Dr. sc. ROMINA ALKIER RADNI, asistent Fakultet za turistiki i hotelski mena !

ment, O"ati#a, $%euili&te u Ri#eci, 'r%atska

PRETPOSTAVKE USPJENIJEG UKLJUIVANJA HRVATSKE U TURIZAM EU

(re %i)a se a *e nare nih +o ina ,ro# turistikih "uto%an#a iz Euro"ske uni#e i unutar n#e rasti, &to *e ,iti i "osl#e ica o+ra n#e inte+raci#skih "rocesa te "o#e nosta%l#i%an#a i "o#e-tin#en#a samih "uto%an#a. (rema "o acima ./O, turizam *e rasti "o um#ereno# sto"i o 01 "ros#eno +o i&n#e, te *e se o 2323. +o ine u s%i#etu realizirati 4,5 mili#ar i olazaka inozemnih turista, o e+a 646 ,ili#una u Euro"i. O to+a ,i %i&e o "ola mili#una tre,alo ot"asti na ana&n#u 7ni#u. Nesumn#i%o #e a *e s o,zirom na n#ezino al#n#e &iren#e ta# ,ro#, a time i +lo,alna %a!nost E78a ,iti #o& %e*a. /uristika "olitika Euro"ske uni#e u +o inama &to sli#e e ,iti *e #o& k%alitetni#a, ma&to%iti#a i #elot%orni#a. Raz%i#at *e se us"rkos naelu su"si i#arnosti ko#e se ne*e mi#en#ati, no "ostu"no *e se "rila+o)a%ati no%im "rilikama. (rinci"e sektorske turistike "olitike, uostalom, %e* anas u "raksi "ro%o e s%e n#ezine lanice, a s%i ko#i se !ele "rikl#uiti to# asoci#aci#i tre,a#u ih ne samo "o%ezati %e* i res"ektirati. /ak%u ori#entaci#u u turizmu "rih%atila #e i 'r%atska, ko#a *e 99euro"ski izazo%99 r#e&a%ati na razini tr!i&nih o nosa uz nu!na nasto#an#a a se iz,#e+nu zamke i o"asnosti turistike mar+inalizaci#e u u%#etima o&tre konkurenci#e, te "rotekcionistikih m#era Euro"ske uni#e. Kl#une ri#ei: turizam Euro"ske uni#e, turistika "olitika, 'r%atska

UVOD Danas oko 533 mili#una l#u i su #elu#e u me)unaro nim turistikim "uto%an#ima &irom s%i#eta, a za#e no s oma*im turizmom ta# ,ro# raste i o 0 mili#ar e l#u i. /o okazu#e kako turizam kao ru&t%eno8ekonomska "o#a%a "o"rima razm#ere #e ne o na#maso%ni#ih "o#a%a u ana&n#em s%i#etu. 'r%atska ima s%e +la%ne "ret"osta%ke a "ostane raz%i#ena turistika zeml#a kao -unkcionalni io hr%atsko+ i euro"sko+ turistiko+ +os"o arst%a.

