28.5.2012.

Glavni cilj geokemijske prospekcije je pronalaenje znaajnih (signifikantnih) anomalija. U najjednostavnijem sluaju to su najvie vrijednosti traenog elementa u nekom od geokemijskih medija. U sloenijem sluaju radi se o asocijaciji elemenata koji reflektiraju npr. neku hidrotermalnu alteraciju. Svojstva koje mjerimo (npr. koncentracija nekog elementa u tlu ili postotak nekog minerala u stijeni) u statistikoj terminologiji nazivaju se varijablama. Kontinuirane varijable (bilo koja vrijednost unutar graninih vrijednosti npr. koncentracija bakra u tlu). 5. 8. Diskontinuirane varijable (samo specifine vrijednosti-npr. broj mineralnih zrna u nabrusku rude).

Primjena statistikih metoda u geokemijskoj prospekciji RGNF

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

Fon (um, background, pozadinska vrijednost) je srednja koncentracija kemijskog elementa u nekom geokemijskom mediju (npr. tlo, vodotoni sediment). Geokemijska anomalija je pozitivno odstupanje od fonske vrijednosti u nekom geokemijskom mediju. Perspektivna anomalija je ona koja je u vezi sa orudnjenjem i moe se koristiti kao indikator pri istraivanju rudnih pojava. Neperspektivna anomalija je ona koja nije u vezi sa orudnjenjem. Prag anomalije (treshold) je gornja granica fluktuacije normalnog fona. Veliina anomalije se moe izraziti kao razlika izmeu maksimalne vrijednosti i praga anomalije. Razlikujemo regionalne i lokalne pragove anomalije

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

28.5.2012.

Cilj istraivanja; Veliina istraivanog podruja; Plan koritenja laboratorijskih analitikih metoda pomou kojih e se uzorci analizirati; Izbor metoda statistike obrade rezultata analiza.

Izbor statistikih metoda obrade rezultata mora se temeljiti na postavljenom cilju istraivanja, a rezultati dobiveni primjenom tih metoda moraju davati jasnu sliku o cilju istraivanja. Najvee pogreke dogaaju se kao rezultat koritenja pogrene metode za interpretaciju rezultata analiza. Potrebno je definirati (ne)koritenje pojedinih interpretacije rezultata razliitih istraivanja. metoda prilikom

Svako pojedinano istraivanje zahtijeva ponovno upotrebljivosti pojedine metode za taj konkretan sluaj.

preispitivanje

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

Svaka varijabla (npr. koncentracija bakra u tlu) analizira se zasebno. dijeljenje u razrede (klase) histogram krivulja distribucije odreivanje distribucije frekvencija. papir vjerojatnosti

Parametri pomou kojih se opisuju distribucije frekvencija uzorka dijele se u nekoliko grupa: a) Parametri pozicioniranja du skale: (1) aritmetika sredina, (2) geometrijska sredina, (3) medijan i (4) mod. b) Parametri rasprenja (disperzije) podataka: (1) raspon, (2) prvi i trei kvartil, (3) varijanca i (4) standardna devijacija. c) Parametri opisa oblika krivulje: (1) modalitet, (2) spljotenost i (3) asimetrinost.

5.8.1. Statistika s jednom varijablom (univarijabilna statistika)

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

28.5.2012.

Aritmetika sredina (X) je zbroj rezultata podijeljen s ukupnim brojem rezultata. Medijan (Mdn)skupa podataka je vrijednost od X za koju vrijedi da je 50% svih podataka u skupu manje od ili jednako toj vrijednosti i 50% svih podataka je vee od te vrijednosti ili jednako toj vrijednosti.

Mod je vrijednost obiljeja X koja se u skupu podataka pojavljuje najvie puta, dakle, ima najveu frekvenciju.

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

Kod simetrine distribucije, aritmetika sredina, medijan i mod su jednaki.

Desno asimetrina distribucija, aritmetika sredina, medijan i mod nisu jednaki.

