu redistribuciju i naseljenost
Energini (kvalitativni) tip tei formiranju zdrave populacije (sposobno za reprodukciju i rad)

2.7. MEUNARODNE EKONOMSKE ORGANIZACIJE I INTEGRACIJE

Meunarodne ekonomske organizacije dijelimo na:
UNIVERZNE su one organizacije koje se bave globalnim problemima svjetskog
gospodarstva i koje nastoje svojim mjerama i postupcima pospjeiti i unaprijediti
meunarodnu gospodarsku suradnju. Najvee znaenje OUN i OECD.
SPECIJALIZIRANE ek. organizacije bave se pojedinim segmentima svjetskog
gospodarstva, kako sa stajalita odreenih gospodarskih aktivnosti tako i sa stajalita njihove
regionalne opredijeljenosti. One u okviru OUN: GATT, WTO, IAEA, FAO, IMF, IBRD...
izvan Oun:OPEC
1. ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA (OUN)
- osnovana 1945. s ciljem odravanja mira u svijetu te razvoja i poticanja meunarodne
gospodarske suradnje i unapreenja odnosa na svim poljima ljudske aktivnosti
- preko 170 drava lanica, sjedite u New Yorku
- glavna tijela: Generalna skuptina, Vijee sigurnosti, Starateljsko vijee, Meunarodni sud i
ECOSOC: Ekonomsko i socijalno vijee koje analizira, obavjetava i daje preporuke vezane
uz problematiku gosp i socijalnih pravaca razvoja pojedine ili skupine zemalja.
Tenja ECOSOC-a je da razliitim mjerama utjee na porast standarda stanovnitva svijeta,
da osigura punu zaposlenost i pobolja uvjete rada.
OUN se prvenstveno brine o uspostavi mira, razvoju demokracije i ljudskih prava u svijetu, i
brine o razvoju stan, prehrani, zatiti okoline,razvoju nuklearne i dr. energija, znanosti i tehnol
2. ORGANIZACIJA ZA EKONOMSKU SURADNJU I RAZVOJ (OECD)
-nastala 1960. iz Organiz za europsku ekon suradnju (OEEC). Osniva SAD nakon 2. svj. rata
kako bi se pomoglo ratom razruenim europskim zemljama trinog gospodarstva.
- sjedite u Parizu, ima Glavno tijelo, Vijee (predstavnici svih z. lanica),odbori komiteta
- ciljevi: da pospjei gos razvoj svih lanica, potie punu zaposlenost, uvaava liberalistike
koncepcije u kretanju kapitala, doprinosi ekspanziji svjetske trgovine, stabilne monet. Odnose
3. ORGANIZACIJA AFRIKOG JEDINSTVA (OAJ)
- 1963. prvenstveno politika organ nastala radi borbe za potpunu dekolonizaciju Afrike,
- ekon. integracija: formira jedinstveno afrikog trita, bez ogranienja u meus. Trgovini
4. ARAPSKO ZAJEDNIKO TRITE
- 1945. osnovana u sklopu vojno-politike organizacije Arapska liga
- regulira ekonomsku politiku lanica.Arapska banka za razvoj ima veliku investicijsku snagu
5. COLOMBO PLAN
- najvanija integracija na podruju Azije, nastala na inicijativu V.Britanije 1950. u Colombu
-V. Britanija i lanice Commonwealtha obavezale su se pruiti znatniju financijsku i tehniku
pomo slabo razvijem jugoistone Azije, 26 lanica
1. OPI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI GATT i WTO
GATT je multilateralni sporazum o carinskoj i vanjskotrgovinskoj politici.
- 1947., ima vie od 100 lanica i nadzire oko 80% svjetske trgovine
- osnovni cilj: liberalizacija bez ikakvih diskriminacijskih mjera i ogranienja
- Naelo najvee povlastice: nelanicama nikakve povlastice, a povlastice dane 1 zemlji
vrijedi za sve lanice
WTO Meunarodna trgovinska organizacija je zapravo sljedbenik GATT-a jer se njezin

ustoj, uloga i zadaci temelje na naelima GATT-a.

temeljni zadatak je liberalizacija svjetske trgovine, < 135 lanica, Lausanna sjedite
nadzire 80% svj trgovine, primitkom Rusije, Kine i S Arabije bit e ) 90%
Naelo da bilateralnim dogovorima utvrene povoljne ili nie carine vrijede i za dr.
lanice WTO

