POSEBNI DIO UPRAVNOG PRAVA

1.POLICIJA U PRAVNOJ DRAVI Pojavom pravne drzave korijenito se mjenja polozaj, organizacija,zadaci i metode rada policije. U pravnoj drzvani zakoni imaju obaveznu snagu,sto znaci da su zakonima i drugim propisima vezani i oni koji ih donose i oni na koje se odnose. Ogranicavanje drzavne vlasti rezultat je zastite odreenog vrijednosnog minimuma koji ine ljudska prava koja ne mogu biti ugroena pozitivno pravnim sistemom. Vezanost dravnih organa, posebno uprave i sudstva, za pravo i pravni poredak ini bit pravne drave. Pravna drava ima poseban znacaj za upravu jer obezbjeuje zakonitost upravnih akata. astankom pravne drave velike promijene su usljedile u policiji !tzv.unutra"njoj upravi#. Policija nije vi"e pevashodno uvar drave od graana, ve$ je njena aktivnost usmjerena interesima itavog dru"tva,svih graana a ne samo vladaju$e sturkture. Poslovi policije izdvajaju se iz poslova unutra"nje uprave, a za njihovo obavljanje %ormiraju se posebni resori, pod nazivom ministarstvo unutranjih poslova odnosno ministarstva poli!ij".Policija, prema granima treba da nastupa samo kao izvrsilac pravnih normi i na njima utemeljnih mjera. Vezana je pravnim ogranienjima i podvrgnuta pravnoj kontroli. U svaremenim demokratskim sistemima policija obavlja samo one poslove koji su izriito stavljeni u njen djelokrug. Posebnu panju zasluuju obaveze policije da po"tuje ljudska prava, "to postaje dominantna preokupacija razvijenih dru"tava. &a unutra"nje poslove !policiju# je nuno,s obzirom na prirodu poslova koje obavljaju, da njihovi izvr"ioci u odreenim situacijama upotrebljavaju t#v.$is%r"!iona ovlat"nja. 'iskreciona ovla"tenja ne predstavljaju mogu$nost samovoljnog i arbitrarnog postupanja organa unutra"njih poslova,ve$ samo mogu$nost izbora izmeu zakonom utvrenih arbitrarnih varijanti. (amovoljno i arbitrarno postupanje policije spreava se civilnom kontrolom i nadzorom nad radom policije. &. 'UN(CIJA POLICIJ) Policija predstvalja poseban podsistem dravne uprave ija je osnovna %unkcija za"tita javnog reda i poretka. Policijska %unkcija pokriva razlicite skupine poslova koji podlijeu razliitim pravnim reimima. (vaka od tih skupina di%erencira se na niz %unkcija koje ine ukupnu aktivnost policije. Vr"enjem razliitih aktivnosti policija doprinosi ostvarivanju razliitih pravnih %unkcija drave, prije svega %unkcija uprave, sudstva i zakonodavstva. Vri s" po$j"la *un%!ij" poli!ij" na+
1. %unkcije dru"tvene regulacije !prevencija i represija op"teg kriminaliteta,regulisanje

saobra$aja, intervencija u sluaju vanrednih okolnosti,...# i %unkcija odrvanja poretka vlasti ! represija,kontrola "tampe,jvnih in%ormacija i komunikacija,kontrola javnog okupljanja, kontrola kretanja preko dravne granice,...#
2. bezbjednosni zadaci policijske %unkcije ! za"tita ivota,line i imovinske sigurnosti

graana,odravanje javnog reda i mira,kontrola prelaska davnih granica, kontrola kretanja i boravka stranaca,poslovi vezani za nabavljanje,dranje i no"enje oruja i municije,...# i

upravnopravni zadaci policijske %unkcije ! dravljanstvo,jmb graana,line karte,putne isprave,prebivali"te i boravi"te graana,..#

PRAVNI A,P)(-I POLICIJ,() 'UN(CIJ)

Vr"enjem poslova iz svoje nadlenosti policija doprinosi ostvarivanju razliitih pravnih %unkcija drave !upravne,sudske i zakonodavne#. Policija obavlja samo dio poslova koji se mogu oznaiti upravnim poslovima, dok preostali dio poslova koje obavlja policija su krivini,prekr"ajni i normativni) razliiti po svojoj prirodi i karakteru od upravnih poslova. Policja ima i dodatna obiljeja*

koja proizilaze iz injenice "to se za"tita op"teg interesa u aktivnostima policije mani%estuje kroz za"titu bezbjednosti drave i njenih graana policija raspolae ovla"tenjima da neposredno primjenjuje %iziku prinudu tre$e obilljeje policije u odnosu na druge organe dravne uprave, a to je da se policija tretira kao djelimino oruani organ kao etvro obiljeje oznaavaju se razliiti pravni reimi kojima je podvrgnuta aktivnost policije, a koji su rezultati njene djelatnosti tajnost rada policije, je njeno obiljeje koje karakteristino za njen tzv.operativni rad

..UPRAVNA 'UN(CIJA POLICIJ) +adi ostvarivanja svojih dru"tvenih ciljeva i pravnih %unkcija drava je snabdjela policiju ovla"tenjima kao jedinu u dravnoj strukturi za primjenu mjera %izike prinude. U prinudnom izvr"enju mnogih upravnih akata policija se pojavljuje kao organ koji putem %izike prinude obezbjeuje sprovoenje tih akata, a tu ulogu ima i u postupku izvr"enja sudskih odluka. ,reba razlikovati izvr"enje odluka kojima se zasniva upravnopravni odnos od odluka kojima se zasniva krivinopravini odnosno prekr"ajnopravni odnos. -od upravnopravnog odnosa prinudno se izraava dispozicija, a kod krivinopravnih i prekrajnopravnih odnosa prinudno se izvr"ava sankcija.Upravne aktivnosti su najvi"e zastupljene u vr"enju poslova koji se odnose na* lini status graana, voenje slubenih evidencija vezanih za lini identitet graana,putnih isprava i matinog broja. Upravne aktivnosti djelom pokrivaju bezbjednost saobra$aja na putevima. kontrolu prelaenja dravne granice. kontrolu kretanja i boravka stranaca. nabavljanje,dranje i no"enje oruja i municije,... (RIVI/NA PR)(R0AJNA I NOR1A-IVNA 'UN(CIJA POLICIJ)

Policija obavlja djelom i krivinu %unkciju koja se odnosi na suzbijanje kriminaliteta, i aktivnosti uinilaca krivinih djela "to znai da svojim radom doprinosi ostvarivanju sudske %unkcije u krivinim stvarima. &naajna ovla"tenja u pogledu ostvarivanja krivine %unkcije policija ima u pogledu suzbijanja kriminaliteta kao "to su preduzimanje mjera kojima se ograniava kretanje,upotreba sredstava prinude,...odnosno vr"enje poslova koji su joj povjereni zakonom. (matra se da je upravna %unkcija policije potpuna dok je krivina %unkcija policije djelomina. Ova razlika se ispoljava kod akata koji donosi policija u vr"enju spomenutih %unkcija. -rivinom %unkcijom policija obavje"tava nadleni organ o cinjenici da je izvr"eno krivno djelo. U njoj se navode podaci o krivinom djelu ,uiniocu i dokazima. Prekr"ajna %unkcija policije je raznovrsna i sloena, a izvodi se iz policijskih i prekr"ajno) procesnih propisa. Oblast bezbjednosti prekrivena je prekr"ajnim aktivnostima policije. Policija je ovla"tena da izvr"ava i primjenjuje, te vr"i nadzor nad izvr"avanjem zakona i drugih propisa. ,a ovla"tenja odnose se na zakone i druge propise kojima se reguli"u prekr"aji. Prekr"ajne %unkcije policije ostvaruju se spreavanjem prekr"aja,njegovim otkrivanjem i otkrivanjem uinilaca prekr"aja te njihov progon,a u odreenim situacijama i njihovo kanjavanje. Prekr"ajna %unkcija policije obuhvata i izricanje sankcija. ormativna %unkcija policije obuhvata dono"enje propisa koje ona donosi na osnovu ovla"tenja utvrenih zakonom odnosno uredbom. ,u se prije svega misli na pravilnike, naredbe i uputstva. ormativna %unkcija doprinosi ostvarivanju zakonodavne %unkcije drave.

