www.sajt.com.

hr

Religija i psihologija 1. Religija i emocije Naturalistika interpretacija religije kae kako religija izvire iz nadanja i strahova, a ne interpretacije prirode to vodi kao psiholokom objanjenju religije. Fokus je na emocionalnim stanjima, a ne na racionalnoj interpretaciji enomena religije. !ume religiju vidi kroz evolucijsku perspektivu te prouava najranije oblike religije "politeizam i idolopoklonitvo#. Religija je nastala kao odgovor na nestabilnosti ivota i strah od budu$nosti. %tto smatra da se religiju moe shvatiti samo kroz pojam svetog koji je kategorija a prirori, neracionalan osje$aj inuticije postojanja nadnaravnog. &otovo da istrauje religijski instinkt. 'tjecao je na sljede$a dva autora. Radin smatra kako su u zori ovjeanstva ljudi ivjeli u strahu i ekonomskoj nesigurnosti zbog ega se javila ideja nadnaravnog kao pokuaj da se nose sa nesigurno$u ivota. (o)ie de inira religiju kao odgovor na abnormalne enomene, kao osje$aj zaudnosti iji uzork jest u nadnaravnom, neuobiajenom, udnom, svetom, boanskom. *a njega ne postoje religijske institucije ili ponaanja, samo religijski osje$aji. +ames svoja promiljanja o religiji temelji na pragmatizmu "istinitost je u korisnosti# i transcedentalnoj psihologiji. *a njega je bog hipotetska ideja koja unkcionira zbog ega je ljudi smatraju istinitom. %dbacuje materijalizam, premda je njegova predodba boga mutna predodba boanskog. ,alino)ski - Ne postoje ljudi, ma koliko primitivni, bez religije i magije. Niti postoji, potrebno je dodati, bilo koja divlja rasa kojoj nedostaje bilo znanstvenog ponaanja ili znanosti. .ritizira /urkheimovu teoriju religije zbog nekoliko razloga1. najdublji religijski trenutci doga0aju se u samo$i, u odvojenosti od svijeta 1. mnoga okupljanja vana za plemenske zajednice ne generiraju nuno religijske osje$aje, ve$ su isto sekularnog karaktera 2. kritizira ideju 3grupnog uma4 Religija, za ,alino)skog, svoje izvore ima u individualnim iskustvima, ali prihva$a da javni rituali imaju drutvenu unkciju, jer su oni 3cement drutvenog tijela4. 5ovezuje religiju s ivotnim ciklusima rituala, posebice onim povezanim sa smr$u. (judi su u stalnom strahu od smrti, vjerojatno zbog duboko usa0enog instinkta, zbog ega poseu za religijom kao psihologijskim utoitem. Religija spaava ovjeka od preputanja smrti i destrukciji. 6stie dva razloga za nastanak religije1. elja za besmrtno$u 1. elja za komunikacijom s bogom 7avi se i magijom koju de inira kao sustav vejrovanja i praksi koje potjeu iz emocionalnih odgovora na rustriraju$e situacije. %na slui da se premoste problemi u kritinim situacijama, daje pojedincu osje$aj samopouzdanja. Funkcija magije je uspostava reda, ritma i kontrole u tehnike aktivnosti poput primjerice lova ribe "navodi primjer nekoritenja magije prilikom lova u plitkim