2. ORGANIZACIJA UN ZA HRANU I POLJOPRIVREDU (FAO)

-1945, sjedite Rim, cilj je pomoi stanovnitvu svijeta u ishrani, poveanju
produktivnosti u poljoprivredi i unapreenju prehrane u svijetu te eliminaciju gladi
3. MEUNARODNA AGENCIJA ZA ATOMSKU ENERGIJU (IAEA)
. 1957, Be. Cilj da razvojem znanosti o atomskoj energiji doprinese miru i blagostanju u
svijetu, koritenjem radioizotopa u medicini,poljoprivredi i industiji,nikako za vojne svrhe
4. MEUNARODNI MONETARNI FOND (IMF)
-1947. Washington, preko 150 lanica. Cilj je unapreenje monetarne suradnje meu
lanicama i ouvanje stabilnosti monetarnih odnosa eliminiranjem devalvacije
5. DRUGE EKON. ORGANIZACIJE U OKVIRU OUN-a
ILO meunarodna organizacija rada
IBRID meunarodna banka za obnovu i razvoj ...
6. ORGANIZACIJA ZEMALJA IZVOZNICA NAFTE (OPEC)
- 1960. Bagdad. U prvoj fazi cilj je bio izboriti suverenost nad vlastitim prirodnim
resursima, snaga tih kompanija proizlazila je iz koncesija
- od 70-ih OPEC je u cijelosti preuzeo nadzor nad kontingentima proizvodnje i izvoza te
odreivanja cijene nafte na svjetskom tritu.Pruaju finan. pomo nerazvijenim zemljama
7. MEUN. UDRUENJA I SPORAZUMI PROIZVOAA PRIMARNIH PROIZVODA
lanice udruenja su zemlje najvei proizvoa i potroa tih proizvoda. Ciljevi udruivanja
se svode na utvrivanje proizvodnih i izvoznih kvota, osiguravanje priuva i odreivanje
cijene pojedine robe na svjetskom tritu. Meun. Udruenje zemelja proizvoaa: boksita
(sipek), ive (ampk), kauuka (anrpk) M. U. Z. Izvoznica: bakra (sipek), eljza (aiek) ...
MEUNARODNE EKONOMSKE INTEGRACIJE
= su organizirani oblik ekonomskog (ali i politikog) saveznitva vie zemalja kojima je
krajnji cilj stvaranje opeg i individualnog standarda i drutvenog blagostanja.
- Europske ekonomske organizacije su bile podjeljene: (41 drava egzisira u Europi)
- Istonoeuropske su formirale vojnopolitiku (Varavski pakt) i ekon organ (SEV)
- Zapadnoeuropske: vojnopolit. (Atlantski pakt) i ek. integracije EEZ i EFTA
1. EUROPSKA UNIJA (EU)
- je izrasla iz Europske ekon zajednice (EEC) koju su stvorile Njemaka, Francuska, Italija i
zemlje Beneluksa 1958 Rimskim ugovorom. EEZ je nastao iz E. Zajednice za ugljen i elik.
- posebno znaenje u novijem razvoju i funkcioniranju EU ima Ugovor u Masstrichtu 1993.
kojima su se lanice obvezale da e na podruju Europe uspostaviti jedinstveno trite
slobodne trgovine (bez carina), slobodnu cirkulaciju rada i kapitala, jedinstvenu carinsku
uniju sa slobodnim tritem za lanice integracije, jedinstvene carine za robu iz treih

zemalja, jedinstvenu ekon i monetarnu uniju, te jedinstvenu politiku uniju, to znai

uvoenje zajednike vanjske politike i obrambenog sustava u zajednici s NATO-m.
- Skuptina je vrhovno parlamentarno tijelo EU, Vijee ministra donosi politike odluke,
Europska i Izvrna komisija. Sjedite: Bruxelles.
- kao integracija EU je najmonija trgovinska sila svijeta, nadzire oko 40% uk. svj. trgovine
2.EUROPSKO UDRUENJE SLOBODNE TRGOVINE (EFTA)
- 1960 u Stockholmu, organizacija funkcionalnog tipa ekon. integracija, jer lanice te
integracije zadravaju puni suverenitet, ne samo u oblasti politikog sustava ve i u trgovini i
carinskoj politici. ine slobodnu trgovinsku zonu, a cilj je bio smanjiti i postupno ukinuti
carine i dr ogranienja u meusobnoj razmjeni robe. Pitanje daljnjeg funkcioniranja i opstanka
3. SAVJET ZA UZAJAMNU EKONOMSKU POMO
SEV vie ne postoji, osnovan 1949. Moskva, suradnja u obliku meusobne trgovine, savjet je
teio da se svaka zemlja lanica usmjereva na ona podruja za koja ima komparativne
prednosti i najpovoljnije uvjete. Zatim se naglaavaju opi principi meunarodne
socijalistike podjele rada. Vanjska trovina orijentirana na trgovinu SSSR-a s lanicama.
4. BRITANSKA ZAJEDNICA NARODA (COMMONWEALTH)
- Ekon-politika organizacija ije su lanice zemlje biveg golemog Britanskog Carstva.
- 47 zemlje iz kojih uvozi nune sirovine i agrarne proizvode, radnu snagu i sl.
- V: Britanija ima ogromno trite za svoje proizvode, ali i prua mogunost podizanja
kredita, ulae kapital u tim zemljama, koluje visokoobrazovane kadrove...sjedite:London
5. SPORAZUM O SLOBODNOJ TRGOVINI SREDNJOEUROPSKIH ZEMALJA (CEFTA)
- nakon raspada SEV-a, bilo je nerealno oekivati brzi prijam u EU, pa su eka, Maarska i
Poljska stvorile organizaciju kojom bi se stvorile pretpostavke za liberalizaciju trgovine meu
tim zemljama.
EKONOMSKE ORGANIZACIJE U AFRICI
Najvee znaenje ima Arapsko zajedniko trite, nastalo iz politike organizacije Arapske
lige osnovane 1945 s ciljem zatite politikih interesa arapskih zemalja ( finan. mo nafta)
Brazavilska skupina (Afro-Malgaki savez) 1961. Madagaskar, uspjenost se vidi iz podataka
o trgovinskoj razmjeni, suradnji s EU i osnivanja spec. institucija (banke za razvoj)
Ostale: Istono-afrika ekon zajednica, Centralnoafriki carinski i ek savez ...
EKONOMSKE INTEGRACIJE U AZIJI
Osim Colombo-plana, Udruenje drava jugoistone Azije (ASEAN) 1967. Indonezija
LATINSKOAMERIKE ORGANIZACIJE I INTEGRACIJE
Znaajna organizacija: Savez za progres. Ostale: LAFTA: Latinsko-amerika zona slobodne
trgovine (rasformirana), Andske skupine, CAFTA: Centralno-amer zone slobodne trgovine
VOJNO-POLITIKI SAVEZI
Iako su Varavski pakt i paktovi CENTO i SEATO ukinuti, svj proces militarizacije ne slabi,
jer se sklapaju bilateralni vojni sporazumi, a postoje i dr oblici i procesi borbe, pa je
neosporno da se vojni blokovi nee ukinuti pregovorima o razoruanju ve promjenom
odnosa u svijetu.