Euro"ska uni#a anas o re)u#e s%e "ri%re ne +rane, "a tako i turizam. 7 ulozi mo eratora "ri,li!a%a razliite interese #u!nih rece"ti%nih zemal#a ;"rimarni rast turizma< s interesima s#e%ernih emiti%nih zemal#a ;iz,#e+a%an#e &tetnih "osl#e ica "o okoli&, "o&ti%an#e kulturno+ nasli#e)a, k%alitata uslu+a< "utem za#e nike turistike "olitike. Euro"a #e o u%i#ek ,ila turistiki %rlo atrakti%na, a zeml#e lanice E7 su su na##ae emiti%ne zeml#e ko#e o re)u#u su%remena turistika kretan#a. =oto%o s%i turisti s%i#eta "os#e*u#u ili !ele "os#etiti raz%i#ene zeml#e sa ,o+atom turistikom "onu om ko#e se nalaze u Euro"sko# uni#i. Euro"ska uni#a #e za#e nica zemal#a u ko#o# %ri#e e o re)ena "ra%ila i stan ar i o turizmu kako ,i se mo+ao raz%i#ati u skla u sa !el#ama su%remene turistike "otra!n#e, ko#i anas e-inira#u no%e o,like "onu e i no%e tren o%e u u"ra%l#an#u turizmom. 7!itak ko#i #e sam se,i s%rha, si+urnost, komunikaci#a, ,rzina i #e nosta%nost "ri#e%oza i ,irokraci#e o re nice su turizma u Euro"sko# uni#i. >lanice E7 ima#u %eliku "re nost ko "ozicioniran#a u s%i#esti turista i kreiran#u imi !a. Ostale se estinaci#e u zeml#ama nelanicama, "a tako i u 'r%atsko#, "rih%a*a#u kao man#e %ri#e na o re i&ta na euro"sko# "eri-eri#i. Ali 'r%atska iako ni#e lanica Euro"ske uni#e, zeml#a #e s %elikim turistkim mo+u*nostima ko#o# #e cil# "ri,li!iti se turistikom #elo%an#u ko#e #e "risutno u zeml#ama Euro"ske uni#e, #er su u"ra%o turisti iz tih zemal#a na&i na#e&*i "os#etioci. Dakle, a ,i se hr%atska turistika "onu a &to "ri#e inte+rirala u euro"sku turistiku "onu u, name*e se nu!nost sa+le a%an#a i "rim#ene iskusta%a, r#e&en#a i stan ar a turistiki raz%i#enih zeml#a Euro"e, a s%e u cil#u "remo&*i%an#a #aza izme)u &arolikosti "onu e %isokoraz%i#enih zeml#a i siroma&t%a %lastite "onu e.

1. ZNAAJKE TURIZMA U EUROPSKOJ UNIJI /urizam ima %rlo %a!nu ulo+u u %e*ini zemal#a Euro"ske uni#e. 7 "re nosti su s%akako zeml#e uz to"la mora, te zeml#e s raz%i#enim "laninsko8 ski#ali&nim turizmom. Ostle zeml#e su u -ormiran#u s%o#e turistike "onu e i&le na na+la&a%an#e s"eci-inosti ko#e ih razliku#u o ostalih zemal#a. Danas turizam ne"restano "okazu#e ten enci#u rasta i raz%o#a u zeml#ama Euro"ske uni#e, te im onosi znatnu -inaci#sku korist. Rani#e #e turizam ,io o+ranien na nekoliko m#eseci +o i&n#e ka su sm#e&ta#ni ka"acitet ,ili "re"uni, ok #e ostatak +o ine ,io turistiki neiskori&ten. 7"ra%o #e c#elo+o i&n#e turistiko "oslo%oan#e #e an o %a!ni#ih cil#a%a lanica E7. /o se mo!e "osti*i o atnim turistikim sa r!a#ima, kao &to su razni kulturni i s"osrki sa r!a#i ko#i su %rlo interesantni i "ro-ita,ilni iz%an +la%ne turistike sezone. ?e an o cil#e%a u turizmu E7 ,ila ,i i "rila+o ,a turistikih sa r!a#a na nain a ,u u interesantni i "ri%lani s%im se+mentima tr!i&ta ;mla ima, o,itel#ima, strari#ima i sl.<. /ako)er, #e an o cil#e%a s%akako #e i olak&ati komunikaci#u, "ristu" in-ormaci#ama i osi+uran#e ,rze i u+o ne mo,ilnosti turista. 7z na%e eno, E7 se zala!e za "ru!an#e k%alitetne i stan ar izirane uslu+e turistima uz u%#et a "ot%r i n#iho%a oeki%an#a, za za&titu turista i na as%e za za&titu "riro e o za+a)en#a i "osta%l#n#e ekolo&kih stan ar a. Dakle, s%i cil#e%i usm#ereni su "r%enst%eno na turista i n#e+o%o za o%ol#st%o, kako ,i mu turistiko "uto%an#e osi+uralo u+o an, zaniml#i% i si+uran o mor u estinaci#i.