2.PRINUDA (AO )L)1)NA- PR)PO3NA-LJIVO,-I POLICIJ,() 'UN(CIJA Prinuda se moe odrediti kao zakonom dopu"teno djelovanje ovla"tenih organa dravne uprave prema graanima i drugim subjektima u cilju nametanja odreenog pona"anja radi izvr"avanja zakona. &a primjenu mjere prinude potrebno je ovla"tenje koje imaju samo odreena slubena lica koja imaju pravo da u tano odreenim sluajevima primjenjuju zakonom odredjene mjere i sredstva prinude u ime drave. Prema &akonu o unutra"njim poslovima pod sredstvima prinude smatraju se* %izka snaga, slubena palica, sredstva za vezivanje, sredstva za zapreavanje vozila i lica, specijalna vozila, posebno dresirani psi, konjica,suzavci, vatreno oruje i druga sredstva prinude propisana Pravilnikom o vr"enju poslovne bezbjednosti.
Najee se sredstva prinude mogu koristit:

kod spreavanja bjekstva lica li"enog slobode ili zateenog u vr"enju krivinog djela kod savladavanj otpora lica koje remeti javni red i mir ili lica koje treba privesti,zadrati ili li"iti slobode u zakonom predvienim sluajevima u sluaju odbijanja napada od slubenog lica ,drugog lica ili objekta koji se obezbjeuje

Ovla"teno slubeno lice moe upotrijebiti vatreno oruje*

da za"titi ivot ljudi da od sebe odbije napad kojim se ugroava njegov ivot

da odbije napad na linost ili objekt koji obezbjeuje da sprijei bjekstvo lica zateenog u vr"enju krivinog djela protiv ustvanog ureenja i bezbjednosti +epublike,.. da sprijei bjekstvo lica zateenog u vr"enju ostalih krivinih djela za koje se goni po slubenoj dunosti,...

/ko okolnosti dozvoljavaju, ovla"teno lice duno je upozoriti na upotrebu vatrenog oruja, ako lice ne prestane sa radnjom zbog kojeg je zaprje$eno vatrenim orujem.

PO01213/ +( 4. OR5ANI3ACIJA I DJ)LO(RU5 Policija +( ini zasebnu organizacionu cjelinu iji se djelokrug i nadlenost prostire na teritoriji ovog entiteta,odnosno %edralne jedinice.&akonom je izvr"ena di%erencijacija poslova koje obavlja 4inistarstvo unutra"njih poslova neposredno kao jedinstven organ na policijske i ostale poslove. Policijske poslove cine: operativno)struni poslovi kojima se obezbjeuje za"tita ivota, line bezbjednosti, ljudska prava i slobode,za"tita ustavnog poretka ,otkrivanje krivinih djela,pronalaenje i predaja izvr"ilaca krivinih djela nadlenim organima,odravanje javnog reda i mira, bezbjednost i kontrola saobra$aja na putevima,poslovi civilne za"tite, prometa,.... Ostale unutranje poslove ine: upravnopravni, analitiko)in%ormatiki poslovi,poslovi komunikacije i veza,imovinski poslovi, jmb, prebivali"te i boravi"te,putne isprave,........ Poslove utvrene &akonom o unutra"njim poslovima i drugim zakonskim propisima obavlja 4inistarstvo unutra"njih poslova kao jedinstven republiki organ. UNU-RA0NJA OR5ANI3ACIONA ,-RU(-URA I RU(OVO6)NJ) Unutra"nju organizacionu strukturu ine*

osnovne organizacione jedninice u sjeditu i van sjedita ministarstva -osnovne organizacione jedinice u sjedi"tu su* -abinet ministra, 'irektor policije,uprave i slube, -a van sjedi"ta 4inistarstva su* centri javne bezbjednosti

unutranje organizacione jedinice u sjeditu i van sjedita ministarstva )u sjedi"tu su * inspektorati, biroi, jedinice, odjeljenja, odsjeci, 'ispanzer za zdravstvenu za"titu, Visoka "kola unutra"njih poslova, policijska akademija i timovi )van sjedi"ta su* (tanica javne bezbjednosti, Policijska stanica, sektor , odjeljenje,jedinice,odsjeci,grupe i stanice odjeljenja policije. Pravilnikom o sistematizaciji i organizaciji radnih mjesta zaposlenih u 4inistarstvu unutra"njih poslova odreuje se naziv, djelokrug i sjedi"te osnovnih i unutra"njih organizacioniih jedinica, meusobni odnosi, broj i status zaposlenih.

Pravilnik mora biti u skaldu sa zakonom i drugim zakonskim propisima. 4inistarstvo unutr"njih poslova organizaciono je postavljeno kao jedinstven organ koji djeluje na citavoj teritoriji +epublike,kao jedini organ dravne uprave nadlean za unutra"nje poslove u +( sa mreom svojih organizacionih jedinica. Organizacione jedinice obrazuju se prevashodno prema vrsti poslova koje obavljaju, kao i srodnosti radnih operacija. U sjedi"tu 4inistarstva obrazovano je 56 osnovnih organizacionih jedinica,i to*

-abinet ministra 'irektor policije Uprava policije Uprava kriminalistike policije Uprava za analitiku i in%ormatiku Uprava za pravne i kadrovske poslove Uprava za komunikacije Uprava za materijalno)%inansijske poslove i imovinske poslove Uprava za policijsko obrazovanje (pecijalna jedinica policije

Van sjedi"ta 4inistarstva kao osnovne organizacione jedinice utvreni su centri javne bezbjednosti kojih ima ukupno 7 ,a u okviru kojih su %ormirani razni vidovi unutra"njih organizacionih jedinica .

7. RU(OVO6)NJ) +ukovoenje u upravi predstavlja planiranje,usmjeravanje,koordinisanje i povezivanje vi"e pojedinaca ili organizacionih jedinica na osnovu ovla"tenja,uz linu odgovornost za rezultat. 1maju$i u vidu odreene speci%inosti poslova policije,rukovoenje u policiji pored tog "to ima op"ta obiljeja rukovoenja u upraai, ima i odreene speci%inosti u pogledu brojnosti rukovode$ih %unkcija,zatim u ovla"tenjima rukovodioca,.. pored najvi"eg nivoa rukovoenja u policiji postoje i nie tzv.pomo$ne rukovode$e %unkcije , kao i najnie rukovode$e %unkcije na najniem nivou organizovanja. 4inistarstvom +( rukovodi ministar, on u okviru svojih ovla"tenja* predstvalja minstastvo, rukovodi ministarstvom i odgovoran je za aktivnosti unutar njega. Odgovoran je i za ostvarivanje saradnje sa* drugim organima i organizacijama +epublike, 819, :819, 8rko distrikta ,kao i sa meunarodnim organizacijama. 'aje naloge za upotrebu %inansijskih sredstva,donosi pojedinane akte o prijemu i otpustu dravnih slubenika na osnovu provedenog postupka,pokrece postupak i izrie mjere za povrede radnih dunosti slubenika,..

U sluaju progla"enja vanrednog stanja u +epublici ili dijelu +epublike,ministar na prijedlog direktora policije moe %ormirati jednu ili vi"e posebnih jedinica policije za te namjene. Policijske odnosno operativno)strune poslove u skladu sa zakonom organizuje, usmjerava, kontroli"e, koordini"e i vodi sve policijske aktivnosti,direktor policije kao rukovodilac ukupnih operativnih poslova u 4inistarstvu. 'irektora policije imenuje Vlada na prijedlog ezavisnog odbora na mandat od ; godine. ezavisni odbor imenuje arodna skup"tina,a broji < lanova, od kojih = lana iz reda pro%esionalnih pripadnika ministarstva i po > clanova iz reda uglednih graana. -andidat za direktora mora ispunjavati uslove utvrene &akonom. (vaka organizaciona jedinica ima svog rukovodioca iji naziv zavisi od ranga i naziva jedinice. Oni organizuju, objedinjuju i usmjeravaju rad organizacionih jedinica, odnosno pripadnika slube u njima.

(A-)5ORIJA PRIPADNI(A POLICIJ,() ,LU8) 0judi kao osnovni element svake organizacije, pa i policije ini najvaniji %aktor za njeno uspje"no %unkcionisanje. &a policiju se esto koristi podjela kadrova na *
1. Uni%ormisana lica i lica u civilu 2. 0ica koja obavljaju poslove sa linim naoruanjem i bez njega 3. 0ica u stalnom i rezervnom sastavu 4. Ovla"$ena slubena lica,radnici na odreenim dunostima i ostali zaposlenici

&akon poznaje ? kategorije lica koja obavljaju poslove iz oblasti unutra"njih poslova,i to*
1. Ovla"$ena slubena lica ili policajci ) obavljaju operativno strune poslove 2. 'ravni slubenici ) obavljaju ostale unutra"nje poslove 3. 'rugi zaposelni ili zaposlenici @ obavljaju ostale unutra"nje poslove

9. OVLA0-)NA ,LU8)NA LICA Ovla"tena slubena lica su pro%esionalni pripadnici policije koji na trajnoj osnovi obavljaju unutra"nje poslove na osnovu dunosti i ovla"tenja predvienim &akonom o unutra"njim poslovima , &akonima o krivinom i prekr"ajnom postupku i drugim propisima. U okviru svoje nadlenosti ovla"tena slubena lica obavljaju poslove u propisanoj policijskoj uni%ormi. Odreene poslove ovla"tena slubena lica, ako to odredi rukovodilac organizacione jedinice mogu obavljati i u graanskom odjelu. Ovla"tena slubena lica polau zakletvu pred ministrom unutra"njih poslova iji tekst je utvren zakonom. 'uni su izvr"avati nareenja ministra, direktora, odnosno neposrednog rukovodioca izdata radi izvr"enja slubenih poslova i zadataka, osim onih ije bi izvr"enje bilo protivno Ustavu i zakonu.