3. TRITA POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA

POJAM, ZNAENJE I RAZVOJ POLJOPRIVREDE
POLJOPRIVREDA je grana privrede tj. oblast materijalne proizvodnje gdje se uzgojem
razliitih biljaka i ivotinja osigurava fiziki opstanak ovjeanstva.
Tek je svjetski promet omoguio organizaciju trita uope, a posebno agrarnog.
4 stupnja poljoprivredne proizvodnje:
1. Sakupljaka privreda: je najnii oblik, podruja u tropsko-ekvatorijalnih i suptropskim
klimama gdje uspijevaju razliite biljke bez truda i ovjekove intervancije.
2. Motiarska poljoprivreda karakterizira ju sesilni ili polusesilni nain ivota gdje se
zemljite poboljava uz pomo alata i stoke te ljudske snage, ovisnost od prirodnih uvjeta
3. Pluna proizvodnja: veoma rairen u svijetu jer visoka mehanizacija trai i velika ulaganja
koja se ne mogu vratiti s malih parcela
4. Visokomehanizirana poljoprivredna proizvodnja: najrentabilniji tip, visoki prinosi
S obzirom na komercijalni karakter agrarne proizvodnje:
1. Autarkijsko ili prehrambeno poljodjelstvo: prezeno polikulturnog karaktera
2. Komercijalno poljodjelstvo: koje se osniva na robnoj proizvodnji
Plantana agrikultura je tip racionalne agrarne proizvodnje
REGIONALNI ASPEKT POJAVE GLADI I NEDOVOLJNE ISHRANJENOSTI U SVJETU
Upravo je porazan podatak da je nedovoljno ishranjeno, gladuje ili umire od gladi 30-40
milijuna ljudi godinje, to je ravno ukupnom broju poginulih u Drugom svjetskom ratu.
OSNOVNI PROBLEMI POLJOPRIVREDNE PROIZVODNJE U SVIJETU
Na svijetu ivi neto vie od 5,7 milijardi ljudi. 90% na sjevenoj polutci. Oko 75% u geo
irinama od 20 do 60 geo irine. Razvijene zemlje obuhvaaju oko 61 000 000 km2 s oko 1.6
milijardi ljudi. Zemlje u razvoju obuhvaaju oko 55% ukupne povrine s oko 70% ukupnog
stanovnitva. To znai da je relativna gustoa razvijenih 25 stn km2, a nerazvijene 45 na km2
Agrarna gustoa = broj poljoprivrednih stanovnika na 1 km2 poljop zemljita
Obradive povrine se mogu poveati ako se izmjeni struktura nekih povrina.
Procjenjuju se da se isuivanjem ili natapanjem poljop povrina moe poveati jo oko 2030%, ali taj proces ne moe ii brzo, jer se takve mogunosti nalaze u nerazvijenim zemljama,
a sve to zahtjeva goleme investicije. Paradoks: zemlje u razvoju uvoze polj proizvode iz
razvijenih zemalja iako je u mnogim od njih ak vie od 90% stanovnitva zaposleno u
poljodjelstvu i egzistira od poljop djelatnosti.
AGRARNI PROIZVODI EKVATORIJALNE I TROPSKE ZONE NA SVJ. TRITU
PRIRODNI I DRUTVENO-EKONOMSKI UVJETI
Karakteristike ekvatorijalne ili praumske klime:
- visoke temperature i male termike amplitude.
- mnogo oborina (nema mjeseca bez kie i srednje mjes temp iznad 20 C)
- bujna vegetacija s bujnim raslinjem praumom
- tlo je lateritnog tipa (bogato eljeznim oksidom)
- biljne kulture: kauukovac, kakaovac, eerna trska, palme, banane, mirodije, kava...
- podruja: zavala Konga, Gvinejska obala u Africi i Amazona u Latinskoj Americi

Karakteristike tropske klime:

- ona je pod utjecajem pasatnih vjetrova koji istoku donose kiu, a zapad i unutranj. suha
- tom je tipu slina klima Srednje Amerike, samo to je za nju karakteristina zonalnost:
1. Tierra caliente: do 1000m visine, vrua i klima slina praumskoj, banane i kakaovac
2. Tierra templada: od 1000-2000m, umjereno topla zona, kava, aj, duhan
3. Tierra fria : iznad 2000m, hladna zona, samo uzgoj itarica
- Srednja Amerika,dijelovi Afrike (Sudanska visoravan i I), J Amerika: s i j od Amazone
Obe zone su ex kolonijalna podruja, nerazvijene zemlje s niskim nacion dohotkom po stanov
KAVA
- vrlo vaan proizvod u svjetskoj trgovini, prvi meu nealkoholnim piima
- sadri alkaaloid kofein- kem spoj koji ima odreeno fiziko djelovanje na organizam
- prema kvaliteti: ekstra, prima, seconda, terca i najslabija robusta
- u ocjeni kvalitete: aroma, okus, boja, zemlja podrijetla, starost plantae i izdanost
- stablo je grmoliko, neprestano zeleno, visoko do 2m
- uspijeva u tropskoj klimi, pogoduju padine, na visini od 400 do 2000m
- kava trai crvena, plodna vulkanska tla koja jako iscrpljuju
- odgovaraju joj visoke temp oko 30 C, uspijeva u sjeni vieg drvea
- pogoduje joj jednolik raspored oborina izmeu 1250 i 2000 mm
- drvo ima kone listove i bijele cvijetove u nakupinama
- plodovi su mesnate kotunice s po 2 sjemenke
- daje plodove tek 3 god nakon sadnje
- dvogodinji ciklus: nakon dobre godine, slabija (zbog velikog iscrpljivanja tla)
- klasificiramo na 3 vrste: latinoamerike, azijske i afrike vrste
- a) Latinoamerike vrste su: Coffea Arabica (najprodavanija) i Coffea Robusta.
Najznaajnij Brazil koji sudjeluje s oko 40% u proizvodnji i 50-60% u svj
izvozu. Oblasti uzgoja: San Paulo, Minas erais, Espirito, Parana i Rio de Jainero
Uzgojem kave u Brazilu bave se veleposjednici, slabo plaena i nezati. radna snaga
Kolumbija u vezi s prometom kave ostvaruje oko 85% ukupnog nacionalnog izvoza.
Najuvenije vrste iz Kolumbije su: Columbia, Bogota i Esperanzo.
Venezuela: Caracas i Merida.
Meksiko: tepiko i Varacruz.
Ostali proizvoai: Gvatenala, Costarica, Nikaragva, Honduras, Salvador i Peru
- b) Azija: osim Coffea Arabice, posebno je kvalitetna Mocca.
Ostale: Zlatna Java, Surbaja, Ceylon, Manila ...
Prostori: arapski poluotok, u Indiji, Sri Lanki i Indoneziji
- c) Afrika: iako je kava podrijetlom iz Afrike, ove zemlje malo sudjeluju u svj
prizvodnji i trgovini kavom i kava je slabije kvalitete
Prostori: Angola i Uganda, Kenija, Tanzanija i Etiopija
- Domovina kave je brdovita pokrajina Kaffa u Etiopiji (otkrili afriki domoroci)
- U srednjem vijeku presaena na tlo Arabije, muslimanski hodoasnici je proirili
- Iz Arabije se proirila u Egipat; pa u Tursku koji su je donijeli u srednju Europu
- U Africi su kavu u svojim kolonijama irili: Portugalci, Francuzi i Britanci
- 1900. izbila prva kriza: upola nia cijena, palili kavu, spasila ih drava kupnjom
- stari tradicionalni pravac trgovine kavom je iz z Indije i Indonezije u Europu i novi
pravac iz June Amerike u SAD (na koji otpada polovica svjetske potronje kave)
- vaan faktor na tritu kave je okus potroaa
- kava je skup proizvod na svj tritu, pa ga osim SAD-a, najvie uvoze razvijene
zemlje Europe: Belgija, Francuska, vedska, Njemaka, Italija, Nizozemska i dr.
- zemlje koji su glavni izvoznici kave,osiguravaju veliki postotak deviza:Brazil i Kolum

