Studij Povijesti Hrvatskih Studija

Sveu ili te u Zagrebu Hrvatski studiji
STUDIJ POVIJESTI
Prijedlog programa preddiplomskog i diplomskog studija
Zagreb, o ujka 2005.
STUDIJ POVIJESTI HRVATSKIH STUDIJA

1. UVOD
a) Razlozi za pokretanje studija: - procjena njegove svrhovitosti s obzirom na potrebe tr i ta rada u javnom i privatnom sektoru: Svrhovitost studija povijesti Hrvatskih studija s obzirom na potrebe tr i ta rada nalazi se u tome to on obrazuje budu e povjesni are-znanstvenike i povjesni are-nastavnike koji e se zaposliti u javnom sektoru s kompetencijama koji su pro li puno stro u selekciju nego to je to dosada bio slu aj. Na tim je budu im znanstvenicima i nastavnicima da sa uvaju svijest o nacionalnoj pro losti i da tu pro lost objektivno i prepoznatljivo prezentiraju. Ne treba posebno naglasiti da e planirani ulazak Republike Hrvatske u Europsku Uniju najvi e utjecati na suvereni polo aj Republike Hrvatske. Ho e li i kako primjena jedinstvenog europskog ustava utjecati na dr avni integritet pojedinih lanica zapravo jedino ovisi samo o razini svijesti vlastitog identiteta i priznavanju tu eg identiteta. Koliko e biti priznat hrvatski identitet opet najvi e ovisi o tome to se u Europi uop e znade o Hrvatskoj i njenoj pro losti. Jedino nositelji povijesne znanosti - znanstvenici i nastavnici - imaju adekvatan instrumentarij koji mo e pomo i irem razumijevanju hrvatske pro losti. Istovremeno valja istaknuti da hrvatska historiografija jo uvijek nije do kraja ra istila s ideolo kim tuma enjima pro lih politi kih ideologija. Hrvatskoj povijesnoj znanosti nije potreban diktat nego diskusija sa znanstveno potkrijepljenim argumentima, a to mo e jam iti jedino moderan znanstvenoobrazovni sustav. to se svrhovitosti u privatnom sektoru ti e, valja naglasiti da trogodi nji preddiplomski studij nudi mogu nost obrazovanja razli itih kadrova koji imaju prepoznatljiv i upotrebljiv profil. Prvostupnik, -ca (baccalaureas, baccalaurea) mo e zavr iti jednopredmetan ili dvopredmetan preddiplomski studij, ovisno o kvalifikacijskim potrebama pojedinih zanimanja. Preddiplomski studij stoga mo e predstavljati prvu fazu strukovne specijalizacije ili ireg visokog obrazovanja. Jednopredmetnost kao u a specijalizacija e smanjiti pokretljivost zavr enog prvostupika na tr i tu rada i taj e model najvi e odgovarati studentima koji unaprijed planiraju da e postati znanstvenika ili nastavnika. Dvopredmetnost e, me utim, omogu iti iru primjenu na tr i tu rada i pomo i e studentima koji kod upisa jo nisu sigurni koje e zanimanje odabrati. - njegova povezanost sa suvremenim znanstvenim spoznajama i/ili na njima temeljenim vje tinama: Velika ve ina predava a na studiju povijesti su zaposlenici Hrvatskog instituta za povijest, najzna ajnije znanstveno-istra iva ke ustanove za povijesne znanosti u Hrvatskoj. Njihov pristup u prvome redu kre e od osobnog iskustva na znanstveno-istra iva kim projektima. Intenzivno su istra ivali u raznim doma im i stranim arhivima, a svoje su analize i sinteze prezentirali u raznim stranim i doma im publikacijama i na raznim doma im i stranim znanstvenim skupovima. Taj put koji predstavlja sr"povijesnog zanata", ini podlogu u raspravama sa budu im nara tajima povjesni ara. - njegova usporedivost s programima uglednih inozemnih visokih u ili ta, posebno onih iz zemalja Europske unije: Studij povijesti na Sveu ili tu Amsterdam, Nizozemska Studij povijesti na Sveu ili tu Leiden, Nizozemska
b) Dosada nja iskustva predlaga a u provo enju ekvivalentnih ili sli nih programa. Studij povijesti na Hrvatskim studijima Sveu ili ta u Zagrebu prvi je me u humanisti kim znanostima u Republici Hrvatskoj uveo ECTS bodovni sustav (akad. godine 2003./2004.) te svoj nastavni plan i program prilagodio bolonjskom procesu. Izrada novog kurikuluma studija povijesti ije pokretanje se planira za akademsku godinu 2005./2006. temelji se stoga na iskustvu i uspje noj suradnji nastavnika i studenata tijekom 2003./2004. i 2004./2005. c) Mogu i partneri izvan visoko kolskog sustava koji su pokazali interes, ili bi mogli biti zainteresirani za njegovo pokretanje. Za jednopredmetni preddiplomski studij i zatim diplomski studij znanstvenoga smjera: Hrvatski institut za povijest radi zapo ljavanje budu ih povijesnih znanstvenika. Za jednopredmetni i dvopredmetni preddiplomski studij i zatim diplomski studij nastavni smjer: hrvatske srednje kole radi zapo ljavanja budu ih nastavnika za povijest. Za dvopredmetni preddiplomski studij ovisno o specijalisti kom modulu: arhivi, muzeji, knji nice, organi uprave, konzulati, izdava ke ku e, turisti ke zajednice, poduze a. d) Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata. Student stje e pravo upisa u vi u godinu studija ako je sakupio barem 40 ECTS bodova i to 30 iz obvezatnih kolegija i 10 iz izbornih kolegija. Student mo e slu ati izborne kolegije izvan struke na bilo kojem studijskom smjeru ili sastavnici bilo kojeg sveu ili ta u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da za taj kolegij postoje to no odre ena ECTS vrijednost. Student mo e slu ati obvezatne kolegije i na drugim fakultetima ili sastavnici bilo kojeg sveu ili ta u Republici Hrvatskoj pod uvjetom da za taj kolegij postoje prepoznatljiva ECTS vrijednost. No, ukupan broj ECTS bodova takvih kolegija koji se ne slu aju u okviru studijskih programa Hrvatskih studija ne smije prelaziti 30 ECTS bodova (od ukupno 180 ECTS bodova na preddiplomskom studiju, odnosno 120 ECTS bodova na diplomskom studiju). Stru no vije e Hrvatskih studija treba odlu iti o svakom presedanu vezanom za izbor izbornih i obvezatnih kolegija izvan mati ne ku e, a na temelju obrazlo ene zamolbe studenta. Prijelaz sa studija povijesti na drugi studij unutar Hrvatskih studija ili obrnuto mogu je za studente jednopredmetnog i dvopredmetnog preddiplomskog studija uz uvjet da ostvare minimalni potrebni broj ECTS bodova. a. Ostale elemente i potrebne podatke, prema mi ljenju predlaga a. Svi studijski smjerovi na Hrvatskim studijima imaju sljede e zajedni ke karakteristike: - prihva anje modela 3+2, - est temeljnih zajedni kih predmeta, dakle, student povijesti mora tijekom tri godine poha ati kolegije na svim ostalim studijskim smjerovima (svaki kolegij nosi po 5 ECTS bodova, zajedno dakle 30 ECTS bodova), - baccalaureatska radnja nosi 6 ECTS bodova, magisterij nosi 15 ECTS bodova za nastavni smjer, a 30 ECTS bodova za znanstveni smjer, disertacija nosi 60 ECTS bodova, - edukacijski predmeti koji zajedno nose 60 ECTS bodova, poha aju se na 4. i 5. godini. Studenti sudjeluju i poma u u organizaciji Studija povijesti na Hrvatskim studijima: - sudjelovanjem u radu nastavni kog vije a studija povijesti na Hrvatskim studijima preko svojih predstavnika, - predlaganjem tema za radne grupe pojedinih kolegija: - sudjelovanjem kao demonstrator sa to no odre enim obvezama ovisno o vrsti i organizaciji nastave, - organiziranjem anketa me u studentima radi osiguranja kvalitete kurikuluma studija povijesti.
2.
OP I DIO
2.1. Naziv studija. Studij povijesti Hrvatskih studija 2.2. Nositelj studija i izvo a studija: Hrvatski studiji Sveu ili ta u Zagrebu, Studij povijesti 2.3. Trajanje studija: Preddiplomski studij traje tri godine (180 ECTS), diplomski studij traje dvije godine (120 ECTS). 2.4. Uvjeti upisa na studij: Uvjeti upisa na preddiplomski studij su uspje no obavljeni razredbeni ispit i odgovaraju i uspjeh u srednjoj koli sve dok se na srednjim kolama ne uvede dr avna matura. U tom e slu aju uvjet za upis biti odgovaraju i uspjeh na maturi za povijest. Uvjeti upisa na diplomski studij povijesti-znanstveni smjer su minimalno skupljenih 80 ECTS na jednopredmetnom preddiplomskom studiju. Uvjeti upisa na diplomski studij povijesti-nastavni smjer su minimalno skupljenih 50 ECTS iz strukovnih kolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo kao maior ili minor. Upis na studij obavlja se na temelju javnog natje aja objavljenog u dnevnom tisku i razredbenog ispita. Odluka o upisu donosi se uz prethodnu suglasnost Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta s obzirom na broj studenata koji e studirati uz potporu spomenutog Ministarstva, te redovitih studenata koji e studirati na osobni tro ak. Kandidati stje u pravo upisa prema postignutom uspjehu na razredbenom ispitu, odnosno prosje noj ocjeni polo enih predmeta, a na temelju odobrenih kvota za upis. 2.5. Preddiplomski studij: Preddiplomski studij ustrojen je i izvodi se kao jednopredmetni ili dvopredmetni studij. Kompetencije koje je stekao ovisni su o profilu preddiplomskog studija koji je zavr io: - student je stekao tri glavne vje tine: znanje i umije e prezentiranja. Tijekom tri godine on je razvio odre enu "povijesnu svijest" i uspjeva prepoznati to je posebno i jedinstveno u povijesnim procesima, to je bitno i nebitno. Pro irio je svoje znanje i razvio kriti ne sposobnosti. - stvorio je iru povijesnu sliku u svim njezinim oblicima, stekao je temeljne spoznaje glavnih povijesnih razdoblja i doga aja, interpretirao je razli ite povijesne izvore i radove, puno je itao i pisao. - cilj preddiplomskog studija nije samo stru no znanje nego u enje kako samostalno, kriti ki i kreativno rije iti komplicirane probleme i o tome na jasan na in usmeno i pismeno izvjestiti. Prvostupnik mora biti sposoban samostalno istra ivati probleme i pojave, i to u njihovom povijesnom ambijentu, te o tome znati izvjestiti svoje kolege, ali i iru javnost. Ovisno o specijalisti kom modulu koji je student odabrao, osposobljen je za slijede e poslove: - rad u arhivima, - rad u muzejima, - rad u knji nicama, - rad u organima uprave, konzulatima, - rad u izdava tvu, - rad u turisti kim zajednicama, 4
- rad u poduze ima. Diplomske studijske programe koje mo e pratiti na Hrvatskim studijima i/ili drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj ukoliko se odlu i za nastavak studija: - uspje no zavr en jednopredmetni studij sa minimalno skupljenih 80 ECTS bodova iz strukovnih kolegija s prosje nom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima, znanstveni smjer. - uspje no zavr en preddiplomski studij sa minimalno skupljenih 50 ECTS iz strukovnih kolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo kao maior ili minor i s prosje nom ocjenom 3,5 daje mu pravo upisa na diplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima, nastavni smjer. - ovisno o uvjetima za upis na drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj, uspje no zavr en preddiplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima daje mu pravo za nastavak studija na drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. 2.6. Diplomski studij: Diplomski studij je ustrojen jednopredmetno kao znanstveni i kao nastavni smjer. Kompetencije koje je stekao ovisni su o specijalizaciji diplomskog studija: - daljnja specijalizacija i pro irenje povijesnog znanja. Istaknuto mjesto u diplomskom studiju pripada povijesnim istra ivanjima i komparativnom pristupu u povijesnim analizama. - stekao je iroko znanje o pro losti te posebne analiti ke i istra iva ke vje tine. - studenti koji su zavr ili nastavni smjer stekli su licencu da mogu biti nastavnici u srednjim kolama. - studenti koji su zavr ili znanstveni smjer stekli su specijalisti ko znanje koje e ih osposobiti za budu a znanstvena istra ivanja u istra iva kom institutu ili za upis na poslijediplomski studij i stjecanje doktorata. Preddiplomski studijski programi Hrvatskih studija ili drugih ustanova u Republici Hrvatskoj koji su dovoljni (ili djelomi no dovoljni) za njegovo pra enje: - uspje no zavr en jednopredmetni studij s minimalno skupljenih 80 ECTS bodova iz strukovnih kolegija na Hrvatskim studijima ili drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj s prosje nom ocjenom 3,5 daje studentu pravo upisa na diplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima, znanstveni smjer. - uspje no zavr en preddiplomski studij sa minimalno skupljenih 50 ECTS iz strukovnih kolegija na jednopredmetnom ili dvopredmetnom preddiplomskom studiju bilo kao maior ili minor na Hrvatskim studijima ili drugim ustanovama u Republici Hrvatskoj i s prosje nom ocjenom 3,5 daje studentu pravo upisa na diplomski studij povijesti na Hrvatskim studijima, nastavni smjer. 2.7. Predla e se pokretanje studijskog programa u kojem su preddiplomski i diplomski dijelovi objedinjeni u jednu cjelinu? Ne. 2.8. Stru ni ili akademski naziv ili stupanj koji se stje e zavr etkom studija: Student zavr etkom preddiplomskog studija stje e stru ni naziv: prvostupnik, -ca (baccalaureas, baccalaurea) povijesti Hrvatskih studija. Student zavr etkom diplomskog studija stje e stru ni naziv: magistar povijesnih znanosti Hrvatskih studija ako je zavr io znanstveni smjer, odnosno magistar edukacije povijesnih znanosti Hrvatskih studija ako je zavr io nastavni smjer.
3.
OPIS PROGRAMA
3.1. Popis obveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem sati aktivne nastave potrebnih za njihovu izvedbu i brojem ECTS-bodova. Studij povijesti Hrvatskih studija podijeljen je na ukupno dvanaest glavnih nastavnih predmeta od kojih est ine glavninu preddiplomskog studija: starovjekovna povijest, srednjovjekovna povijest, ranomoderna povijest, povijest 19. stolje a, povijest 20. stolje a, povijest Venecije, Ma arske i Austrije; zatim etiri koji ine glavninu diplomskog studija: politi ka povijest, dru tvena povijest, gospodarska povijest, kulturna povijest; te dva koji povezuju obje studijske faze: pomo ne povijesne znanosti, i teorija povijesti, historiografija i metodologija. Svaki nastavni predmet podijeljen je na nekoliko obvezatnih i izbornih kolegija kako je navedeno u prilo enom programu Studija povijesti Hrvatskih studija.
ad. 3.1 1. Preddiplomski studij (180 bodova) jednopredmetni studij 1. GODINA naziv predmeta / kolegija Starovjekovna povijest Op a povijest starog vijeka Izborna radna grupa Srednjovjekovna povijest Op a povijest srednjeg vijeka Izborna radna grupa 1 Povijest Hrvatske (7.-16. stolje e) Izborna radna grupa 2 Ranomoderna povijest (1) Op a povijest ranomodernog doba Izborna radna grupa 1 Teorija povijesti, historiografija i metodologija (1) Hrvatska historiografija 19. i 20. stolje a Metodologija znanstvenoga rada Pomo ne povijesne znanosti (1) Latinski jezik Izborni kolegiji u struci ili izvan struke Temeljni zajedni ki predmet HS (TZP) - 1 TZP - 2 UKUPNO 2. GODINA naziv predmeta / kolegija Ranomoderna povijest (2) Povijest Hrvatske (16.-18. stolje e) Izborna radna grupa 2 Hrvatska latinisti ka historiografija Povijest 19. stolje a Op a povijest 19. stolje a Izborna radna grupa 1 Hrvatski narod u 19. stolje u Izborna radna grupa 2 p+s/v sati AN 76 (30) (16) (30) 138 (30) (16) (30) (16) semestar 3 3 ili 4 3 3 3 ili 4 3 3 ili 4 ECTS 13 5 3 5 24 5 3 5 3 p+s/v sati AN 60 (30) (30) 92 (30) (16) (30) (16) 46 (30) (16) 60 (30) (30) 60 (60) semestar 1 1 1 1 ili 2 2 1 ili 2 1 1 ili 2 1 2 1 ili 2 1 i/ili 2 1 i/ili 2 1 i/ili 2 ECTS 8 5 3 16 5 3 5 3 8 5 3 9 5 4 3 6 5 5 60
2+0 0+2 2+0 0+2 2+0 0+2 2+0 0+2 2+0 1+1 0+2 -
2+0 0+2 2+0 2+0 0+2 2+0 0+2
Hrvatska politi ka misao Izborna radna grupa 3 Teorija povijesti, historiografija i metodologija (2) Informatika u povijesnoj znanosti Pomo ne povijesne znanosti (2) Pomo ne povijesne znanosti - uvod Izborni kolegiji u struci ili izvan struke TZP - 3 TZP - 4 UKUPNO
2+0 0+2 2+2 1+1 -
(30) (16) 30 (30) 30 (30) -
3 ili 4 4 3 ili 4
5 3 4 3
3 ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4
6 5 5 60
3. GODINA naziv kolegija Povijest 20. stolje a Op a povijest 20. stolje a Izborna radna grupa 1 Hrvatski narod u prvoj Jugoslaviji i u Drugom svj. ratu Hrvatska u drugoj polovini 20. stolje a Izborna radna grupa 2 Povijest Venecije, Ma arske i Austrije Povijest Venecije Povijest Ma arske Povijest Austrije Baccalaureatski rad Izborni kolegiji u struci ili izvan struke TZP - 5 TZP - 6 UKUPNO UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU - Masno ozna eni predmeti obvezatni su. Sati aktivne nastave. Masno ozna eni sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama na pojedini kolegij. - Student tijekom studija obvezatno poha a est razli itih kolegija na drugim studijskim smjerovima (Temeljni zajedni ki predmeti) neovisno o godini studiranja, osim ako za upis ne postoje posebni uvjeti. - Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 45 bodova (od toga najmanje 25 iz obvezatnih predmeta) po godini. - Student obvezatno poha a glavne kolegije predmeta (predavanja o op oj i hrvatskoj povijesti) i mora polo iti barem dvije obvezatne izborne radne grupe do kraja akademske godine. - Ukoliko se radna grupa ne ponovi ona se ne mo e prenositi u vi u godinu. - Student do kraja studija mora polo iti etiri radne grupe iz op e povijesti i pet iz hrvatske povijesti. dvopredmetni studij - povijest kao maior 1. GODINA naziv predmeta / kolegija Starovjekovna povijest Op a povijest Starog vijeka Srednjovjekovna povijest Op a povijest srednjeg vijeka Povijest Hrvatske (7.-16. stolje e) Ranomoderna povijest (1) Op a povijest ranomodernog doba p+s/v sati AN 30 (30) 60 (30) (30) 30 (30) semestar 1 1 2 1 ECTS 5 5 10 5 5 5 5 p+s/v sati AN 122 (30) (16) (30) (30) (16) 106 (45) (45) (16) semestar 5 5 ili 6 6 5 ili 6 5 ili 6 5 ili 6 5 ili 6 5 ili 6 6 5 i/ili 6 5 i/ili 6 5 i/ili 6 ECTS 21 5 3 5 5 3 12 4 4 4 6 11 5 5 60
2+0 0+2 2+0 2+0 0+2 1+2 1+2 0+2 -
2+0 2+0 2+0 2+0
Teorija povijesti, historiografija i metodologija Hrvatska historiografija 19. i 20. stolje a Izborni kolegiji u struci Temeljni zajedni ki predmet HS (TZP) - 1 TZP - 2 Minor UKUPNO 2. GODINA naziv predmeta / kolegija Ranomoderna povijest (2) Povijest Hrvatske (16.-18. stolje e) Povijest 19. stolje a Op a povijest 19. stolje a Hrvatski narod u 19. stolje u Hrvatska politi ka misao Izborni kolegiji u struci TZP - 3 TZP - 4 Minor UKUPNO 3. GODINA naziv kolegija Povijest 20. stolje a Op a povijest 20. stolje a Hrvatski narod u prvoj Jugoslaviji i u Drugom svj. ratu Hrvatska u drugoj polovini 20. stolje a Baccalaureatski rad Izborni kolegiji u struci TZP - 5 TZP - 6 Minor UKUPNO UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU
2+0 -
30 (30) -
5 1 1 i/ili 2 1 i/ili 2 1 i/ili 2 1 i/ili 2 5 6 5 5 19 60
p+s/v
2+0 2+0 2+0 2+0 -
sati AN 30 (30) 90 (30) (30) (30) -
semestar 3 3 3 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4
ECTS 5 5 15 5 5 5 5 5 5 25 60
p+s/v
2+0 2+0 2+0 -
sati AN 90 (30) (30) (30) -
semestar 5 6 5 ili 6 6 5 i/ili 6 5 i/ili 6 5 i/ili 6 5 i/ili 6
ECTS 15 5 5 5 6 3 5 5 26 60
- Masno ozna eni predmeti obvezatni su. Sati aktivne nastave. Masno ozna eni sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama na pojedini kolegij. - Student tijekom studija obvezatno poha a est razli itih kolegija na drugim studijskim smjerovima (Temeljni zajedni ki predmeti) neovisno o godini studiranja, osim ako za upis ne postoje posebni uvjeti. - Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 20 bodova (od toga najmanje 15 iz obvezatnih predmeta) po godini. Student obvezatno poha a glavne kolegije predmeta (predavanja o op oj ili hrvatskoj povijesti) i mora polo iti barem dvije radne grupe do kraja studija i to jednu iz op e povijesti i jednu iz hrvatske povijesti bilo kojeg predmeta. - Ukoliko se radna grupa ne ponovi ona se ne mo e prenositi u vi u godinu. IZBORNI KOLEGIJI U STRUCI naziv predmeta / kolegija Starovjekovna povijest Anti ka povijest hrvatskog prostora Gr ki svijet u doba peloponeskog rata p+s/v sati AN (30) (30) semestar 1 ili 2 1 ili 2 ECTS
1+1 1+1
3 3
Prapovijest hrvatskog prostora Rimska vojska Srednjovjekovna povijest Arheologija i dru tv. stvarnost ranosrednjovjek. Hrvatske Epidemija Crne smrti Hrvatska i Venecija do 1100. godine Hrvatska povijest srednjeg vijeka u svjetlu biz. znanosti Papa - suvereni vladar. Povijest srednjovjek. papinstva Raznolikosti me u srednjovjekovnim plemstvom Srednjovjekovni grad na isto noj obali Jadrana Svakodnevica i prostori srednjovjekovnog Dubrovnika Teme iz srednjovjekovne civilizacije Vrste vrela za hrv. povijest kasnog srednjeg vijeka Vrste vrela za hrv. povijest razv. srednjeg vijeka Zna enje pojma Ugarsko-hrvatsko Kraljevstvo ivot, su ivot i sukobi na srednjovjek. civil. granicama Ranomoderna povijest Engleski gra anski rat i protektorat Hrvatska dijaspora tijekom 16. stolje a Hrvatski putnici i putopisci od XVI. do XIX. stolje a Jakobitske pobune i polo aj kotske Kardinal Richelieu i uspon Francuske Kolonizacija Vlaha Turskog Carstva na teritorij Hrv. Kr. Na razme u istoka i zapada Napoleonski ratovi i pomorske republike na Jadranu Odnos Crkve i dr ave kroz povijest, op enito u Hrvatskoj Povijest Dubrovnika i Dubrova ke republike Stogodi nji hrvatsko-turski rat (1493.-1593.) Povijest 19. stolje a "Dome, slatki dome". Obiteljski ivot u 19. stolje u Guiseppe Mazzini: osnutak talijanske dr ave Hrvatski banovi 19. stolje a u privatnosti Ma urani eva reforma kolstva Politi ki ivot u Dalmaciji, Istri te Bosni i Hercegovini Programi i programatski spisi hrvatskih politi kih stranaka "Revolucionarna strast". Ideja mijenjanja svijeta u 19. st. ena i mu karac - jedan ili dva svijeta? Povijest 20. stolje a Diplomacija NDH Diplomacija Republike Hrvatske "Hrvatsko prolje e" (1969.-1972.) Istra u drugom svjetskom ratu i pora u Jugoslavija u hladnom ratu Katoli ka crkva u komunisti kog Jugoslaviji Obra un kom. re ima u Jugosl. s politi kim protivnicima Od Titove smrti do prvih vi estrana kih izbora 1990. Povijest hrvatske diplomacije 20. stolje a Svjetska politi ka povijest 20. stolje a Totalitarni re imi 20. stolje a Usta ko-domobranski pokret 1929.-1941. Povijest Venecije, Ma arske i Austrije Povijest Venecije Povijest Ma arske Povijest Austrije - popis literature Marija Terezija i Banska Hrvatska Pragmati ka sankcija. Pitanje enskog nasljedstva u HM Teorija povijesti, historiografija i metodologija Informatika u povijesnoj znanosti Gutenberg Historicus
1+1 1+1 0+2 0+2 0+2 2+0 1+1 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 1+1 0+2 1+1 0+2 0+2 1+1 0+2 1+1 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 2+0 1+1 1+1 1+1 0+2 2+0 1+1 1+1 0+2 1+2 1+2 0+2 0+2 2+0 0+2 0+2
(16) (30) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (30) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (30) (30) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (16) (30) (30) (30) (30) (45) (45) (16) (16) (30) (16) (16)
1 ili 2 1 ili 2 1 ili 2 4-6 1 ili 2 1 ili 2 1 ili 2 2-4 2-4 4-6 1 ili 2 1 ili 2 1 ili 2 1 ili 2 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 2-4 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 4-6 3 ili 4 3 ili 4 3 ili 4
3 3 3 3 3 3 3 6 3 3 3 3 3 3 6 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 3 4 5 4 3 4 4 4 4 4 2 2 2
Op i izborni kolegiji Engleski jezik Njema ki jezik Stari Zagreb 2. Diplomski studij (120 bodova) Znanstveni smjer 4. GODINA naziv predmeta / kolegija Politi ka povijest Politi ka povijest Dru tvena povijest Dru tvena povijest Gospodarska povijest Gospodarska povijest Kulturna povijest Kulturna povijest Politi ka / dru tv. / gosp. / kulturna povijest* Specijalisti ka radna grupa 1 Specijalisti ka radna grupa 2 Pomo na povijesna znanost*** Izborni kolegij PPZ 1 Izborni kolegij PPZ 2 Izborni kolegiji UKUPNO 5. GODINA naziv predmeta / kolegija Teorija povijesti Teorija povijesti Specijalisti ka radna grupa Politi ka / dru tv. / gosp. / kulturna povijest** Istra iva ka skupina 1 Istra iva ka skupina 2 Izborni kolegiji Magisterski rad UKUPNO UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU
0+2 0+2 0+2
(30) (30) (16)
2-4 2-4 2-4
3 3 3
p+s/v
2+0 2+0 2+0 2+0 0+2 0+2 -
sati AN 30 (30) 30 (30) 30 (30) 30 (30) 60 (30) (30) 60 (30) (30) -
semestar 7 7 8 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 i/ili 8
ECTS 5 5 5 5 5 5 5 5 12 6 6 6 3 3 22 60
p+s/v
2+0 0+2 0+2 0+2 -
sati AN 60 (30) (30) 60 (30) (30) -
semestar 9 9 9 ili 10 9 ili 10 9 i/ili 10 9 ili 10
ECTS 11 5 6 12 6 6 7 30 60
- Masno ozna eni predmeti obvezatni su. Sati aktivne nastave. Masno ozna eni sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama na pojedini kolegij. - Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 45 bodova (od toga najmanje 25 iz obvezatnih kolegija) po godini. * Studenti biraju najmanje dvije specijalisti ke radne grupe razli itog profila. ** Studenti biraju najmanje dvije specijalisti ke istra iva ke skupine *** Studenti biraju najmanje dva izborna kolegija iz predmeta Pomo ne povijesne znanosti - Ukoliko se specijalisti ka radna grupa ili istra iva ka skupina ne ponovi ona se ne mo e prenositi u vi u godinu. Nastavni smjer 4. GODINA
10
naziv predmeta / kolegija Edukacijski predmeti Politi ka povijest Politi ka povijest Dru tvena povijest Dru tvena povijest Gospodarska povijest Gospodarska povijest Kulturna povijest (1) Kulturna povijest Izborni kolegiji UKUPNO 5. GODINA naziv kolegija Edukacijski predmeti Teorija povijesti Teorija povijesti Kulturna povijest (2) Povijest kolstva Specijalisti ka radna grupa Magisterski rad UKUPNO UVJETI ZA PRIJELAZ IZ GODINE U GODINU
p+s/v 2+0 2+0 2+0 2+0 -
sati AN 30 (30) 30 (30) 30 (30) 30 (30) -
semestar 7i8 7 7 8 8 -
ECTS
30
5
5 5 5 5 5 5 5 10 60
p+s/v 2+0 2+0 0+2 -
sati AN 30 (30) 60 (30) (30) -
semestar 9 i 10 9 9 9 10
ECTS 30 5 5 10 5 5 15 60
- Masno ozna eni predmeti obvezatni su. Sati aktivne nastave. Masno ozna eni sati odnose se na cijeli predmet, a sati u zagradama na pojedini kolegij. - Uvjet za prijelaz iz godine u godinu je stjecanje barem 20 bodova (od toga najmanje 15 iz obvezatnih kolegija) po godini na diplomskom studiju povijesti te 25 bodova na edukacijskim predmetima. - Student obvezatno poha a predavanja glavnih kolegija predmeta i mora polo iti barem jednu od navedenih specijalisti kih radnih grupa do kraja akademske godine. - Ukoliko se specijalisti ka radna grupa ili istra iva ka skupina ne ponovi ona se ne mo e prenositi u vi u godinu. IZBORNI KOLEGIJI U STRUCI naziv predmeta / kolegija Politi ka povijest Ekstremna desnica, profa isti ke i fa isti ke skupine Podizanje Vojne krajine kapetanijskog sustava, 16. i 17. st. Povijest me unarodnih odnosa 20. st. Reorganizacija Vojne krajine i nastanak vojnih komuniteta Sumrak carstva: pad Habsburgovaca Dru tvena povijest Migracijski i kolonizacijski procesi na teritoriju Hrv. Kr. Obitelj u srednjem vijeku Progoni vje tica u Europi i Hrvatskoj Selja tvo u srednjovjekovnim hrv. zemljama Ure enje srednjovjekovnog svijeta Usmena povijest i istra ivanje dru tva Gospodarska povijest Izvje taji tajnika Trgova ko-obrtni kih komora 1853.-1945. Plovidba Savom, Dravom i Dunavom od 1740. do 1945. Prometna integracija zemalja Hrv. Kraljevstva nakon 1699. Kulturna povijest p+s/v sati AN (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) semestar 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 ECTS
0+2 0+2 1+1 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2 0+2
6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6
11
Doprinos klera i redovni tva hrvatskoj kulturnoj ba tini Materijalna kultura Hrvata od 7. do 12. stolje a Prosvjetiteljstvo u tekstovima hrvatskih autora Povijest kolstva Obrazovanje ena u 19. stolje u kolstvo i obrazovanje u Hrvata do XIX. st. Pomo na povijesna znanost Hrvatski srednjovjekovni latinski jezik Paleografija, diplomatika i ostale pom. pov. znanosti Njema ka paleografija Informatika u povijesnoj znanosti Kvantitativne metode u historiografiji Ustroj i djelovanje sredi njih institucija Hrvatske Teorija povijesti, historiografija i metodologija Metodologija istra ivanja srednjovjekovnog grada Poststrukturalisti ki pristup istra ivanju povijesti Usmena povijest i istra ivanje dru tva Op i izborni predmeti demonstratura u radnim grupama preddiplomskog studija
0+2 0+2 0+2 1+1 0+2 0+2 1+1 0+2 2+2 0+2 1+1 1+1 0+2 0+2
(30) (30) (30) (30) (30) (30) (30) (16) (30) (16) (30) (30) (30) (30)
7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7-9 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8
6 6 6 6 6 3 3 3 3 3 3 6 6 6
3.2. Opis svakog predmeta/kolegija: Vidi prilo ene obrasce kolegija (PRILOG 2). Na in pra enja uspje nosti tokom izvedbe predmeta: Provjera kvalitete i uspje nosti izvedbe studijskog programa vr it e se kombiniranjem unutra nje i vanjske evaluacije pojedinih nastavnih predmeta i kolegija. Unutra nju evaluaciju init e estero lani tim nastavnika (3) i studenata (3) na temelju op ih smjernica za odre ivanje kvalitete i studijskog optere enja (ECTS) te provedene ankete me u studentima na kraju akademske godine. Vanjska evaluacija realizirat e se redovitim kontaktiranjem kolega sli nih ili srodnih predmeta i/ili kolegija na sveu ili tima i fakultetima koji su odre eni kao benchmark. O rezultatima evaluacija raspravljat e se na nastavni kom vije u Studija povijesti i Stru nom vije u Hrvatskih studija.
12
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU Studij povijesti Kolegij:

oznaka:
PREDDIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ
STAROVJEKOVNA POVIJEST
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Broj sati aktivne nastave (ukupno): 30 ECTS bodovi: 5
Ciljevi kolegija
Predavanja nude pregled procesa i problema u okviru suvremenih prou avanja i spoznaja o najstarijim razdobljima ljudske pro losti. Nakon sa etog upoznavanja s po ecima kulture i prvobitnim vidovima dru tvenog ustroja, prikazuje se sklop pitanja u vezi s najranijim civilazijama i dru tvima s dr avama. Izu avanje povijesti mezopotamske dr ave, Bliskog istoka, Egipta, Perzije, upoznavanje sa orijentalnim i egipatskim religijama; izu avanje predhelenskih civilizacija; izu avanje helenske povijesti, religija, knji evnosti, filozofije, graditeljstva; izu avanje predrimskih civilizacija na italskim, sicilskim i dr. prostorima, izu avanje povijesti Rimske dr ave od 753. pr. Kr. do 476. po Kr., izu avanje rimskih i dr. religija, knji evnosti, graditeljstva; prou avanje nastanka i razvoja kr anstva; upoznavanje sa Keltima, Germanima i dr. europskim prastanovnicima; izu avanje ilirsko-panonskih populacija; upoznavanje sa Grcima i Rimljanima na hrvatskim prostorima (kolonizacija isto nojadranskih prostora, uspostava rimskih provincija, razvoj urbanih sredi ta i dr.).
Sadr aj kolegija
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata
Prisustvovanje predavanjima. U enje literature
Usmeni ispit. 100% ispit
ispit je prenosiv na vi u godinu studija?
da
Obavezna: S. Kramer, Historija po inje u Sumeru, Zagreb, 1966., G. Contenau, Babilon i Asirija, Zagreb, 1978, I. Urani , Stari Egipat: povijest, knji evnost i umjetnost starih Egip ana, Zagreb, 2002., P. Lisi ar, Grci i Rimljani, Zagreb, 1970, Grimal, Rimska civilizacija, Beograd, 1964., M. Sui , Anti ki grad na isto nom Jadranu, Zagreb, 2003., Tekstovi izvora: Biblija; M. Vi i , Zakonici drevne Mezopotamije, Sarajevo, 1989., Ilijada - Odiseja; Aristotel, Ustav atenski.
Literatura
Preporu ena: Ilustrirana povijest svijeta, 1.-7., Rijeka 1974.-76., Biblijski atlas.
13

oznaka:
Rimska vojska
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje engleskog jezika Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Znanje o rimskoj vojsci, njenoj organizaciji, opremi i utjecaju na rimsko dru tvo; kriti ka analiza povijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Sadr aj kolegija
Radna grupa zami ljena je tako da polaznicima pru a uvid u organizaciju i razvojne promjene kroz koje je rimska vojska pro la od kraljevstva do uspostave principata, s posebnim naglaskom na elemente koji su je u inili najmo nijim ratnim strojem staroga vijeka. Tema se ne e zaustaviti na izu avanjuu organizacije i opreme, ve e nastojati definirati kako se ta vojska borila i kako je izgledala bitka u anti kim uvjetima, kao i utjecaj vojske na rimsko dru tvo i politi ku organizcaiju dr ave. Ovisno o interesu studenata, mogu e je ve u pa nji posvetiti pojedinim specijalisti kim segmentima kao to su: rimska pomorska taktika i pomorska bitka, rekonstrukcije pojedinih kampanja i bitaka, organizacija opsade i protu-opsadne aktivnosti, logistika - i tome sli no.
Obvezatno poha anje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje u raspravama, polaganje ispita. Usmeni ispit 30% seminar, 70% usmeni ispit Obavezna: Silabus sastavljen od radova: Y. Le Bohec, The imperial Roman Army (London, 1994.), A.K. Goldsworthy, The Roman army at war 100 BC AD 200 (Oxford, 1996.), E. N. Luttwak, The Grand Strategy of the Roman Empire from the First Century A.D. to the Third (Baltimore, London, 1979.), pojedini odlomci u izvorima.
ne
Literatura
Preporu ena:
14

oznaka:
Gr ki svijet u doba peleponeskog rata Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Znanje o gr kom dru tvu u doba peleponeskog rata; kriti ka analiza povijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Ova tema ne e u velikoj mjeri insistirati ne samom ratu i ratnim operacijama, ve e peleponeski rat poslu iti kao vremenski okvir unutar kojega e se nastojati dobiti pregled anti kog gr kog dru tva: Atena i polisi Delsko-ati kog saveza; Sparta i Peleponeski savez; Maloazijski Grci; Grci u kolonijama; sile u izrastanju: Teba, Rodos, Sirakuza; njihovo politi ko, dru tveno, vojno, ekonomsko ure enje i na in ivota, kao i promjene u njima uzrokovane ratnim doga ajima; ideja panhelenizma: igre i sveti ta; suvremena filozofija ... Kroz prou avanje tekstova anti kih pisaca i interpretacija suvremenih histori ara, studenti e biti vo eni prema dono enju zaklju aka o ivotu i funkcioniranju gr kog dru tva.
Obvezatno poha anje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje u raspravama, polaganje ispita. Usmeni ispit 30% seminar, 70% usmeni ispit Obavezna: R. Flaciere, Gr ka u doba Perikla (Zagreb, 1979.), E. Friedell, Povijest gr ke kulture (Zagreb, 2001.), V. Hanson, Warfare and agriculture in Classical Greece (Berkley, 1998.), V. Zamarovsky, Gr ko udo (Zagreb, 1974.), Aristofan, ene u skup tini (bilo koje izdanje), Aristotel, Atenski sustav (bilo koje izdanje), Ksenofont, De republika Lacedaemoniorum, Ksenofont, Gr ka povijest (Zagreb, 2001.), Plutarh, Usporedni ivotopisi (Zagreb, 1988.), Tukid, Povijest peloponeskog rata (Zagreb, 1957.), Platonov i Xenophonov Symposion (Split, 1981.).
ne
Literatura
Preporu ena:
15

oznaka:
Op a povijest srednjeg vijeka Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Cilj je kolegija obraditi teme iz srednjovjekovne povijesti koje su nedostatno obra ene u literaturi ili je njihovo tuma enje zastarjelo. Ciljevi kolegija
Naglasak e biti na temama iz dru tvene, gospodarske i kulturne povijesti (npr. dru tvene skupine u ranom srednjem vijeku, srednjovjekovne komune), dok e se narativna sastavnica svladavati uglavnom iz literature.
Sadr aj kolegija
Pohadanje predavanja je obavezno. Nema drugih posebnih obveza.
pismeni ispit - prvi dio faktografija, drugi dio problematska opsirna pitanja; prvi dio je preduvjet za pristupanje drugom 100% ispit
da
Obavezna: Miroslav Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka (narativna poglavlja o slijedu doga aja i kulturnoj povijesti); Henri Pirenne, Povijest Evrope od seobe naroda do XV. st.; Georgije Ostrogorski, Povijest Bizanta (poglavlja od razdoblja Komnena do kraja knjige) (precizan popis s bibliografskim podacima biti e podijeljen na po etku predavanja)
Literatura
Preporu ena: Nema
16

oznaka:
Povijest Hrvatske (7-16 stolje e) Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija: Status kolegija:

obvezatni
1. stupanj-temeljni
Ciljevi kolegija
Cilj je rada u okviru kolegija predo iti cjelinu razvojne putanje dru tva na teritoriju srednjovjekovne Hrvatske u razdoblju od vremena stvaranja prve politi ke organizacije do vremena raspada srednjovjekovnog kraljevstva pod teretom otomanskih upada i osvajanja. Istodobno kolegij treba ocrtati okolnosti i na ine na koji se dru tvo hrvatske Kne evine (odnosno Kraljevstva) uklapalo u suvremena povijesna gibanja na irem europskom prostoru. U okviru predavanja bit e obra ene slijede e cjeline: vrijeme i okolnosti naseljavanja Hrvata i drugih slavenskih ratni kih skupina na podru ju rimske provincije Dalmacije; izgradnja prve politi ke organizacije i kroatizacija ratni kih skupina; mjesto i zna enje Hrvatske u srednjovjekovnom europskom svijetu; dru tvene transformacije do kraja 12. stolje a i njihova veza s politi kim gibanjima; kristijanizacija i izgradnja simboli noga univerzuma; demografski i gospodarski uspon 12-14 stolje a i s njima povezane dru tvene i politi ke mijene; zna enje gradova u ivotu srednjovjekovne Hrvatske; razvojna kriza na kraju 14. stolje a i prve pojave Turaka; rast i zna enje "turske opasnosti"; po etna faza "stogodi njega rata protiv Turaka";
Sadr aj kolegija
Izrada jednog seminarskog rada (na temelju usporednog itanja dvaju razli itih knjiga); zavr ni ispit.
pismeni (eliminatorni test) i usmeni odgovor
da
Kona nu ocjenu formira ocjena seminarskoga rada (20%), ocjena s pismenoga testa (30%)i ocjena usmenoga dijela ispita (50%). Obavezna: Ud benici: F. I I , Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1960 I. BEUC, Povijest institucija dr avne vlasti kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije Literatura za izradu seminarskoga rada: T. RAUKAR, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb 1997 F. ANJEK (ur.), Povijest Hrvata. Srednji vijek, Zagreb 2003. Preporu ena: M. AN I , Hrvatska u karolin ko doba, Split 2001 T. RAUKAR, Seljak i plemi hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 2002.
Literatura
17

oznaka:
DIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ
Selja tvo u srednjovjekovnim hrvatskim zemljama u europskom kontekstu Uvjeti za upis kolegija: Nema posebnih uvjeta Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija upoznati studente s mogu nostima prakti nog istra ivanja srednjovjekovnog selja tva u Hrvatskoj u komparaciji sa suvremenim spoznajama o selja tvu u srednjovjekovnoj Europi te izraditi manje istra ivanje na izvornom materijalu.
Rad u kolegiju zasnivati ce se dijelom na zajedni kom radu unutar skupine, a dijelom na samostalnim istra ivanjima polaznika. Katalogizirati e se i obraditi mogu a istra iva ka pitanja, upoznati se s istra iva kim metodama i mogu nostima te provesti samostalno istra ivanje izvorne gra e (objavljene i neobjavljene). Sadr aj kolegija
Studenti e u dogovoru s nastavnikom, ali i diskusijama na grupi, formulirati (ograni eno) istra iva ko pitanje te na tom temelju provesti samostalno istra ivanje.
Izrada rada i kra i razgovor o njemu. 30% suradnja na satu i 70% izra eni rad.
ne
Obavezna: Literatura e se odrediti u skladu s izabranom temom istra ivanja.
Literatura
Preporu ena:
18

oznaka:
Teme iz srednjovjekovne civilizacije povijesti i kulture Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija na temelju predstavljanja zna ajnijih historiografskih ostvarenja upoznati studente s manje poznatim ili nedostatno obra enim temama iz srednjovjekovne civilizacije povijesti i kulture te va nijim debatama
Naglasak e biti na temama iz dru tvene, gospodarske i kulturne povijesti i va nijim diskusijama (npr. prijelaz iz antike u srednji vijek, promjena godine 1000., sakralni aspekti kraljevske vlasti, povijest svakodnevnice, povijest ena, povijest siromaha, dodiri zapadnog svijeta s Bizantom i islamom, i sl.). Teme e se obra ivati putem prezentacija i diskusija o njima (u grupama po nekoliko studenata po temi). Sadr aj kolegija
Pohadanje radne grupe je obavezno. Studenti su du ni tokom semestra odr ati jednu prezentaciju i izlo iti kritiku na jednu drugu temu.
pismeni ispit (pitanja iz obavezne literature, eseja i preporu ene literature po izboru) 100% pismeni ispit
ne
Obavezna: Jacques Le Goff, Civilizacija srednjovjekovnog Zapada, Zagreb 1998.; Roberto Lopez, Ro enje Evrope : stolje a V-XIV, Zagreb 1978.; Jacques Le Goff, Intelektualci u srednjem vijeku, Zagreb 1982.
Literatura
Preporu ena: Huizinga, Johan, Jesen srednjeg vijeka, Zagreb 1991.; Duby, Georges, Vitez, ena i sve enik : enidba u feudalnoj Francuskoj, Split 1987.
19

oznaka:
Hrvatska povijest srednjeg vijeka u svjetlu bizantolo ke znanosti Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja

obavezni-izborni
1. stupanj-temeljni
Upoznati studente s tijekovima hrvatske povijesti srednjeg vijeka u korelaciji s povije u Bizanta. Ciljevi kolegija
Kolegij ima namjeru upoznati studente s hrvatskom povije u srednjeg vijeka, ali u sklopu op e povijesti Europe, Crkve te poglavito Bizanta s kojim Hrvatsi komuniciraju tijekom itavog srednjeg vijeka; od njegova po etka pa sve do njegovog kraja (povijesti Bizanta).
Sadr aj kolegija
Obvezatno poha anje predavanja Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit. Obavezna: Nada Klai , Hrvatska povijest ranog srednjeg vijeka, Zagreb 1971. Nada Klai , Hrvatska povijest razvijenog srednjeg vijeka, Zagreb 1976. Nada Klai , Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb 1976. Ferdo i i , Povijest hrvatskog naroda, Zagreb 1975. Hubert Jedin, Velika povijest Crkve, 1/2 i 1/3, Zagreb 1993. Georgije Ostrogorski, Istorija Vizantije, Beograd 1971. Franjo anjek, Kr anstvo i Crkva u Hrvata (srednji vijek), Zagreb 1988. Literatura Preporu ena:
ne
20