U vr"enju poslova iz okvira svojih ovla"tenja, ovla"tena slubena lica imaju pravo da upotrijebe odgovaraju$u i srazmjernu silu prema licima, kao i druge mjere i radnje propisane &akonom. Upotreba sile mora biti proporcionalna postizanju zakonitih ciljeva. Ovla"teno lice ne smije ispaljivati metak upozorenja niti pucati u vozilo u pokretu prilikom gonjenja osim u sluaju namjernog nano"enja povreda ovla"tenim licima ili drugim licima,ili ako je to neophodno da se sprijei nano"enje te"kih tjelesnih povreda ili smrti,koje bi nastupile pucanjem iz oruja na policiju, druga lica ili vozila u pokretu. Prije upotrebe oruja duan je upozoriti lice da $e upotriebiti vatreno oruje ako ne prestane sa radnjom zbog koje se vatreno oruje moe upotrijebiti,ako to okolnosti dozvoljavaju. O upotrebi sile ovla"teno lice duno je odmah po zavr"etku slube podnijeti izvje"taj rukovodiocu unutra"nje organizacione jedinice, koji je izvje"taj o tom sluaju duan u roku od =; asa dostaviti rukovodiocu organizacione jedinice nadlene za unutra"nju kontrolu. U sluaju da se u postupku ocjene nadlenosti upotrebe sile utvrdi da je sila upotrebljena nezakonito ili da je nesrazmjerna, rukovodilac osnovne organizacione jedinice $e obavjestiti ministra i direktora radi preduzimanja mjera za utvrivanje odgovornosti ovla"tenog lica. :. 3A,NIVANJ) RADNO5 ODNO,A Ovla"teno lice !policajac# moe zasnovati radni odnos u 4inistarstvu unutra"njih poslova ako ispunjava uslove utvrene &akonom o radnim odnosima u dravnim organima i poseben uslove utvrene &akonom o unutra"njim poslovima,i to*

da nije osuivano za krivino djelo na kaznu zatvora duu od ? mjeseca da se protiv njega ne vodi krivini postupak za krivina djela za koje je predviena kazna zatvora dua od ? mjeseca, i da mu pravosnanom presudom nije izreena mjera zabrane vr"enja poziva, djelatnosti ili dunosti dok zabrana traje da ispunjava potrebne zdravstvene i psiholo"ke uslove utvrene pravilnikom koji donosi ministar

&a ovla"tena lica koji se primaju sa srednjom strunom spremom, zakon prepisuje da ne mogu biti stariji od =< godina, a za lica koja se primaju sa vi"om strunom spremom da ne mogu biti stariji od ?> godina. (tarosna granica ne obuhvata lica koja imaju najmanje > godina radnog iskustav kao policajci. Ovla"tena slubena lica ne mogu obavljati dodatna zanimanja, niti ispoljavati svoja politika opredjeljenja,niti se rukovoditi njima,niti mogu obavljati %unkcije u zakonodavnoj i izvr"noj vlasti,niti biti lanovi upravnih odbora preduze$a i drugih pravnih lica.

DI,CIPLIN,(A I 1A-)RIJALNA OD5OVORNO,Ovla"tena slubena lica i dravni slubenici u 4inistarstvu unutra"njih poslova za povrede radnih dunosti odgovaraju disciplinski i materijalno. Ukoliko ova lica uine krivino djelo ili prekr"aj,njima $e se izre$i kazne predviene u propisima koji reguli"u krivinu i prekr"ajnu odgovornost. 'isciplinska odgovornost je najvanija u praksi rada lica u dravnoj slubi, o emu javnost nema pravi uvid s obzirom da se sankcije javno ne objavljuju. &akon o unutra"njim poslovima predvia lak"a i tea povrede radne dunosti. 0ak"e povrede utvrene su taksativno za disciplinske mjere koje izrie rukovodilac organizacione jedinice,a mogu biti u vidu ukora i

novane kazne. 'isciplinske mjere za tee povrede izrie disciplinski sud koji imenuje ministar u osnovnim organizacionim jedinicama. Protiv odluke se moe izjaviti alba drugostepenom disciplinskom sudu.

;. O8LICI NAD3ORA NAD RADO1 POLICIJ) Psebnu panju zasluuje obaveza policije da po"tuje naloge koje je odreena zajednica izrazila u zakonima i propisima,da po"tuje ljudska prava, "to nedvosmisleno potvruje njenu ulogu garanta demokratskih sloboda. Pored cilja da se sprijei mogu$nost da policija bude upotrijebljena u interesu nosilaca vlasti, cilj kontrole je da ustanovi da li policija djeluje u skladu sa zakonom i koliki je stepen njene e%ikasnosti i racionalnosti. ,eorija i praksa razvile su ve$i broj razliitih kontrolno)nadzornih sredstava rada uprave koji se odnosi na i na policiju kao dio dravne uprave. U zavisnosti od karaktera kontrolnih ovla"tenja i karaktera vr"ioca kontrole razlikuju = osnovne vrste kontrole uprave,i to*

politika kontrola) koju ostvaruju politiki subjekti kao "to su parlament,vlada, politike stranke i javno mnjenje pravna kontrola uprave) koja se ostvaruje putem upravne odnosno administrativne kontrole!unutra"nja i spoljna#

Unutranja kontrola moe biti instanciona i kontrola uprave koja se ostvaruje preko slubenog nadzora. Spoljna kontrola se ostvaruje preko posebnih inspekcijskih organa i kontrole zakonitosti rada i odluka organa te putem sudske kontrole uprave koju vr"e sudovi. Sudska kontrola moe * ) op"ta sudska kontrola)vr"e redovni sudovi. )sudska kontrola zakonitosti upravnih akata) vr"e upravni sporovi )posebna sudska za"tita ustavom zajamenih sloboda i prava )sudska za"tita koja se ostvaruje putem posebne albe ustavnom sudu ,reba spomenuti i tzv.posebnu kontrolu koju ostvaruju poseben instancije kao "to su javno tuila"tvo i ombudsmani. a rad policije moe snano uticati javnost,posebno organizovana javnost i mediji.

(ON-ROLA I JAVNO,- RADA POLICIJ) U R, Poslovi policije na teritoriji +epublike vr"i 4inistarstvo unutra"njih poslova kao jedinstven republiki organ neposredno. &akon o unutra"njim poslovima ustanovljava kontrolu nad radom ministarstva. -ontrolu ostvaruje Predsjednik, arodna skup"tina, Vlada, redovni sudovi, Ustavni sud i graani. Predsjednik +epublike donosi odluke i smjernice od znaaja za bezbjednost +epublike u skladu sa Ustavom +epublike. 4inistarstvo je duno obavje"tavati predsjednika +epublike o svim pitanjima vezanim za dono"enje odluka i smjernica.

arodna skup"tina razmatra izvje"taj o radu 4inistarstva,razmatra poslanika pitanja, pritube i predstavke %izikih i pravnih lica iz oblasti unutra"njih poslova i o tome odluuje. 4inistarstvo je duno obezbjediti Odboru za pra$enje i kontrolu rada organa u oblasti odbrane i unutra"njih poslova, pra$enje i kontrolu rada 4inistarstva, te mu podnositi tromjeseni izvje"taj. Vlada vr"i nadzor nad radom 4inistarstva,usklauje i usmjerava njegov rad,te razmatra program i izvje"taj o radu 4inistarstva. Vlada postavlja direktora policije. +edovni sudovi su ovla"teni da vr"e sudsku kontrolu pojedinanih akata 4inistarstva, radnji i postupaka ovla"tenih slubenih lica i drugih radnika ministarstva. Ustvani sud vr"i kontrolu ustvanosti i zakonitosti propisa i op"tih akata koje donosi 4inistarstvo. +ad 4inistarstva mora biti dostupan javnosti i medijima izuzev kada je to iskljueno propisima 4inistarstva.

