1

Autizam je bioloki razvojni poremeaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo sloeni poremeaj. Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ogranieni i ponavljajui obrasci ponaanja. Nasljednost autizma je velika; genetika poremeaja je sloena i zasada se jo ne zna koji geni su openito odgovorni. U rijetkim sluajevima, autizam se povezuje s iniocima koji uzrokuju defekte pri roenju. Postoje i drugi predloeni uzroci prema kojima autizam uzrokuju cjepiva koritena u djejoj dobi, ali one nemaju podrku kod uvjerljivih znanstvenih dokaza. Autizam utjee na mnoge dijelove mozga, ali kako dolazi do toga nije sasvim razjanjeno. Roditelji su obino ti koji uoe prve znakove i to u prvoj ili drugoj (do trea) godini djetetova ivota. Rano otkrivanje autizma moe pomoi djetetu da stekne odreene socijalne vjetine i samostalnost; iako je nekoliko terapija zasnovano na znanstvenim istraivanjima, zasada nema lijeka za autizam. Kod teih oblika autizma, samostalan ivot je malo vjerojatan, ali kod blaih oblika mogue je ivjeti samostalno. Danas je razvijena i tzv. autistina kultura, gdje neki od njih trae lijek, dok drugi vjeruju kako je autizam samo stanje (drugi nain postojanja u smislu ivljenja), a ne poremeaj.

Historija
Nekoliko primjera autistinih simptoma i terapija opisano je daleko prije nego to je autizam imenovan. Table Talk Martina Luthera, sadri priu o 12 godinjem djeaku koji je najvjerojatnije imao tei oblik autizma. Prema Lutherovom zapisivau Mathesius, Luther je smatrao kako je djeak bezduna masa mesa opsjednuta sotonom i predloio da bude uguen. 1798. godine uhvaeno je "divlje" dijete (iz praume), pokazivalo je nekoliko znakova autizma; student medicine Jean Itard lijeio ga je s bihevioralnim programom namijenjenim kako bi mu pomogao stei socijalnu privrenost i proizvesti govor putem imitacije. 1910.godine, psihijatar Bleuer prvi je sloio novo latinsku rije autismus kada je odreivao sim ptome izofrenije. Izveo ju je iz grke rijei autos (, to znai ja ili sam), i koristio da oznai morbidno samodivljenje: "autistino povlaenja pacijenta svojim fantazijama, protiv kojega svaki utjecaj izvana postaje nepodnoljiva smetnja". Rije autizam poprima moderno znaenje 1943. godine kada je Leo Kanner iz bolnice Johns Hopkins prijavio 11.-ero djece s upadljivim slinostima u ponaanju i potom uveo naziv rani infantilni autizam. Predloio je da rije autizam opisuje djecu s nedostatkom interesa za druge ljude. Skoro sve karakteristike opisane u Kannerovom prvom izvjetaju o temi, naslovljenoj autistina samoa i inzistiranje na jednolikosti, jo uvijek se smatraju tipinim za autistini spektar poremeaja. Otprilike u isto vrijeme, beki pedijatar Asperger opisao je slian oblik ASD-a danas poznat kao Aspergerov sindrom, iz vie razloga do 1981. godine nije prepoznavan kao odvojen (razliit) sindrom.

Karakteristike
Autizam se ne razlikuje po odreenom simptomu ve po skupini simptom a. Glavne karakteristike su vrlo slaba socijalna interakcija i komunikacija, ogranieni interesi i ponavljajue ponaanje (sklonost rutinama). Drugi inioci poput atipinog jedenja su takoer esti, ali nisu glavni uvjet za dijagnozu.

Klasifikacija
Autizam je razvojni poremeaj ljudskog mozga kod kojega se prvi znaci vide jo tijekom ranog djetinjstva; autizam se prepoznaje u prve tri godine djetetova ivota. Kod autizma nema remisija(smanjenja) ili povrata, on je ravnomjeran u svom intenzitetu i tijeku. Autizam je jedan od pet pervazivnih razvojnih poremeaja (engl. PDD) ili poremeaja autistinog spektra (engl. ASD), koji su okarakterizirani iroko rasprostranjenim abnormalnostima u socijalnoj interakciji i komunikaciji, izrazito ogran ienim interesima i estim ponavljajuem ponaanju. Od ostala etiri poremeaja iz spektra autizma, najsliniji samom autizmu po simptomima i uzroku je Aspergerov sindrom. Za razliku od autizma, Aspergerov sindrom nema bitnog zadravanja u razvoju jezika. Terminologija autizma moe biti prilino zbunjujua, zajedno s autizmom, Aspergerov

sindrom i PDD-NOS znaju se nazivati autistinim poremeajima, a sam autizam se esto naziva autistinim poremeajem i djejim autizmom (infantilnim). Autizam se vrlo iroko manifestira. Dok se kod jednih vide tea oteenja poput mentalne retardacije, izraene utljivosti, ponavljajue motorike poput lupkanja rukama ili ljuljanja; kod drugih s blaim oteenjima moe postojati aktivan no prepoznatljivo neobian socijalan pristup, usko ogranieni interesi i opirno pedantna komunikacija. Autistini sindrom se zna dijeliti na laki-, srednji- i visoko funkcionalni autizam (engl. po redu.: LFA, MFA, HFA), i to po IQ kvocijentu ili po tome koliko trebaju pomo u svakodnevnom ivotu; ove podjele su prijeporne i nisu standardizirane. Autizam se takoer moe podijeliti u sindromski i nesindromski. Opseg preklapanja izmeu Aspergerova sindroma, visoko funkcionalnog autizma i nesindromskog autizma nije jasan; iako neki pojedinci s Aspergerovim sindromom su u stanju izvoditi bolje kognitivne procese za razlika onih s autizmom.