oznaka:
Arheologija i dru tvena stvarnost ranosrednjovjekovne Hrvatske Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj ove radne grupe jest uputiti studente na koji na in rezultati arhelo hih istra ivanja (prije svega interpretacija prona enih artefakata ija je namjena bila uporabna) mogu poslu iti u reknostrukciji pro le stvarnosti i dru tvenih odnosa pojedinaca i odre enih dru tvenih grupa.
Sadr aj kolegija
Budu i su pisana vrela za razdoblje hrvatskog ranog srednovjekovlja izuzetno rijetka, a i ona to postoje u osnovi su kasniji prijepisi (formalni falsifikati), rezultati arheolo kih istra ivanja za ovo razdoblje imaju izuzetnu va nost. Na radnoj grupi raspravljati e se o temeljnim arheolo kim ostacima iz razdoblja 7-12. stolje a na podru ju starohrvatske dr ave i njene bli e okoline, te na temelju toga raspravljati o dru tvenim grupama koje su stvarale te kamene i ostale materijalne ostatke. Na nastavu e se donositi razni slikovni materijali, te e studenti na osnov pro itane literature i slikovnih materijala biti poticani na raspravu o temama poput: Materijalna vrela o procesu pokr tavanja i kristijanizacije; Crkvena gradnja predromani kog razdoblja u Hrvatskoj; Arheologija ranog srednjeg vijeka savsko-dravskog me urje ja i sl.
poha anje nastave i sudjelovanje u raspravama izrada eseja na temelju kojeg e biti donesena ocjena
esej 30% sudjelovanje na nastavi, 70% esej
ne
Obavezna: A. Milo evi - .Rapani - .Tomi i , Arheolo ki nalazi karolin kog obilje ja u Hrvatskoj, Split 2001 M. Sui , Anti ki grad na isto nom Jadranu, Zagreb 2003 . RAPANI , Predromani ko doba u Dalmaciji, Logos, Split 1987 Vedrana Delonga, The Latin Epigraphic monuments of early medieval Croatia, Split 1996.
Literatura
Preporu ena: zbornik Zvonimir kralj hrvatski (Zagreb 1997) . Tomi i , Panonski periplus. Arheolo ka topografija kontinentalne Hrvatske, Zagreb, 1999 Neven Budak, Prva stolje a Hrvatske, Zagreb 1994. Rapani , eljko, Split grad u pala i, pala a u gradu (Split: 1997.) Jo ko Belamari , Split od carske pala e do grada, Split, 1997. Tomislav Marasovi , Split u starohvatsko doba, Split 1996. Starohrvatska spomeni ka ba tina. Ra anje prvog hrvatskog kulturnog pejza a, Zagreb, 1996 J. Belo evi , Nin povijesni i umjetni ki spomenici srednji i novi vijek,Zadar, 1986.
21

oznaka:
Hrvatska i Venecija do 1100. godine Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj je rada u okviru kolegija predo avanje dinamike dru tvenih i gospodarskih gibanja na primjeru razvojne putanje odnosa Hrvatske Kne evine (odnosno Kraljevstva) i Venecije u razdoblju uspona ove druge. Kroz itanje i raspravu o literaturi u okviru radne grupe, koju usmjeruje i nadgleda profesor, nastoji se uobli iti percepcija povijesnoga gibanja oslobo ena stereotipa i naknadnih racionalizacija s postavkom o unaprijed odre enim ishodima. Uvodno predavnje treba studente upozoriti na injenicu da Venecija nije oduvijek bila "velika sila" srednjovjekovnoga svijeta, odnosno na injenicu da je na putu postanka "velike sile" morala rije iti odnose s Hrvatskom Kne evinom (kasnije Kraljevstvom). Kroz referiranje o pro itanoj literaturi i diskusiju proiza lu iz toga studenti se usmjeravaju ka uo avanju va nih pojedinosti i upu uju na to kako se stvara zaokru ena slika o slo enim pojavama.
Sadr aj kolegija
itanje zadane literature, predo avanje pro itanoga, pisanje zavr nog rada. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni uradak prema zadanom obrascu.
ne
U ocjenu ulazi ocjena rada i aktivnosti u radnoj grupi (30%) i ocjena zavr nog pismenog uratka (70%). Obavezna: F. I I , Povijest Hrvata u doba narodnih vladara, Zagreb 1925, 317-344, 464-498 J.V.A. FINE, The Early Medieval Balkans, Ann Arbor 1991, 251-266, 274-280 D. NICOL, Byzantium and Venice, Cambridge 1988, 1-49 G. ORTALLI, "Petar II. Orseolo, dux Veneticorum et Dalmaticorum", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru 50/2004.
Literatura
Preporu ena: -
22

oznaka:
Raznolikosti me u srednjovjekovnim plemstvom Uvjeti za upis kolegija: Polo ena op a povijest
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
srednjeg vijeka. Poznavanje engleskog jezika.

Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je uvo enje studenta u problematiku dru tvene povijesti, a budu i da je plemstvo bilo jedna od najva nijih dru tvenih skupina srednjovjekovne Europe njegovo prou avanje znatno doprinosi razumijevanju europske povijesti u cijelini.
Sadr aj kolegija
Tijekom radne grupe polaznici e kroz predavanja, diskusije i prezentacije obraditi razli itosti izme u pojedinih vrsta plemstva i drugih tipova privilegiranog stanovni tva (ministerijali Sv. Rimskog Carstva, brojno plemstvo u Poljskoj i Ugarskoj, firentinski magnati i sl.). Obra ivati e se problemi poput obiteljske strukture, odnosa mo ii me uovisnosti unutar srednjovjekovne elite, posjedovni odnosi, vjerske i ideolo ke komponente. Naglasak definitivnog programa biti e utvr en u skladu s interesima sudionika.
sudjelovanje u diskusijama na temelju literature koja ce se dijeliti tijekom rada Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata izrada eseja o nekom od obra enih problema i razgovor o njemu (tezina u skladu s godinom polaznika)
da
na temelju sudjelovanja na nastavi (30%) te izra enog rada (70%) Obavezna: Relevantna literatura biti ce dijeljena tijekom radne grupe, a sastojati e se od dijelova sljede ih knjiga i zbornika: Thomas N. Bisson (ur.), Cultures of power: lordship, status, and process in twelfth-century Europe; John B. Freed, Noble Bondsmen. Ministerial Marriages in the Archdiocese of Salzburg, 1100-1343; Carol Lensing, The Florentine Magnates; Antoni G siorowski (ur.), The Polish Nobility in the Middle Ages. Anthologies; Martyn Rady, Nobility, Land and Service in Medieval Hungary (definitivni popis literature biti e utvr en u skladu s interesima polaznika).
Literatura
Preporu ena: Popis dopunske literature utvrditi e se u skladu s interesima polaznika.
23

oznaka:
Srednjovjekovni grad na isto noj obali Jadrana Uvjeti za upis kolegija: Polo ena prva godina Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be

obavezni-izborni
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s nastankom i razvojem srednjovjekovnog grada na isto noj obali Jadrana. Razvoj srednjovjekovnog grada na isto noj obali Jadrana pratio bi se s od anti kog i ranosrednjovjekovnog razdoblja, a posebno u razdoblju razvijenog i kasnog srednjeg vijeka.
Sadr aj kolegija
Gradovi ovog dijela Hrvatske predstavljaju prostorne i dru tveno-politi ke zajednice koje su imale specifi an razvojni put, ali usko povezan s razvojem ostalih dijelova srednjovjekovne Hrvatske. Na kolegiju bi se pratio urbanisti ki razvoj gradova, razvoj komunalnih institucija, dru tvena diferencijacija. Polazi te bi bilo od europskog sredozemnog grada: razvoj komunalnoh institucija, politi ki okvir; U tom kontekstu analizirao bi se i grad na isto noj obali Jadrana: razni aspekti gradskog ivota svakodnevni ivot, kultura stanovanja, marginalne grupe, prehrana i obrana stanovnika, gradska higijena. Posebnu pa nju kolegij bi posvetio odnosu gradova na obali prema hrvatskom zale u te odnosu prema hrvatsko-ugarskim kraljevima odnosno Veneciji.
aktivno sudjelovanje u radnoj grupi, pisanje eseja. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata usmeni ispit
da
na temelju usmenog ispita (60%), eseja (20%), aktivnosti i prisutnost na nastavi (20%) Obavezna: Sui , M., Kontinuitet urbane kulture, u: Hrvatska i Europa. Rano doba hrvatske kulture, Zagreb, 1997, 93-117; Lu i , J., Komunalno ure enje dalmatinskih gradova u XI stolje u, u: ZZPZZg, sv. 10, 209-235; Raukar, T., "Komunalna dru tva u Dalmaciji u 14. stolje u", u: Historijski Zbornik, sv. 33-34 (1982), 139-209; Janekovi -Rmer, Z., Rodbinski odnosi u dalmatinskom dru tvu 13. i 14. stolje a, u: Historijski zbornik (1992), 179-194.; Raukar, T., "Cives, habitatores, forenses u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima", u: Historijski Zbornik, sv. 29-30 (1977), 139-149.
Literatura
Preporu ena: Raukar, T., Srednjovjekovni grad na ju nom Jadranu: prostor i dru tvo, u: Spomenica Ljubi Bobanu, 1996, 43-50; Benyovsky, I., Reguliranje gradskih prostora u dalmatinskim gradovima srednjeg vijeka, u: Acta Histriae VII, Koper, 1999, 543-564; Matija i . R., Starija povijest Istre i njezini odrazi na novije razdoblje, u: Dru tvena istra ivanja, sv. 6-7, Zagreb, 1993, 569-583; Karbi , D., Marginalne grupe u hrvatskim srednjovjekovnim dru tvima od druge polovine 13. do po etka 16. stolje a, u: Historijski zbornik, god. 44, sv. 1, 1991, 43-76; Heers, J., La ville au Moyen Age, Paris, 1990.
24

oznaka:
Vrste vrela za hrvatsku povijest kasnog srednjeg vijeka Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj rada sa studentima u ovoj radnoj grupi jest upoznati ih sa irokim spektrom vrela iz razdoblja kasnog srednjovjekovlja te mogu nostima njihova itanja i interpretacije, te kori tenja u razli itim povijesnim istra ivanjima.
Sadr aj kolegija
Razdoblje kasnog srednjeg vijeka vrijeme je kad se hrvatski prostor na ao zahva en turbulentnim zbivanjima uzrokovanim unutarnjim (slabljenje kraljevske vlasti) i vanjskim imbenicima (Osmansko Carstvo, Habsburgovci, Mleta ka Republika). Uslijed takvih zbivanja te injenice da pisana kultura pomalo uzima sve vi e maha broj sa uvanih dokumenata i njihova raznovrsnot u ovom razdoblju je uistinu velika. Kombiniranjem studentskih izlaganja i rasprava na temelju pro itane literature i pisanih izvora iz razdoblja 14-16. stolj a poku at e se studentima ukazati na irinu mogu nosti istra ivanja dru tvene, gospodarske i polit ke povijesti Hrvatske u kasnom srednjem vijeku.
ne
Obavezna: Ivan BEUC, Povijest institucija dr avne vlasti kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985 F. i i , Pregled povijesti hrvatskog naroda, Zagreb 1962. Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997.
Literatura
Preporu ena: I. Pederin, Mleta ka uprava, privreda i politika u Dalmaciji (1409-1797) (Dubrovnik, 1990.); Maja Novak, Autonomija dalmatinskih komuna pod Venecijom (Zadar: JAZU, 1965.). Govori protiv Turaka, priredo V. Gligo (Split, 1983); Zbornik Krbavska bitka i njezine posljedice (Zagreb, 1997.) S. Brodari , Moha ka bitka 1526, ur. S. Sr an (Vinkovci, 1990.)
25

oznaka:
Vrste vrela za hrvatsku povijest razvijenog srednjeg vijeka Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj rada sa studentima u ovoj radnoj grupi jest upoznati ih sa irokim spektrom vrela te mogu nostima njihova itanja i interpretacije, te kori tenja u razli itim povijesnim istra ivanjima.
Sadr aj kolegija
Za razliku od ranog srednjovjekovlja, razvijeni srednji vijek doba je kad razne dru tvene zajednice po inju "proizvoditi" sve ve i broj pisanih dokumenata - raznolikih posanih izvora, a osim njih postoje i drugi brojni materijalni ostaci pro losti koji mogu povjesni aru omogu iti istra ivanje pro le stvarnosti. Kombiniranjem studentskih izlaganja i rasprava na temelju pro itane literature i pisanih izvora iz razdoblja 12-14. stolj a poku at e se studentima ukazati na irinu mogu nosti istra ivanja dru tvene, gospodarske i polit ke povijesti Hrvatske u razvijenom srednjem vijeku.
ne
Obavezna: Ivan BEUC, Povijest institucija dr avne vlasti kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Zagreb 1985 Mirjana MATIJEVI -SOKOL, Toma Arhi akon i njegovo djelo, Jastrebarsko: Naklada Slap, 2002.; Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb, 1997.
Literatura
Preporu ena: Mladen AN I , Srednjovjekovni montaneji. Starohrvatska prosvjeta. 24 (1997) ; 3-24; Lujo MARGETI , Hrvatsko srednjovjekovno pravo, Zagreb: 1999.. Eduard HERCIGONJA, Tropismena i trojezi na kultura hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb 1993 ostala literatura biti e uru ena studentima na uvodnom satu
26

oznaka:
Zna enje pojma Ugarsko-hrvatsko Kraljevstvo Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Kroz rad u okviru kolegija, itanje zadane literature, predo avanje pro itanoga i iz toga izvedenu diskusiju pod nadzorom i uz usmjeravanje profesora, nastoji se kod studenata razviti percepcija nacionalne povijesti u sklopu ireg pogleda na srednjovjekvoni svijet.
Uvodna predavanja o razvoju historiografije u sklopu procesa nacionalne integracije u 19. i 20. stolje u nastavljaju se postupkom u kojem sami studeni, temeljem pro itane zadane literature, u diskusiji pod nadzorom i uz usmjeravanje profesora uobli avaju sinteti ki pogled na nacionalnu povijest. Sadr aj kolegija
itanje zadane literature, prezentacija pro itanog u seminaru, izrada pisanog zavr nog uratka po zadanom obrascu.
Pismeni uradak po zadanom obrascu.
ne
Literatura
Zavr na ocjena izvodi se iz ocjene sudjelovanja u radu u radnoj grupi (30%) i ocjene zavr noga uratka (70%). Obavezna: M. AN I , "Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom kraljevstvu'", u: Kolomanov put. Katalog izlo be, Zagreb 2002; D. KARBI , "Defining the Position of Croatia During the Restoration of Royal Power (13451361), u. B. NAGY-M. SEBOK (ur.), Festschrift in Honor of Janos M. Bak, Budapest 1999; D. KARBI , "Posebnosti dru tvenog..", u: Hrvatsko-ma arski odnosi 1102.-1918., Zagreb 2004; A. ZSOLDOS, "Hrvatska i Slavonija u kraljevstvu Arpadovi a", Povijesni prilozi 17/1998 S. ANDRI , "Klai ev udio u rasprama hrvatske i ma arske historiografije", u: ISTI, Potonuli svijet, Slavonski Brod 2001; Preporu ena: -
27

oznaka:
ivot, su ivot i sukobi na srednjovjekovnim civilizacijskim granicama Uvjeti za upis kolegija: Polo ena op a povijest
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
srednjeg vijeka. Poznavanje engleskog jezika.

vje be
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Srednji vijek je obi no u javnosti prikazivan kao razdoblje religiozne isklju ivosti. Cilj kolegija je upoznati polaznike s paralelnim su ivotom razli itih vjera (kako monoteisti kih tako i drugih) i konfesija (svih monoteisti kih religija), njihovim me usobnim utjecajima i sukobima.
Sadr aj kolegija
Tijekom radne grupe polaznici e kroz predavanja, diskusije i prezentacije obraditi neke vidove dodira izme u pripadnika zapadne kr anske civilizacije s njihovim isto nim suvjercima (Bizant), muslimanima i drugim nekr anskim civilizacijama. Obra ivati e se problemi poput kulturne razmjene Zapada s Bizantom, islamskim i idovskim kulturnim centrima, polo aja muslimana u kr anskim dr avama na Pirinejskom poluotoku te polo aj muslimana i idova u kri arskim dr avicama u Svetoj zemlji, dodiri s Mongolima, pribalti ki kri arski rat, latinske dr avice u Gr koj i sl. Definitivni program biti e utvr en u skladu s interesima sudionika.
sudjelovanje u diskusijama na temelju literature koja ce se dijeliti tijekom rada
ispit je prenosiv na vi u godinu izrada eseja o nekom od obra enih problema i razgovor o njemu (tezina u skladu s godinom polaznika) studija? da na temelju sudjelovanja na nastavi (30%) te izra enog rada (70%).
Obavezna: Izabrani dijelovi iz ovih i sli nih knjiga: D. R. Blanks-M. Frassetto (ur.), Western Views of Islam in Medieval and Early Modern Europe. Perception of Other; D. A. Agius-R. Hitchcock (ur.), The Arab influence in medieval Europe.; S. Kh. Jayyusi (ur.), The Legacy of Muslim Spain, vol. 1-2; D. Nirenberg, Communities of violence: persecution of minorities in the Middle Ages; F. E. Peters, The Distant Shrine: the Islamic Centuries in Jerusalem; P. Lock, The Franks in the Aegean, 1204-1500; N. Berend, At the Gate of Christendom: Jews, Muslims and Pagans in Medieval Hungary, c. 1000-c.1300. Literatura Preporu ena: Richard W. Southern, Western Views of Islam in the Middle Ages; William Montgomery Watt, The Influence of Islam on Medieval Europe; Mark R. Cohen, Under crescent and cross: the Jews in the Middle Ages; James Chambers, The Devils horsemen; David Jacoby, Byzantium, Latin romania and the Mediterranean; David Abulafia, Mediterranean Encounters, Economic, Religious, Political, 1100-1550 (definitivni popis utvrditi e se u skladu s interesima polaznika).
28

oznaka:
Hrvatska vojna povijest (rani srednji vijek) Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja seminari

izborni
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Cilj radne grupe je upoznati studente s vojnom povije u Hrvata u ranom srednjem vijeku. S obzirom na to da je naoru anje vojnika, te ustroj i veli ina vojske odraz razvoja nekoga dru tva, na radnoj grupi primijenit e se i nadopuniti znanje nacionalne povijesti ranoga srednjeg vijeka.
Sadr aj kolegija
Nakon uvoda (2 sata T1) u kojem e biti govora o tome to je vojna povijest te o izvorima i literaturi za vojnu povijest ranoga srednjeg vijeka, posebno e se obraditi vijesti o ratovanju Hrvata prilikom seobe (2 sata T2), zatim ratna povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku (podaci o bitkama na kopnu i moru) (4 sata T3), spoznaje o naoru anju i opremi hrvatskih vojnika (4 sata - T4), o veli ini hrvatske vojske (4 sata T5), te o ustroju hrvatske vojske u ranom srednjem vijeku (kopnena vojska i ratna mornarica) (2 sata T6). Dakako, tijekom radne grupe spomenut e se i primjeri iz ranosrednjovjekovne vojne povijesti drugih naroda ili dr ava, koji mogu pomo i u raspravi o odre enim problemima iz hrvatske vojne povijesti (napose u raspravama o naoru anju, veli ini i ustroju hrvatske vojske u ranom srednjem vijeku ). Na kraju, zavr no izlaganje (2 sata - T7) obuhvatit e zaklju ke do kojih se do lo tijekom rasprave na prija njim izlaganjima radne grupe. Obveza svakog polaznika radne grupe je izrada pisane zada e ("seminarski rad"), temeljene na vijestima iz izvora, te njezin usmeno izlaganje. To je uvjet za izlazak na usmeni ispit. Zbog toga, nakon uvodnoga sata, svaki sat zapo inje izlaganjem jednog od sudionika radne grupe o problematici jedne od predvi enih tema (T2-T6), ili sam po svom izboru odabire neki naslov iz ranosrednjovjekovne vojne povijesti. ispit je prenosiv na vi u godinu Usmeni ispit
studija?
ne
100% usmeni ispit Obavezna: Tomislav Aralica, Ma evi u Tomislavovo doba, Zbornik radova "Prvi hrvatski kralj Tomislav", Zagreb, 1998. (str. 157-164); Janko Belo evi , Materijalna kultura Hrvata 7-9 stolje a, Zagreb, 1980. (str. 98-108); Miroslav Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb, 1980. (str.: 114-118, 286-288, 445, 451-453, 553-554); Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb, 1995. (str. 289-295); Radoslav Kati i , Pretorijanci kneza Borne, Starohrvatska prosvjeta, 20/190 (str. 65-83); Ante Nazor, Hrvatska vojska u ranom srednjem vijeku, Polemos, 3/2000. (str. 93-145);
Literatura
Preporu ena: G. Ostrogorski, Istorija Vizantije, Beograd, 1959. (str: 62-64, 114-116, 195-196, 244-245, 274, 349-350); Konstantin Porfirogenet, O upravljanju Carstvom, Zagreb, 1994. (poglavlja 29-32, str. 67-92); Sun Cu, Umije e ratovanja, Zagreb, 1995. (70-ak stranica); P. F. Vegecije, Sa etak vojne vje tine, Zagreb, 2002. (str. 1-35, 115-218); Vizantiski izvori za istoriju naroda Jugoslavije (tom I.), Beograd, 1955. (str. 24-45; 130-141). Nicholle David, The Age of Charlemagne, London, 1984. (odabrana poglavlja); I. Heath-A. McBride, Byzantine Armies 886-1118., London, 1979 (odabrana poglavlja);
29

oznaka:
Op a povijest ranomodernog doba Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Student stje e iroki pregled politi kih, gospodarskih, dru tvenih i kulturnih doga aja u Europi i svijetu u razdoblju od renesanse do Be kog kongresa. Spoznaja o promjenama kroz koje svaka dr ava i dru tva prolaze.
Sadr aj kolegija
Osnovne teme: Struktura i promjene 1450-1650 (strukturalno siroma tvo, demografija i poljoprivredne promjene, dru tveni i politi ki odnosi, aspekti europskog mentaliteta); humanizam i renesansa (taljanski gradovi, humanizam izvan Italije); reformacija, katoli ka obnova i protureformacija (luteranstvo, zwinglijanizam, kalvinizam, anglikanizam, Isusovci); zemljopisna otkri a i europska prekooceanska ekspanzija; vladari, slobode i religija ( panjolska, njema ke zemlje, Francuska, Engleska, Nizozemska, Isto na Europa do 1648.); povijest ideja 1500.-1650. (kontinuitet i promjena, promjenjena slika svijeta, nova znanost, politi ka teorija); ancien regime (Francuska, Engleska, Njema ka, panjolska, Rusija, Amerika do kraja 18. st.); povijest ideja 1650.-1800. (napredak nove znanosti, prosvjetiteljstvo, francuski, kotski i njema ki prosvjetitelji); agrarna i industrijska revolucija; rat za ameri ku nezavisnost; Francuska revolucija i Napoleonova Europa; Be ki kongres. Prisustvovanje predavanjima.
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: Dragoljub ivojinovi , Uspon Evrope (Novi Sad, 1985.) J. M. Roberts, Povijest Europe (Zagreb, 2002.) str. 194-368. Fernand Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stolje aStruktura svakida njice, sv. I. (Zagreb, 1992.) str. 106-145, 194-280, 416-448. Fernand Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stolje a - Igra razmjene, sv. II. (Zagreb, 1992.) str. 255-277, 330-417. Fernand Braudel, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do XVIII. stolje aVrijeme svijeta, sv. III. (Zagreb, 1992.) str. 200-303. Preporu ena: Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11.-14., Rijeka, 1977. Rodney Castleden, Kronologija svjetske povijesti: pregled po razdobljima, Rijeka, 2004. Simon Adams i dr., Ilustrirana enciklopedija - povijest svijeta, Rijeka, 2003. The Times Atlas svjetske povijesti.
da
Literatura
30