1959. sklopljen Meunarodni sporazum o kavi (ICO) zbog tendecije padanja cijena
kave, pa sporazumom nastoje zatititi interese proizvoaa

KAKAOVAC I KAKAO
- plod kakaovca ute je i crvenkaste boje s 20-70 veoma hranjivih sjemenaka
- suenjem sse dobiva sirovina kakka koja se prenjem prerauje u razliite proizvode:
kakao-lom, kakao-maslac (kozmetiki proiz i farmacija), kakao-prah. okolada
- sadri alkaloid theobromin: narkotini proizvod biljnog podrijetla, slian kofeinu
- kakao je vrlo hranjiv i najvie se upotrbljava za pie i za pravljenje okolade
- cijena: konstantno solidna i vrsta, uzgoj nije kompliciran, omoguuje velike zarade
- drvo je visoko do 7m, plod ima 30-40 sjemenaka
- poinje davati plodove 5-6g nakon sadnje, a moe roditi i do 50g
- uspijeva u umsko ekvatorijalno-tropskoj zoni
- potrebno najmanj 1 500mm oborina, srednje mjes temp od 25 C
- osjetljivo drvo, ne podnosi ni izravno sunce ni vjetar, potrebna mu je sjena
- 2 vrste: Criollo (Latinska Amerika,najkvalitetniji i otporniji) i Forastero (Afrika)
- dolazi na trite pod imenom naziva zemlje proizvoaa ili izvozne luke
- Latinoamer. kakao: Venezuela, Caracas, Jamaica, Brazil: Bahia i Para, Santiago Kuba
- Afrike vrste: Acra iz Gane, Lagos iz Nigerije,
- Azijske vrste: Red Ceylon iz ri Lanke i Java iz Indonezije
- Napitak za odabrane, zrna kakaa upotebljavala su se za plaanje poreza
- U 16.st. panjolci su donijeli kakao u panjolsku, pa u Francusku i 18st Austrija
- Do 1729. panjolci su imali monopol nad trgovinom kakaa
- Proizvoai: Obala Bjelokosti, Brazil, Gana, Indonezija,Malezija, Nigerija, Kamerun
- Izvoznici: Gana, Brazil, Nigerija, Ekvador, Obala Bjelokosti, Nizozemska (reeksport)
- Uvoznici: SAD, Nizozemska, Njemaka, V. Britanija, Francuska, vicarska
- Europsko trite kupuje oko 64% ukupne proizvodnje kakaa, a ameriko 24%
- U cjelokupnoj proizvodnji Afrika sudjeluje veim udjelom od Latinske Amerike
- Za razliku od kave, kakaovac nije iskljuivo plantana biljka. Uzgajaju ga i mali
posjednici jer je uzgoj jednostavan, a eksploatacija duga i vrlo rentabilna
- Nagli porast cijena indirektno je utjecao i na smanjenje potranje koja je pak dovela
do smanjenja proizvodnje. Zalihe su se smanjivale-razne burzivne spekulacije (NY)
BANANA (MUSA)
- drvolika zeljasta biljka
- plod nema sjemenki, pa se razmnoavaju korijenom i mladicama
- jedna od najpoznatijih vrsta voa u svjetskoj trgovini (potranja je svake god sve vea)
- zahtijeva mnogo topline, mnogo sunca i mnogo vlage
- temp mjes srednjaka 24-29 C, koliina god oborina 2000-4000mm
- stablo banane daje samo 1 grozd s 50-70 kg plodova
- najvanija vrsta Musa sapientium, najpoznatija njena suvrsta Gros michel
- proizvodnja i trgovina je danas u rukama velikih kapitalistikih kompanija: United
fruit company. Glavna proizvodna sredita uzdu Karipskog mora (blizu SAD)
- najvei proizvoai: Indija, Brazil, Ekvador, Filipini, Kina, Indonezija, Kostarika
- kod izvoza dominiraju srednjoamerike zemlje
- najvee uvoznice: SAD, Kanada, zemlje Europske unije i Japan
- banane se lako kvare, pa se za prijevoz upotrbljavju specijalno graeni brodovi
- trgovinu bananama razvili su veliki proizvoai kao pravu industriju koja obuhvaa
sve faze: od sadnje u nizinama tropa do raspodjele u europ i amer gradovima. Cijeli
posao ima izrazito kapitalistiki karakter. Profiti poinju stizati 2-3g nakon sadnje.