DRAVLJAN,-VO
1<.POJA1 I 3NA/AJ DRAVLJAN,-VA Agzistencija drave kao subjekta meunarodnog prava vezana je za stanovni"tvo koje ini jedan od strukturalnih elemenata svake drave. +azlikuju se dvije kategorije stanovni"tva* )jednu ine lica koja imaju dravljanstvo te drave)dravljani )drugu ine lica koja imaju dravljanstvo neke druge drave!strani dravljani# ili nemaju dravljanstvo niti jedne drave!lica bez dravljanstva#. 'ravljanstvo se de%ini"e kao posebna i trajna veza izmeu %izikog lica i drave na osnovu koje to lice ima poseban statuspo kome su mu dostupna odreena prava i obaveze. (tatus dravljanstva u pravilu osigurava* sva graanska,politika i ekonomsko)socijalna prava posebnu pravnu za"titu odreena statusna prava 'ravljanima se name$uci odreene dunosti,gdje se obino navode* op"ta vojna obaveza, prihvatanje odreenih prinudnih slubi,.. (tranci u pravilu uivaju slobode i prava ovjeka utvrene ustavom i zakonima drave u kojoj borave odnosno meunarodnim ugovorima. jihova prava su znatno redukovana u odnosu na lica koja imaju dravljanstvo. R)5ULI,ANJ) DRAVLJAN,-VA Pravno regulisanje dravljanstva nalazi se u iskljuivoj nadlenosti svake drave da sama utvruje pretpostavke i postupak sticanja i prestanka dravljanstva.. regulisanje dravljanstva u savremenim uslovima podrazumijeva odgovaraju$i, teoretsko temeljno zasnovan komparativno) analitiki okvir o sticanju,promjeni i gubitku dravljanstva. ( jedne strane,postoje drave koje u kojima se ustavom, odnosno posebnim zakonima detaljno reguli"u pitanja vezana za sticanje odnosno gubitak dravljanstva. ( druge strane,postoje drave koje ustavom,odnosno zakonom reguli"u samo osnovna pitanja dravljasntva. 11. U,-VAN) ODR)D8) O DRAVLJAN,-VU 8I=

+azlikuje se dravljanstvo 819 i entitetsko dravljanstvo, s tim da je prihva$en princip prioriteta dravljanstva 819 u spoljnim odnosima prema drugim dravama. 'ravljanin 819 je istovremeno i dravljanin jednog od entiteta i obrnuto,svaki dravljanin bilo kojeg entiteta je istovremeno i dravljanin 819. 'ravljanstvo 819 je izvedeno iz entitetskog dravljanstva koje ima primat u unutra"njim odnosima. Ustav 819 u regulisanju reima dravljanstva polazi od = principa* 1. prvi princip uvaava injenicu da je svaka dravna zajednica nadlena da propisuje predpostavke i postupke sticanja i prestanka dravljanstva. 'ravljanstvo predstavlja pravni institut gdje svaka dravna zajednica utvruje pravila u pogledu sticanja i gubitka dravljanstva 2. drugi princip se mani%estuje u respektovanju kapitalnih meunarodnih dokumenata,koji se javljaju kao ogranienja dravama u materiji regulisanja dravljanstva U,-AVNI (ONC)P- DRAVLJAN,-VA Ustav 819 utvruje* ) da nijednom licu ne$e biti proizvoljno uskra$eno dravljanstvo 819 ili entiteta ) licu ne$e biti uskra$eno dravljanstvo 819 ili entiteta na osnovu pola,rase,boje koe, jezika,vjeroispovjesti,politikih i drugih stavova,nacionalnog i socijalnog porijekla,pripdanosti nacionalnoj manjini,imovinskog i statusa steenog roenjem ili drugih statusa Utvruju$i krug lica koje treba smatrati dravljanima 819, Ustav odreuje* o da su to sva lica koja su bili dravljani +819 neposredno prije stupanja na snagu 'ejtonskog ustava o da su to lica koja su u meuvremenu naturalizovana,tj.poslije 7.;.5BB=,a prije stupanja na snagu 'ejtonskog ugovora,primili dravljanstvo jednog od entiteta,s tim da $e pitanje njihovog dravljanstva biti regulisano od strane (kup"tine 4oe se zakljuiti da Ustav 819 po"tuje steena prava svih lica koja su ranije bila dravljani 819 ,kao i ranije steena prava svih lica koja su u meuvremenu naturalizovani. Posebno je znaajno da je Ustvom predviena mogu$nost sticanja dvojnog dravljanstva pod uslovom da se zakljui bilaateralni sporazum izmeu 819, odobren od strane (kup"tine i dotine drave. 1&. O,NOVNA NA/)LA 3A ,-ICANJ) DRAVLJAN,-VA 8I= Uglavnom se susre$u ? osnovna naela za sticanje dravljanstva, a rjee se susre$u sticanje dravljanstva putem meunarodnih ugovora, udajom za doma$eg dravljanina,usvajanjem djetea stranog dravljanstva,.. Osnovna naela za sticanje dravljanstva su* 1. Naelo porijekla uzima kao osnovni kriterijum za odreivanje dravljanstva, dravljanstvo roditelja i to bez obzira gdje je dijete roeno i gdje ono,odnosno njegovi roditelji ive. Prema ovom naelu djete stie dravljanstvo roditelja.

2. Naelo mjesta ro enja u odreivanju dravljanstva polazi iskljuivo od

okolnostigdje se dijete rodilo. 'ijete stie dravljanstvo one drave na ijoj se teritoriji se rodi. 3. Naelo pre!ivalita koristi se kao osnov za sticanje dravljanstva punoljetnih lica koja izraavanjem svoje volje ele ste$i dravljanstvo neke drave. +adi se o priroenju ili naturalizaciji kao posebnom vidu sticanja dravljanstva do kojeg dolazi na zahtjev odreenog lica. (istem naturalizacije ne ulazi u okvir osnovnih sistema za sticanje dravljanstva , jer se koristi za sticanje dravljanstva punoljetnih lica. 4oe se pojaviti suko! dr"avljanstva, koji moe biti pozitivan i negativan. Pozitivan sukob dravljanstva javlja se sa pojavom lica sa vi"e dravljanstava, "to znai da jedno lice primjenom propisa dvaju ili vi"e drava,postaje lice sa dvojnim dravljanstvom. (a njima se izjednaava i lice sa vi"e dravljanstava. egativan sukob dravljanstva nastaje kad jedno lice ne pripadne ni jednoj dravi, pa ga ni jedna drava ne prizna za svog dravljanina. Ovdje se radi o licu bez dravljanstva,a takvo lice se u naeli izjednaava sa stranim dravljanstvom. 1.. ,-ICANJ) DRAVLJAN,-VA 8I= ,ti!anj" $r>avljanstva porij"%lom Porijeklom dravljanstvo 819 stie dijete* o Cija su oba roditelja u trenutku njegovog roenja bili dravljani 819 o Ciji je jedan roditelj u trenutku njegovog roenja bio dravljanin 819,a dijete je roeno na teritoriji 819 o Ciji je jedan roditelj bio dravljanin 819 u trenutku roenja dijeteta, a dijete je roeno u inostranstvu,ako bi ono inae bilo bez dravljanstva o -oje je roeno u inostranstvu,a iji je jedan roditelj u trenutku roenja bio dravljanin 819 ,pod uslovom da do =?.godine starosti bude registrovan u knjigu dravljana kod kompetetnih vlasti 819 u zemlji ili inostranstvu, i da ima stalno mjesto boravka na teritoriji 819 ,ti!anj" $r>avljanstva ro?"nj"m na t"ritoriji 8I= (ticanje dravljanstva roenjem na teritoriji 819 koristi se u sluaju kada se radi o dijetetu iji su roditelji nepoznati ili nepoznatog dravljanstva ili bez dravljanstva, ili je dijete bez dravljanstva, a roeno je ili naeno na teritoriji 819. 'ijete kojem se dodijeli dravljanstvo prema ovim uslovima moe izgubiti dravljanstvo 819 ako do 5;.goine putem porijekla dobije dravljanstvo druge drave. ,ti!anaj" $r>avljanstva usvoj"nj"m 'ijete mlae od 5D godina moe ste$i dravljanstvo 8i9 putem usvojenja,ako ga u potpunosti usvoji dravljanin 819 nakon stupanja na snagu 'jestonskog ustava. ,ti!anj" $r>avljanstva naturali#a!ijom @priro?"nj"mA

Bmogu ste$i stranci redovnim putem ili olak"anim putem (tranac koji je podnio zahtjev za sticanje dravljanstva putem redovne naturalizacije,mora ispunjavati slede$e uslove* 'a je navr"io 5D godina starosti 'a ima prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji 819 najmanje D godina prije podno"enja zahtjeva 'a poznaje jedan od ustavotvornih jezika naroda 819 'a mu nije izreena mjera bezbjednosti 'a nije osuivan na izdravanje kazne za krivino djelo sa predumi"ljajem na due od ? godine u periodu od D godina od podno"enja zahtjeva 'a se odrekne ili na neki drugi nain izgubi svoje ranije dravljanstvo nakon sticanja dravljanstva 819 ,osim ako je bilateralnim sporazumom predvieno zadravanje dravljanstva ranije drave. (ticanje dravljanstva 819 putem olakane naturalizacije moe ste$i stranac koji je brani drug dravljanina 819 pod uslovom* 'a je prije podno"enja zahtjeva u braku sa dravljaninom 819 najmanje > godina 'a se odrekne ili na neki drugi nain izgubi svoje ranije dravljanstvo nakon sticanja dravljanstva 819,osim ako to nije drugaije rije"eno bilateralnim sporazumom 'a ima stalno mjesto boravka u najmanje posljednje ?godine na teritoriji 819 Olak"anom naturalizaciom,dravljanstvo 819 moe steci lice mlae od 5D.godina, iji je jedan roditelj stekao dravljanstvo 819 pod uslovom da ima stlani boravak na teritoriji 819. /ko je dijete starije od 5; godina mora se dobiti njegov pristanak. 8rani drug emigran koji se vratio u 819 ima pravo na sticanje dravljanstva 819 na osnovu molbe, bez da ima prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji 819. /ko se u pojedinanim sluajevima naturalizacija lica smatra od naruite koristi za 819, lice, lice moe ste$i dravljanstvo 819 i da nije navr"ilo 5Dgodina i da nema prijavljeno stalno mjesto boravka na teritoriji 819 najmanje D godina prije podno"enja zahtjeva, i bez obaveze da se odrekne ili na neki drugi nain izgubi svoje ranije dravljanstvo nakon sticanja dravljanstva 819, osim ako bilateralnim sporazumom nije drugaije odreeno. ,ti!anj" $r>avljanstva put"m m"?unaro$noC spora#uma Posebno je znaajno da je ustavom predviena mogu$nost sticanja dvojnog dravljanstva pod uslovom da se zakljui bilateralni sporazum izmeu 819 ,odobren od strane (kup"tine i dotine drave,koji reguli"e to pitanje. (tvaranjem novih drava, mnogi dravljani prethodne 3ugoslavije bez svoje krivice i volje ostali su bez dravljanstva ili su postali dravljani novonstalih drava. Problem se naroito mani%estuje u pogledu raznih porodinih situacija i imovine. Otvaranje mogu$nosti sticanja dvojnog dravljanstva ne samo u 819 nego i "ire, na itavom prostoru biv"e 3ugoslavije rije"ilo bi