oznaka:
Povijest Hrvatske (16.-18. stolje a) Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obvezatni
Posti i pouzdano kronolo ko i problemsko prepoznavanje glavnih pravaca povijesti hrvatskog naroda od 16. do konca 18. stolje a u kontekstu povijesti Srednje Europe i Turskog carstva. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Predavanja daju studentu temeljne obavijesti o dezintegraciji hrvatskog teritorija , dijaspori hrvatskog naroda i ogromnom gubitku teritorija tijekom Stogodi njeg hrvatsko turskog rata (1493.-1593.). U drugom dijelu bit e rije i o novom povijesnom procesu: vra anje, tj. oslobo enje, izgubljenih zemalja od 1606. do 1791. (od itvotoro kog do Svi tovskog mira). Uz ratnu sastavnicu (izgradnja Vojne krajine) studenti stje u temeljno znanje o promjenama granice Hrvatskog Kraljevstva prema Turskom Carstvu tijekom 17. i 18. stolje a. Posebna pozornost bit e posve ena prometnoj integraciji, (ponovna izgradnja vertikalnih prometnica izme u sjevera i juga), gospodarsko o ivljavanje i drugi modernizacijski procesi 18. stolje a.
rad na obaveznoj i preporu enoj literaturi Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit Obavezna: Povijest hrvatskog naroda od 16. stolje a do 1918. godine, kolska knjiga, 2005. sv. II.; Mirko Valenti , Povr ina i stanovni tvo. Geografska i demografska slika Hrvatske u 17. i 18. stolje u. u: Hrvatska i Europa, HAZU, sv. 3., kolska knjiga, 2004.; Ive Ma uran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.; Jozef Matuz, Osmansko Carstvo, Zagreb, 1992.
da
Literatura
Preporu ena: Alexander Buczynski, Gradovi Vojne krajine, sv. I.-II. Zagreb, 1998. Vedran Gligo, Govori protiv Turaka, Split, 1983. Mirko Valenti , Stara Slavonska krajina. Skica za monografiju, U: Zbornik Mira Dimitrijevi Kolar, Zagreb, 2004.;Mirko Valenti Gradi anski Hrvati od XVI. stolje a do danas, Zagreb, 1970. Mirko Valenti , Nosioci hrvatskog imena, identiteta i dr avnopravnog kontinuiteta tijekom 17. i 18 stolje a, Historijski zbornik, 52, Zagreb, 1999.; Halil Inalcik, Osmansko Carstvo, 1300.-1600., Zagreb, 2002., Srednja Europa.
31

oznaka:
Hrvatska latinisti ka historiografija Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Cilj je kolegija predstaviti hrvatsku historiografiju na latinskom jeziku od srednjeg vijeka do po etka XIX. stolje a. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Obuhva a pregled doma ih i stranih pisaca i kroni ara hrvatske povijesti te hrvatskih povjesni ara drugih zemalja; zatim prikaz razvoja starije hrvatske povijesne misli i novijih istra iva a izvora hrvatske povijesti. Obra ene teme su: kratki pregled europske historiografije od antike do novog vijeka, uloga i vjerodostojnost svjetovnih i crkvenih srednjovjekovnih kronika, historiografija hrvatskih humanista, kriti ka historiografija XVII. i XVIII. stolje a (I. Lu i , P. R. Vitezovi , B. A. Kr eli , J. Mikoczy i dr.), pisci povijesti hrvatskih banova (J. Rattkay, F. Zdelar...), povjesni ari pojedinih biskupija ili crkvenih redova, pisci lokalnih povijesti i zasebnih tema, hrvatski povjesni ari susjednih i drugih naroda, ugarski kroni ari i povjesni ari.
Usmeni ispit 100% ispit
da
Obavezna: Ferdo i i , Hrvatska historiografija od XVI do XX stolje a, Jugoslovenski istorijski asopis, I-II, Ljubljana-Zagreb-Beograd 1935-1936, sv. 1-4; Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija do 1918., sv. I, Zagreb 1992; Legende i kronike (ur. Vedran Gligo, Hrvoje Morovi ), Split 1977; Vedran Gligo, Govori protiv Turaka, Split 1983; Miroslav Kurelac, Ivan Lu i Lucius, otac hrvatske historiografije, Zagreb 1994; Baltazar Adam Kr eli , Izbor iz djela (prir. Stanko Andri ), Vinkovci 1999; Juraj Rattkay, Spomen na kraljeve i banove Kraljevstava Dalmacije, Hrvatske i Slavonije, Zagreb 2001. Literatura Preporu ena:
32

oznaka:
Engleski gra anski rat i protektorat Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje engleskog jezika Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Znanje o engleskom gra anskom ratu; kriti ka analiza povijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Engleski gra anski rat (1642.-1651.) esto se tuma i kao velika ideolo ka borba izme u kraljevih prista a koji su vjerovali u apsolutnu vlast monarhije i prista a parlamenta. Borbe su po ele 1642. godine bitkom kod Edgehilla, a isprva je prednost bila na strani rojalista. Kako se rat nastavljao, do izra aja je dolazila bolje uvje bana i financirana vojska parlametna kojom je zapovjedao Oliver Cromwell. U po etku se nije namjeravalo protjerati kralja ili ukinuti monarhiju, ali Karlo I. nije htio priznati poraz. Naposljetku Karlo I. osu en je zbog izdaje i pogubljen u Whitehallu u Londonu. Pogubljenje kralja (prvi takav slu aj u europskoj ranomodernoj povijesti) dovelo je do mete a. Godine 1653. Oliver Cromwell postao je Lordom Protektorom. Bio je kralj po svemu osim po tituli.
Obvezatno poha anje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje u raspravama, polaganje pismenog ispita. Pismeni ispit 20% sudjelovanje u radnoj grupi, 80% pismeni ispit Obavezna: Silabus sastavljen od radova iz sljede ih monografija: Euan Cameron, Early modern Europe: an Oxford history (Oxford, 1999.), Andre Maurois, Povijest engleske politike (Zagreb, 1940.), Richard Ollard, The image of the King. Charles I and Charles II (London, 2000.), J. M. Roberts, Povijest Europe (Zagreb, 2002.), George Macauley Trevelyan, Povijest Engleske (Zagreb, 1956.), Derek Wilson, The king and the gentleman (London, 2000.), Dragoljub ivojinovi , Uspon Evrope (Novi Sad, 1985.)
ne
Literatura
Preporu ena: Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 12., Rijeka, 1977. Rodney Castleden, Kronologija svjetske povijesti: pregled po razdobljima, Rijeka, 2004. Simon Adams i dr., Ilustrirana enciklopedija - povijest svijeta, Rijeka, 2003. Henry Kamen, Who's who in Europe 1450-1750, London, 2002.
33

oznaka:
Hrvatska dijaspora tijekom 16. stolje a Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Studenti u e analizirati razinu istra enosti zadanih tema i vo enje rasprava o povijesnim temama kako bi se to bolje pripremili za istra iva ke specijalizacije na diplomskom studiju. Student u radnoj grupi temelji svoj rad na zadanoj literaturi a rezultate svoga rada iskazuje pismeno i usmeno. Grupa obra uje slijede e teme: 1. Seobni valovi hrvatske dijaspore u pravcu juga, zapada i sjevera; 2. Najmasovniji seobni pravac (Zapadna Ugarska, Donja Austrija, podru je dana nje Slova ke i Moravske; 3. Povijest i kultura Gradi anskih Hrvata, Moli anskih Hrvata i Hrvata u Moravskoj
Sadr aj kolegija
rad na obaveznoj i preporu enoj literaturi
Pismeni i usmeni ispit 50% pismeni ispit, 50% usmeni ispit
ne
Obavezna: Josef Breu, Die Kroatensiedlung im Burgenland, Be , 1970.; Mirko Valenti , Gradi anski Hrvati od XVI. stolje a do danas, Zagreb, 1970.; Povijest i kultura Gradi anskih Hrvata (Zbornik), Zagreb, 1955. Geza Palffy, Miljenko Pand i i Felix Tobler, Odabrani dokumenti o seobi Gradi anskih Hrvata u 16. stolje u, Eisenstadt/ eljezno, 1999., Mirko Valenti , Turski ratovi i hrvatska dijaspora, Senjski zbornik, 17, Senj 1990.; Lovorka orali , U gradu sv. Marka, Golden marketing, Zagreb, 2001. Lovorka orali i G. Scotti, S one strane bare- tragom hrvatskih naselja u srednjoj i ju noj Italiji, Rijeka, 1990. Literatura Preporu ena:
34

oznaka:
Hrvatski putnici i putopisci od XVI. do XIX. stolje a Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj je kolegija upoznati zna ajnije Hrvate koji borave ili djeluju u drugim zemljama i kontinentima, a zabilje ilji su svoje djelovanje i putovanja. Ciljevi kolegija
Veze na ih ljudi s drugim kulturama te njihovo sudjelovanje u svjetskim procesima odvija se kroz putnike i turske su njeve u XVI. stolje a (Antun Vran i , Bonifacije Drakolica, Bartol ur evi , Juraj Hus i dr.), prekomorske misionare, istra iva e i kartografe XVII. i XVIII. stolje a (Nikola i Ivan Rattkay, Ferdinand Kon ak, Ignacije Szentmartony, Ivan Marchesetti, Nikola Planti , Ivan Filip Vezdin i dr.), vizitatore, diplomate (Aleksandar Komulovi , Bartol Ka i i dr.) i druge. Sadr aj kolegija
Pismeni ispit 100% ispit
ne
Obavezna: Mijo Korade, Hrvatski isusovci misionari, Zagreb 1991; Damir Zori , Ferdinand Kon ak misionar i istra iva , 2. izd. Zagreb 2002; Ivan Rattkay, Izvje a iz Tarahumare (prir. M. Korade), Zagreb 1998; Petar Matkovi , Gjuro Hus, Hrvat iz Rasinje, glasoviti putnik XVI. vieka, Rad JAZU, LV (1881) 116-184; J. Schwarzwald, Bartol ur evi , bibliografija izdanja 15441686, Croatica Bibliografije, VI, sv. 27, Zagreb 1980; Karmen Ba i , Putnici u Indiju iz na ih krajeva, Zagreb 1999. Literatura Preporu ena:
35

oznaka:
Jakobitske pobune i polo aj kotske u Ujedinjenom Kraljevstvu Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje engleskog jezika Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Znanje o kotskoj povijesti 18. stolje a; kriti ka analiza povijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Godine 1715. i 1745. izbile su dvije jakobitske pobune s namjerom da se na kotsko prijestolje vrati kraljevska ku a Stuart. Jakobiti, prista e princa Jamesa Francisa Stuarta (1688.-1766.) su smatrali da njihov pretendent, katoli ki praunuk kralja Jamesa I. i sin kralja Jamesa II. ima ve e pravo na prijestolje nego protestantski nasljednik kraljice Ane, George od Hanovera. koti su podupirali princa Jamesa jer nisu bili zadovoljni nasilnom unijom s Engleskom koja je 1707. godine stvorila Ujedinjeno Kraljevstvo. Jakobitska je vojska 1715. stigla u Englesku i vodila dvije bitke protiv Engleza, no, nakon poraza princ James Stuart je uvidio da mu potpora slabi te se vratio u Francusku. Trideset godina kasnije njegov je sin Charles Edward Stuart (1720.-1788.) poznat kao Lijepi Princ Charlie poveo jo jednu pobunu. Isprva je bio uspje an i napredovao prema Londonu, no, po etkom 1746. jakobitska je vojska pora ena u Bitki kod Cullodena.
Obvezatno poha anje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje u raspravama, polaganje pismenog ispita. Pismeni ispit 20% sudjelovanje u radnoj grupi, 80% pismeni ispit Obavezna: Silabus sastavljen od radova iz sljede ih monografija: Euan Cameron, Early modern Europe: an Oxford history (Oxford, 1999.), Michael Lynch, Scotland. A new history (London, 2001.), Andre Maurois, Povijest engleske politike (Zagreb, 1940.), John Prebble, The Lion in the North (Harmondsworth, 1973.), J. M. Roberts, Povijest Europe (Zagreb, 2002.), T. C. Smout, A history of the Scottisch people 1560-1830 (Fontana, 1981.), George Macauley Trevelyan, Povijest Engleske (Zagreb, 1956.), Dragoljub ivojinovi , Uspon Evrope (Novi Sad, 1985.)
ne
Literatura
36

oznaka:
Kardinal Richelieu i uspon Francuske Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje engleskog jezika Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Znanje o francuskoj politi koj povijesti 17. stolje a; kriti ka analiza povijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Godine 1614. Armand Jean du Plessis (od 1622. kardinal Richelieu) postao je savjetnikom kraljice Marije de Medici, a dvije godine kasnije promaknut je u ministra rata i vanjskih poslova. Kardinal Richelieu je bio prvi ministar kralja Luja XIII. od 1624. do svoje smrti 1642. godine. Richelieu je bio i sve enik i politi ar, a njegova je istinska ambicija bila stvoriti od Francuske sjajnu, centraliziranu dr avu i europsku velesilu. Uni tio je svoje suparnike u Francusko, strogo vladao i vodio agresivnu ali vrlo promi ljenu vanjsku politiku. Zna enje i politi ka uloga kardinala Richelieua najbolje se mo e usporediti sa kancelarom Bismarckom dva stolje a kasnije. Posebne teme koje e se obraditi: hugenoti, apsolutizam, francuske granice, sukobi sa Habsburgovcima.
Obvezatno poha anje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje u raspravama, polaganje pismenog ispita. Pismeni ispit 20% sudjelovanje u radnoj grupi, 80% pismeni ispit Obavezna: Silabus sastavljen od radova iz sljede ih monografija: Maurice Ashley, The golden century. Europe 1598-1715 (London, 2002.), Carl J. Burckhardt, Richelieu. Uspon do mo i (Zagreb, 1945.), Euan Cameron, Early modern Europe: an Oxford history (Oxford, 1999.), Roger Lockyer, Habsburg and Bourbon Europe 1470-1720 (New York, 1993.), J. M. Roberts, Povijest Europe (Zagreb, 2002.), Geoffrey Symcox, War, diplomacy, and imperialism, 1618-1763 (London, 1974.), Dragoljub ivojinovi , Uspon Evrope (Novi Sad, 1985.)
ne
Literatura
37

oznaka:
Kolonizacija Vlaha Turskog Carstva na teritorij Hrvatskog Kraljevstva Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Studenti u e analizirati pravne spomenike Turskog carstva (kanune) i pravne spomenike austrijskih dvorskih kancelarija (Vla kih statuta). Posebna pozornost bit e posve ena razini istra enosti zadanih tema i izvornog gradiva. U radnoj grupi vode se rasprave o povijesnim temama kako bi se studenti to bolje pripremili za istra iva ke specijalizacije na diplomskom studiju. Studenti teme svoj rad na zadanoj literaturi a rezultate rada iskazuje pismeno i usmeno. Pregled planiranih tema: 1. Turska kolonizacija balkanskih Vlaha na osvojena podru ja tijekom 15. i 16. stolje a; 2. Austrijska kolonizacija turskih Vlaha na teritorij Vojne krajine; 3. Vla ka prava status u Osmanskom carstvu prema tamo njim pravnim spomenicima (kanunima); 4. Status Vlaha u Slavonskoj krajini Statuta Valachorum austrijskih kraljeva
Sadr aj kolegija
Rad na obaveznoj i preporu enoj literaturi
ne
Obavezna: Snje ana Buzov, Vla ko pitanje i osmanlijski izvori, Povijesni prilozi, 11, Zagreb, 1992.; Nenad Moa anin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001; H. abanovi , Bosanski pa aluk. Postanak i upravna podjela, Sarajevo, 1982.; Zrinka Bla evi , Statuta Valachorum. Izvornik i prijevod na hrvatski jezik, Zagreb, 1999.; Mirko Valenti , Stara Slavonska krajina i Kri eva ka pukovnija, u: Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stolje a, Kri eva ka pukovnija, sv. VII. , Zagreb, 2003., Hrvatski institut za povijest; Zef Mirdita, Vlasi u historiografiji, Zagreb, 2004. Literatura Preporu ena:
38

oznaka:
Napoleonski ratovi i pomorske republike na Jadranu Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja seminari
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Prvi je cilj prikazivanje Napoleonovog uspona i ratnih prvih uspjeha u Italiji, te njihov odraz na jadranskom politi kom zemljovidu, prvenstveno na ukidanje Mleta ke Republike i Dubrova ke Republike. Drugi cilj je sagledavanje istoga problema s mikro-razine: odnos puka Istre, Dalmacije i Dubrovnika prema ukidanju navedenih dr avnih entiteta, prihva anje inovacija na podru ju uprave, prava, dru tvenog ure enja itd. Kolegij se sastoji od dva bloka. Prvi se odnosi na uspon i ratne uspjehe Napoleona u Italiji i diljem Europe, te na prekrajanje njezinih politi kih zemljovida, s posebnim osvrtom na jadranski prostor, odnosno na podru je Mleta ke Republike i Dubrova ke Republike. Drugi dio kolegija odnosio bi se na hrvatske prostore: odjeci pada Mleta ke Republike u Mleta koj Istri i u Mleta koj Dalmaciji; ukidanje Dubrova ke Republike; odjeci reformi na podru ju uprave, prava i dru tvenoga ure enja kod pojedinih dru tvenih skupina.
Sadr aj kolegija
Poha anje predavanja, sudjelovanje u grupnom radu i polaganje usmenog ispita.
Usmeni ispit.
ne
Ocjena se utvr uje usmenim ispitivanjem (80%), a na nju utje e aktivnost u radnoj grupi (20%). Obavezna: dostavit e se naknadno
Literatura
Preporu ena:
39

oznaka:
Odnos Crkve i dr ave kroz povijest, op enito i u Hrvatskoj Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
izborni
Cilj je kolegija upoznati studente sa odnosom izme u Crkve i dr ave od ranoga kr anstva do sada njosti Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Kolegij nudi pregled odnosa Crkve i dr ave kroz povijest. Obra uje zapravo povijesne procese sudbine i prilagodbe kr anstva kao institucije prema pojedinim civilizacijama, dru tvenim i politi kim sustavima. Obuhva a sljede e teme: rano kr antvo, progoni i slu bena religija; sukob kri a i ma a u srednjem vijeku, teorije i praksa odvajanja lai ke dr ave i Katoli ke crkve; diplomatska djelatnost Crkve prema raznim dr avama, me unarodni ugovori (konkordati), delegati, predstavni tva i sl.; Crkva prema dr avi i dru tvu u Hrvata kroz povijesna zbivanja od srednjeg vijeka do najnovijih doga aja, osobito u suvremenom razdoblju za vrijeme triju totalitarnih re ima; diktature, fa izma i komunizma.
Pismeni ispit 100% ispit
ne
Obavezna: August Franzen, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1970; Bo o Golu a, Povijest Crkve, Mostar 1998; Antun Dabinovi , Hrvatska dr avna i pravna povijest, Zagreb 1940, 1990; J. Buturac-A. Ivandija, Povijest Katoli ke crkve me u Hrvatima, Zagreb 1973; Mile Vidovi , Povijest Crkve u Hrvata, Split 1996; Mijo Korade, Povijesni osvrt na odnos Crkve i dr ave, Dr avnost, 1 (1997) 313-320; Kre imir, Ku i , Hrvati i kri ari, Zagreb 2003; Ivan, Mu i , Katoli ka crkva u kraljevini Jugoslaviji, Split 1978; Jure, Kri to, Katoli ka crkva i Nezavisna dr ava Hrvatska 1941-1945, I-II, Zagreb 1998. Literatura Preporu ena:
40

oznaka:
Povijest Dubrovnika i Dubrova ke republike Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj nastave je da se studenti raznolikih interesa i predznanja upoznaju i zainteresiraju za slojevitu ba tinu Dubrovnika kao vi estoljetnoga gospodarskog i kulturnog sredi ta na Sredozemlju. Posebna pozornost posveti e se institucionalnom i politi kom ustroju dubrova ke dr ave kao jedinstvene dr avnopravne tvorbe na hrvatskome prostoru. Kolegij obuhva a izabrana poglavlja iz politi ke, dru tvene i gospodarske povijesti Dubrovnik i Dubrova ke Republike u irokom vremenskom rasponu od ranoga srednjega vijeka do dvadesetoga stolje a. Kroz predavanja i radne skupine se, po prvi put u redovitoj sveu ili noj nastavi, zasebno obra uje dubrova ka sastavnica povijesti hrvatskih zemalja. Bogatu dubrova ku ba tinu mogu e je ra laniti na niz tematskih cjelina, a o razli itim aspekatima povijesti Dubrovnika svjedo i obilje arhivskih izvora i literature. Stoga kolegij podrazumijeva cjeloviti pristup i uvid u specifi ni kontinuum dubrova ke povijesti. Osnovne teme: Izvori i literatura o Dubrovniku, Dubrova ki arhiv, Novije interpretacije nastanka i razvoja Dubrovnika, Stanovni tvo, Teritorijalno irenje i dr avnopravne epohe, Urbanisti ki razvoj i kulturnopovijesni spomenici, Dubrova ko plemstvo, Oblikovanje stale ke strukture, Politi ki ustroj i institucije vlasti, Dinamika dru tvenih promjena, Crkva i dr ava Gospodarski razvoj
Sadr aj kolegija
Redovito poha anje predavanja i po jedno usmeno izlaganje u radnim grupama.
Usmeni ispit 100% usmeni ispit
ne
Obavezna: Foreti , Vinko. Povijest Dubrovnika do 1808. Knjiga I i II. Zagreb: NZMH, 1980; Ko ak, Vladimir. Posljednje razdoblje Dubrova ke Republike. Forum 15/10-11 (1976): 659-691; Lu i , Josip. Dru tveni odnosi u Dubrova koj Republici od 16. do 19. stolje a. u: Dru tveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do 19. st., Zagreb: SNL, 1980: 143-174; Povijest Dubrovnika. Dubrovnik: Historijski institut JAZU u Dubrovniku, 1973;Miti , Ilija. Dubrova ka dr ava u me unarodnoj zajednici. Zagreb: JAZU i NZMH, 1988; Stulli, Bernard. Povijest Dubrova ke Republike. Dubrovnik-Zagreb: Arhiv Hrvatske - asopis Dubrovnik, 1989. Literatura Preporu ena: Krizman, Bogdan. Diplomati i konzuli u starom Dubrovniku. Zagreb: Poduze e za izdavanje, prodaju i distribuciju knjiga, 1957; Tadi , Jorjo. Promet putnika u starom Dubrovniku. Dubrovnik: Turisti ki savez, 1939; Vojnovi , Kosto. Crkva i dr ava u Dubrova koj Republici. Rad JAZU 119 (1894); O dr avnom ustrojstvu Republike dubrova ke. Rad JAZU 103 (1891); Vekari , Nenad. Broj stanovnika Dubrova ke Republike u 15, 16. i 17. stolje u. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 29 (1991); osi , Stjepan i Vekari N., Dubrova ka vlastela izme u roda i dr ave. Zagreb-Dubrovnik: HAZU, 2005.
41