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

28.5.2012.

papir vjerojatnosti

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

U geologiji se nikada ne mjeri itava populacija ve se koristi tzv. statistiki uzorak. Koritenje pojedinih metoda interpretacije rezultata direktno ovisi o veliini tog statistikog uzorka. Veina metoda ovisi o pretpostavci da podaci imaju normalnu razdiobu ili lognormalnu razdiobu. Grafika prezentacija moe najlake ukazati na daljnje pravce istraivanja, mogue pogreke ili anomalne vrijednosti koje je potrebno odbaciti kod dalje obrade. Najee se koriste kutijasti dijagrami (engl. box-and-whisker plots), tokasti dijagrami (engl. dot plots, scatter plots) te modificirani histogrami (engl. stemand-leaf plots). Za testiranje neke hipoteze koristi se t-test. Za analizu jednakosti varijanci dvije nezavisne normalne raspodjele koristi se F-test. Za odreivanje normalnosti raspodjele nezavisne sluajne varijable 2-test. Analiza varijance (ANOVA) najee se koristi prilikom procjene varijabilnosti uzrokovane razliitim faktorima ili kad se eli testirati razlika srednjih vrijednosti populacija.
Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

28.5.2012.

Normalna raspodjela

Lognormalna raspodjela

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

10

Primjer: Distribucija bakra u tlu s podruja Daisy Creek, Montana, USA

128 ppm

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

28.5.2012.

11

Primjer: Distribucija bakra u tlu s podruja Daisy Creek, Montana, USA

antilog 2.1=128 ppm

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

12

Razmatraju se vrijednosti dviju varijabli mjerenih na istom statistikom uzorku te se dobijaju podaci o povezanosti tih varijabli. U geokemijskim istraivanjima ova metoda najee se koristi za usporedbu povezanosti dva kemijska elementa ili dva minerala, ali mogu se uzimati u obzir i drugi parametri kao to je, na primjer, granulometrijski sastav. Povezanost se izraava koeficijentom korelacije, a grafiki prezentira tokastim dijagramom i korelacijskom matricom. Matematiki se moe opisati povezanost tih varijabli provlaenjem pravca regresije kroz toke grafa i njegovim definiranjem pomou matematike jednadbe.

5.8.2. Statistika s dvije varijable (bivarijabilna statistika)

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

28.5.2012.

13

Primjer: Distribucija bakra olova i srebra u tlu s podruja Daisy Creek, Montana, USA

r=0.12

r=0.765

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

14

Koritenje ovih metoda dozvoljava istovremenu analizu veeg broja varijabli. Najjednostavnija statistika metoda na temelju koje se dolazi do spoznaja koje ukazuju na geokemijske karakteristike uzorka (npr. asocijacije elemenata i njihovu povezanost) i na odreeni nain olakavaju interpretaciju je analiza grupiranja (engl. cluster analysis). To je matematika tehnika obrade podataka koja povezuje uzorke u grupe na temelju njihove slinosti. Postoji veliki broj razliitih tehnika analize grupiranja, a rezultat je prikazan dendrogramom. Analiza grupiranja moe se koristiti samo ako postoji dovoljno velik statistiki uzorak i ako svi podaci reprezentiraju jednu jedinstvenu cjelinu (npr.usporedba koncentracija elemenata unutar jednog sloja, a ne po profilu tla). Osim analize grupiranja, od multivarijabilnih statistikih metoda koristi se i faktorska analiza, kojom se mogu dobro prezentirati razliiti utjecaji na promatranu varijablu.

5.8.3. Statistika s vie varijabli (multivarijabilna statistika)

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

28.5.2012.

15

Primjer: Terra rossa Istre Box i Whisker dijagrami s prikazom raspodjele koncentracija glavnih oksida (ukljuivi i LOI) i elemenata u tragovima u 43 uzorka terra rosse. Za prikaz su koriteni slijedei parametri: median, mimimalna i maksimalna vrijednost, donji i gornji kvartil.
80