mnoge ivotne situacije i probleme koji nisu laki. &akomo o dravljanstvu stavlja se u obavezu (avjetu ministara 819 da predloi Predsjedni"tvu 819 sklapanje bilateralnog sporazuma sa susjednim dravama kojima bib se ustnovilo dvojno dravljanstvo. DRAVLJAN,-VO R, 12. ,-ICANJ) DRAVLJAN,-VA R, ,ti!anj" $r>avljanstva porij"%lom aelo porijekla je primaran nain sticanja dravljasntva +(. Osnovni kriterij za sticanje dravljanstva dijeteta je dravljasntvo roditelja i to bez obzira gdje je roeno i gdje ono,odnosno njegovi roditelji ive. 'ravljanstvo +( porijeklom dijete stie u slede$im situacijama* -ome su u trenutku roenja oba roditelja dravljani +(, bez obzira na njegovo mjesto roenja Ciji je jedan roditelj u trenutku roenja djeteta, bio dravljanin +( i dijete je roeno na teritoriji +( Ciji je jedan roditelj bio dravljanin +( u trenutku roenja djeteta , a dijete je roeno u inostranstvu, ako bi inae bilo bez dravljanstva Ciji je jedan roditlje u trenutku roenja djeteta imao dravljanstvo +(, a drugi roditelj nema dravljanstvo 819, a dijete je roeno u inostranstvu, stie dravljanstvo +( ako do navr"ene =? godine ivota* ) bude prijavljeno radi upisa kao dravljanin +( nadlenom organu +(,odnosno diplomatsko)konzularnom predstavni"tvu 819 u inostranstvu ) ako se do navr"ene =? godine ivota stalno nastani na teritoriji +(

U sluaju da jedan roditelj dijeteta ima dravljanstvo +(,a drugi dravljanstvo :819,dijete stie dravljanstvo +( ako je roeno na teritoriji +( i ako je roeno u inostranstvu dijete stie dravljanstvo +( ,ako se roditelji o tome sporazume,a ako ne postignu saglasnost , dijete stie dravljanstvo +( ako je roditelj koji je izvr"io upis djeteta u matinu knjigu u diplomatsko) konzularnom predstavni"tvu 819,dravljanin +(. ,ti!anj" $r>avljanstva ro?"nj"m na t"ritoriji R, 'ijete koje je roeno ili naeno na teritoriji +( stie dravljanstvo +(, u ? sluaja* 1. ako su oba roditelja nepoznata 2. roditelji su mu poznati,ali nepoznatog dravljanstva 3. roditelji su mu poznati ali bez dravljanstva U ovim sluajevima dijete stie dravljanstvo +( pod rezolutivnim uslovom,prema kome djetetu prestaje dravljanstvo +( ako do navr"ene 5;godine ivota stekne porijeklom dravljanstvo neke druge drave ili :819.

,ti!anj" $r>avljanstva usvoj"nj"m 'ijete mlae od 5Dgodina koje ima strano dravljanstvo ili je bez dravljanstva i koji je potpuno usvojio dravljanin +(,stie dravljanstvo +(. ,ti!anj" $r>avljanstva priro?"nj"m &akon o dravljanstvu +( razlikuje = oblika sticanja dravljanstva priroenjem* 1. redovno priroenje 2. priroenje pod olak"anim uslovima &a r"$ovno prio?"nj" stranac koji podnosi zahtjev za prijem u dravljanstvo +( mora ispunjavati slede$e uslove* da je navr"io 5Dgodina ivota, odnosno 57godina ivota pod uslovom da je stekao poslovnu sposobnost emancipacijom da je do podno"enja zahtjeva stvarno i neprekidno ivio najmanje Dgodina na teritoriji 819 ,od toga najmanje >godina na teritoriji +( da poznaje slubeni jezik +( da mu nije izreena mjera bezbjednosti protjerivanja stranca ili za"titna mjera udaljavanja iz zemlje od strane nadlenog organa ustanovljenog Ustavom 819, odnoso Ustavom +( da nnije osuivan u +( na izdravanje kazne za krivina djela sa umi"ljajem na due od ? godine u periodu od D godina prije podno"enja zahtjeva da mu je prestalo ranije dravljanstvo nakon sticanja dravljanstva +(,osim ako bilateralnim sporazumom zakljuenim izmeu 819 i druge drave nije predvieno drugaije. Prestanak ranijeg dravljanstva se ne zahtjeva ako to nije dozvoljeno ili se ne moe razumno zaahtjevati.

Priroenje pod ola%anim uslovima stie se u nekoliko sluajeva. (tranac koji je u braku sa dravljaninom +( moe ste$i dravljanstvo +(* ako je brak trajao najmanje > godina prije podno"enja zahtjeva da mu prestane ranije dravljanstvo nakon sticanja dravljanstva +(, osima ako se bilateralnim sporazumom izmeu 819 i druge drave ne predvia ne"to drugo. da ima stalno mjesto boravka najmanje ? poslednje godine na teritoriji 819,ukljuuju$i posljednju godinu na teritoriji +( 8ez ispunjena uslova predvienih za redovnu naturalizaciju dravljanstvo +( na osnovu zahtjeva mogu dobiti* ) iseljenici koji su se vratili u +( )prva i druga generacija potomaka iseljenika koji su se vratili u +( Pod povoljnim uslovima dravljanstvo +( moe steci dijete mlae od 5D godina pod uslovom* o da su mu oba roditelja stekla dravljanstvo priroenjem o ako dijete stalno ivi u +(, a priroenjem je stekao dravljanstvo samo jedan od roditelja

ako je samo jedan roditelj stekao dravljanstvo priroenjem, ako je drugi bez dravljanstva ili nepoznatog dravljanstva, a dijete je stalno nastanjeno u inostranstvu /ko je dijete navr"ilo 5; godina ivota,za sticanje dravljanstva potreban je njegova saglasnost.
o

14. PR),-ANA( DRAVLJAN,-VA R, Pr"stana% $r>avljanstva po sili #a%ona )predvien je u = sluaja* dobrovoljnim sticanjem drugog dravljanstva , ukoliko bilateralnim sporazumom izmeu 819 i druge drave nije drugaije odreeno nakon potpunog usvojenja djeteta,sticanjem dravljanstva druge drave ili :819 Pr"stana% $r>avljanstva otpustom 'ravljaninu +( prestaje dravljanstvo otpustom ako podnese zahtjev za otpust i ako ispunjava slede$e uslove* 1. da je navr"io 5D godina zivota ili da je navr"avanjem 57 godina ivota stekao poslovnu sposobnost emancipacijom 2. da nema smetnji u pogledu vojne obaveze 3. da je izmirio poreze i sve druge zakonske obaveze za koje postoji izvr"na zakonska isprava 4. da je izmirio obaveze iz socijalnog osiguranja i radnog odnosa, te imovinsko pravne obaveze iz branih i roditeljskih odnosa prema licima koja ive u +( 5. 'a se protiv njega u +( ne vodi krivini postupak za krivina djela koja se gone po slubenoj dunosti 6. 1li ako je osuen na kaznu zatvora, da je tu kaznu izdrao 7. 'a je stekao dravljanstvo ili dokaz da $e biti primljen u strano dravljanstvo +je"enje nadlenog o otpustu iz dravljanstva +( bi$e poni"teno, ako lice koje je dobilo otpust ne stekne strano dravljanstvo u roku 5 godine od dana prestanka dravljanstva. /ko je dijete starije od 5; godina potreban je njegov pristanak u svim sluajevima. Pr"stana% $r>avljanstva o$ri!anj"m Punoljetan dravljanin +( koji ima prebivali"te u inostranstvu i stekao je ili mu je garantovano dravljanstvo druge drave ,ima pravo da se odrekne dravljanstva +(. U ovom sluaju dravljanstvo prestaje kada nadleni organ utvrdi da su ispunjeni svi uslovi i o tome obavjesti lice koje se odreklo dravljanstva +(. Pr"stana% $r>avljanstva o$u#imanj"m 'ravljanstvo +( moe prestati i oduzimanjem, i to*