oznaka:
Stogodi nji hrvatsko turski rat (1493.-1593.) Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Radi produbljenja ste enih spoznaja na predavanjima i radom na literaturi studenti na radnim grupama u e, na ponu enim temama, analizirati razinu istra enosti zadanih tema i vo enje rasprava o povijesnim temama kako bi se to bolje pripremili za istra iva ke specijalizacije na diplomskom studiju. Student u radnoj grupi temelji svoj rad na zadanoj literaturi a rezultate svoga rada iskazuje pismeno i usmeno. 1. Osvajanje Bosne i Hercegovine, ustroj prvih sand aka na vratima Hrvatskog Kraljevstva 2. Bitka na Krbavskom polju i njene posljedice 3. Turska osvajanja u ju noj Hrvatskoj (Makarsko primorje, Knin, Skradin i Obrovac) 4. Tursko osvajanje Srijema i isto ne Slavonije. Gubitak Po ege na sjeveru i Klisa na jugu 5. Tra enje vojne pomo i u zemljama Unutra nje Austrije i izbor nove dinastije, Cetinski saborr 6. Gubitak sredi njih dijelova Hrvatske: a) Slavonija (od Po ege do Virovitice i azme) b) Bitka za kanjon Une (gubitak Kostajnice1556. i Biha a 1592.) 7. Bitka za Sisak (1593.) i zavr etak Stogodi njeg rata
Sadr aj kolegija
rad na obaveznoj i preporu enoj literaturi
da
Obavezna: Povijest hrvatskog naroda od 16. stolje a do 1918., sv. II, kolska knjiga, 2005.; Ive Ma uran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.; Milan Kruhek, Kraji ke utvrde Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stolje u, Zagreb, 1995. Halil Inalcik, Osmansko Carstvo, 1300.-1600., Zagreb, 2002., Srednja Europa.
Literatura
Preporu ena:
42

oznaka:
Hrvatska historiografija u 19. i 20. stolje u Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovnim historiografskim tendencijama tijekom 19. i 20. stolje a, sagledati korelacije izme u historiografskih smjerova i istra ivanja s politi kim okolnostima, te ukazati na razvoj historiografije kao posljedice stvaranja nacionalne politi ke svijesti. Tako er, studente valja upoznati i sa zna ajnim historiografskim prijepornim pitanjima i raspravama iz moderne hrvatske povijesti. Kolegij e biti strukturiran kroz pet osnovnih tematskih cijelina: 1) hrvatska historiografija u razdoblju nacionalne integracije (19. i po etak 20. stolje a), 2) historiografija u vrijeme monarhisti ke jugoslavije, 3) historiografija u vrijeme NDH, 4) poslijeratna hrvatska historiografija, 5) hrvatska historiografija krajem 20. stolje a. itanjem odabrane literature, te njezinom interpretacijom s metodolo kih stajali ta, studenti e stvarati zaklju ke i stjecati saznanja o osnovnim historiografskim procesima i njihovim uzrocima.
Sadr aj kolegija
Poha anje predavanja, usmeni ispit
da
Literatura
Obavezna: S Antoljak, Hrvatska historiografija do 1918, (Zagreb, 1992) S. Antoljak, Hrvatska historiografija, (Zagreb, 2004) Lj. Boban, Kontraverze iz povijesti Jugoslavije, I.-III. (Zagreb, 1987.-90.) Srednjoro ni plan razvitka povijesnih znanosti u SR Hrvatskoj 1971-1975, (Zagreb, 1969) M. Brandt, ivot sa suvremenicima, (Zagreb, 1996) Yugoslavia and its historians, (Stanford, 2003) Ch. Jelavich, Ju noslavenski nacionalizmi: Jugoslavensko ujedinjenje i ud benici prije 1914, (Zagreb, 1992) Preporu ena:
43

oznaka:
Metodologija znanstvenoga rada Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be

obvezatni
1. stupanj-temeljni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Temeljni je cilj kolegija da studenti ovladaju teorijskim postavkama metodologije rada u humanisti kim znanstvenim disciplinama, te da ovladaju osnovnim odrednicama "zanata povjesni ara", uz sposobnost interdisciplinarnog, multidisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa problematici. O ekuje se da e studenti, rade i u skupinama, uo iti i savladati metodologiju uobli avanja stru noga/znanstvenoga teksta ( lanka, eseja,monografija, mikropovijesnih, makropovijesnih, analiti kih i sinteti nih radova). Obradit e se najva nije smjernice i metode znanstvenoistra iva koga rada, od heuristike do razrade teme i stvaranja zaklju ka, polaze i od arhivskog/objavljenog ili bibliote nog vrela, od povijesne injenice i narativne sastavnice do kvantitativnih metoda, od generi kog do strukturalnog pristupa, od "gustog opisa" do kompleksnih anrovskih analiza. Posebna pozornost posvetit e se onim dostignu ima europskih historiografskih kola koji su nai li na odjek i u Hrvatskoj. Sukladno broju studenata, formirat e se skupine koje e, nakon uvodnih predavanja, obra ivati neku od predlo enih tema (mikropovijesna ili makropovijesna sadr aja i izvora razli ite provenijencije). Nekoliko predavanja bit e posve ena "digitalnoj historiografiji", ulozi ra unala u tijeku prikupljanja podataka i gra e za obradu nekog pitanja, ali i prakti noj primjeni (rad u kabinetu).
Poha anje nastave je obvezno.
Osim izrade eseja (u grupi), studenti su, prije usmenog, du ni polo iti i pismeni ispit.
du ni polagati ispit je prenosiv na vi u godinu studija?
da
Zbroj ocjena pismenog uradka u grupi (30%), pismenog dijela ispita (30%) i onog usmenog (40%), predstavlja kona nu ocjenu. Obavezna: M. Gross, Suvremena historiografija: Korijeni, postignu a, traganja, Zagreb 2001. M. ugaj, Metodologija znanstvenoistra iva kog rada, Vara din 1997. E. H. Carr, to je povijest?, Zagreb 2004. P. Burke, O evid: Upotreba slike kao povijesnog dokaza, Zagreb 2003. M. Berto a, Izazovi povijesnog zanata: Lokalna povijest i sveop i modeli, Zagreb 2002. D. Roksandi (ur.), Uvod u komparativnu historiju, Zagreb 2004. F. Furet, Od povijesti-pri e do povijesti-problema, asopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb 1974., 237-349. Preporu ena: F. Braudel, Sredozemlje i sredozemni svijet u doba Filipa II., sv. 1-2, Zagreb 1997.-1998. R. W. Fogel-G.R. Elton, Kojim putem do pro losti? Dva pogleda na povijest, Zagreb 2002. C. Ginzburg, Sir i crvi: Kozmos jednog mlinara iz XVI stolje a, Zagreb 1989. M. de Certeau, Invencija svakodnevice, Zagreb 2002. O. Lutar, Majstori i muze, Zagreb 2002. N. Zemon Davis, Povratak Martina Guerrea, Zagreb 2001 (DVD The Return of Martin Guerre) J. Habraken, Vodi kroz Microsoft Word 2002, Zagreb 2003.; isti, Vodi kroz Microsoft Excel, Zagreb, 2002. Otium - asopis za povijest svakodnevice (I., 1993. dalje; i
Literatura
44

oznaka:
Informatika u povijesnoj znanosti Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje osnova MS Officea
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
i rada u Excelu
predavanja informati ki praktikum
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata s naprednim funkcijama u postoje im programima za ra unalnu obradu podataka i stvaranje baza (npr. MS Access i Kleio) Upoznavanje studenata o naprednim na inima kreiranja mailing lista, foruma i on-line baza za razmjenu elevantnih informacija u vlastitim povijesnim istra ivanjima Rad na ovom kolegiju bio bi zasnovan prije svega na prakti nom radu kombiniranom s predavanjima o konceptu Interneta i mogu nostima ra unalne obrade povijesno relevantnih podataka za razli ita povijesna istra ivanja. Time dobivamo zavr ene studente povijesti (no kolegij bi trebao biti otvoren i za studente drugih srodnih znanstvenih disciplina) koji e imati odre enu praksu u kori tenju gore navedenog, te e u budu em radu mo i br e i lak e doprinijeti razvoju znanosti te prezentiranju vlastitih rezultata ne samo unutar granica RH nego i u inozemstvu.
Sadr aj kolegija
poha anje nastave i izvo enje vje bi tijekom nastave
prakti ni ispit na ra unalu 80% zavr ni ispit, 20% cjelokupna aktivnost na nastavi Obavezna: Literatura u izradi: 1. Informatika u povijesnoj znanosti 2. Internet u povijesnim istra ivanjima
da
Literatura
Preporu ena: Bilo koji priru nik o kori tenju MS Office-a KLEIO MANUAL (http://www.hki.uni-koeln.de/kleio/old/index.htm)
45

oznaka:
Metodologija istra ivanja srednjovjekovnog grada Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Studente upoznati s metodologijom istra ivanja srednjovjekovnog grada: lietarurom i izvorima; Upoznati ih s kori tenjem neobjavljene gra e i zajedni ki kona ni rad. Ciljevi kolegija
Nakon po etnih uvodnih predavanja, na kolegiju se odabire nekoliko tema vezanih uz Srednjovjekovni grad, prvenstveno isto ne obale Jadrana: prikuplja se literatura i izvori: studenti se upu uju na postojanje neobjavljene gra e. Kona no, nekoliko tema sura uje i zajedno izla e projekt.
Sadr aj kolegija
sudjelovanje u jednoj od tema; sudjelovanje u zajedni kom radu na kraju istra ivanja.
usmeni ispit na temelju eseja/rada studenta (80%), aktivnosti na satu (20%)
ne
Obavezna: Prilog metodologiji istra ivanja srednjovjekovnog urbanizma: Primjer trogirske baze podataka, za: Zbornik radova me unarodnog znanstvenog skupa Istarski povijesni biennale: Statuimus et ordinamus, quod - Sustavi mo i i mali ljudi na jadranskom prostoru, Pore (2005);Statuti dalmatinskih gradova (ovisno o temi); Raukar, T., Srednjovjekovni grad na ju nom Jadranu: prostor i dru tvo, u: Spomenica Ljubi Bobanu, 1996, 43-50; Foreti , D., Kratak historijat i op i inventar Dr avnog arhiva u Zadru, u: Arhivist, sv. 1 (1955) (daljnja literatura ovisno o dogovorenoj temi sa studentima). Literatura Preporu ena: Benyovsky - D. Zeli , Dubrova ki fond op inskih najmova izme u 13. i 19. stolje a, Dubrovnik: HAZU, 2005; Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae, sv. 1-17., ured: Smi iklas T. - Kostren i M. - Laszowskii E., Zagreb, JAZU, 1904-1981.; Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Sclavoniae, sv. 1-17., ured: Smi iklas T. - Kostren i M. Laszowskii E., Zagreb, JAZU, 1904-1981.Listine o odno ajih izme u ju noga slavenstva i mleta ke republike, sv. I-X, ured. . Ljubi , MSHSM, Zagreb, 1868.-1891. (daljnja literatura ovisno o dogovorenoj temi sa studentima)
46

oznaka:
Poststrukturalisti ki pristup istra ivanju povijesti Uvjeti za upis kolegija: op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Cilj radne grupe je upoznavanje studenata sa poststrukturalisti kom teorijom i njezinom primjenom u istra ivanju povijesti. Studenti trebaju ovladati osnovnim pojmovnikom postmoderne teorije, te nau iti primjenjivati taj pojmovnik u obradi tema vezanih uz kulturnu i dru tvenu povijest. Kroz seminarski rad studenti se osposobljavaju za kriti ku analizu iz poststrukturalisti ke perspektive, a nakon izlaganja seminara kroz diskusiju se u e argumentiranoj stru noj raspravi. Upoznavanje studenata s postmodernim pojmovnikom (dekonstrukcija, poststrukturalizam, postkolonijalna teorija, postempirizam, diskurs, mo , disciplinsko dru tvo, lingvisti ki obrat, identitet, razlika, Drugi, granica, pozicionalnost subjekta) i za teoriju povijesti najzna ajnijim postmodernim filozofima i teoreti arima (F. R. Ankersmit, Jacques Derrida, Michel Foucault, Dominic LaCapra, Hayden White). Primjenu poststrukturalisti ke teorije studentima bih objasnio na primjeru Foucaultovih knjiga (Nadzor i kazna i Znanje i mo ). Svaki student izabrati e jedan od ponu enih tekstova te ga izlo iti u obliku seminara, a nakon svakog izlaganja studente bih poticao na raspravu.
Obavezno poha anje nastave, sudjelovanje u raspravama Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: Michel Foucault, Nadzor i kazna (Zagreb, 1994) Michel Foucault, Znanje i mo (Zagreb, 1994) Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignu a traganja (Zagreb, 1996) Vladimir Biti, Pojmovnik suvremene knji evne i kulturne teorije (Zagreb, 2000) Hayden White, "Historijska pripovjednost i problem istine u historijskom prikazivanju", asopis za suvremenu povijest 2 (2004) Nada Kisi Kolanovi , "Historiografija i postmoderna teorija pripovjedanja: Hayden White i Dominic La Capra", asopis za suvremenu povijest 1 (2003) Preporu ena: Vladimir Biti, Strano tijelo Pri/povijesti. Eti ko-politi ka granica identiteta (Zagreb, 2000) Lynn Hunt, Nova kulturna historija (Zagreb, 2001) Stuart Sim, Derrida i kraj povijesti (Zagreb, 2001) Zdenka Janekovi Romer, "Povijesna spoznaja i metodologija povijesti u postmoderni", Radovizavoda za hrvatsku povijest 32-33 (1999/2000) Robert Eaglestone, Postmodernizam i poricanje holokausta (Zagreb, 2001) Joan Wallach Scott, Rod i politika povijesti (Zagreb, 2003) Judith Butler, Nevolje s rodom. Feminizam i subverzija identiteta (Zagreb, 2000) Shelley Walia, Edward Said i pisanje historije (Zagreb,
ne
Literatura
47

oznaka:
Latinski jezik
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Uvjeti za upis kolegija: op i Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+3)
predavanja vje be
Status kolegija:
obvezatni
ECTS bodovi: 3 Broj sati aktivne nastave: 60
Stjecanje temeljnih znanja fonetike i morfologije latinskog jezika, to je nu no za rad na izvorima nacionalne i op e europske povijesti. Ciljevi kolegija
Nakon upoznavanja s fundamentalnim pitanjima fonetike latinskog jezika, prelazi se na deklinacije imena (imenica, pridjeva, zamjenica i broja) i tvorbu vremena glagola (u na inima i likovima) i na kraju se obra uje sintaksa glagolskih imena.
Sadr aj kolegija
Aktivno sudjelovanje na vje bama i ovladavanje obvezatnom literaturom. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: Pavao Knezovi , Li la disco 1, Zagreb, 2004 (sva izdanja), 93-154 i 173-211
da
Literatura
Preporu ena: Vojtech Zamarovsky, Junaci anti kih mitova - leksikon gr ke i rimske mitologije, Zagreb 1973. (po izboru)
48

oznaka:
Uvod u pomo ne povijesne znanosti Broj sati aktivne nastave (ukupno): 30 ECTS bodovi: 3
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
predavanja vje be
Status kolegija:
obvezatni
Cilj kolegija je upoznavanje studenata sa temeljnim zna ajkama kulturno-civilizacijskog ozra ja latinskog pisma s posebnim osvrtom na hrvatski etni ki i kulturni prostor. Ciljevi kolegija
Uz potrebno temeljno teorijsko znanje (pojam, cilj i metoda latinske paleografije; definicija i zada a diplomatike; povijesni pregled razvoja latinske paleografije i diplomatike), studenti e se tijekom godine upoznati s kodeksima nastalim na hrvatskom prostoru, dakle s posebnim osvrtom na razvoj pisane rije i od hrvatskog ranosrednjovjekovlja do pojave tiska: beneventana, karolin ka, goti ka i humanisti ka minuskula. Elementi datiranja. Iluminiranje kodeksa itd. Sadr aj kolegija
Prisustvovanje predavanjima. Vje banje itanja srednjovjekovnih kodeksa i kriti ki ispit dokumenata
Pismeni i usmeni ispit 100% ispit
da
Obavezna: Silabus sa osnovnim izborom radova iz: G. Battelli: Lezioni di paleografia, Citt del Vaticano 1949.; V. Novak: Latinska paleografija, Beograd 1952.; J. Stipi i : Pomo ne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1985.; F. anjek: Latinska paleografija i diplomatika, Zagreb 2004. (ukupno izme u 180 i 250 str.).
Literatura
Preporu ena: LHistoire et ses mthodes, Encyclopdie de la Pliade, Paris (Gallimard) 1961. (sve pomo ne povijesne znanosti) ; Jacques Stiennon: Palographie du Moyen ge, Paris (Armand Colin) 1973 ; Olivier Guyotjeannin Jacques Pycke Benot-Michel Tock: Diplomatique mdivale, Brepols 1993 ; Adriano Cappelli: Dizionario di abbreviature latine ed italiane, Milano (Ulrico Hoepli) 2004 ; Adriano Cappelli: Cronologia, cronografia e calendario perpetuo, Milano (Hoepli) 2002.
49

oznaka:
Hrvatski srednjovjekovni latinski Uvjeti za upis kolegija: Polo en latinski jezik Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Kroz itanje, prevo enje i analizu izabranih najva nijih dokumenata stje e se vje tina razumijevanja i kori tenja srednjovjekovnih povijesnih vrela. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Hrvatski srednjovjekovni latinski jezik podrazumijeva teoretsko upoznavanje i prakti no svladavanje latinskoga jezika kojim su pisani srednjovjekovni izvori za hrvatsku povijest od XII. do XV. stolje a. Hrvatski srednjovjekovni latinitet odlikuje se osobitostima i ima odre ena nacionalna obilje ja kao i kod drugih naroda. Jezik je to diplomati ke gra e, epigrafi kih spomenika, narativnih historiografskih i pravnih (statuta) djela. Osnovne teme: diplomati ka gra a: vladarske isprave, notarijat, loca credibilia; narativni srednjovjekovni izvori: Historia Salonitana; statuti.
Poha anje nastave i aktivno sudjelovanje
pismeni i usmeni ispit 50% pismeni ispit, 50% usmeni ispit
da
Obavezna: TEKAV I , Pavao, Uvod u vulgarni latinitet (s izborom tekstova), Ud benici Sveu ili ta u Zagrebu, Zagreb 1970. Supetarski kartular - Chartulare sancti Petri (Jura sancti Petri de Gomai). Uredio i popratio uvodnim arheolo kim, historijsko-topografskim, paleografskim, diplomati kim i hronolo kim studijama Viktor NOVAK. Lingvisti ka analiza Petar SKOK, (Djela Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, knj. 43), Zagreb 1952., str. 246-251. PERI , Olga, Jezi ni slojevi Trpimirove darovnice, iva antika, god. XXXIV, sv. 1-2, Skopje 1984. Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae Preporu ena:
Literatura
50

oznaka:
Paleografija, diplomatika i ostale pomo ne povijesne znanosti Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je specialisti ka nadogradnja znanja i vje tina ste enih tijekom prediplomskog studija. Kolegij je obvezatan za studente koji e diplomirati s tematikom iz srednjovjekovne povijesti.
Nakon ste enog teorijskog znanja na preddiplomskom studiju, studenti e produbiti svoje znanje o hrvatskim srednjovjekovnim kodeksima najrazli itijeg spektra kao neophodnom elementu njihova kasnijeg povijesno-istra iva kog rada.
Sadr aj kolegija
Prisustvovanje predavanjima. Prakti ni rad na rukopisnoj ba tini i arhivskoj gra i hrvatskog srednjovjekovlja.
da
Obavezna: Silabus sa dodatnim izborom radova iz: G. Battelli: Lezioni di paleografia, Citt del Vaticano 1949.; V. Novak: Latinska paleografija, Beograd 1952.; J. Stipi i : Pomo ne povijesne znanosti u teoriji i praksi, Zagreb 1985.; F. anjek: Latinska paleografija i diplomatika, Zagreb 2004. (ukupno izme u 180 i 250 str.).
Literatura
Preporu ena: LHistoire et ses mthodes, Encyclopdie de la Pliade, Paris (Gallimard) 1961. (sve pomo ne povijesne znanosti) ; Jacques Stiennon: Palographie du Moyen ge, Paris (Armand Colin) 1973 ; Olivier Guyotjeannin Jacques Pycke Benot-Michel Tock: Diplomatique mdivale, Brepols 1993 ; Adriano Cappelli: Dizionario di abbreviature latine ed italiane, Milano (Ulrico Hoepli) 2004 ; Adriano Cappelli: Cronologia, cronografia e calendario perpetuo, Milano (Hoepli) 2002.
51

oznaka:
Njema ka paleografija
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj je radne grupe "Njema ka paleografija" pripremiti studente za istra ivanje novovjekovne arhivske gra e pisane na njema kom jeziku i pismu (njema ka gotica). Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Budu i da je velika ve ina novovjekovnih slu benih dokumenata centralnih institucija Habsbur ke Monarhije pisana njema kom goticom, poznavanje tog pisma nu no je za znanstveno istra ivanje austrijske povijesti te povijesti veza hrvatskih zemalja s centralnim institucijama Monarhije. Radne grupe zami ljene su kao grupni i samostalan rad studenata na analizi njema kih dokumenata 17.-19. stolje a. Putem obrade dokumenata studenti e biti upoznati ne samo s osnovama novovjekovne njema ke paleografije, nego i s novovjekovnom terminologijom u njema kim spisima, postoje im priru nicima te pravilima za objavljivanje takve gra e. U okviru radne grupe studenti e dobiti i informacije o fondovima arhiva u Hrvatskoj, Austriji i Ma arskoj va nim za istra ivanje povijesti 17. i 18. stolje a, zatim korisne informacije o na inu pretra ivanja gra e u op irnijim fondovima te o pretra ivanju arhivskih kataloga na Internetu.
Poha anje nastave, sudjelovanje u vje bama.
Pismeni ispit 100% pismeni ispit. Obavezna: Literatura e biti utvr ena naknadno sa studentima.
da
Literatura
Preporu ena: .
52