a
70 60 50

500

400

300
te.% 40 30 20

ppm 200 100

10 0 SiO2 Al2O3 Fe2O3 LOI

Min-Max 25%-75% Median

Min-Max 25%-75% 0 Cr Ni Pb Zn Ba Co Ga V Zr Median

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

16

Osnovni statistiki parametri i normalnost raspodjele koncentracije elemenata u 35 uzoraka terra rosse (SiO2 do LOI te glina i silt u te.%, Cr do Zr u ppm). N=broj uzoraka; xsr =aritmetika srednja vrijednost; Min=minimalna vrijednost; Max=maksimalna vrijednost; s=aritmetika srednja devijacija; 20.05=hi kvadrat test na razini znaajnosti od 5%; N=normalna raspodjela; LN=lognormalna raspodjela.
SiO2 TiO2 Al2O3 Fe2O3 MnO MgO CaO Na2O K2O P2O5 LOI Cr Ni Pb Zn Ba Co Ga V Zr Glina Silt N 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 35 xsr Min Max s 56.01 47.91 68.02 4.87 1.10 0.96 1.59 0.13 19.51 14 23.39 2.47 7.35 4.83 9.31 1.16 0.14 0.05 0.31 0.05 0.97 0.5 1.28 0.18 0.75 0.46 1.19 0.16 0.57 0.18 0.99 0.25 1.78 0.73 2.25 0.30 0.13 0.08 0.24 0.03 11.56 8.71 15.17 1.63 153.80 121 201 18.40 88.83 53 120 15.52 40.71 22 70 9.84 104.40 68 165 21.08 356.69 178 477 67.36 22.46 16 38 4.69 24.63 17 33 4.19 51 245 38.02 187.03 294.31 122 412 75.00 58.1 35.1 77.2 11.32 40.6 21.9 63.9 10.93 20.05 N LN N N LN N N N N LN LN LN N N N N LN LN N LN N N

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

28.5.2012.

17

Korelacijska matrica za 35 uzoraka terra rosse. Vrijednosti signifikantne na razini znaajnosti od 5% odtampane su deblje.
SiO2 TiO2 Al2O3 Fe2O3 MnO MgO CaO Na2O K2O P2O5 LOI Cr Ni Pb Zn Ba Co Ga V Zr Glina Silt SiO2 1,00 0,24 -0,96 -0,91 0,41 -0,47 0,10 0,42 -0,49 -0,39 -0,80 -0,07 -0,44 0,24 -0,15 -0,08 0,24 -0,86 -0,50 0,85 -0,83 0,83 TiO2 1,00 -0,25 -0,33 0,62 -0,41 -0,21 -0,33 -0,28 0,39 0,01 0,54 -0,22 0,51 -0,20 -0,57 0,03 -0,25 0,24 0,31 -0,36 0,32 Al2O3 Fe2O3 MnO MgO CaO Na2O K2O P2O5 LOI Cr Ni Pb Zn Ba Co Ga V Zr Glina Silt

1,00 0,89 -0,47 0,36 -0,20 -0,43 0,49 0,32 0,67 -0,04 0,31 -0,25 0,10 -0,01 -0,28 0,89 0,43 -0,83 0,85 -0,85

1,00 -0,42 0,39 -0,24 -0,38 0,43 0,16 0,60 0,16 0,47 -0,26 0,26 0,10 -0,09 0,79 0,55 -0,76 0,83 -0,83

1,00 -0,41 -0,32 -0,09 -0,35 0,29 -0,09 0,37 -0,11 0,69 -0,04 -0,21 0,44 -0,46 0,16 0,55 -0,30 0,27

1,00 0,42 0,29 0,78 0,11 0,25 -0,26 0,43 -0,35 0,34 0,64 -0,22 0,24 -0,25 -0,37 0,24 -0,23

1,00 0,13 0,04 -0,06 0,08 -0,11 0,13 -0,31 0,02 0,35 -0,20 -0,16 -0,26 0,00 -0,34 0,33

1,00 0,32 -0,45 -0,64 -0,47 0,04 -0,27 0,24 0,62 0,19 -0,48 -0,70 0,52 -0,31 0,34