Uzroci
Neki od faktora za koje se smatra da bi mogli utjecati na rizik od autizma: Teratogeni - supstance koje uzrokuju oteenje ploda za vrijeme prvih 8 mjeseci Izloenost embrija: talidomid, valrpoina kiselina, mizoprostol, infekcija rubeolom Fetalni alkoholni sindrom Pesticid - organoklorini pesticid dikofol i insekticid endosulfan. Takoer i organofosfatni pesticidi poput diazinon i klorpirifos Uzimanje folne kiseline moe izmijeniti gene preko epigenetskog mehanizam, ovo je netestirana hipoteza. Poveana razina fetalnog testosterona u plodnoj vodi

Ponavljajue ponaanje
Osobe s autizmom pokazuju razliite oblike ponavljajueg ( iz engl.: repetitivnog) i ograniavajueg ponaanja koje se kategorizira prema skali ponavljajueg ponaanja: Stereotipija - kretnje bez svrhe poput lupkanja rukama, vrtnja glavom, ljuljanje tijelom ili okretanje tanjura Kompulsivno ponaanje - se odvija namjerno i po pravilima, to je slaganje objekata u odreenom redu Jednolikost - otpor prema promjeni, na primjer odbijanje premjetanja pokustva ili dijete odbija da ga se prekine u odreenoj radnji. Ritualno ponaanje - predstavlja izvoenje dnevnih aktivnosti uvij ek istim redom, rutina, poput ne mijenjanja jelovnika ili red oblaenja. Ovo je usko povezano s jednolikou, i neovisna procjena je predloila spajanje ova dva imbenika. Ogranieno ponaanje - limitirano fokusom, interesom ili aktivnou, poput prevelike zaokupljenosti s jedno igrakom Autoagresija - ukljuuje pokrete koji mogu ozlijediti osobu. Dominick K.C. i dr. izvijestio je kako otprilike 30% osoba s ASD-om u nekim trenucima pribjegne autoagresiji

Djeak s autizmom, precizno slaganje igraaka

Za autizam nije specifino jedno odreeno ponavljajue ponaanje, no jedino kod autizma postoji poviena uestalost i teina ovih obrazaca ponaanja.

Komunikacija
Otprilike treina do polovice osoba s autizmom ne razvije dovoljno govor potreban za dnevnu komunikaciju, uobiajenu komunikaciju. Razlika u komunikaciju moe biti prisutna od prve godine djetetova ivota, to moe ukljuivati zadravajue napadaje nesmislenog govora, neobine geste, usporeno reagiranje i desinkronizacija vokalnih obrazaca s njegovateljem. U drugoj i treoj godini ivota, uestalost i nejednakosti je manja kod nesmislenog govora, konsonanata, rijei i kombinacija rijei; njihove geste su rjee integrirane s rijeima. Djeca s autizmom obino nemaju molbe odnosno potraivanja i potrebu dijeljenja doivljaja ili iskustva, a ee su sklona jednostavnom ponavljanju tuih rijei. Mogui je problem s razumijevanjem u pokazivanju i to u smislu kada bi se prstom pokazao neki predmet dijete e vjerojatno prije gledati u ruku, a ne u predmet. Na jezinim testovima s vokabularom i izgovorom postoje dobri rezultat kod autista u dobi 8 do 15 godina, no na sloenijim jezinim testovima koji ukljuuju figurativni jezik, razumijevanje i zakljuivanje rezultati su slabiji. Dogaa se da se prilikom obraanja osobi s autizmom esto precjenjuje ono to sluatelj razumijeva.

Lijeenje
Nema lijeka za autizam, ali lijenici, terapeuti i posebni uitelji mogu pomoi djeci s autizmom da prebrode mnoge potekoe ili im se prilagode. to se ranije pone s tretmanom, rezultati su bolji. Razliita djeca trebaju razliite vrste pomoi, ali uenje sporazumijevanja je uvijek vaan prvi korak. Djeci s autizmom moe biti teko nauiti govoriti. Veina ih razumije rijei bolje ako ih vidi, pa ih terapeuti ue kako da sesporazumijevaju pokazujui ili uzimajui slike ili govorom znakova. To im olakava uenje drugih stvari, i dio djece s autizmom naui govoriti. Terapeuti takoer pomau djeci da naue socijalne vjetine, kao to su pozdravljanje ljudi, ekanje na red, slijeenje uputa. Neka djeca trebaju posebnu pomo sa ivotnim vjetinama (kao to su pranje zubi ili spremanje kreveta). Drugi imaju problema s mirnim sjedenjem ili kontroliranjem ponaanja i trebaju lijekove da im pomognu u tome. Neka djeca uzimaju lijekove da im pomognu s raspoloenjem ili ponaanjem,ali nema lijeka koji e odagnati autizam. Uenici s blaim autizmom ponekad mogu ii u redovnu kolu. Ali veina djece s autizmom treba mirnije, ureenije okruenje. Trebaju im i uitelji trenirani da razumiju njihove probleme sa sporazumijevanjem i uenjem.Mogu uiti i kod kue ili u posebnim razredima.

Zanimljivosti
Autizam je ei kod djeaka. Osobe sa autizmom imaju drugaiji profil bakterija u crijevima. Djeca sa autizmom ee trpu. Autisti se ne vole grliti. Istraivanje je pokazalo da se dio mozga, koji je zaduen za percepciju mozga, sporije razvija nego kod osoba bez autizma.

Sadraj
O autizmu. ............................................................................................................................................... 2 Historija. Karakteristike. Klasifikacija................................................................................................... 3 Uzroci ....................................................................................................................................................... 4 Ponavljajue ponaanje .................................................................................................................... 5 Komunikacija ....................................................................................................................................... 6 Lijeenje. Zanimljivosti...7