oznaka:
Kvantitativne metode u historiografiji Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Temeljni cilj kolegija je ovladavanje osnovnim kvantitativnim metodama u historiografiji te razvijanje sposobnosti interdisciplinarnog pristupa problematici. Ste eno znanje studenti e prezentirati izradom stru noga/znanstvenoga rada.
Obradit e se osnovne kvantitativne metode (aritmeti ka sredina, medijan, dominantna vrijednost, standardna devijacija, korelacija, regresija, devijacija, indeks itd.). Podu it u studenta osnovama EXCEL-a te grafi kom prikazivanju dobivenih rezultata (tablice i grafikoni)
Sadr aj kolegija
Poha anje nastave je obvezno (dopu tena su najvi e dva izostanka). Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pisani rad 100% pismeni. Obavezna: Boris Petz, Osnovne statisti ke metode za nematemati are, 4. izdanje, Jastrebarsko 2004. Charles H. Feinstein, Mark Thomas, Making History Count; A Primer in Quantitative Methods for Historians, Cambridge University Press 2002. Silabus sa zada ama.
da
Literatura
Preporu ena: Vladimir Kolesari i Boris Petz, Statisti ki rije nik: tuma statisti kih pojmova, 2. izdanje, Jastrebarsko 2002. Quantitative Economic History, N. F. R. Crafts, N. H. Dimsdale i S. Engerman (ed.), Clarendon Press, Oxford 1991.
53
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU DIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ Studij povijesti Kolegij: Ustroj i djelovanje sredi njih institucija Hrvatske u socijalisti koj
oznaka:
Jugoslaviji - praktikum obrade arhivskog gradiva Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Prikazati organizaciju dr avne vlasti u Hrvatskoj prije 1990., prou avanje upravnih tijela na svim hijerarhijskim razinama dr avnih organizacija. Ciljevi kolegija
Upoznati studente s ustrojem i djelovanjem sredi njih institucija Hrvatske u socijalisti koj Jugoslaviji (Vlada NRH, ministarstva, Izvr no vije e Sabora, komisije ). Me uodnos zakonodavnog tijela (sabora) i sredi njih upravnih tijela na saveznoj i republi koj razini. Praktikum iz obrade arhivskog gradiva: uvid u arhivske fondove. Sadr aj kolegija
Obavezno poha anje predavanja, sudjelovanje u vje bama. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit. Obavezna: Milan Ramljak: Razvitak uprave u Hrvatskoj u razdoblju od 1945. do 1963. godine,40 (1990),Zbornik pravnog fakulteta, Zagreb. Ivo Peri , Hrvatski dr avni sabor 1848.-2000., III svezak, Zagreb, 2000. Nada Kisi -Kolanovi , Pravno utemeljenje dr avnocentralisti kog sistema u Hrvatskoj 1945.1952. godine, asopis za suvremenu povijest 24 (1), Zagreb 1992. Hrvoje Matkovi , Povijest Jugoslavije (1819-1990), Zagreb, 1998. Hotimir Sirotkovi i Lujo Margeti : Povijest dr ava i prava naroda SFR Jugoslavije, Zagreb, 1988. Arhivski fondovi i zbirke u arhivima Hrvatske, Zagreb,1984. Preporu ena:
ne
Literatura
54

oznaka:
Povijest u 19. stolje u
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Cilj kolegija je upoznati politi ke, gospodarske i dru tvene promjene koje zahva aju svijet tijekom 19. stolje a i stvaraju pretpostavke na eg modernog vremena. Ciljevi kolegija
Predavanja su organizirana tematski i prate pojavu i irenje modernih politi kih na ela (ustavnog ure enja, demokracije, emancipacije pojedinca), ra anje ideje nacije i nacionalnih dr ava, gospodarske promjene (industrijalizacija i stvaranje gospodarskog i statusnog jaza izme u zemalja jezgre i periferije) te socijalne mjere (od liberalizma do ideja socijalne dr ave). Sadr aj kolegija
Pola enje predavanja, ispit Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit 50% pismeni ispit, 50% usmeni ispit Obavezna: E. Hobsbawm, Doba revolucije, Zagreb, 1987; Isti, Doba kapitala, Zagreb 1989.; J. Matuz, Osmansko carstvo, Zagreb 1992., str. 138-159.; F. Furet, O Francuskoj revoluciji, Srijemski Karlovci 1990.; J. Carpentier, F. Lebrun, Povijest Francuske, Zagreb, 1999., 179-251; J. Mercier, Povijest Vatikana, Zagreb 2001., 258-272; U. Dirlmeier i dr., Povijest Njema ke, Zagreb 1999., 157-195; Ch. Sellers, Povijest SAD, Zagreb 1996., 52-280; J. Black, Povijest britanskih otoka, Zagreb 2004., 201-280; W. Keller, Povijest idova, Zagreb 1997, 402-478. Literatura Preporu ena: J. M. Merriman, A History of Modern Europe, sv. 2., New York, London, 1996.; A. Briggs, Socijalna povijest Engleske, Zagreb 2003., 187-250; M. Mazower, Balkan. Kratka povijest, Zagreb 2003., 93-121.
da
55

oznaka:
Hrvatski narod u 19. stolje u

obvezatni
predavanja
3. stupanj-napredni
Znanje o povijesti hrvatskog naroda u 19. stolje u; kriti ka analiza povijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Razvoj hrvatskog naroda u demografskom i administrativno-politi kom smislu s naglaskom na procesu modernizacije i masovnih istupa u borbi za jezi nu, gospodarsku, kulturnu, nacionalnu, politi ku i socijalnu samosvojnost. Teme koje e se obraditi: hrvatski narodni preporod (ilirski pokret), politi ka i dru tvena zbivanja 1848./49., novi apsolutizam (Bachovi husari), listopadska diploma, Hrvatsko-ugarska nagodba, razvoja enje i ponovno sjedinjenje Vojne krajine, hrvatsko kulturno ozra je u drugoj polovici 19. stolje a.
Poha anje predavanja, itanje literature, izrada eseja, zavr ni ispit. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. 100% usmeni ispit Obavezna: Ivan Peri , Hrvatski sabori, I svezak: 1848.-1867, Zagreb 2000, str. 83-382; J. idak, M. Gross, I. Karaman, D. epi , Povijest hrvatskog naroda g. 1860-1814, Zagreb 1968, str.38-302; M. Gross, Agneza Szabo, Prema hrvatskom gra anskom dru tvu. Dru tveni razvoj u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji ezdesetih i sedamdesetih godina 19 st., Zagreb 1992.; Nik a Stan i , Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stolje u, Zagreb 2002, tre i dio, str. 140-200.; Mirko Valenti , "Temeljne zna ajke povijesti Vojne krajine", Povijesni prilozi, 10, Zagreb 1991. Literatura Preporu ena: Z. Bobetko, Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj: 1918.-1941. (Zagreb, 2000.), M. Kolar, Hrvatski radi a (Zagreb, 2004.), Isti, "Gospodarstvo kao sredstvo politi ke prisile", asopis za suvremenu povijest, 25. (Zagreb, 1993.), M. Mirkovi , Ekonomska historija Jugoslavije(Zagreb, 1968.), Stipeti , Povijest hrvatske ekonomske misli (1298.-1847.), Zagreb, 2001., I. Tkalac, Hrvatsko gospodarstvo polovicom XIX. stolje a (Zagreb, 2004.), I. Vran i , Prilozi za povijest ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15-20. stolje a (Zagreb, 1984.).
da
56

oznaka:
Sumrak carstva: pad Habsburgovaca Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti, poznavanje
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
njema kog jezika

vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Znanje o Habsbur koj Monarhiji na prijelazu iz 19. u 20. stolje e; kriti ka analiza povijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Sadr aj kolegija
Srednja Europa s Be om u sredi tu na prijelazu iz 19. u 20. stolje e prostor je koji diktira svjetske trendove u umjetnosti, psihologiji, filozofiji itd. Istovremeno to je prostor na kojem je dr avna tvorevina Austro-Ugarska i vladarska dinastija Habsburgovaca u rasulu i pred propa u. Stoga e se na ovom izbornom kolegiju analizirati specifi no stanje duha kojeg obilje ava maksimalna kreativnost te ista takva dekonstruktivnost. Stoga e se analizirati i komparirati pojave pojedinaca kao to su Freud, Klimt, dr. Karl Lueger i sl. te pojava secesije i arhitektonskog simbolizma ime Be postaje uzor ostatku Srednje Europe. Nasuprot tome analizirat e se destruktivna politika Habsburgovaca i po etak Prvog svjetskog rata kao plod te politike. Tako er analizirat e se este pojave ocoubojstva, samoubojstava kao i mentalne retardacije. Komparirat e se dvije suprotne tendencije u dru tvu ne bi li se do lo do jasnih zaklju aka koji mogu sugerirati i dana nju situaciju na tom prostoru.
ne
Obavezna: Definitivan popis literature utvrdit e se u skladu s interesima polaznika, a iznosit e izm. 900 i 1150 str.
Literatura
Preporu ena:
57
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU DIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ Studij povijesti Kolegij: Prosvjetiteljstvo u tekstovima hrvatskih autora i svakodnevici 18.
oznaka:
stolje a Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Znanje o hrvatskim prosvjetiteljima i utjecaju prosvjetiteljskih ideja na svakodnevicu; kriti ka analiza povijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje
Namjera kolegija jest da bude kulturolo ki, tj. na kolegiju e biti analizirani tekstovi hrvatskih prosvjetiteljskih autora M. A. Relkovi a, Josipa Relkovi a, Kr eli a, Slaveti ke, Bajamontija, Blagojevi a, Do ena itd. Uz analizu navedenih tekstova prou avat e se odraz prosvjetiteljskih ideja na svakodnevni ivot, ali, na primjeru M. A. Relkovi a, i " ivljenje" prosvjetiteljskih ideja od strane samih prosvjetitelja. Sadr aj kolegija
Prisustvovanje predavanjima. U enje literature Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit Obavezna: Definitivan popis literature utvrdit e se u skladu s interesima polaznika, a iznosit e izm. 900 i 1150 str.
ne
Literatura
Preporu ena:
58

oznaka:
Na razme u istoka i zapada - problem granice u 18. i 19. stolje u Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Analiza institucija Slavonske vojne krajine na razme u istoka i zapada; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Po svr etku tzv. Velikog Be kog rata, odnosno po etkom 18. stolje a na uskom pojasu uz rijeku Savu uspostavljena je Slavonska vojna krajina kao dio Habsbur kog obrambenog sustava. itavo 18. stolje e je pro lo u poku ajima ure enja, reformama i ratovima. Tek je 19. stolje e moglo pokazati pravu bit institucije Vojne krajine. Stoga e se analizirati institucija Slavonske vojne krajine u 19. stolje u. Naglasak e biti stavljen na procese modernizacije, urbanizacije i razvoja nacionalne svijesti, ali, tako er, obradit e se elementi svakodnevnog ivota slavonskog seljaka (brak, stanovanje, prehrana, vjera, krijum arenje i druge veze s Bosanskom Posavinom i Osmanskim Carstvom i sl.). Urbanitet e se obraditi na primjerima gradova Osijeka, Broda na Savi, Vinkovaca i Zemuna. Drugim rije ima na primjeru Slavonske vojne krajine poku ati e se primjeniti poststrukturalisti ko razumijevanje granice ne samo kao me a izme u teritorijalnih ili dr avnih entiteta ve me u svim dru tvenim pojavnostima Prisustvovanje predavanjima. U enje literature
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit Obavezna: Definitivan popis literature utvrdit e se u skladu s interesima polaznika, a iznosit e izm. 450 i 550 str.
ne
Literatura
Preporu ena:
59

oznaka:
Hrvatska politi ka misao 19. i 20. st. Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Stjecanje znanja o politi kim kretanjima u hrvatskome dru tvu unutar multinacionalnog sustava pod habsbur kom dinastijom i okru enju (ostale zemlje Habsbur ke Monarhije, Otomansko Carstvo, Italija, Srbija i Crna Gora). Upoznavanje s temeljnim politi kim pojmovima i politi ko-strana kim ogranizacijama u banskoj Hrvatskoj, Dalmaciji, Istri, Bosni i Hercegovini, ju noj Ugarskoj i prekomorskim zemljama. Uspore ivanje s politi kim kretanjima u ostalim europskim zemljama Kriti ki pristup izvornim tekstovima. Kolegij se bavi povije u hrvatske politi ke misli unutar Habsbur ke Monarhije od 1790. do 1918. godine. Studenti se upoznavaju s prijelomnim zbivanjima: utjecajem ideja prosvjetiteljstva, Napoleonove vladavine i reformnim zahvatima be koga dvora, polo ajem hrvatske politi ke zajednice u razdoblju restauracije, pojavom velikih ideolo kih pokreta konzervativizmom, liberalizmom i nacionalizmom, teorijom ustavnosti i municipalnih prava, Hrvatskim narodnim preporodom, pokretanjem prvih politi kih skupina/stranaka, revolucijom 1848-/1849., parlamentarnim raspravama i izvanparlamentarnim pokretima, utjecajem modernizma na politi ke promjene, uspostavom hrvatsko-ugarskog nagodbenog sustava, politi kim i nacionalnim sukobima unutar hrvatskih zemalja, odnosom Hrvata prema drugim narodima i djelovanjem hrvatske politike za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Ispunjavanje seminarskih obaveza Predaja pismenog rada na kraju semestra Sudjelovanje u analizi izvornih dokumenata Pismeni i usmeni ispit
da
Obavezna: Jaroslav idak, Studije iz hrvatske povijesti XIX. st., Zagreb 1979., str. 3-84 (=81) Tomislav Markus, Hrvatski politi ki pokret 1848., Zagreb 2000., str. 29-292 (=261) Mirjana Gross-Agneza Szabo, Prema hrvatskome gra anskom dru tvu, Zagreb 1992., str. 129-150, 191-232 i 257-284 (=99) Grupa autora: Povijest hrvatskog naroda g. 1860-1914., Zagreb 1968., prema dogovoru, str. 300 Stjepan Matkovi , Ban Khuen Hdervry - zna enje i utjecaji, Povijest u nastavi, br. 1, god. I, Zagreb 2003., str. 37-47 (=10) Literatura Preporu ena: Hrvatski preporod. Temeljni programatski tekstovi, sv. 1, Zagreb 1994., str. 97-141 (=44) Ivo Peri , Hrvatski dr avni sabor 1848.-1918., knj. 1 i 2, Zagreb 2000., str. 225-333 i 233409 (=384)
60

oznaka:
Dome, slatki dome. Obiteljski ivot u 19. stolje u Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilja radne grupe je dopuniti sadr aj kolegija, u kojem je te i te ipak na politi koj i gospodarskoj povijesti, sa dosezima jedne grane dru tvene povijesti - a to je povijest obitelji (privatnog ivota).
U sredi tu rada je gra anska obitelj, budu i da je 19. stolje e njezino zlatno doba (naziva se i stolje em gra anstva). Pratit e se kako gra anstvo preuzima vode u gospodarsku i dru tvenu ulogu, kako se u tom procesu oblikuje ono to poznajemo kao model klasi ne gra anske obitelji, te na koji na in i uz koje prilagodbe je gra anski nazor o privatnom ivotu nametnut i drugim dru tvenim slojevima. Sadr aj kolegija
Redovno pola enje radne grupe; za svaki sat unaprijed prirediti predvi ene tekstove; na satu sudjelovati u raspravi.
Pismeni ispit 100% pismeni ispit
ne
Obavezna: Michelle Perrot (ur.), A History of Private Life IV. From the Fires of Revolution to the Great War, London 1990.
Literatura
Preporu ena:
61

oznaka:
Giuseppe Mazzini: osnutak talijanske dr ave i definiranje njezine isto ne granice Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja seminari
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Prvi je cilj upoznavanje studenata s procesom formiranja samostalnih nacionalnih dr ava na podru ju Europe nakon revolucije 1848./1849., a napose prikazati zbivanja na podru ju Apeninskog poluotoka i anga man Giuseppea Mazzinija. Drugi je cilj sagledavanje i vrednovanje Mazzinijevih vizija o ujedinjenju Italije i o tijeku njezine isto ne granice, te bu enja talijanskoga iredentizma na podru ju Habsbur ke Monarhije, a na u trb hrvatskog i slovenskog etni kog teritorija. Kolegij se sastoji od dva bloka. Prvi se odnosi na pojavu i razvitak nacionalno-integracijskih ideja i djelovanja na europskome prostoru (a napose na primjeru talijanskog dr avnog ujedinjenja) i aktivnu ulogu inteligencije (napose Giuseppea Mazzinija). Osim kronologije doga aja (od irenja ideja i djelovanja tajnih oranizacija do ratova za ujedinjenje), osvrnut emo se i na razvoj parlamentarizma, na odnose s papom i na odnos katolika prema talijanskoj dr avi. Drugi dio kolegija odnosio bi se na odnos prema hrvatskom etni kom prostoru.: stav o Istri, Dalmaciji, otocima i re imu na Jadranu. Osim Mazzinijevih i stavova drugih vo a talijanskog dr avnointegracijskog procesa, prikazao bih razvoj iredentisti kog pokreta u Habsbur koj Monarhiji, stavove najistaknutijih promicatelja toga pokreta i njihove odnose s klju nim osobama iz talijanskog vojnog, politi kog, kulturnog i intelektualnog sustava. Poha anje predavanja (ve i broj izostanaka, kompenzirat e se dodatnom literaturom), pisanje eseja i polaganje usmenog ispita.
ispit je prenosiv na vi u godinu Izrada pisanog rada (eseja) je fakultativna, a usmeni ispit je obvezatan. studija? ne Ocjena se utvr uje usmenim ispitivanjem (50%), a na nju utje e aktivnost na nastavi (20%) i kvaliteta pisanog rada (30%). Obavezna: dostavit e se naknadno
Literatura
Preporu ena:
62

oznaka:
Hrvatski banovi 19. stolje a u privatnosti Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Znanje o djelovanju i privatnom ivotu hrvatskih banova 19. stolje a; kriti ka analiza povijesnih rasprava; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Sadr aj kolegija
Svaki ban 19. stolje a bio je osobena li nost koja je pored javne imala i svoj privatni ivot, a svakako svoj posjed i obaveze da se to bolje plasira na gospodarskom, dru tvenom i politi kom planu, a osobito je zanimljiv kako su uskla ivali privatni ivot s javnim du nostima, kako su bili grupno i strana ki organizirani. Obradit e se Ignjat Gyulaj (1806-1831), Franjo Vla i (18321842), Franjo Haller (1842-1845), Josip Jela i (1848-1859), Josip ok evi (1859-1867), Levin Rauch (1867-1871) i Pavao Rauch (1908-1910), Ladislav Peja evi (ban 1880-1883) i Teodor Peja evi (1903-1907), Ivan Ma urani (1873-1880), Khuen Hedervary (1883-1903), Nikola Toma i (1910-1912), Slavko Cuvaj (1912-1913), te Ivan krlec (1913-1917) i Antun Mihalovi (1917-1920). Banovi kao posjednici, kao privredne i kulturne osobe u odre enom krugu.
Poha anje predavanja, itanje literature, izrada eseja, zavr ni ispit. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. 100% usmeni ispit Obavezna: I. Ul nik, Hrvatski ban Franjo barun Vla i , asopis Zagreb, 1934.; br. 2; J. Neustdter, Ban Jela i i doga aji u Hrvatskoj od godine 1848, sv. 1 (1994), sv. 2, (1998); Hrvatski ban Josip ok evi . Zbornik radova, Zagreb - Vinkovci 2000.; Ivan Ma urani , Izabrani spisi, Prir. D. Pavli evi , Zagreb 1998.; Josip Horvat, Hrvatski panoptikum. (za Antuna Mihalovi a), Zagreb 1965 i 1982; Mira Kolar-Dimitrijevi , "Banovanje Pavla Raucha u Hrvatskoj", Povijesni prilozi, 18, Zagreb 1999; Znamenja vlasti i asti u Hrvatskoj u 19. stolje u. Katalog izlo be, Hrv. povijesni muzej, Zagreb 1993. Literatura Preporu ena:
ne
63

oznaka:
Ma urani eva reforma kolstva
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
predavanja seminari
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj predavanja i seminira je upoznavanje studenata s primjenom modernizacijskog modela u istra ivanju povijesti kolstva. Studenti trebaju ovladati osnovnim kategorijama modernizacijskog modela koji uklju uje i modernizacijski pristup istra ivanju nacije i nacionalizma (Anderson, Gellner, Hobsbawm). Kroz seminarsku obradu Ma urani eve reforme kolstva studenti trebaju usvojiti temeljni politolo ki pojmovnik i osnove sistemske teorije dru tva (Parsons, Luhmann). Na primjeru Ma urani eve reforme kolstva studenti e biti upoznati s "obrazovnom revolucijom" (Parsons), koja se gotovo u svim evropskim zemljama odvijala tijekom 19. stolje a. Sekularizacija hrvatskog kolstva promatra se u sklopu funkcionalne diferencijacije dru tva (Luhmann) koja je potaknuta tada njim liberalnim reformama. Kroz analizu reforme kolstva studenti e biti upoznati s modernizacijskim nastojanjima izgradnje gra anskog dru tva. Uz emancipacijske u inke reforme kolstva obra ivat e se i suptilni na ini pot injavanja (odnos prema tijelu, disciplinsko dru tvo, mikro-fizika mo i) koje je donijelo moderno gra ansko dru tvo. Kroz samostalni rad i seminarsku raspravu studenti e analizirati zakon o pu kom kolstvu iz 1874. godine.
Sadr aj kolegija
Obavezno poha anje nastave Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: Mirjana Gross, Prema hrvatskom gra anskom dru tvu (Zagreb, 1992) Antun Cuvaj, Gra a za povijest kolstva VI. (Zagreb, 1911) Talcott Parsons, Dru tva (Zagreb, 1991) Horst Haselsteiner, Ogledi o modernizaciji u srednjoj Europi (Zagreb1997) Dragutin Frankovi ur., Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj (Zagreb, 1958) Eric Hobsbawm, Nacije i nacionalizam (Zagreb, 1993) Ernst Gellner, Nacije i nacionalizam (Zagreb, 1998) Benedict Anderson, Nacija zami ljena zajednica (Zagreb, 1990) Preporu ena: Noberto Bobbio, Liberalizam i demokracija (Zagreb, 1992) Charles Jelavich, Ju noslavenski nacionalizami (Zagreb, 1992) William Johnston, Austrijski duh (Zagreb, 1993) Ivan Marke i , Luhmann o religiji (Zagreb, 2001) Michael Haralambos, Uvod u sociologiju (Zagreb, 1994) Petar Koruni , "Fenomen nacije: porijeklo, integracija i razvoj", Historijski zbornik god.LIII. (2000) Dinko upan, "Utjecaji Ma urani eve reforme kolstva na pu ko kolstvo u Slavoniji (18751885)", Scrinia Slavonica 2 (2002)
da
Literatura
64

oznaka:
Politi ki ivot u Dalmaciji, Istri te Bosni i Hercegovini, 1861.-1918. Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Upoznavanje studenata s politi kom ba tinom Dalmacije, Istre te Bosne i Hercegovine od uspostave ustavnosti (1861.), odnosno zauze a BiH (1878.) do raspada Austro-Ugarske. Studenti shva aju temeljne probleme toga razdoblja vezane uz nacionalna pitanja i usporeno usvajanje procesa demokratizacije. Stjecanje znanja o specifi nostima navedenih podru ja i utjecaju suvremenih politi kih misli iz ostalih dijelova Europe. Radna grupa se bavi ra lambom politi kih kretanja u Dalmaciji, Istre te Bosni i Hercegovini. Obja njavaju se razni aspekti nacionalnog pitanja - stvaranje modernih nacija i utjecaji nacionalizama. Posebna se pozornost posve uje pojavi politi kih stranaka i djelovanju Dalmatinskog, Istarskog i Bosansko-hercegova kog sabora. Politi ki ivot se promatra u usporedbi s kretanjima u banskoj Hrvatskoj te ostalim dijelovima Monarhije, ali i u kontekstu zbivanja u susjednim dr avama. S aspekta snage politi kih koncepcija tuma i se injenica prodora narodnja ke i prava ke ideje u raznim hrvatskim zemljama. Kolegij zavr ava uspore ivanjem djelovanja politi kih stranaka/skupina uo i Prvoga svjetskoga rata i za vrijeme njega da bi se shvatio proces raspada Austro-Ugarske i stvaranja nove dr avne zajednice Kraljevstva SHS: Obavezno poha anje radne grupe Izrada pismenog rada - poticanje na rad u znanstvenim institucijama Usmeno izlaganje Usmeni ispit 100% ispit Obavezna: Zbornik Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri, ur. Jak a Ravli , Zagreb 1969., str. 290-334 (=44) Josip Vrande i , Dalmatinski autonomisti ki pokret u XIX. stolje u, Zagreb 2002., str. 331 Zoran Grijak, Politi ka djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb 2001., str. 29-34; 113-257, 421-526 (=254)
Sadr aj kolegija
ne
Literatura
Preporu ena: Trpimir Macan, Miho Klai , Zagreb 1980., str. 411 Nevio eti , Istra izme u tradicionalnog i modernog ili O procesu integracije suvremene hrvatske nacije u Istri, Pazin 1997., str. 24-50 i 80-101 (=47) Leon Bilinski, Bosna i Hercegovina u Uspomenama Leona Bilinskog, Sarajevo 2004., (=110)
65