ULJARICE:
- najvanije tropske uljarice: kokosova palma, uljna palma, sezam, araidi
- uljarice u umjerenoj i suptropskoj zoni: maslina, suncokret, uljana repica
KOKOSOVA PALMA
- drvolika biljka, plod je kokosov orah u kojem je kokosovo mlijeko
- najee rasprostranjena na tropskim obalama i otocima Indijskog i Tihog oceana
- za pie, ulje, vlakna, liem se pokrivaju krovovi, od listova se pletu razni predmeti,
stablo se upotrebljava kao graevno drvo, iz cvata sok vrenjem opojno pie
- mesnati dio unutranjosti se jede, a osuen daje kopru koja sadri 50-60% ulja
- od kopre se dobiva: kokosovo ulje i kokosovo brano
- kopra zauzima prvo mjesto na svjetskom tritu tropskim biljnim masnoama
- biljka gotovo ne trai njegu, sred temp <24 C, 2000mm oborina
- Proizvoai uljane palme: Malezija, Indonezija, Nigerija, Zair, te Gana, Brazil
- Komercijalna sredita proizvodnje kokosove palme: na Filipinima (Manila) za
ameriko tr i u Indoneziji za europsko trite. Oceanija, Malaji, ri Lanka, Indija,
- Proizvodnja kopra: u Aziji proizvedeno 82&, u Oceaniji 8%, u Africi 3,2%
- Uvoz u Europu 50%, a u Sjevernu Ameriku 20%
- Kae se da kokosova palma mora uti glas mora i ovjeka
PALMA ULJARICA ILI AFRIKA PALMA
- uspijeva na Gvinejskoj obali Afrike, u bazenu Konga, Zair, Angola, Nigerija, Benin
- 2 vrste ulja: iz jezgre sjemenke kernel i ulje iz mekog vanjskog ovoja ploda
- uvoznici: Sjev Amerika i Europa: V. Britanija, Njem, Nizozemska
- proizvoai: Malezija, Indonezija, Nigerija, Brazil, Zair, Kina, Obala Bjelokosti
ARIDI
- kikiriki ili zemni orah, takoer vana tropska uljarica
- proizvoai: Indija, kina, Sudan, Senegal, Indonezija , SAD
- uvoznici su europske zemlje
MIRODIJE
- poeci u tropskim krajevima, gdje i uspijevaju, osobito Indija
- paprom i dr mirodijama trgovala Aleksandrija (morkim putevima do europe)
- Aleksandriju ju u srednjem vijeku zamijenila Venecija
- elja za mirodijama i zlatom vodila istraivae prigodom otkria novih zemalja
- Veneciji su monopol oduzeli Portugal, a kasnije Nizozemci i Englezi
- M. su popravljale okus jela (mesa), razlog enormne potranje u srednjem vijeku
- Najpoznatije zemlje proizvoaa papra su: Indonezija i Indija (Kina, Turska..)
- Cimeta: Java i ri Lanka,
Vanilija: juni Meksiko i Madagaskar,
Klinia: Moluki otoci
EERNA TRSKA, EERNA REPA I EER
- osnovne sirovine za dobivanje saharoze: eerna trska i eerna repa
- EERNA TRSKA
- 14-16% sahroze, 2/3 (60%) svjetske proizvodnje eera
- zahtijeva plodno tlo i jako ga iscrpljuje, 1200mm oborina, mnogo sunca i temp
- domovina joj je pokrajina Bengal i Asam u Indiji
- Arapi je prenijeli u Egipat, S Afriku i u panjolsku (panjolci u Ameriku)
- Ukidanje ropstva i besplatne radne snage, smanjenje uzgoja
- Revolucionarne promjene na Kube, SAD ograniuje, pa zabranjuje uvoz
- Nizozemci podigli plantae na otoku Javi
- Proizvoai eera: Kuba, Brazil, Indija, Kina, SAD

Nasadi u tropima viegodinji (kuba), u suptropima jednogodinji (SAD)

EERNA REPA
16-18% saharoze, 1/3 (40) svj proizvodnje eera
2 godinja biljka; 1 g ako se prerauje u eer, 2. ako slui za sjeme
do 18 st upotrebljavala se samo kao varivo
1774.g Markgraf ustanovio da je eer u repi istovjetan onom u trski
poele nicat eerane,ali i pad cijene zbog smanjene potrebe uvoza iz prekomor. z.
Prednosti . trske: viegodinja kultura, narafinirani sirup moe se izravno
upotrebljavati kao ukusna hrana (zemlje s niskim standardom) Repa ima gorki okus
1953. Meunarodni sporazum o eeru, cilj je da zemljama uvoznicima osigurava
potrebne godinje kontingente uvoza, a izvoznicama jami stabilne cijene
lanice sporazuma: najvea izvoznica Kuba i uvoznice: SAD, ZND i V. Britanija
do 1960 poveanje eera u Europi zbog embarga SAD-a na uvoz eera s Kube
smanjenje proizvodnje i zaliha, uz poveanje potronje, odrazilo se na povienje cijene
(nakon Kubamske krize), razlog za poveanje eera u br. zemljama, pa pada cijena
Izvoznice: Kuba, Australija, Francuska, Brazil, Tajland, Njemaka, Nizozemska
Uvoznice: Rusija i ex SSSR, Kina, Japan, SAD, V. Britanija, Indija, Koreja
Proizvodnja i izvoz stagnira, zbog sve vee proizvodnje supstitata i zdravstveni razlozi
Poljoprivrenici Slavonije imaju idealne uvjete ze uzgoj repe i moderne eerane, radije
uzgajaju dr kulture jer su otkupne cijene niske i nestimulativne, pa mi uvozimo eer