 -ada je steeno pomo$u prevare,lanih in%ormacija ili skirvanjem bilo koje relevantne

injenice od strane podnosioca zahtjeva

-ada dravljanin +( dobrovoljno vr"i vojnu slubu u stranim vojnim snagama uprkos

pravnoj zabrani
-ada je dravljanstvo +( steeno nakon stupanja na snagu &akona o dravljanstvu +(,a

nisu ispunjeni uslovi za sticanje dravljanstva priroenjem i olak"anim priroenjem 'ravljanstvo +( prestaje otpustom i oduzimanjem sa danom slanja obavjesti o praavosnanom administrativnom rje"enju licu na koje se rje"enje odnosi. 'ravljanstvo +( moe se ste$i ponovo ako je prilikom gubljenja dravljanstva odricanjem lice bilo mlae od 5Dgodina, s tim da se prije navr"ene =?godine stalno nastani u +( i na osnovu zahjteva upi"e u matinu knjigu dravljana. Pr"stana% $r>avljanstva m"?unaro$nim spora#umom )moe prestati na osnovu meunarodnih sporazuma koje zakljui 819 U tom sluaju vae posebni uslovi prestanka dravljanstva, koji se utvrde izmeu 819 i druge drave. 17. PO,-UPA( 3A ,-ICANJ) I PR),-ANA( DRAVLJAN,-VA R, Postupak sticanja i prestanka dravljanstva predstavlja pose!an upravni postupak. &ahtjev za sticanje dravljanstva +(, odnosno zahtjev za otpust iz dravljanstva +( podnosi se nadlenom ministru posredstvom op"tinskog organa tog ministarstva na ijem podruju podnosilac zahtjeva ima prebivali"te. +je"enje o sticanju i prestanku dravljanstva donosi nadleno ministarstvo +(. &a sticanje dravljanstva porijeklom odnosno roenjem na teritoriji +( ne donosi se posebno rje"enje. adleno ministarstvo duno je da po zahtjevu odlui u roku od 76 dana od dana primanja prijave. +je"enje obavezno sadri obrazloenje u pismenoj %ormi. Protiv rje"enja, lice na koje se rje"enje odnosi moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom. 19. JAVNA DO8RA )predstavljaju dobra koja slue zadovoljavanju op"tih potreba odreene zajednice. 3avna dobra ine dobra u op"toj upotrebi i prirodna bogatstva, "to znai da su javna dobra "iri pojam od dobara u op"toj upotrebi. &a dobra u op"toj upotrebi karakteristino je da su dostupna svima, da se radi o dobrima koja su izuzeta iz graevinskopravnog prometa. U javna dobra uvr"tavaju se i dobra koja su namjenjena potrebama odreenih dravnih organa odnosno drugih javnopravnih subjekata. Po$j"la $oDara Podjela dobara u op"toj upotrebi vr"i se prema razliitim kriterijumima* 1. 'obra u op"toj upotrebi s obzirom na objekat, djele se na * a) &emlji"no dobro obuhvata* javne puteve, ceste, mostove, ulice, trgove , parkove, groblja, vojna dobra,.. putevi su dobra u op"toj upotrebi i u dravnoj

svojini. Eume i "umsko zemlji"te je dobro od op"teg interesa i da uivaju posebnu brigu i za"titu drave ) Vodno dobro ine u prvom redu* plovne rijeke, jezera, kanali koji slue unutra"njoj plovidbi i pristani"ta unutra"nje plovidbe, rijeke koje nisu plovne,prirodni vodotoci, prirodna jezera,prirodni izvori, javni bunari, jvne esme,.. vode su dobra od op"teg interesa i pod posebnom su za"titom, a koriste se za zadovoljavanje op"tih i pojedinanih potreba na nain propisan zakonom !) 4orsko dobro obuhvata odreene dijelove mora sa morskim dnom, morsku obalu sa pristani"tima i drugim terenima i instalacijama potrebnim za odravanje plovidbe. U morsko dobro spadaju* obalno more. morske obale. morske luke. %arovi,svetionici i druge instalacije i postrojenja potrebni za odravanje plovidbe d) Vazdu"no dobro obuhvata uglavnom vazdu"ni prostor iznad dravne teritorije
2. ( obzirom na nain nastanka javna dobra se dijele na = vrste* ) dobra nastala prirodnim putem) rezultat su prirodnog djelovanja ) dobra nastala ljudskim djelovanjem)rezultat su ljudskog djelovanja 3. U pogledu namjena i kori"tenja dobara, dijele se na* ) 3avna dobra koja su dostupna svima ) 3avna dobra koja su namjenjena odreenim subjektima

3avna dobra mogu biti u graanskopravnoj svojini i koja ne mogu biti u privatnoj svojini.

1:. UPRAVLJANJ) JAVNI1 DO8RI1A Pod upravljanjem javnim dobrima podrazumijeva se niz aktivnosti kojima se reguli"e progla"enje i prestanak javnog dobra,odreivanje granica javnog dobra, nain kori"tenja i za"tita javnog dobra. Polaze$i od pozitivnopravnih rje"enja, pravo upravljanja javnim dobrima u 819 mogu imati* 5. dravna zajednica 819 =. entiteti ?. javna preduze$a i ustanove /ko se donosi poseban akt o progla"enju dobara javnim dobrom, takav akt ima deklarativni karakter, a ako neka dobra stiu svojstvo javnog dobra dono"enjem posebnog akta imaju konstitutivni karakter. Prestanak svojstva javnog dobra moe nastati prirodnim putem ili odlukom nadlenog organa. Odreivanje granice javnog dobra vr"i nadleni dravni organ, u pravilu to vr"e organi uprave. (porna pitanja vezana za kori"tenje i upravljanje javnim dobrima u pravilu rje"avaju sudovi.

(ORI0-)NJ) JAVNO5 DO8RA ( obzirom na obim prava u vezi sa kori"tenjem i upotrebom pojedinih javnih dobara razlikuju se dvije situacije* -ada je javno dobro pristupano svima -ada je dato na upotrebu samo odreenom krugu subjekata,odnosno pojedincu -ori"tenje javnog dobra od strane samo jednog kruga subjekata daje se posebnim aktom nadlenog dravnog organa kojim se utvruje i nain kori"tenja odreenog javnog dobra. 'avanje na kori"tenje odreenog javnog dobra odreenom krugu subjekata, ne znai i iskljuenje drugih subjekata i kori"tenju odreenog javnog dobra. NAD3OR NAD JAVNI1 DO8RI1A adzor nad javnim dobrima predstavlja nadzor nadlenog dravnog organa nad pravilnim kori"tenjem i upravljanjem javnim dobrom. Poslove nadzora nad javnim dobrima u pravilu vr"e organi dravne uprave u skladu sa normativnim aktima. Posebno vano pitanje je za"tita javnih dobara u cilju njihove pravilne i cjelishodne upotrebe. Posebnim zakonskim propisima kojima se reguli"e materija pojedinih javnih dobara propisuju se i kaznene odredbe za protivzakonito pona"anje u upravljanju i kori"tenju ovih dobara. 1;. )(,PROPRIJACIJA POJA1 VR,-) I ,VR=A )(,PROPRIJACIJ) Aksproprijacija predstvalja pravni institut kojim drava aktom nadlenog organa u op"tem interesu oduzima ili ograniava pravo svojine na nepokretnostima %izikim i pravnim licima u korist nekog drugog subjekta uz pravinu naknadu. 8itan momenat za eksproprijaciju je postojanje op"teg interesa ili izvoenje radova od op"teg interesa. Pozitivnopravni propisi uglavnom predviaju = vida eksproprijacije* 1. Potpuna eksproprijacija) oznaava takav vid eksproprijacije putem kojeg dolazi do promjene vlasnika nekretnine koja predstavlja objekt eksproprijacije. 2. epotpuna eksproprijacija) ne oznaava promjenu vlasnika odreene nekretnini, ve$ slunost na nekretnini,odnosno zakup na zemlji"tu na odreeno vrijeme. 'rugi vid ograniavanja prava svojine na zemlji"tu je putem tzv.privremenog zauzimanja koje se javlja prilikom izgradnje objekta radi smje"tanja radnika,materijala,.., a nakon odreenog vremena zemlji"te se vra$a u prvobitno stanje. Aksproprijacija se odnosi samo na nepokretnosti. Potpuna eksproprijacija zemlji"ta obuhvata i zgradu i druge graevinske objekte koji se na njemu nalaze. 1skljuuje se mogu$nost eksproprisanja nepokretnosti u svrhu poljoprivredne obrade,ali ne i eksproprijacija u poljoprivredne svrhe!izgradnja poljoprivrednih objekata#. PO,-UPA( )(,PROPRIJACIJ) Postupak eksproprijacije u pravilu sadri ? razliite %aze*