Kako #e turizam %rlo "ro-ita,ilna #elatnost i onosi mno+e koristi ;u turistiki rece"ti%nim zeml#ama ut#ee na ,ruto nacionalni oho ak, znatno "o%e*a%a ,ro# za"oslenih, ut#ee na o,no%u in-rastrukture it .<, lanice Eu sto+a "uno ula!u u k%alitetu turizma, #er ima#u raz%i#enu s%i#est o tome a k%aliteta, razno%rsnost i stan ar i osi+ura%a#u za o%ol#st%o turista ko#i *e "ono%o o*i i "reni#eti o,ar +las o turistiko# estinaci#i. 2. ZEMLJE EU I NJIHOVO ZNAENJE U TURIZMU Euro"a #e %rlo atrakti%no turistiko "o ru#e. O liku#e se razno%rsnim "riro nim l#e"otama, kulturnim ,o+atst%om, o,rom "rometnom "o%ezano&*u, te relati%no u+o nom klimom. (o s%im analitikim "okazatel#ima Euro"a se nalazi na %rhu l#est%ice s%#etsko+ tuirstiko+ raz%o#a, "a #e i lo+ino a se o turizma u E7 oeku#e %o e*a ulo+a. Ka a se +o%ori o ut#eca#u turizma na +os"o arst%o, %a!no #e na+lasiti a turizam realizira 51 ,ruto ost%areno+ "roiz%o a Euro"ske uni#e, te %i&e o @1 in i%i ualne "otro&n#e. 7 izra%nom turistikom "oslo%an#u za"osleno #e %i&e o osam mili#una za"oslenika. Iz o%ih "o ataka #e e%i entno a #e turizam u zeml#ama Euro"ske uni#e %rlo znaa#na sta%ka +os"o arst%a. Aeml#e E7 %rlo su atrakti%ne za turizam, "ose,no Francuska, B"an#olska, Itali#a i Austri#a. /o su na#raz%i#en#ia rece"ti%na "o ru#a Euro"ske uni#e. (osl#e n#ih +o ina %i l#i% #e i na"re ak =rke i /urske ko#e su s%o#om "onu om "ostale %rlo "rimal#i%e. /a,lica 4. Prognoza !"#naro$n%& $o'aza(a )#r%*)a # EU 4CC3. Aa"a na Euro"a ?u!na Euro"a $re n#a i istona Euro"a $#e%erna Euro"a Istoni Me iteran 7ku"no 442 C3 E3 26 6 2@5 2333. 4D0 444 @2 DD 42 D62 2343. 450 405 436 04 4@ 065 (ros#ena sto"a rasta 4CC3. 2333. 4,@ 2,4 E,4 2,3 E,E 2,6 2333. 2343. 2,3 2,@ 2,6 2,2 0,4 2,E

Iz+or, /ourism Market /ren s Euro"e 4CCD., ./O 4CC0.

Iz ta,lice 4 #e %i l#i%o a *e Euro"a i na al#e ,iti na#"os#e*eni#a s%#etska turistika estinaci#a, ali *e se n#en u #el u uku"nim me)uanro nim turistikim olascima kontinuirano sman#i%ati. 7 "r%om esetl#e*u 24. st. "ros#ena sto"a rasta *e se us"oriti na 2,E1 +o i&n#e, tako a ,i 2343. +o ine u me)unaro ni turizam u Euro"i ,ilo ukl#ueno 065 mili#una turista ;u o nosu na 4CC3. +o inu to "re sta%l#a "o%e*an#e 2,D1<. /ime ,i o&lo o al#n#e+ sman#i%an#a u #ela