KAUUKOVAC I KAUUK
- osnovna sirovina za proizvodnju gume i pneumatika, gumene obue, kabela i sl.
- Svojstva: elastinost, mekoa, elektrina neprovodivost, otpornost na sunevu toplinu
i nepromoivost uinile su ga jednom od najvanije robe u svjetskoj trgovini
- Vrste: prirodni, sintetiki i regenerirani kauuk
- Prirodni kauuk se proizvodi od mlijenog soka biljke kaukovca, mlijeni sok lateks
- Uspijeva u ekvatorijalnoj klimi, srednje mj temp 25-30 C, koliina oborina 2500mm
- Najpovoljnije su blage nagnute padine i najbolje tlo na vulkanskim stijenama
- Opasnost na kontinuiranim plantaama (biljne bolesti, vlano tlo truljenje i gljivice)
- Da bi se dobile otporne i produktivne vrste provode se krianja
- Za otpremu lateksa potrban je povoljan prometni poloaj uz rijeke i morske luke
- Drvo doivi dob i do 40g , lateks se skuplja nakon 5g od sadnje, lateks se dobiva
zarezivanjem kore stabla, 1 stablo daje 1-5 galona (glomazna roba prometni poloaj)
- U lateksu ima oko 28% iste gume,dodaje se voda i neke kiseline radi zguivanja,sui
- U 18 st Laq Coindamine donio je kauuk u Europu (od Indijanaca)
- 1770 Pristeley otkrio da suhi kauuk slui za brisanje olovke (postao trgovaka roba)
- 1823. Mac Intosh (mekinto) nepromoivi kini ogrtai
- 1839. Goodyear otkrio vulkanizaciju tj. mjeanje kauuka sa sumporom i dobivanje
elasine gume,pojava el kabela izoliranih gumom, auto industrija, golemo irenje kau
- prva proizvodnja kauuka vezana za Brazil, prostor Amazone, radnici Indijanci
- oko 1900g javlja se automobil, pa upotreba kauuka postaje sve vea
- 1875 Wickham donosi sjeme u London,Singapur i Cejlon gdje poinje plantani uzgoj
- monopol te sirovine imaju Englezi radi plantanog uzgoja na Malaji, Cejlonu, Borneu
- Japan invazijom okupiro prostore JI Azije, prestala tamo proizvodnja (oko 90% svj pr)
- Izum sintetikog kauuka spssio je razvoj industije automobila i guma
- Proiz sintetikog kauuka bila je poznata za vrijeme1.,a naglo se poveala u 2. svj ratu
- Njemaka 1943 proizvela mnogo sint kauuka loije kvalitete od prirodnog,ali prodala
- Poslje rata smanjena proizvodnja s kauuka, rat u Koreji uzrokovo ponovni rast
- Osnovna sirovina za proizvodnju sintetikog kauuka je nafta, prirodni plin ili ugljen

Sintetiki kauuk za auto gume, a prirodni za gume na kotaima aviona i kamiona

Sintetiki je jeftiniji, ali je za njgovu proizvodnju potrbna sve skuplja sirovina nafta
Prirodni je bolje kvalitete, ali je teak plantani uzgoj zbog osjetljivosti kauuka
Odnos svjetske proizvodnje je otrilike 3:1 u korist sintetikog kauuka
Najvei proizvoai visokoindustijalizirane z: SAD, Japan, Njemaka, Francuska..
Izvoznici prirodnog k (i proizvoai): Malezija, Indonezija i Tajland
Uvoznici: SAD, Japan, Kina, Njemaka,Francuska (razvijena auto i zrakoplov. indust)
Hrvatska sve vei uvoznik, potrbno izgraditi industiju sintetikog kauuka
Regenerirani kauuk se dobiva obradom starih guma ili otpadaka vulkanizacije
Vanost regenerirane sirovime je posebno znaajna u uvjetima nedostatka nafte ili
naemoginost uvoza prirodnog kauuka
Iskoritavanje starih guma doprinosi tednji i racionalnom koritenju sredstva i sirovin