oznaka:
Programi i programatski spisi hrvatskih politi kih stranaka Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Kolegij upoznaje studente s bogatom tradicijom hrvatskih politi kih stranaka. Na temelju ra lambe va nijih programa, studenti stje u uvid u pluralizam mi ljenja i uo avaju koja su pitanja bila u tome razdoblju aktuelna, na koji na in utje u dominantna mi ljenja iz drugih dijelova Habsbur ke Monarhije i inozemstva na hrvatske stranke te koja su gledi ta izazivala napetosti u dru tvu. Radna grupa se bavi ra lambom programa i programatskih spisa hrvatskih politi kih stranaka od po etka 1840-ih do kraja Prvoga svjetskog rata. Studenti istra uju za to su stranke postale vode i imbenici u politi kom ivotu i kako su djelovale na stvaranju modernog gra anskog dru tva i politi kog pluralizma. Upoznaju se s organizacijskim ustrojstvom i vode im osobama politi kih stranaka/skupina. Radna grupa se usredoto uje na studiranje raznih oblika politi kih ideologija: konzervativizma, liberalizma, socijalizma, kr anskog socijalizma, agrarizma i dr. oblika koji su se pojavili u tada njem razdoblju. Isti u se politi ke ideje koje su te ile reformi postoje ge sustava vladavine. Pozornost se posve uje i programima drugih etni kih skupina na podru ju banske Hrvatske. Na temelju upoznavanja rezultata saborskih izbora, u kontekstu poznavanja ustavnih odredaba i izbornoga prava, studenti upoznaju stranke koje su imale najve u va nost.
Sadr aj kolegija
Obavezno poha anje radne grupe Izrada pismenog rada Izlaganje Usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: Mirjana Gross, Izvorno prava tvo, Zagreb 2000., str. 38-60, 113-142, 187-232, 407-525 (=188) Stjepan Matkovi , ista stranka prava 1895.-1903., Zagreb 2001., str. 17-63, 141-189 (=94) Ivo Peri , Hrvatska dr avotvorna misao u XIX. i XX. stolje u, Zagreb 2002., str. 165-354 (=189) Ivo Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji, Zagreb 1995., str. 54-91 (=37)
ne
Literatura
Preporu ena: Mato Artukovi , Srbi u Hrvatskoj (Khuenovo doba), Slavonski Brod 2001., str. 376 Vera Ciliga, O politi kim koncepcijama i djelatnosti Samostalne narodne stranke, asopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb 1975., str. 37-60 (=23) Bogdan Krizman, Korespondencija Stjepana Radi a, knj. 1, Zagreb 1972., str. 25-70 (=45) Jure Kri to, Hrvatski katoli ki pokret (1903.-1945.), Zagreb 2004., str. 15-116 (=101)
66

oznaka:
Revolucionarna strast. Ideja mijenjanja svijeta u 19. stolje u Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj radne grupe je upoznati se s nastankom i irenjem ideje revolucionarne promjene svijeta u 19. stolje u. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Na radnoj grupi proleze se izvorni tekstovi revolucionarnih mislilaca 19. stolje a (Robespierre, Blanqui, Marx), istra uje na in na koji je revolucionarni duh utjecao na druge pokrete, posebice nacionalne (Mazzini) i ukazuje na razlike u historiografskim interpretacijama revolucije (Hobsbawm, Furet). Upozorava se i na ranu kritiku revolucije kao na ina mijenjanja dru tva (Burke).
Pismeni ispit 100% pismeni ispit Obavezna: Kompendij izabranih tekstova.
ne
Literatura
Preporu ena:
67
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU PREDDIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ Studij povijesti Kolegij: ena i mu karac jedan ili dva svijeta? Rodna povijest 19.
oznaka:
stolje a Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj radne grupe je upoznati razli itost povijesne stvarnosti kroz aspekt koji nagla ava rodna povijest - kroz razliku polo aja, uloge i obveza ena i mu karaca. Ciljevi kolegija
Na radnoj grupi upoznat e se polo aj ene u 19. stolje u, zna enje " enske sfere", konstrukciju ideala enstvenosti, te enske pokrete za emancipaciju. S druge strane, ukazat e se na probleme koje je rodna podjeljenost nametnula mu karcima, na konstrukt ideala "mu evnosti", te na odgoj i o ekivano pona anje mu karaca. Sadr aj kolegija
Pismeni ispit 100% pismeni ispit
ne
Obavezna: Kompendij izabrane litereture (J. Wallach Scott, B. G. Smith, N. Arnaud Duc, E. A. Rotundo, J. A. Mangan).
Literatura
Preporu ena:
68

oznaka:
Hrvatski narod u prvoj Jugoslaviji i u Drugom svjetskom ratu Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja

obavezni-izborni
3. stupanj-napredni
Upoznati studente s podacima o povijesti hrvatskog naroda u prvoj Jugoslaviji i tijekom Drugog svjetskog rata. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Rad na stvaranju jugoslavenske dr ave i za etak politi kih konfrontacija. Slom Austro-Ugarske Monarhije i pojava jugoslavenske dr ave. Periodizacija politi kog ivota prve Jugoslavije. Hrvatska politika u borbi protiv centralizma i vellikosrpske hegemonije. Dvije opcije hrvatske politike. Me unarodni odnosi i hrvatsko pitanje. Sporazum Cvetkovi -Ma ek i uspostava Banovine Hrvatske. Slom Kraljevine Jugoslavije. Kolegij prikazuje glavne doga aje povezane s povije u hrvatskog naroda tijekom Drugog svjetskog rata, te prikazuje ideolo ke, politi ke i vojne ciljeve svake od strana prisutnih na hrvatskom podru ju tijekom tog sukoba i posljedice djelovanja razli itih vojnih i politi kih imbenika na povijest hrvatskog naroda u tom razdoblju.
prisustvovanje predavanjima i polaganje usmenog ispita Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata usmeni ispit
da
student se ocjenjuje u skladu sa njegovim prisustvom na predavanjima (20%) i pokazanim znanjem na usmenom ispitu (80%). Obavezna: Fikreta Jeli Buti , Usta e i Nezavisna Dr ava Hrvatska 1941-1945., Zagreb 1977.; Hrvoje Matkovi , Povijest Nezavisne Dr ave Hrvatske, Zagreb 1994.; Ivo Banac, Sa Staljinom protiv Tita - Informbirovski rascjepi u jugoslavenskom komunisti kom pokretu, Zagreb 1990.; Nada Kisi Kolanovi , Andrija Hebrang - Iluzije i otre njenja, Zagreb 1996.; Fikreta Jeli Buti , etnici u Hrvatskoj 1941-1945., Zagreb 1986.; Zdenko Radeli , Hrvatska selja ka stranka 1941.-1945., Zagreb 1996. Preporu ena: Jozo Tomasevich, War and Revolution in Yugoslavia, 1941-1945, Occupation and Collaboration, Stanford University Press, Stanford, California 2001; Rasim Hurem, Kriza Narodnooslobodila kog pokreta u Bosni i Hercegovini krajem 1941. i po etkom 1942. godine, Sarajevo 1972.; Jozo Tomasevich, etnici u Drugom svjetskom ratu 1941-1945, Zagreb 1979.; Aleksandar Vojinovi , NDH u Beogradu, Zagreb 1995.; Davor Marijan, Borbe za Kupres 1942., Pohod proleterskih brigada i borbe za Kupres u ljeto 1942. godine, Zagreb 1999.; Zdenko Radeli , Kri ari, Gerila u Hrvatskoj 1945.-1950., Zagreb 2002.
Literatura
69

oznaka:
Op a povijest 20. stolje a Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Prikazati uzroke, tijek i posljedice osnovnih politi kih i dru tvenih procesa i doga aja u 20. stolje u Naglasiti metodologijske posebnosti pri istra ivanju i razumijevanju povijesti 20. stolje a U radnim grupama interdisciplinarno obraditi razli ite globalne fenomene koji su obilje ili 20. stolje e; primjerice totalitarizme, me unarodno pravo, megagradove itsl. Kolegij e za prvu polovicu 20. stolje a obuhvatiti me unarodne doga aje (svjetski ratovi, gospodarske i politi ke krize, socijalni pokreti, Dru tvo naroda) i povijesti pojedinih zemalja u kojima su doga aji bitno utjecali na svjetsku i europsku povijest (npr. Njema ka, Italija, SSSR, SAD, Japan, Francuska, V. Britanija) ili su bili karakteristi ni za povijesni procese i fenomene koji su se doga ali u vi e zemalja (Indija, Kina, ehoslova ka, Poljska, panjolska). Za drugu polovicu 20. stolje a obradit e se globalni, regionalni i kontinentalni povijesni procesi i fenomeni (UN, hladni rat, vojnopoliti ki savezi, dekolonizacija, globalizacija, ohlokracija, regionalni ratovi, europske integracije) Poha anje predavanja
Sadr aj kolegija
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% Usmeni ispit Obavezna: Povijest svijeta, Zagreb, 1990. (poglavlja koja se odnose na kraj 19. i 20. stolje e) S. Sharma, Svjetska privreda, Zagreb, 1990. P. Renouvin, Europska kriza i Prvi svjetski rat, Zagreb, 1965. A. J. P. Taylor, Uzroci Drugog svjetskog rata, Zagreb S. P. Huntington, Sukob civilizacija, Zagreb, 1997. R. Epperson, Novi svjetski poredak, Zagreb, 1997. Globalizacija, Osijek, 1999. (priredio A. Milardovi ) T. Radi , Sudbonosna nacionalna tehnologija, Zagreb, 2000. Literatura Preporu ena: S. Sharma, Svjetska privreda, Zagreb, 1990. W. Shirer, Uspon i pad Tre eg Reicha, Zagreb, 1977. H. Christoper, Musolini, Zagreb, 1977. J. i S. Poll, Tko je financirao Hitlera, Zagreb, 1981. R. Medvedev, Lenjinizam i zapadni socijalizam, Zagreb, 1986. Z. Brzezinski, Izvan kontrole; globalna previranja uo i 21. stolje a, Zagreb, 1994. H. Kissinger, Memoari, Zagreb, 1981.
da
70

oznaka:
Hrvatska u drugoj polovini 20. stolje a Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Stjecanje irokog znanja o temeljnim problemima hrvatske povijesti u drugoj polovini 20. stolje a. Usmeno i pismeno izvje ivanje o tome. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Na predavanjima e se ra lanjivati temeljni problemi hrvatske povijesti u drugoj polovini 20. stolje a s osobitim obzirom na ove teme: 1. to je bitno odre ivalo hrvatski polo aj u Jugoslaviji nakon 2. svjetskoga rata? 2. Bitna obilje ja komunisti ke vladavine 3. Katoli ka crkva u drugoj Jugoslaviji 4. Srbi u Hrvatskoj: obespravljeni ili privilegirani? 5. Josip Broz Tito 6. Promjene u politi kom ivotu nakon pada Aleksandra Rankovi a
Prisustvovanje predavanjima. U enje literature Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit Obavezna: Du an Biland i , Hrvatska moderna povijest, (Zagreb 1999.), od str. 204., Hrvoje Matkovi , Povijest Jugoslavije Hrvatski pogled, (Zagreb 1998.) od str. 271., Jure Kri to, Katoli ka crkva u totalitarizmu, (Zagreb 1997.), Jasper Readely, Tito, (Zagreb 2000).
da
Literatura
Preporu ena:
71

oznaka:
Diplomacija NDH
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Uvjeti za upis kolegija: Polozeni kolegij Povijest
hrvatske diplomacije 20. stolje a

vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj kolegija je pru ati studentima pregled diplomacije NDH. Usmeno i pismeno izvje ivanje o tome. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Obradit e se: ustroj Ministarstva vanjskih poslova NDH, pitanja me unarodnog priznanja NDH, po eci djelovanja diplomatsko-konzularnih predstavni tava, uvjetovanost hrvatske diplomacije o politi koj volji Berlina i Rima, specifi ni odnosi sa Svetom Stolicom, glavni zadaci diplomacije NDH, napori za me unarodnu afirmaciju nacionalne dr ave, uloga hrvatske diplomacije u rje avanju sporova sa susjedima, diplomatski odnosi s izvaneuropskim zemljama, poku aj uspostavljanja diplomatskih kontakata sa Saveznicima
Prisustvovanje predavanjima. U enje literature Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit Obavezna: Naknadno
ne
Literatura
Preporu ena:
72

oznaka:
Diplomacija Republike Hrvatske
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Uvjeti za upis kolegija: Polozeni kolegij Povijest
hrvatske diplomacije 20. stolje a

vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj kolegija je pru ati studentima pregled diplomacije Republike Hrvatske tijekom devedesetih godina. Usmeno i pismeno izvje ivanje o tome. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Obradit e se: rje enje hrvatskog pitanja samo izvan okvira jugoslavenske dr ave, po eci djelovanja diplomatske slu be nove hrvatske dr ave, hrvatska diplomacija - predvodnica prema svijetu u ostvarivanju dr avne politike. Od tranzicije prema globalizmu, nacionalni identitet u kontekstu novoga svjetskoga poretka, gospodarska politika Republike Hrvatske, Republika Hrvatska na putu u euroatlantske integracije, pozicioniranje Hrvatske unutar me unarodne zajednice, ciljevi hrvatske diplomacije u 21. stolje u.
ne
Literatura
Preporu ena:
73

oznaka:
"Hrvatsko prolje e" (1969.-1972.) Uvjeti za upis kolegija: Polo en kolegij Hrvatska u
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
drugoj polovici 20. stolje a

vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Stjecanje irokog znanja o temeljnim problemima "hrvatskog prolje a". Usmeno i pismeno izvje ivanje o tome. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Radna grupa e obraditi slijede e teme: 1. Politi ki i dru tveni uvjeti nastanka Hrvatskog prolje a 2. Deklaracija o ulozi i polo aju hrvatskoga knji evnog jezika i Hrvatski knji evni list kao nagovje taji prolje a 3. Deseta sjednica Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske 4. Pokret hrvatskih sveu ili taraca i Matica Hrvatska 5. Tisak Hrvatskog prolje a 6. Kara or evo
Prisustvovanje predavanjima. U enje literature Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit Obavezna: Jure Bili , 71 koja je to godina? (Zagreb 1990.), Savka Dab evi Ku ar, 71 Hrvatski snovi i stvarnost (Zagreb 1997.), Sje anje na hrvatsko prolje e 1971-1996, Zbornik radova (Zagreb 1996.), Sje a Hrvatske u Kara or evu (Zagreb 1994.).
ne
Literatura
Preporu ena:
74

oznaka:
Istra u Drugom svjetskom ratu i pora u Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Prvi je cilj upoznati studente s temeljnom faktografijom (ratna kronologija, ustanak, zlo ini, zavr ne operacije, ostvarivanje revolucionarnih ciljeva i borba za izmjenu dr avnih granica). Drugi je cilj pra enje interpretativne razine tih doga aja i to svih zainteresiranih strana, od ratne promi be i poratne zagovara ke literature, preko hladnoratovskog pamfletizma i znanstvenih istra ivanja do aktualnog politikantstva. Kolegij se sastoji od jednog bloka. U uvodnim predavanjima prikazat e se ratnu i poratnu kronologiju na podru ju Istre i bli e okolice. Izlaganje e se usredoto iti na sagledavanju glavnog pitanja: anga man na redefiniranju dr avnih granica; ali posebnu e se pozornost posvetiti ljudskim gubicima rata i pora a, te fenomenu egzodusa. Uz sudjelovanje studenata (grupni rad), obradit e se promi beno-pamfletisti ki aspekt navedenih doga aja (puglicistika, knji evnost, film).
Sadr aj kolegija
Poha anje predavanja, sudjelovanje u grupnom radu i polaganje usmenog ispita. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata IUsmeni ispit.
ne
Ocjena se utvr uje usmenim ispitivanjem (80%), a na nju utje e aktivnost u radnoj grupi (20%). Obavezna: dostavit e se naknadno
Literatura
Preporu ena:
75

oznaka:
Jugoslavija u hladnom ratu
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
predavanja vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj nastave je stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvr enih znanja o polo aju Jugoslavije u razdoblju hladnog rata, povezivanjem razli itih svjetskih zbivanja koji su utjecali na taj polo aj, te posljedice istih.
Sadr aj kolegija
Kolegij analizira polo aj Jugoslavije u vrijeme hladnog rata s obzirom na njenu neutralnost i geostrate ki polo aj u grani nom podru ju izme u dvaju vojno-politi kih blokova. Posebno e se obraditi uloga Jugoslavije, kao jedne od osniva a pokreta nesvrstanih, u posebno kriznim svjetskim zbivanjima. Analizirat e se i ameri ka i ruske politika prema Jugoslaviji u odre enim kriznim zbivanjima u Jugoslaviji, te utjecaj svr etka hladnoratovskog razdoblja na njenu budu nost, tj. na njen raspad.
Sudjelovanje u nastavnom procesu, izrada i izlaganje seminarskog rada. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: .Radovan Vukadinovi , Hladni rat i Europa; Darko Beki , Jugoslavija u hladnom ratu; Tvrtko Jakovina, Ameri ki komunisti ki saveznik.
da
Literatura
Preporu ena: Bit e utvr ena naknadno u dogovoru sa studentima.
76

oznaka:
Katoli ka crkva u komunisti koj Jugoslaviji Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj nastave je stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvr enih znanja o prilikama u hrvatskom i jugoslavenskom dru tvu nakon Drugog svjetskog rata, povezivanjem razli itih utjecaja na crkveno-dr avne odnose u komunisti koj Jugoslaviji, te posljedice istih.
Sadr aj kolegija
Katoli ka crkva bila jedini oponent komunisti kom re imu u Jugoslaviji, te kao takva izlo ena sustavnom progonu. Progon se posebice o itovao u su enju nadbiskupu Alojziju Stepincu i drugim predstavnicima Crkve, oduzimanju crkvene imovine, te poku aju razbijanja crkvenog jedinstva osnivanjem stale kih udru enja katoli kih sve enika to dovodi i do prekida diplomatskih odnosa izme u Sv. Stolice i Jugoslavije. Odnosi izme u Crkve i dr ave postupno se normaliziraju 60-tih godina 20. stolje a, popra ene pregovorima Sv. Stolice i Jugoslavije i potpisivanje protokola 1966., te ponovnom uspostavom diplomatskih odnosa 1970. Polo aj Katoli ke crkve nakon protokola nije se bitno promijenio ali su ipak prestali najradikalniji oblici gu enja vjerskih sloboda.
Sudjelovanje u nastavnom procesu, izrada i izlaganje seminarskog rada. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: Miroslav Akmad a, Katoli ka crkva u Hrvatskoj i komunisti ki re im 1945.-1966., Rijeka 2004.; Miroslav Akmad a, Oduzimanje imovine Katoli koj crkvi 1945.-1966. i crkveno-dr avni odnosi primjer Zagreba ke nadbiskupije, Zagreb 2003.; Aleksa Benigar, Alojzije Stepinac - hrvatski kardinal, Zagreb 1993.(od 453. strane na dalje)
da
Literatura
77

oznaka:
Obra un komunisti kog re ima u Jugoslaviji s politi kim protivnicima Uvjeti za upis kolegija: nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj nastave je stjecanje temeljnih obavijesti i znanstveno utvr enih znanja o prilikama u hrvatskom i jugoslavenskom dru tvu nakon Drugog svjetskog rata, analizom razli itih oblika politi kih progona od strane komunisti kog re ima u pojedinim razdobljima i posljedica istih.
Kolegij se bavi analizom uzroka, metoda i posljedica progona politi kih protivnika od strane komunisti kog re ima u Jugoslaviji, s posebnim osvrtom na obra un s Katoli kom crkvom, Hrvatskom selja kom strankom, pripadnicima pora enih vojski i civila na kri nom putu, gerilskim skupinama, obra un s informbiroovcima, i sudionicima "hrvatskog prolje a", te pojedincima unutar partije (Hebrang, ilas, Rankovi ). Sadr aj kolegija
Sudjelovanje u nastavnom procesu, izrada i izlaganje seminarskog rada. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: Z. Radeli , Kri ari: gerila u Hrvatskoj, Zagreb 2002.; Z. Radeli , Hevatska u Jugoslaviji 1945.1991., Zagreb 2005.; M. Akmad a, Katoli ka crkva u Hrvatskoj i komunisti ki re im 1945.-1966., Zagreb 2004., Spomenica Bleiburg 1945. 1995., Zagreb 1995.
da
Literatura
78

oznaka:
Od Titove smrti do prvih vi estrana kih izbora 1990. Uvjeti za upis kolegija: Polo en kolegij Hrvatska u
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
drugoj polovici 20. stolje a

vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Stjecanje irokog znanja o temeljnim problemima hrvatske povijesti poslije Titove smrti. Usmeno i pismeno izvje ivanje o tome. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Radna grupa e obraditi slijede e teme: 1. "I poslije Tita Tito" 2. Po etak kritike sustava vlasti preko detabuiziranja pro losti 3. "Hrvatska utnja" 4. Formuliranje velikosrpskog programa i "antibirokratska revolucija" 5. Po etak vi estrana kih inicijativa 6. Uru avanje komunizma demokratska smjena vlasti uvjeti za upis: polo eni uvjeti 2. godine
Prisustvovanje predavanjima. U enje literature Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit Obavezna: Du an Biland i , Hrvatska moderna povijest, (Zagreb 1999.), str. 695-783., Borislav Jovi , Poslednji dani Jugoslavije, (Beograd 1993.), Stjepan Mesi , Kako smo sru ili Jugoslaviju?: politi ki memoari (Zagreb 1992.), An elko Milardovi , Srbijanski masovni pokret i hrvatsko pitanje, (Zagreb 1991.).
ne
Literatura
Preporu ena:
79

oznaka:
Povijest hrvatske diplomacije 20. stolje a Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj kolegija je pru ati studentima pregled hrvatske diplomacije 20. st. Usmeno i pismeno izvje ivanje o tome. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Obradit e se slijede e teme: 1. Povijesni pregled razvoja diplomacije 2. Hrvatska diplomacija od po etka 20. stolje a do 1918. 3. Hrvatsko pitanje u monarhisti koj Jugoslaviji 4. Ratna diplomacija NDH 5. Poku aj rje avanja hrvatkog pitanja u okviru komunisti ke Jugoslavije
da
Literatura
Preporu ena:
80
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU PREDDIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ Studij povijesti Kolegij: Usta ko-domobranski pokret radikalni projekt u hrvatskoj politici
oznaka:
od 1929. do 1941. Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 2+0)
predavanja
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Cilj je kolegija upoznati studente s djelovanjem Usta ko-domobranskog pokreta prije 10. travnja 1941. godine. Taj je pokret bio zna ajnom pojavom na hrvatskoj politi koj sceni tijekom tridesetih godina, a njegovo djelovanje i danas izaziva razli ita tuma enja i kontroverze. U onodobnom usta ko-domobranskom djelovanju zrcale se brojne druge teme hrvatske povijesti toga razdoblja. Uz to je razdoblje do 1941. va no i za bolje razumijevanje povijesti NDH i razdoblja Drugog svjetskog rata na hrvatskom prostoru op enito. 1. djelovanje dr. Ante Paveli a do 1929., 2. nepovoljan polo aj hrvatskih zemalja u Kraljevini SHS, 3. diktatura kralja Aleksandra kao poticaj nastanku usta tva, 4. usta ko-domobranski program, 5. odnos prema Italiji i talijanskom fa izmu te sli nim pokretima u Srednjoj i Jugoisto noj Europi, 6. koncepcije o granicama hrvatske dr ave, 7. ustroj UHRO-a do 1934. i usta ko djelovanje do kraja 1934., 8. organizacije Hrvatskog Domobrana u svijetu, 9. atentat u Marseilleu, 10. djelovanje u domovini od 1935. do 1941., 11. usta ka skupina u Italiji od 1934. do 1941., 12. uspostava NDH.
redovito poha anje nastave, literatura Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: 1. MATKOVI , Hrvoje, Povijest Nezavisne Dr ave Hrvatske, Zagreb, 2002., str. 17.-66.; KISI KOLANOVI , Nada, NDH i Italija, Zagreb, 2001., str. 13.-51.; JAREB, Jere, Pola stolje a hrvatske politike, Buenos Aires, 1960. (pretisak: Zagreb, 1995.), str. 40.-86.; JAREB, Mario, Razvoj i djelovanje Usta kog pokreta od nastanka do travnja 1941. godine (doktorska disertacija), Zagreb, 2003., str. 24.-429.
ne
Literatura
Preporu ena: JELI -BUTI , Fikreta, Usta e i NDH, Zagreb, 1976., str. 13.-74.; KISI -KOLANOVI , Nada, Vojskovo a i politika. Sje anja Slavka Kvaternika, Zagreb, 1997., 15.-32.; KISI -KOLANOVI , Nada, Mladen Lorkovi . Ministar urotnik, Zagreb, 1998., 11.-32.; JAREB, Jere, Politi ke uspomene i rad dra Branimira Jeli a, Cleveland, 1982., 599.-630.; KRIZMAN, Bogdan, Ante Paveli i usta e, Zagreb, 1978., 94.-98., 141.-186. i 224.-231.; JAREB, Jere, Prilog ivotopisu dra Mile Budaka, u Mile Budak: Pjesnik i mu enik Hrvatske, ur. Vinko Nikoli , BarcelonaMuenchen, 1990., str. 24.-51.
81

oznaka:
Povijest Venecije
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Uvjeti za upis kolegija: Polo eni kolegiji op a pov.
srednjeg vijeka i srednjovj. hrvatska pov.