Euro"e u uku"nom me)unaro nom turistikom "rometu na E41 u 2343. +o ini. 7nutar Euro"e tako)er se "re %i)a#u inamine "rom#ene, a na#%e*e sto"e rasta oeku#u se za: 4 "uto%an#a iz ru+ih re+i#a u sre i&n#u i istonu Euro"u, te istoni Me iteran, "uto%an#a iz ru+ih re+i#a u #u!nu Euro"u, unutarre+ionalna "uto%an#a u me itranskom i#elu, "uto%an#a iz ru+ih re+i#a u za"a nu Euro"u i unutarre+ionalno+ "uto%an#a u #u!no#, sre i&n#o# i istono# Euro"i, s#e%erna Euro"a *e imati na#s"ori#e sto"e me)u i unutarre+ionalno+ strano+ turistiko+ "rometa. /ak%a "re %i)an#a o kretan#u turistiko+ "rometa s%akako se mo+u smatrati %rlo ohra,ru#u*im za s%e ko#i se %e* ,a%e ili se nam#era%a#u ,a%iti turizmom unutar +ranica E7. 2. PRILAGO-AVANJE HRVTSKE TURISTIKE PONUDE TRENDOVIMA EUROPSKE NIJE 'r%atska #e su ,inski %ezana za sura n#u sa euro"skim tr!i&tem i akako zainteresirana za &to t#e&n#u ekonomsku sura n#u sa zeml#ama lanicama E7 i Euro"e u c#elini. Bto se tie "re u%#eta za sura n#u s E7 u o,lasti turizma, "r%enst%eno ssu to "riro ni resursi ko#ima 'r%atska ras"ola!e. =la%nu kom"arati%nu "re nost "re sta%l#a#u ?a ransko more sa s%im s%o#im "ose,nostima, atrakti%no&*u i ekolo&kom isto*om, kao i %eliki, zasa #o& neur,anizirani "rostori, "o+o ni za raz%o# turizma. Feliku "re nost ine i ,ro#ni kulturno8 "o%i#esni s"omenici kao i izrazito "o+o na klima. $%e na%e eno tre,alo ,i "re sta%l#ati "re nost "rilikom izlaska 'r%atske na euro"sko turistiko tr!i&te. Danas se ou%ano# "riro i, ko#a #e +la%na "re nost hr%atske turistike "onu e, u s%i#etu "oklan#a %elika "a!n#a, "ose,ice zato #er na tim temel#ima tre,a +ra iti ,u u*i turistiki raz%o#. 'r%atska "os#e u#e %elike neiz+ra)ane i neur,anizairane "rostore, ko#i #o# omo+u*a%a#u a znatno raz%i#e s%o#u turistiku "onu u i sm#e&ta#ne ka"acitete. 7 us"ore ,i s ru+im me iteranskim zeml#am ko#e su iz%r&ile ur,anizaci#u %eliko+ i#ela s%o#ih "o ru#a, mo!e se re*i a su znatno o+ranieni#e o 'r%atske s as"ekta s%o#e turistike "onu e, i to "re sta%l#a za 'r%atsku %eliki ka"ital. Dakle, 'r%atska se, kao turistika estinaci#a, nalazi u situaci#i ka a #e nu!no izra%no i #elot%orno ukl#ui%an#e n#ezine turistike "onu e u euro"ske i s%#etske ti#eko%e, o st%aran#a u%#eta i "o+o nosti uz "omo* r!a%e za "ri%laen#e inozemno+ ka"itala i n#e+o%a ula+an#a u raz%o# turizma, o raz%i#an#a "o uzetni&t%a, "o izan#a i una"r#e)i%an#a k%alitete uslu+a i turistiko+ "ri%re)i%an#a u c#elini, o ou%an#a i za&tite "riro e i ru+ih resursa, kao ,itnih "re u%#eta za raz%o# turizma. 7 raz%o#u turistike "onu e tre,at *e %i&e koristiti iskust%a, r#e&en#a i stan ar e turistiki raz%i#enih zemal#a Euro"e,
4

'itrec, '.:

Europski integracijski izazov i hrvatski turizam , Ekonomska misao i "raksa, ,r. 4, Du,ro%nik, 2334., str. @@.

#er turizam s%e man#e "ozna#e +ranice, a turistiko tr!i&te "osta#e s%e inte+ralni#e i #e inst%eni#e. /uristika "onu a 'r%atske morat *e ,rzo o!i%#eti %ostruku trans-ormaci#u. ?e na #e "rom#ena %lasni&t%a, a ru+a k%alitati%no "restrukturiran#e i "rila+o)a%an#e me)unaro nim stan ar ima i tren o%ima. /o #e #e ini nain a se turistika "onu a 'r%atske "ri,li!i raz%i#enim turistikim zeml#ama i re+i#ama, i tako omo+u*i o r!a%an#e konkurentnosti na euro"skom i me)unaro nom turistikom tr!i&tu. 2 ZAKLJUAK E7 anas o re)u#e s%e "ri%re ne +rane, "a tako i turizam. 7 ulozi mo eratora "ri,li!a%a razliite interese #u!nih rece"ti%nih zemal#a ;"rimarni rast turizma< s interesima s#e%ernih emiti%nih zemal#a ;iz,#e+a%an#e &tetnih "osl#e ica "o okoli&, "o&ti%an#e kulturno+ nasli#e)a, k%alitata uslu+a< "utem za#e nike turistike "olitike. E7 #e za#e nica zemal#a u ko#o# %ri#e e o re)ena "ra%ila i stan ar i o turizmu kako ,i se mo+ao raz%i#ati u skla u sa !el#ama su%remene turistike "otra!n#e, ko#i anas e-inira#u no%e o,like "onu e i no%e tren o%e u u"ra%l#an#u turizmom. >lanice E7 ima#u %eliku "re nost ko "ozicioniran#a u s%i#esti turista i kreiran#u imi !a, ok se zeml#e nelanice, "a tako i 'r%atska, "rih%a*a#u kao man#e %ri#e na o re i&ta na euro"sko# "eri-eri#i. Iako 'r%atska ni#e lanica E7, zeml#a #e s %elikim turistkim mo+u*nostima ko#o# #e cil# "ri,li!iti se turistikom #elo%an#u ko#e #e "risutno u zeml#ama E7, a a ,i se &to "ri#e inte+rirala u euro"sku turistiku "onu u, name*e se nu!nost sa+le a%an#a i "rim#ene iskusta%a, r#e&en#a i stan ar a turistiki raz%i#enih zeml#a Euro"e. LITERATURA
4. Gazala, A.: Istraivanje trita metode i podruja istraivanja, Fele,it Fele+ra-, Aa+re,, 4CC4. 2. Goro#e%i*, =.: Turistiki trendovi u svijetu i Europi s osvrtom na Hrvatsku , Ananst%enostruni aso"is 99/urizam99, ,r. 44 42, Aa+re,, 4CCE.