DUHAN
- vrsta tala i klima glavni su faktor koji odreuju kvalitetu duhana
- u industijskoj preradi koriste se listovi duhana koji su razgranati i narastu do 70cm
- lie sadri alkaloid nikotin, pa duhan zbog svoje toksinosti nadrauje nervni sustav
- konzumiranje duhana u malim koliinama ima blagotvoran utjecaj na organizam
- otopljeni nikotin je otrov koji u dozi od 50mg uzrokuje smrt
- otopljeni nikotin se primjenjuje u farmaciji i poljoprivredi,emulzije efikasan insekticid
- podrijetlo J. Amerika, 1519. panjolci i Portugalci su ga prenijeli u Europu i svijet
- ime nikotin dobio po trgovcu Nicotu koji ga je donio u Frencusku kao ljekovitu biljku
- sve do polovice 29st duhan se samo vakao, mrkao ili puio lulom
- 1862 Dresden, prva tvornica cigareta, zatim su poele nicat tvornice, irenje duhana
- 2 vrste:
1. Ameriki ili Virdinijski duhan,
2. Hrak
- obje vrste duhana uzgajaju se na svim kontinentima, posebno: Kina, SAD, Japan..
- U Europi proizvodnja: Srbija, Makedonija, Italija, Grka, Bugarska, Francuska
- Najvea proizvodnja: Kina, SAD, Indija, Brazil, SSSR, Turska, Zimbabve, Grka..
- Najvei proizvoa do nedavno SAD, ali ih je pretekla Kina (iako Kina proizvodi
najveee koliine, ona je relativno mali izvoznik, jer najvei dio troi u zemlji)
- SAD su najvei izvoznik duhana u svijetu (najcjenjeniji duhan Virginija)
- Latinoamerika proizvoai: Brazil, Argentina, Kuba (Havana), Meksiko i Venezuela
- Azijski proizvoai: Japan, Kina, Koreja, Indonezija, Filipini, Indija
- Afrika: Zimbabve, Alir i Madagaskar, Australija: duhan Virginija
- Europa: junoeurop z. i Poljska. Uzgaja se turski duhan (cjenjen,za proiz cigareta)
- Svjetska proizvodnja duhana i proizvodnja cigareta konstantno se poveava
- Porast potranje za tzv. Laganim sortama duhana, pa su mnoge zemlje poele s
investiranjem kapitala, usporedno s tim rasle su cijene na svjetskom tritu
- Oekuje se poveanje proizvodnje u zemljama u razvoju (+ pr uvjeti,jeftina r snaga)
- Svj tr nadzire 7 transnacionalnih kompanija: British-American Tobacco, Imperial
Group, Philip Morris, Reynolds Industies, Gulf and Westwern, Rothmans Rembrandt i
American Brands koje kontroliraju oko 40% svjetske trgovine duhana i d. proizvoda
- Uvoznici: Britanija, Njemaka, Italija, zemlje beneluksa, nordijske zemlje, Francuska..
- SAD uvoznik posebnih i kvalit vrsta (turski duhan) mjeavine duhana, specijalne vrste
- Hrvatska: proizvodi se u panonskom dijelu i Dalmatinskoj zagori (prinosi relativno
niski, ali proizvodnja znaajna jer zapoljava velik dio nakvalificirane radne snage)
- Imamo razmjerno razvijenu industriju cigareta: Zagreb, Rovinj, Zadar
- Uzgaja se preteno orijentalni i poluorijentalni, a manje vojvoanski (slaba kvaliteta)
- Na je duhan veoma cijenjen pa se izvozi u SAD, Njemaku, zemlje Beneluksa...
- Nakon 90ih proizvodnja se smanjuje: rat, gubitak trita Jugoslavije, svj konkurencija

3.5 AGRARNI PROIZVODI IZ TROPSKO-MONSUNSKE ZONE

Tropsko-monsunska zona obuhvaa ponajprije podruja june i jugoistona Azije.
Osnovna karakteristika: ljetni monsuni donose kiu, a vei dio god siromaan oborinama.
U toj klimatskoj zoni najvie se uzgaja ria, aj, juta i djelomino pamuk.
U drutveno-politikom pogledu to je prostor donedavnih kolonija ili polukolonija,osim Japan
Opa karakteristika je velika naseljenost, problemi prehrane i niski nacionalni dohotak.
AJ
-

grmolika biljka, naraste do visine 3m i vrlo je razgranata

lie sadri alkaloid tein, kofein, teobromin i dr.
1. berba nakon 3g, a plantaa moe trajati do 50g (potrebno mnogo radne snage)
ne podnosi hladnou, nedostatak vlage, niti tlo zasieno vodom (dobro na padinama)
aj je mnogo otporniji od kakaovca i trai plodno tlo
na svjetsko trite dolaui preraeno lie aja
kvaliteta ovisi o podrujuodakle potjee i o nainu branja
kvaliteta se odreuje jo na temelju boje, jakosti, svjeini i mirisu
Glavne vrste aja:
a) Crni aj
priprema: suenje, trljanjem, lie puta sok (aroma), tamnosrvenkaste boje
proizvodi se u Indiji i ri Lanki i na Indokineskom poluotoku,
b) Zeleni aj
najvie se uzgaja u Kini i Japanu, a od crnog se razlikuje po boji, svjeini i aromi
u trgovini su poznati ruski i kineski aj
c) Polufermentirani aj
se proizvodi na Formozi (Tajvan), slabije je kvalitete od crnog i zelenog
d) Briketirani aj
dobiva se briketiranjem sitnijeg aja u ploice,
slabije kvalitete, ali se proizvodi u relativno velikim koliinama
na trita dolaze i surogati ajeva: domai ajevi, Mate-aj ili paragvajski aj
pradomovina aja je Asem u Indiji
naveliko se poeo troiti u 17. st u Japanu i proirio se Europom
Nizozemci su prvi popularizirali aj u Europi, zatim se proiruje u V.Britaniju
1773. Britanija je posebnim zakonom (Tea act) pokuala monopolizirati poloaj, no u
znak protesta kolonisti u Bostonu pobacali aj u more Bostonska ajanka pobuna
koja se smatra predigrom amerike revolucije i borbe za osloboenje od Britanije
poetak 19st. Englezi osnivali plantae u indijskim pokrajinama, a Nizozemci na
otoku Javi, na Cejlonu se poeo uzgajati oko 1880. i postaje najvaniji proizvoai
do 20st. najjai proizvoa Kina, no smjenjuje je Indija (30% svj proizvodnje)
1933 Meunarodni komitet za aj, sjedite London, 17 lanica, reguliraju Pt i Ponudu
u 1998g proizvedeno 2 840 000 t, Indija i Kina najvei proizvoai, ostali ri Lanka,
Kenija, Indonezija, Turska, Japan, Iran, Gruzija, Banglade i Argentina
Najvei potroai: Britanija (4 kg po osobi god), Australija, Kanada i Nizozemska
Kina dolina rijeke Yangtze 3 berbe god,u Indiji Asam i Banglade berba svakih 8 dana
Japan izvozi Zeleni, Tajvan polufermentirani, ZND izvozi gruzijski zeleni aj
Izvozne luke u Kini: Hangzhou, Shangai, u Indiji Calcuta, u Bangladeu itagong
London je glavna svj uvozna luka i burza aja
Uvoznici: Nizozemska, japan i SAD, Europa je glavni uvoznik oko 40% svj uvoza
Hrvatska nije veliki uvoznik aja jer se troe znaajne koliine surogata (ipak, kamil..