1,00 0,05 0,09 -0,39 0,35 -0,26 0,36 0,49 -0,16 0,39 -0,28 -0,28 0,38 -0,32

1,00 0,60 0,09 -0,08 0,44 -0,08 -0,35 -0,30 0,29 0,27 -0,26 0,15 -0,21

1,00 0,28 0,30 0,00 -0,11 -0,14 -0,26 0,69 0,64 -0,76 0,56 -0,59

1,00 0,25 0,31 0,04 -0,31 0,26 -0,06 0,74 0,01 0,00 -0,01

1,00 -0,12 0,59 0,60 0,33 0,18 0,36 -0,16 0,37 -0,35

1,00 0,06 -0,32 0,28 -0,22 0,14 0,36 -0,12 0,08

1,00 0,49 0,52 0,02 0,07 0,19 0,17 -0,14

1,00 0,25 -0,14 -0,33 0,10 0,11 -0,07

1,00 -0,35 0,15 0,49 0,03 -0,02

1,00 0,41 -0,84 0,79 -0,78

1,00 -0,43 0,41 -0,44

1,00 -0,70 0,70

1,00 -0,99

1,00

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

Dendrogram povezanosti glavnih kemijskih elemenata, gline i silta u 35 uzoraka terra rosse. Grupiranje je provedeno metodom ponderirane vrijednosti grupe parova, a kao mjera udaljenosti koriten je Pearsonov koeficijent korelacije.
1.2 1.2

18

0.8

0.8

udaljenost

0.6

0.6

0.4

0.4

0.2

0.2

0 Fe2O3 Glina Al2O3 P2O5 Na2O TiO2 MgO K2O MnO CaO SiO2 Silt

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

28.5.2012.

19

Prostorna vizualizacija statistiki obraenih podataka predstavlja bitnu znaajku svih geolokih pa tako i geokemijskih istraivanja. Prije samog poetka izrade geokemijske karte potrebno je odrediti mjerilo karte te utvrditi raspored toaka kojima se dodjeljuju vrijednosti dobivene analizom (tzv. kontrolne toke). Raspored moe biti pravilan, podjednak, sluajan, grupiran ili anizotropan, a o njemu direktno ovisi izbor metode (algoritma) izrade karte. Za testiranje rasporeda kontrolnih toaka najee se koristi 2-test. Osnovni zahtjev prostorne analize podataka je koritenje vrijednosti pridodanih kontrolnim tokama kao reprezentativnih za odreeno podruje oko njih. Odreivanje reprezentativnog podruja predstavlja ujedno i izbor metode (algoritma) izrade karte.

5.8.4. Izrada geokemijskih karata

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

20

Tokaste karte (engl. point-simbol maps) Tokaste karte predstavljaju nain prikaza rezultata samo za toke uzorkovanja. Vrijednosti na pojedinim tokama nisu reprezentativne za odreeno podruje oko toke nego samo za tu odreenu toku. Veliina simbola predstavlja veliinu mjerene varijable, a na istoj karti mogu biti predstavljeni rezultati razliitih analiza (razliitim simbolima). Primjer: Distribucija olova u tlu Zagreba

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

10

28.5.2012.

21

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

22

Karte izolinija (engl. contour maps) Za razliku od tokastih karata, ovdje se koriste kontrolne toke i odreuje se njihovo reprezentativno podruje. Izborom odgovarajueg algoritma izmeu kontrolnih toaka interpoliraju se izolinije koje se mogu oznaavati numeriki ili skalom boja. Ove karte pogodne su za prikaz geokemijskih anomalija na nekom istranom podruju te pruaju saznanja koja se mogu koristiti za dalje proirivanje ili suavanje istraivanog podruja.

Primjer1: Distribucija bakra olova i srebra u tlu s podruja Daisy Creek, Montana, USA Ako su uzorci uzimani po odreenoj mrei, tada je najjednostavniji grafiki prikaz rezultata izrada karte s izolinijama koristei intervale s histograma.

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

11

28.5.2012.

23

128 ppm

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

24

Primjer 2: Distribucija olova i cinka na podruju starog rudnika Zrinski na Medvednici

Karta distribu i!" #$ u t%u

Karta distribu i!" Pb u t%u

PL.DOM

PL.DOM

RUDNIK

RUDNIK

0m

50m

100m

150m

200m

0m

50m

100m

150m

200m

10002000300040005000600070008000

ppm

1000300050007000900011000 13000 15000 17000

ppm

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

12

28.5.2012.

Primjer 3: Distribucija ive u tlu grada Zagreba

25

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

3D karte Ovaj nain najpogodniji je za prikaz reljefa ili efektniji prikaz geokemijskih anomalija. Moe biti izraen razliitim tehnikama perspektive ili aksonometrije, iz bilo kojeg pogleda ili kuta gledanja.

26

Predavnje 11. ak. god. 2011./2012.

RGNF

13