Gazala, A.: Istraivanje trita metode i podruja istraivanja , Fele,itFele+ra-, Aa+re,, 4CC4., str. 42D.

D. Resort De%elo"ment an Mana+ement, /he E ucational Institute o- the A'MA, Michi+an, 4C@@. 0. =la%ni turistiki "lan 'r%atske: "ozicioniran#e 'r%atske kao turistike 6.@H4CC0. E. 'itrec, /.: Europski integracijski izazov i hrvatski turizam , Ekonomska misao i "raksa, ,r. 4, Du,ro%nik, 2334. 5. Fiz#ak, A.: Hrvatski turizam u europskoj i svjetskoj turistikoj razmjeni , $%euili&te u Ri#eci, 'oteli#erski -akultet, O"ati#a, 4CC6. 6. /ourism Market /ren s Euro"e 4CCD., ./O 4CC0. @. .e,er, $., Mikai*, F.: Osnove turizma , Bkolska kn#i+a, Aa+re,, 4CC0. estinaci#e, /urizam, ,r.

$ummarI
(REJONDI/ION$ /O F7LLER JROA/IAN IN/E=RA/ION IN E7 /O7RI$M In the comin+ Iears, the num,er o- tourist tri"s -rom an Kithin the Euro"ean 7nion can ,e eL"ecte to +roK, as a result o- on+oin+ inte+ration "rocesses, an also ,ecause it is ,ecomin+ sim"ler an chea"er to tra%el. Accor in+ to the ./O, tourism Kill +roK at a mo erate rate o- -our "er cent annuallI in a%era+e, an ,I 2323 the num,er o- tourist arri%als Korl Ki e Kill reach 4.5 ,illion, oKhich 646 million tourist arri%als Kill ,e to Euro"e. Out o- this num,er, more than hal- a million Kill ,e to "resent8 aI E7 countries. =i%en the E7Ms continuin+ enlar+ement, clearlI this num,er Kill continue to increase, an Kith it the +lo,al im"ortance o- the E7. /he E7Ms tourist "olicI in the Iears to come Kill increasin+lI ,ecome ,etter, more ima+inati%e an more e--icient. Re+ar less o- the unchan+in+ su,si iarI "rinci"le, this "olicI Kill continue to e%elo", +ra uallI a a"tin+ to neK o""ortunities. /he "rinci"les o- the sector tourist "olicI are alrea I ,ein+ carrie out in "ractise ,I all E7 mem,ers, an anI countrI as"irin+ to ,ecome a "art this association Kill not onlI nee to incor"orate these "rinci"les, ,ut res"ect them as Kell. Jroatia is one o- the countries Khich has em,race this orientation in tourism an it is aimin+ to a ress this NEuro"ean challen+eO at the le%el o- market relations, takin+ e--orts to a%oi the "it-alls an threats o- tourism mar+inalisation, +i%en the harsh com"etition an "rotectionist measures eListin+ Kithin the E7. KeI Kor s: E7 touris, tourism "olicI, Jroatia