Utvrivanje op"teg interesa 'ono"enje rje"enja o eksproprijaciji Utvrivanje naknade Pored ovih %aza u postupku eksproprijacije moe se pojaviti i %aza vr"enja pripreminih radnji. Ova se %aza moe vr"iti kao prva u postupku eksproprijacije,a nekada prije dono"enja rje"enja o eksproprijaciji. O prijedlogu pravnog lica za vr"enje pripremnih radnji odluuje nadleni op"tinski organ uprave za imovinskopravne poslove. U prijedlogu za dozvolu vr"enja privremenih radnji pravno lice je duno navesti podatke o * ) (vrsi radi koje se namjerava izvr"iti eksproprijacija ) epokretnosti na kojoj se treba izvr"iti pripremne radnje ) Vlasniku te nepokretnosti ) Prirodi,obimu i svrsi radnji koje treba da se obave i vrijeme njihovog trajanja +je"enjem o dozvoli vr"enja pripremnih radnji navode se pripremne radnje koje podnosilac prijedloga moe da vr"i, kao i rok u kojem je duan da ih izvr"i. Falba izjavljena protiv rje"enja donesenog po prijedlogu za dozvolu vr"enja pripremnih radnji ne odgaa njegovo izvr"enje, "to odstupa od pravila &UP)a kojim je propisano da se rje"enje ne moe izvr"iti u albenom roku i kada je alba izjavljena. &a kori"tenje vr"enja pripremnih radnji, korisnik eksproprijacije duan je platiti pravinu naknadu sopstveniku nepokretnosti u skladu sa zakonom. &<. U-VR6IVANJ) OP0-)5 IN-)R),A Aksproprijacija se vr"i u korist +( i jedinica lokalne samouprave,ako zakonom nije drugaije odreeno. -orisnik eksproprijacije podnosi prijedlog za utvrivanje op"teg interesa Vlade +(. Odluku o utvrivanju op"teg interesa, Vlada donosi nakon prethodno pribavljenog mi"ljenja skup"tina jedinice lokalne samouprave,na ijoj se teritoriji namjerava graditi ili izvoditi radovi. 4i"ljenje je skup"tina jedinice lokalne samouprave duna dati u roku od ?6 dana od dana podno"enja zahtjeva. Odluku o utvrivanju op"teg interesa Vlada objavljuje u (lubenom glasniku +( koja stupa na snagu danom objavljivanja. (matra se da je op"ti interes utvren ukoliko je posebnim zakonom propisano da je izgradnja odreenih objekata ili izvoenje radova od op"teg interesa. Prije podno"enja prijedloga za eksproprijaciju, korisnik eksproprijacije duan je da u skladu sa prostornim planom izradi plan eksproprijacije. Plan nije potreban ukoliko za podruje za koje se namjerava predloiti eksproprijacija postoji sprovedbeni urbanistiki plan. Uz plan eksproprijacije prilau se podaci o vlasnicima ije se nepokretnosti ekspropri"u. a plan se mogu dati primjedbe u roku 5> dana i to organu koji je utvrdio uslove ureenja prostora. O primjedbama odluuje naelnik. Prijedlog za utvrivanje op"teg interesa moe da podnese lice koje ima svojstvo korisnika eksproprijacije. Prijedlog se podnosi Vladi posredstvom nadlenog organa za imovinskopravne poslove. /ktom o utvrivanju op"teg interesa Vlada odreuje korisnika eksproprijacije. Protiv akta o utvrivanju op"teg interesa ne moe se voditi upravni spor. &1. DONO0)NJ) RJ)0)NJA

Prijedlog za eksproprijaciju moe podnijeti korisnik eksproprijacije nakon utvrenog op"teg interesa za izgradnju objekta ili izvoenja radova. U ime pravnih lica koje zastupa prijedlog za eksproprijaciju podnosi +epubliko pravobranila"tvo i to nadlenom organu republike odnosno podrunoj jedinici za podruje op"tine na kojoj se nalazi nepokretnost u roku od =godine od dana vaenja utvrivanja op"teg interesa za eksproprijaciju ,ako je op"ti interes utvren aktom vlade. Prijedlog za eksproprijaciju nepokretnnosti mora sadravati sve elemente koji su utvreni &akonom o eksproprijaci* 1. -orisnika eksproprijacije 2. epokretnost za koju se predlae eksproprijacija 3. Vlasnika nepokretnosti 4. Objekt, odnosno radovi zbog kojih se predlae eksproprijacija Po prijemu prijedloga za eksproprijaciju nadleni organ uprave, po slubenoj dunosti obavijesti$e bez odgaanja vlasnika da je podnesen prijedlog za eksproprijaciju njegovih nepokretnosti uz upozorenje da nema pravo na naknadu tro"kova za ulaganja u zemlji"te i zgrade koje bi eventualno izvr"io nakon "to je pismeno obavje"ten o podnesenom prijedlogu za eksproprijaciju, osim onih tro"kova koji su bili neophodni za redovno kori"tenje nepokretnosti. Promjena vlasni"tva nad nepokretnostima na kojima je izvr"ena zabiljeba kao i druge promjene nemaju pravnog dejstva na korisnika eksproprijacije. -orisnik eksproprijacije i vlasnik nepokretnosti mogu pred nadlenim organima uprave do dono"enja rje"enja o prijedlogu za eksproprijaciju sklopiti sporazum kojim se utvruje oblik i visina naknade i rok do kada je korisnik eksproprijacije duan da ispuni obavezu u pogledu naknade. (porazum se unosi u zapisnik i ima snagu izvr"ne isprave. +je"enje o prijedlogu za eksproprijaciju donosi nadleni op"tinski organ uprave na ijoj teritoriji se nalazi nepokretnost. Osnovanost prijedloga za eksproprijaciju cijeni nadleni organ na osnovu podnesene dokumentacije uz prijedlog za eksproprijaciju. adleni organ $e usvojiti prijedlog za eksproprijaciju ako utvrdi* o 'a je utvren op"ti interes za izgradnju objekta o 'a je predlaga eksproprijacije obezbjedio potrebna sredstva za pla$anje naknade za eksproprisanu nepokretnost o 'a je uredan izvod iz zemlji"nih odnosa o 'a je prijedlog za eksproprijaciju podnijet za vrijeme vaenja odluke o izgradnji objekta i ako je op"ti interes utvren aktom vlade u roku od = godine od dana dono"enja rje"enja Protiv rje"enja kojim se usvaja prijedlog eksproprijacije moe se uloiti alba +epublikoj upravi za geodetske i imovinskopravne poslove. -orisnik eksproprijacije stupa u posjed eksproprisane nepokretnosti danom pravosnanosti rje"enja o eksproprijaciji, pod uslovom da je ranijem vlasniku isplatio naknadu za eksproprisanu nepokretnost, odnosno predao u posjed drugu odgovaraju$u nepokretnost, a u protivnom, danom isplate naknade, odnosno predajom u posjed druge odgovaraju$e nepokretnosti,ukoliko se raniji vlasnik i korisnik eksproprijacije drugaije ne sporazume. 1zuzetno, vlada moe na zahtjev korisnika eksproprijacije, ako postoje ozbiljni razlozi za hitno stupanje u posjed, rije"iti da mu se nepokretnost preda u posjed po konanosti rje"enja o eksproprijaciji ako utvrdi da je neophodno zbog hitnosti sluaja, odnosno da bi se sprijeila znatnija "teta. Vlada ne moe rje"avati na ovaj nain sluajeve kada je predmet eksproprijacije stambena ili poslovna zgrada. Protiv rje"enja Vlade moe se tubom pokrenuti upravni spor, koji ne odgaa izvr"enje rje"enja.