www.sajt.com.hr

vodama jer tamo nema potrebe za nadnaravnim, dok prilikom lova u dubokim i nepoznatim vodama izvode magiju sa eljom da sprijee nesre$e#. Freud i njegova bioloka teorija znaenja- koristi psihoanalitiku studiju neuroze prilikom humanistikih promiljanja, jer znaenje nije proizvod sluaja, nego subjektova kreacija. 5ovezuje razumijevanje znaenja sa razumijevanjem bioloke stvarnosti. Njegova psihoanaliza naglaava dva me0usobno povezana koncepta 8 nesvjesno i libido. +ako su mu vani bili nesvjesni mentalni procesi iskazani u snovima, matanjima i neurozama. 9matrao je da ljude motiviraju dva vana aspekta 1. instinkt 8 vodi ka samoouvanju i adaptaciji vanjskom svijetu "princip stvarnosti# 1. libido 8 seksualni pogon, tip psihoseksualne energije "princip ugode# Freud predlae da postoje paralele izme0u individualnih i drutvenih ormi neuroze i kulturnih kreacija poput tabua, animisma, totema, a psihoanalitika teorija prua nain za njihovo razumijevanje. 9vijet antazije, ambivalentni osje$aji, impulsi proizlaze iz nevjesnih procesa. .ompleksni drutveni enomen poput religije moe biti adekvatno objanjen samo koritenjem vrelikog broja istraivakih strategija, a psihoanaliza je tek jedna od njih. .ulturna evolucija, odnosno ovjekova vizija svemira, prolazi kroz tri aze razvoja 8 animizam, religija i znanost. 5osebno se bazira na analizu i kritiku dotadanjih teorija o totemima i predlae svoju 8 porijeklo totema moe se objasniti :dipovim kompleksom 8 ljudi su u poetku ivjeli u patrijarhalnim obiteljima u kojima je nasilni, ljubomorni otac uzeo sebi sve ene. 9 vremenom, sinovi su se okrenuli protiv oca i ubili ga da bi mogli dobiti ene za sebe. 6z srama zbog ubojstva oca, sinovi su izabrali totem ivotinje kao zamjenu za oca, te u skladu s time i prikladne rituale. Freud istie kako je ovaj primarni zloin zapravo 3original sin4, odnosno izvorni grijeh koji je poznat i modi iciran u brojnim vjerovanjima. :ksplicitno tvrdi kako je ljudsko drutvo poteklo od tog kriminalnog djela, premda se ideje o patrilinearnom drutvu esto mijenjaju s verzijom o bratskom klanu. Freud prvi grijeh smatra povijesnim doga0ajem, no ne postoje dokazi da je takvo stanje ikad postojalo. ;ako0er, ivot smatra patnjom, razoaranjem, a trenutne drutvene situacije ne ostavljaju dovoljno prostora za prirodnu ljubav "koju Freud smatra jednom od osnovnih pokretaa ivota 8 drugi je poriv za radom#. ;ri su izvora patnji u ivotu - priroda, vlastita tijela i neadekvatnost drutvenog ivota. /a bi to to bolje podnijeli, ljudi se ukljuuju u aktivnosti poput umjetnosti i religije koje zadovoljstvo generiraju putem antazije. Religiju de inira kao univerzalnu opsesivnu neurozu ljudskosti, poput opsesivne neuroze djece koja proizlazi iz :dipovog kompleksa, tj. odnosa s ocem. *avrava s idejom kako je religija iluzija, ali i opasnost jer nastoji 4oistiti4 drutvo loih institucija, zabranjuje kritiko promiljanje ro osiromauje inteligenciju i slino. +ung ima suprotno miljenje od Freuda, premda mu je dugo vremena bio uzor i prijatelj. *a +unga, religija je neto pozitivno i cjelovito, egzistencijska psiholoka neophodnost. 7og i religijska vjerovanja su neto to se ne treba objanjavati- dana im je psihika realnost ime su gotovo izjednaeni sa nesvjesnim. ' kritici Freuda ponajvie se bazirao na njegovu naglaavanju

www.sajt.com.hr

seksualnog u interpretaciji neuroza i snova to ukazuje na glavnu razliku me0u njima 8 Freud je materijalist, a +ung idealist, no zajedno su postavili temelje analitike psihologije. *a +unga, religija nije samo socioloki i povijesni enomen, ve$ ima i veliku psiholoku vanost. %na je iskustvo koje kontrolira subjekta. Religijski rituali i doktrine vidi kao kodirane orme originalnog religijskog iskustva. Religijska vjerovanja smatra istinitima jer postoje u neijem umu, to je zapravo jedan tip kulturnog relativizma. 9matra kako neke ideje postoje svugdje u svijetu premda se ne mogu dokazati poveznice u smislu migracijskog prenoenja tih ideja to ga upu$uje na vjerovanje kako one zapravo nisu proizvod pojedinca nego neeg vieg. *a razliku od Freuda, +ung antazije, simbole, snove i neuroze vidi kao nastale od neutralnog nesvjesnog, a posebno se bazira na arhetipove koji se mani estiraju kroz razliite simbole u razliitim vjerovanjima "mudri starac, majka zemlja, kri, etiri elementa, junak, boansko dijete, jedinstvo, bog...#. ' svojim terapijama, +ung je posebno isticao interpretaciju snova to pomae pacijentu u potrazi za osobnim religijskim stajalitem koje $e njegovom<njezinom ivotu dati smisao. :liade religiju razmatra s aspekta hermeneutike i enomenologije- vjeruj da bi razumio i razumi da bi vjerovao. 9matra kako treda dei rirati duboka znaenja religijskog enomena, ali i u kontekstu povijesti i znaenja. 5ritom su komparativne studije neophodne. 9truktura i znaenje su kljuni koncepti kod :liade=a koji sebe smatra i povjesniarem i religijskim enomenologom. /a bismo razumjeli mit, amanizam ili rituale inicijacije, moramo razumjeti imlicitni simbolizam koji se mani estira, podcrtavaju$e simolike strukture koje $e analiza otkriti. 9imboli otkrivaju svijet kao ivljeni totalitet koji se preiodino obnavlja zbog ega je stalno bogat i neiscrpan. ' njegovoj komparativnoj enomenologiji postoji tenzija izme0u hermeneutike interpretacije i povijesnog razumijevanja. Ono to zovemo simbolikom milju, omoguuje slobodno ovjekovo pomicanje iz jednog stupnja realnosti u drugi. ,itove interpretira kao jedno unkcionalne, a ta je uspostava svetog svijeta iz kaotinog svijeta, a svi religijski rituali i simboli su ponavljanje mani estacije paradigmatskih doga0anja ili modeli predloenih kozmikih mitova.