RIA
-

vrijedna itarica zbog velike hranjivosti i raste gdje ne uspijevaju druge kulture
kultiviranje rie je poelo u si Kini
poznavali su je i stari Grci i Rimljani
u Europu i Egipat su je donijeli Arapi, a na balkan Turci
u Americi su je proirili Nizozemci (u 17st, uz riu,dopremljeni i robovi za uzgoj)
biljka iz porodice trava, 25 vrsta s oko 2 000 sorata.
2 osnovne vrste: movarna i gorska ria (movarna se sije vie zbog veih prinosa)
transportira se neoljutena (otpornija), u lukama istovara ljutionice
jednostrana ishrana riom eto uzrokuje bolest beri-beri
ime dobiva po geo proizvodnim podrujima ili izvoznim lukama. Najkvalitetnije vrste
trgovakih ria:
1. Amerika Karolina ( j. karolina i georgija, jedna od najkalitetnijih)
2. Javanska ria i dr. vrste iz ji Azije (Indija, Pakistan..)
3. Japanska ria
4. Talijanska ria ( Padska nizina)
5. Ostale vrste kvalitetne rie (brazilska, levlantska, egipatska i turska)
kvaliteta rie se ocjenjuje prema: veliini zrna, bjelini, prozirnosti, istoi, broju
polomljenih zrna i podrijetlu
upotreba osim prehrane; sake (rakija), krob i krobni puder (kozmetika)
od riine slame: eiri, koare, papir, ambalae i sl.
Zahtijeva visoke temperature, koje ne smiju biti nie od 20 C
Urod rie izravno ovisi o obilju oborina (vlazi); donji Ganges sa 1500- 3000 mm
oborina potpuno prevladava, srednji Ganges sa 1000-1500mm ria je vodea kultura,a
na gornjem Gangesu sa 550-1000mm oborina znatno zaostaje za dr kulturama
sije se u rasadnicama gdje je zemlja bogato natopljena vodom, tlo izgleda kao
movarna kaa, kad proklija presauje se u muljevitu zemljanu kau,pojedino presaiv
uzgoj i etvu obavlja uglavnom sm ovjek bez mehanizacije
riin standard mnotvo radne snage sa niskim ivotnim standardima
sustavi za natapanje su razliiti, njihovo dugo izgraivanje uvjetovalo je vrstu
dravnu organizaciju i despotizam na Dalekom istoku
narodi koji se hrane riom boje se invazije i ratova, samo nekoliko god naputanja
ureaja za natapanje i nastupila bi glad (tenja izolaciji, Kineski zid)
najvaniji prostor za proizvodnju je ji Azija (j Europa Italija, panj., Maarska-novo)
after 2 svj rata proizvodnja se poveava izvan Azije (before Amerika robovi)
prinosi razliiti: italija 4,5-5 t po hektru,Japan 3,5-4 t, Kina do 2,5t, SAD 2,5t
before 2 svj rata samo 7% proizvodnje ilo je u meunarodnu trgovinu, danas 2%
after 2 svj rata Tajland je ostao najvei svjetski izvoznik (20% ukupnog izvoza)
1992. svj proizvodnja 520 510 000t, a 1998 god 568 044 000t
uvoznici danas: Japan, Iran, Filipini, Saud Arabija, Irak, Senegal, Banglade, Rusija..
izvoznici:Tajland, Indija, Burma, Vijetnam, SAD, Brazil, Europa: Italija, Gr i Maar
svj luke za izvoz: Singapore, Rangoon i Bangkok, a Hong-Kong centar za trgovinu
u Hrvatsku se uvoze iz bliskih zemalja: Italija, Grka, Egipat

JUTA
- vana privredna grana u Indiji i pakistanu, donedavno uzgoj iskljuivo u Bangladeu
- 1994 svj proizvodnja 3 018 000t, najvei proizvoai: Indija, Kina, Banglade,
Tajland i Brazil.
80% svj proizvodnje daju Indija i Banglade
- 1 god biljka, visoka 4m, slina konoplji. Zahtijeva mnogo topline i vlage,te plodno tlo

Jutina vlakna upotrba: izrada ambalae, vrea i cerade, za tapeciranje namjetaja ...
ne podnosi vlagu, pa brzo gnjili, to joj je najvei nedostatak
najvei uvoznici: SAD, kanada, Britanija i Brazil (Hrv uvozi iz Bangladea)
iako preteni dio sirovina uspijeva u Bangladeu (tj ex I Pakistan), najvei svj
preraivaki centar jute nalazi se u indijskom gradu Calcutti to je izazvalo razliite
ekonomske probleme izmeu Indije i Pakistana tj Bangladea.

3.6 AGRARNI PROIZVODI IZ SUPTROPSKE I MEDITERANSKE KLIME

Prirodni i drutveno-ekonomski uvjeti:
Zajedniko im je to su svi mjeseni srednjaci temperature iznad 6 C, to je vrlo vano za
vegetaciju kojoj nije potrebno razdoblje mirovanja.
Istiu se zapadne i istone obale kontinenta, izmeu njih lei unutranji, suptropski,suhi pojas.
Zapadna obala: kino razdoblje zimi, a ljeta su suna. Uzrok tome su zapadni vjetrovi i
ciklonska strujanja, osobito aktivna u vlanom dijelu godine.
Istone obale: obrnuto. Ljeta su vlana,a zime relativno suhe. Kina ljetni monsuni.
Tipini krajevi mediteranskih klima na zapadnim obalama: eurposko-afriki Mediteran,
Kalifornija, sredinji ile, jz Afrika i jz Australija.
Istona obala: j Kina, ji Australija, Argentina, Urugvaj, j Brazil, ji Afrika i ji SAD.
U drutveno-ekon pogledu to su prostori s vrlo razvijenim zemljama i nekim manje
razvijenim, vrlo gusto naseljenima. Stupanj proizvodnih snaga, vrlo razliiti krajevi.
Uzgajaju se: pamuk, agrumi, masline, vinova loza, smokve, ria i dr.
PAMUK
- pojavio se mnogo kasnije od dr sirovina,al je vrlo brzo postao glavna tekstilna sirovina
-