-orisnik eksproprijacije moe sve do konanosti rje"enja o eksproprijaciji potpuno ili djelimino odustati od prijedloga za eksproprijaciju. Pravosnano rje"enja o eksproprijaciji $e se poni"titi ili izmjeniti ako to zahtjevaju korisnik i raniji vlasnik. 1sto tako rje"enja $e se poni"titi na zahtjev ranijeg vlasnika ako korisnik eksproprijacije u roku od ? godine od pravosnanosti rje"enja ne izvr"i prema prirodi objekta , znatnije radove na tom objektu. Pravosnano rje"enje moe se poni"titi i za dio eksproprisane nekretnine ako se utvrdi da u spomenutom roku na tom dijelu nisu izvr"eni nikakvi radovi i da taj dio neslui svrsi eksproprijacije. Predvieni rok ne tee u vrijeme elementarnih nepogoda. 1movinski odnosi izmeu korissnika eksproprijacije i vlasnika nepokretnosti u sluaju spora rje"ava redovni sud. &&. )(,PROPRIJACIJA 3)1LJI0-A 3A PO-R)8) ,-A18)N) I35RADNJ) Pprema zakonu zemlji"te se moe eksproprisati za potrebe stambene izgradnje samo ako je za to zemlji"te donesen regulacioni plan prema kojem se smatra da je utvren op"ti interes za tu izgradnju. -od eksproprijacije za potrebe stambene izgradnje nema utvrivanja op"teg interesa !jer je utvren na osnovu regulacionog plana# niti utvrivanja svojstva korisnika eksproprijacije ! jer je utvreno zakonom#. Aksproprisano zemlji"te za potrebe stambene izgradnje i za ureivanje zemlji"ta za te potrebe, skup"tina jedinice lokalne samouprave putem licitacije prodaje najpovoljnijim ponuaima u svrhu stambene izgradnje. akon podno"enja prijedloga za eksproprijaciju nadlenog organa za imovinskopravne poslove duan je pozvati vlasnika da se izjasni da li eli graditi objekt na tom zemlji"tu. U sluaju da vlasnik prihvati, obustavlja se postupak eksproprijacije. Prvenstveno pravo graenja utvruje nadleni organ za imovinskopravne poslove svojim rje"enjem. Gubitak preeg prava graenja utvruje svojim rje"enjem nadleni organ za imovinskopravne poslove. Protiv rje"enja kojim se utvruje prvenstveno pravo graenja, kao i protiv rje"enja kojim se gubi to pravo moe se uloiti alba +epublikoj upravi za geodetske i imovinskopravne poslove. U-VR6IVANJ) NA(NAD) 3A )(,PROPRI,ANU I1OVINU aknada se utvruje u pravilu* a) davanjem druge odgovaraju$e nepokretnosti koja se ekspropri"e u istoj op"tini ili gradu ) putem davanja pravine naknade u novcu koja ne moe biti nia od tri"ne vrijednosti nepokretnosti koja se ekspropri"e u vrijeme dono"enja prvostepenog rje"enja o eksproprijaciji, odnosno u vrijeme sklapanja sporazuma &a bespravno izgraene objekte poslije podno"enja prijedloga za eksproprijaciju vlasnik nema pravo na naknadu, ali moe poru"iti objekte i odvojiti materijal u roku koji odredi organ uprave, a u protivnom, uklanjanje objekata izvr"i$e se o njegovom tro"ku. Pri utvrivanju visine naknade pod zakonom odreenim uslovima uze$e se u obzir line i porodine prilike. NA/IN U-VR6IVANJA NA(NAD)

aknada se moe utvrditi na = naina* sporazumno i sudskim putem U skladu sa &akonom o eksproprijaciji podruna jedinica uprave duna je da odmah poslije pravosnanosti rje"enja o eksproprijaciji zakae i odri raspravu za sporazumno odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost. (porazumom o naknadi moraju biti odreeni oblik i visina naknade kao i rok u kome je korisnik eksproprijacije duan da ispuni svoje obaveze. (porazum o naknadi unosi se u zapisnik koji mora da sadri sve podatke vezane za ispunjenje obaveze stranaka. &apisnik iji je sastavni dio sporazum o naknadi ima snagu izvr"ne isprave, "to $e re$i da se moe prinudnim putem izvr"iti. (udskim putem naknada se utvruje u sluaju da se u roku od = mjeseca od dana pravosnanosti rje"enja o eksproprijaciji ne postigne sporazum. +je"enje sa popratnim spisima moe se dostaviti sudu i prije isteka roka od = mjeseca) s obzirom da je postupak za odreivanje naknade za eksproprisanu nepokretnost hitan) ako iz izjave i pona"anja stranaka moe zakljuiti da nije mogu$e posti$i sporazum o naknadi. 'anom pravosnanosti rje"enja o potpunoj eksproprijaciji na eksproprisanim nepokretnostima prestaju hipoteke, line slunosti i druga stvarna prava. -orisnik eksproprijacije duan je da odgovaraju$i iznos naknade poloi kod banke na poseban raun u sluaju kada je na eksproprisanoj nepokretnosti postojala hipoteka ili neko drugo stvarno pravo. Upis svojine i drugih stvarnih prava na eksproprisanoj nepokretnosti koja je data na ime naknade ranijem vlasniku, izvr"i$e se na osnovu pravosnanog rje"enja o eksproprijaciji i dokaza o ispla$enoj naknadi, odnosno dokaza o sticanju prava vlasni"tva ranijeg vlasnika na drugoj odgovaraju$oj nepokretnosti. &&. ARONDACIJA /rondacija predstavlja agro)politiku mjeru na obradivom poljoprivrednom zemlji"tu u cilju stvaranja ve$ih kompleksa obradive povr"ine. Provodi se pripajanje poljoprivrednog zemlji"ta u svojini graana zemlji"tu koje se nalazi u dravnoj, odnoso dru"tvenoj svojini. (vojina graana na obradivom zemlji"tu prenosi se u korist dravnog zadrunog preduze$a i drugog pravnog lica. (vojina se ne prenosi dobrovoljno ve$ prinudnim sredstvima. 'a bi korisnik arondacije mogao dati incijativu za sprovoenje arondacije potrebno je da posjeduje 76H ukupnog poljoprivrednog zmelji"ta u jednoj katasterskoj op"tini koje ini jednu cjelinu i da je kao takva upisana u kataster. 1 za arondaciju potrebno je prethodno posebnim rje"enjem utvrditi op"ti interes za arondaciju. 0ice ije je obradivo zemlji"te bilo predmet arondacije ima pravo na naknadu koja se obezbjeuje dodjelom drugog zemlji"ta iste vrste i klase na odreenom drugom mjestu. /rondacija kao institut karakteristina je za administrativno socijalistiki sistem. (O1A,ACIJA -omasacija zemlji"ta predstavlja mjeru kojom se putem posebnog postupka grupi"e zemlji"te na "irem podruju ve$e i pravilnije estice u svrhu stvaranja povoljnijih uslova za racionalniju i ekonominiju obradu zemlji"ta. Vr"i se zbog velike rasparanosti katastarskih parcela zemlji"ta koje se iz tih razloga ne moe racionalno koristiti, zatim "to se zbog postoje$ih svojinskih odnosa i nepravilnog oblika katasterskih estica ne moe organizovati proizvodnja koja obezbjeuje dru"tvenu rentabilnost dru"tvenih sredstava... komasacijoom se ne oduzima pravo svojine na zemlji"tu ve$ se vr"i samo njegova preraspodjela. Predmet komasacije su u pravilu sva zemlji"ta

u komasacionom podruju koja ine tzv. komasacionu masu. -ao stranke u postupku komasacije pojavljuju se vlasnici i korisnici zemlji"ta koja je predmet komasacije, kao i lica koja na zmelji"tu imaju stvarna prava ili drugi na zakonu zasnovan interes. Postupa% #a provo?"nj" %omasa!ij" -omasacija se provodi prema predvienom programu koji utvruje nadleni organ op"tine. Odluku o provoenju komasacije na osnovu utvrenog programa donosi (kup"tina op"tine, uz predhodno pribavljeno mi"ljenje uesnika komasacije. Odluka se obavezno objavljuje u slubenom glasniku. Postupak komasacije provodi posebna komasaciona komisija. -omisija utvruje pregledni plan komasacione procjene pojedinih zemlji"ta koji se nakon usvajanja saop"tava svakom uesniku komasacije. (vaki uesnik moe stvaiti primjedbu u vezi sa raspodjelom zemlji"ta koje mu pripada iz komasacione mase i one se unose u zapisnik. -od raspodjele zemlji"ta mora se voditi rauna da svaki vlasnik odnosno korisnik zemlji"ta dobije iz komasacione mase zemlji"te odgovaraju$e vrijednosti, a po mogu$nosti iste kulture, udaljenosti i poloaja, koje je zaokrueno i "to pravilnijeg oblika. +je"enje o raspodjeli komasacione mase donosi komisija, a sadri sve elemente utvrene zakonom kao i elmente utvrene &akonom o op"tem upravnom postupku. Protiv rje"enja moe se izjaviti alba u roku od 5> dana od dana dostavljanja izvoda. O albi odluuje nadleno ministarstvo poljoprivrede. Protiv drugostepenog rje"enja nezadovoljna stranka moe pokrenuti upravni spor pred nadlenim sudom. R)(VI3ICIJA )predstvalja posebnu mjeru upravnog ograniavanja prava svojine na pokretnim stvarima -od rekvizicije ograniavanje prava svojine vr"i se na pokretnim stvarima, tako da je rekvizicija u odnosu prema pokretnim stvarima isto "to i eksproprijacija na nepokretnim stvarima. &ajednika im je injenica da se i kod jednog i kod drugog instituta ograniavanje svojine ne vr"i dobrovoljno ve$ prinudnim administrativnim sredstvima. +ekvizicija ima oznake vanredne mjere pa se predvia samo u vanrednim okolnostima. Predvia se posebnim propisima, a postupak je ne%ormalan i hitan sa nagla"enim javnim interesom.