predavanja seminari
Status kolegija:
obavezni
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija stoga je prikazati pro etost i neodvojivost mleta ke i hrvatske povijesti, poglavito s motri ta hrvatskih doprinosa mleta koj povijesnoj i kulturnoj ba tini. Hrvatska povijest i mleta ka povijest neodvojive su i pro ete vi estrukim sastavnicama tijekom svih proteklih stolje a. Dr avno-politi ko zajedni tvo (uklopljenost hrvatske obale u sastav mleta kih prekojadranskih ste evina), gospodarske veze, kulturno-umjetni ki U sklopu predavanja i seminara odnosno radnih grupa, na kolegiju "Povijest Venecije" predstavljaju se sredi nje problematske cjeline iz mleta ke povijesti, kao i iz povijesti hrvatsko-mleta kih povijesnih veza i pro imanja. Predavanja i prakti na nastava studenata obuhva a nekoliko sredi njih tema iz mleta ke povijesti: politi ka povijest, gospodarska povijest, kulturna povijest i umjetnost, povijest stranih nacionalnih skupina u Mlecima te oblici hrvatsko-mleta kih veza kroz pro lost. U sklopu seminara predla e se nekoliko mogu ih tema: a) Boka kotorska i budvansko-barsko priobalje u doba mleta ke uprave b) Vojna povijest Mleta ke Republike i Hrvati u mleta kim vojnim postrojbama c) Znameniti Hrvati u Mlecima Studenti su obvezni poha ati predavanja, izvr iti svoje seminarske obveze odnosno obveze u radnim grupama. Usmeni ispit 100% usmeni ispit Obavezna: 1. Miroslav Brandt, Srednjovjekovno doba povijesnog razvitka, Zagreb 1980; Zagreb 1992. (poglavlja koja se odnose na povijest Venecije) 2. Giuliano Procacci, Povijest Talijana (preveo Damir Grubi a), Barbat, Zagreb 1996. (poglavlja koja se odnose na povijest Venecije) 3. Hrvatska/Italija. Stoljetne veze: povijest, knji evnost, likovne umjetnosti, MOST/THE BRIDGE, Zagreb 1997. (poglavlja koja se odnose na povijest Venecije) 4. Lovorka orali , U gradu Svetoga Marka: Povijest hrvatske zajednice u Mlecima, Zagreb 2001.; L. orali , Venecija - kraljica mora s lagunarnih sprudova, Samobor 2004.
Sadr aj kolegija
da
Literatura Preporu ena: 1. Paolo Molmenti, Poviest Venecije u ivotu privatnom, Senj 1888. 2. ZBORNIK LEPATNSKA BITKA, Pos. izdanja Instituta JAZU u Zadru, Zadar 1974. 3. Miroslav Berto a, Istra, Jadran, Sredozemlje identiteti i imaginariji (feljtoni, elzeviri, kolumne), Durieux i Dubrovnik University Press, Zagreb 2003. 4. Nada Klai , Hrvatska povijest u ranom srednjem vijeku, Zagreb 1971. (poglavlja koja se odnose na povijest Venecije) 5. N. Klai , Povijest Hrvata u razvijenom srednjem vijeku, Zagreb 1976. (poglavlja koja se odnose na povijest Venecije)
82

oznaka:
Povijest Ma arske
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
predavanja
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj kolegija je pru ati studentima pregled ma arske povijesti od po etaka do danas. . Usmeno i pismeno izvje ivanje o tome. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Kolegij e obuhvatiti sva razdoblja ma arske povijesti: podrijetlo i seobe Ma ara, osnivanje srednjovjekovne ugarske dr ave, nastanak ugarsko-hrvatske dr avne zajednice, polo aj i razvoj ugarske dr ave u srednjem vijeku, razdoblje turske okupacije, povijest Ugarske u okviru Habsbur ke monarhije i pregled povijesti Ma arske u 20. stolje u. Radne grupe e obraditi teme: Vanjska politika Ugarske u doba Arpadovi a i An uvinaca; Ugarska izme u Habsbur kog i Osmanskog carstva; Nacionalno pitanje u Ugarskoj u 19. stolje u; Ma arska u vrtlogu 20. stolje a.
Prisustvovanje predavanjima. U enje literature Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit 100% ispit Obavezna: Povijest Ma arske. Ur.: Peter Hank. Zagreb, 1995; Croato-Hungarica. Uz 900 godina hrvatskoma arskih povijesnih veza. Ur.: Milka Jauk-Pinhak, Csaba Gy. Kiss, Istvn Nyomrkay. Zagreb, 2002; Hrvatska/Ma arska. Stoljetne knji evne i likovno-umjetni ke veze. Ur.: Jadranka Damjanov. Zagreb, 1995; Hrvatska 1848. i 1849. Zbornik radova.(prvenstveno studije ma arskih sudionika konferencije). Glavni ur.: Mirko Valenti . Zagreb, 2001; Literatura na stranim jezicima naknadno e se prilo iti! Literatura Preporu ena:
da
83
HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU DIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ Studij povijesti Kolegij: Migracijski i kolonizacijski procesi na teritoriju Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16.i 17.
oznaka:
stolje a
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Na specijalisti koj razini produbljuju se ste ene spoznaje dobivene tijekom preddiplomskog studija. ini se jo jedan istra iva ki pomak u pravcu usavr avanja sposobnosti kako bi se mladog povjesni ara i magistra znanosti to bolje pripremilo za samostalno istra ivanje u budu em doktorskom radu. U zavr nom dijelu rada u specijalisti koj radnoj grupi student mora biti osposobljen za samostalno podno enje zavr nog izvje a o radu na osnovnim predmetima (profilima) iz na eg diplomskog studija, koje je sam birao. Sadr aj Specijalisti ke radne grupe: 1. Stogodi nji hrvatsko-turski rat i dijaspora hrvatskog naroda; 2. Seobni valovi 16. stolje a; 3. Seobni valovi koncem 17. stolje a: Hrvati iz Bosanskog pa aluka iseljavaju u Slavoniju, Srijem i ju nu Ugarsku; Muslimani iz Slavonije, Srijema Like, Krbave i sjeverne Dalmacije u Bosanski pa aluk (sabijanje Muslimana u Bosnu i Hercegovinu); Srbi iz Kosova i Srbije u Srijem, Slavoniju i ju nu Ugarsku (prva seoba Srba zajedno s patrijarhom Srpske pravoslavne crkve); 4. Kolonizacija Vlaha tijekom 15., 16., i 17. stolje a. Turska kolonizacija Vlaha Austrijska kolonizacija Vlaha Mleta ka kolonizacija Vlaha na teritorij Dalmacije rad na obaveznoj i preporu enoj literaturi
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit 50% pismeni ispit, 50% usmeni ispit Obavezna: Povijest hrvatskog naroda od 16. stolje a do 1918. godine, sv. II, Zagreb, 2005, M. Valenti , Gradi anski Hrvati od XVI. stolje a do danas, Zagreb, 1970.; Isti, Povr ina i stanovni tvo. Geografska i demografska slika Hrvatske u 17. i 18. stolje u. u: Hrvatska i Europa, HAZU, sv. 3., 2004.; L. orali , U gradu sv. Marka, Zagreb, 2001.; S. Buzov, Vla ko pitanje i osmanlijski izvori, Povijesni prilozi, 11, Zagreb, 1992.; N. Moa anin, Slavonija i Srijem u razdoblju osmanske vladavine, S. Brod, 2001; H. abanovi , Bosanski pa aluk, Sarajevo, 1982.; Ive Ma uran, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998. Literatura Preporu ena:
ne
84

oznaka:
Obitelj u srednjovjekovnim dalmatinskim gradovima Uvjeti za upis kolegija: Obavezno poznavanje
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
engleskog i latinskog jezika

vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj je kolegija potaknuti studente na komparativno istra ivanje razvoja obiteljskih struktura u srednjem vijeku. Osnovni je zadatak ovog kolegija poticati studente da kroz samostalne radove i eseje prika u odre ene teme iz problematike povijesti srednjovjekovnih obiteljskih struktura. Studenti e savladavati osnovne vje tine istra iva kog rada rade i na analizi izvora i literature, te u iti se kontekstualizaciji postavljanjem specifi nih obiteljskih fenomena u iri povijesni okvir. Studenti e se u uvodnom dijelu kroz pregled literature upoznati s razvojem istra ivanja problematike obiteljskih struktura u historiografiji, kako u inozemnoj tako i u doma oj. Pozornost e se pokloniti terminologiji i problemima istra ivanja strukture obitelji, a potom e biti rije io tipovima strukture obitelji. Istra ivat e se polo aj i zna enje obitelji u srednjovjekovnom dru tvu, odnosi untar obitelji, polo aj ene i djece, uloga o eva, te gospodarska uloga obitelji u srednjovjekovnom gradskom dru tvu. Studenti e navedene teme obra ivati zahvaljuju i sa uvanim i objavljenim izvorima (normativnog, pravnog i narativnog obilje ja) na ih gradova na isto noj obali Jadrana. Poticat e se tako er rad na inozemnoj literaturi, te e se svakom studentu u radnoj skupini osigurati compendium sastavljen od probranih lanaka i poglavlja relevantnih inozemnih knjiga. Prisustvovanje predavanjima. U enje literature
Sadr aj kolegija
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Ispit je usmeni. 100% ispit Obavezna: Vidi prilog.
ne
Literatura
Preporu ena: Vidi prilog.
85
Obavezna literatura: Nikola Gu eti , Upravljanje obitelji, Zagreb: Hrvatski Studiji Biblioteka Scopus, ur. M. i ak, prev. M. Zaninovi , 1998. Benedikt Kotruljevi , O trgovini i savr enu trgovcu, Zagreb: JAZU, 1985 Zdenka Janekovi Rmer, Rod i grad, Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Zavod za povijesne znanosti Filozofskog fakulteta Sveu ili ta u Zagrebu, 1994. Lujo Margeti , Hrvatsko srednjovjekovno obiteljsko i nasljedno pravo , Zagreb: Narodne novine, 1996. Zdenka Janekovi Rmer, "Pristup problemu obitelji i roda u stranoj i doma oj medijevistici", Historijski zbornik 42 (1989.): 171-182. Zdenka JanekoviRmer, "Rodbinski odnosi u dalmatinskom dru tvu 13. i 14. stolje a, Historijski zbornik 45 (1992): 179-194 Zdenka Janekovi Rmer, "Nasilje zakona: Gradska vlast i privatni ivot u kasnosrednjovjekovnom i ranonovovjekovnom Dubrovniku", Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 41 (2003): 9-44 Zdenka Janekovi -Rmer, Obitelj u Dubrovniku u kasnomu srednjem vijeku i njezin odraz u djelu Benedikta Kotruljevi a" u: Zbornik "Dubrov anin Benedikt Kotruljevi , hrvatski i svjetski ekonomist XV. stolje a", Zagreb, 1996., 123-133. Zdenka Janekovi Rmer, "Obitelj kao faktor dru tvene sigurnosti", Dubrovnik 4/2 (1993.): 235-239. Zrinka Nikoli , "Zaruke i vjen anja u srednjovjekovnom Dubrovniku", Otium 4, br 1-2 (1996.): 77-84. Zrinka Nikoli , "Rejection of marriage in medieval Dubrovnik", Otium 7/8 (1999./2000.): 87-94. Zrinka Nikoli , "Izme u vremenitih i vje nih dobara- ene u dalmatinskim gradovima u ranom srednjem vijeku" u: ene u Hrvatskoj: enska i kulturna povijest, priredila: A. Feldman, Zagreb: Institut "Vlado Gotovac" i enska infoteka, 2004., 33-56. Ante Marinovi , "Obiteljsko pravo srednjovjekovnog dubrova kog statuta", Dubrovnik 6, br 2-3 (1995.): 149163. Baltazar Bogi i , "Glavnije crte obiteljskog pisanog prava u starom Dubrovniku", Rad JAZU 5 (1868.): 123-149. Du anka Dini -Kne evi , Polo aj ena u Dubrovniku u XIIII. i XIV. veku, Beograd: SANU, 1974. Vera u kovi , "Porodica i porodi ni odnosi u srednjovjekovnom Dubrovniku", Godi njak Pravnog fakulteta u Sarajevu 31(1983.) : 267-282. Neven Budak, "Struktura i uloga serva i famula u komunalnim dru tvima na isto nom Jadranu", Starohrvatska prosvjeta 14 (1984.): 347-359 Marija Karbi , "Nije, naime, njezina du a druga ija nego kod mu karaca" polo aj ene u gradskim naseljima me urje a Save i Drave u razvijenom i kasnom srednjem vijeku" u: ene u Hrvatskoj: enska i kulturna povijest , priredila: A. Feldman, Zagreb: Institut "Vlado Gotovac" i enska infoteka, 2004., 57-76. Christiane Klapisch-Zuber, "Kin, Friends, and Neighbors: The Urban Territory of a Merchant Family in 1400" u: Women, Family, and Ritual in Renaissance Italy, prev. Lydia G. Cochrane, Chicago-London: The University of Chicago Press: 1985, 68-93. Christane Klaipsch-Zuber, "Childhood in Tuscany at the Beginning of the Fifteenth Century" u: Women, Family, and Ritual in Renaissance Italy , prev. Lydia G. Cochrane, Chicago-London: The University of Chicago Press: 1985., 94-116. Duby Georges, "Family Structures in the West during the Middle Ages", u: Love and Marriage in the Middle Ages , prijevod Jane Dunnett, Cambridge: Polity Press, 1994: 105-113.
86
Duby, Georges, Vitez, ena, sve enik: enidba u feudalnoj Francuskoj , Split: Logos, 1987. (prijevod djela: Le chevalier, la femme et le pretre : le mariage dans la France feodale) Trevor Dean i Kate Lowe, "Introduction: issues in the history of marriage", u: Marriage in Italy , ur. Trevor Dean i K.J.P. Lowe, Cambridge: University Press: 1998, 1-21 Rheubottom, David, "Sisters First": Betrothal Order and Age at Marriage in Fifteenth-Century Ragusa, Journal of Family History 13 (1988): 359-376 Preporu ena literatura : Rheubottom, David, Age, Marriage, and Politics in Fifteenth-century Ragusa , Oxford-New York: Oxford University Press, 2000. Zrinka Nikoli , Ro aci i bli nji : dalmatinsko gradsko plemstvo u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Matica hrvatska, 2003. Filip de Diversis, Opis slavnog grada Dubrovnika, Zagreb: Dom i svijet, 2004. Mladen Andreis, "Trogirski patricijat u srednjem vijeku", Rasprave iz hrvatske kulturne pro losti 2 (2002.): 5210. Zdenka Janekovi Rmer, "Marija Gondola Gozze-La querelle des femmes u renesansnom Dubrovniku" u: ene u Hrvatskoj: enska i kulturna povijest, priredila: A. Feldman, Zagreb: Institut "Vlado Gotovac" i enska infoteka, 2004., 105-123 Ivo Peri , "Odnosi izme u roditelja i djece u starom Dubrovniku prema statutu grada Dubrovnika iz 1272. godine", Zbornik za povijest kolstva i prosvjete 24 (1991.): 15-20. Nenad Vekari , "Primjena tablica ascendenata u historijskoj demografiji", Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku 26(1988.): 223-236. Nenad Vekari i dr., Vrijeme endibe i ritam poroda (Dubrovnik i njegova okolica od 17. do 19. stolje a) , Zagreb- Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, 2000. Jean-Louis Flandrin, Families in former times, preveo Richard Southern, Cambridge University Press, 1979. David Herlihy, Women, Family and Society in Medieval Europe, Providence-Oxford: Berghahn Books, 1995. Duby Georges, Love and Marriage in the Middle Ages, prijevod Jane Dunnett, Cambridge: Polity Press, 1994. Stanley Chojnacki, Women and Men in Renaissance Venice: Twelve essays on Patrician Society, BaltimoreLondon: The Johh Hopkins University Press, 2000. A History of Women in the West: II. Silences of the Middle Ages (ur. Christiane Klapisch-Zuber), CambridgeLondon: The Belknap Press of Harvard University Press, 1992. Philippe Aris i Georges Duby (urednici), A History of Private Life: II. Revelations of the Medieval World, Cambridge and London: The Belknap Press of Harvard University Press, 1988 (prijevod izdanja: Histoire de la vie Prive, vol. 2, De l'Europe fodale a la Renaissance , Editions du Seuil, 1985.) Christiane Klapisch-Zuber, Women, Family, and Ritual in Renaissance Italy, prev. Lydia G. Cochrane, ChicagoLondon: The University of Chicago Press, 1985. Christiane Klapisch-Zuber, "Including Women", u: A History of Women in the West: II. Silences of the Middle Ages (ur. Christiane Klapisch-Zuber), Cambridge-London: The Belknap Press of Harvard University Press, 1992, 1-10. Nicholas Orme, Medieval Children , New Haven: Yale University Press: 2001. Richard C. Trexler, Public Life in Renaissance Florence , Ithaca and London: Cornell University Press, 1980. (novo izdanje: 1991.) Stanley Chojnacki, "Daughters and Oligarch: Gender and the Early Renaissance State", u: Gender and Society in Renaissance Italy (ur. Judith C. Brown i Robert C. Davis), London-New York: Longman, 1998, 63-86. Samuel K. Cohn, "Women and Work in Renaissance Italy", u: Gender and Society in Renaissance Italy (ur. Judith C. Brown i Robert C. davis), London-New York: Longman, 1998, 107-126. Lauro Martines, "The Family: The Significance of a Tradition" u: Social and Economic Foundations of the Italian Renaissance , ur. A. Molho, New York-London-Sydney-Toronto: John Wiley&Sons: 1969, 152-158.
87

oznaka:
Progoni vje tica u Europi i Hrvatskoj Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje engleskog jezika Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Znanje o progonima vje tica u Europi i Hrvatskoj; kriti ka analiza europske i hrvatske historiografije; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Sadr aj kolegija
"Doba razuma" nije raskinulo sa brojnim starim praznovjerjima koja potje u jo iz srednjeg vijeka, pa ak i prije. Izme u 1450. i 1750. europski crkveni i zemaljski sudovi osudili su i pogubili desetke tisu a osoba, uglavnom ene, zbog arobnja tva. Povijesno istra ivanje velikih europskih progona vje tica sastoji se od etiri me usobno povezane pothvate: rekonstrukcija vjerovanja onoih osoba koji su optu ile vje tice i izveli pred sud; istra ivanje sudskih procesa u kojima su vje tice osu ene (po etak i pravni postupak); analiza podataka vezani za dru tveni identitet vje tica i geografsku rasprostranjenost progona; obja njenje za to su progoni vje tica postali sve masovniji tijekom 15., 16. i na po etku 17. stolje a i za to su tijekom druge polovice 17. stolje a i u 18. st. prestale. Komparativno e se analizirati progoni u Europi i Hrvatskoj.
Obvezatno poha anje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje u raspravama, polaganje pismenog ispita.
Pismeni ispit 20% sudjelovanje u radnoj grupi, 80% pismeni ispit
ne
Obavezna: Silabus sastavljen od radova iz sljede ih monografija: Anne Llewellyn Barstow, Witchcraze: a New History (S. Francisco, 1994.), Vladimir Bayer, Ugovor s avlom (Zagreb, 1982.), Paul Boyer, Stephen Nissenbaum, Salem Possessed: The social origins of witchcraft (Cambridge, Mass. 1974.), Christina Larner, Enemies of God (Baltimore, 1981.), Alan Macfarlane, Witchcraft in Tudor and Stuart England (London, 1970), H. Midelfort, Witch-hunting in Southwestern Germany (Stanford, 1972.), E. Monter, Witchcraft in France and Switzerland (Ithaca, 1976.), H. Valentinitsch, Hexen und Zauberer (Graz, 1987.) Literatura Preporu ena:
88

oznaka:
Svakodnevnica i javni prostori srednjovjekovnog Dubrovnika Uvjeti za upis kolegija: Polo en ispit iz latinskog jezika Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Upoznati studente s na inima prou avanja srednjovjekovne povijesti svakodnevice u jednom gradu. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Pro lost Dubrovnika jedna je od najistra ivanijih tema na e historiografije. No po pitanju pro losti svakodnevice jo se podosta toga jo mo e istra ivati. Na temelju izvorne gra eve im dijelom objavljene na ovoj radnoj grupi obra ivale bi se teme vezane uz svakodnevicu srednjovjekovnih Dubrov ana - bili oni marginalni ili istaknute javne osobe. U sklopu rada ove grupe - prou avala bi se i funkcija javnih prostora u svakodnevlju srednjovjekovnog Dubrovnika te odnos vlasti prema pojedinim dru tvenim grupacijama.
ne
Obavezna: Zdenka Janekovi -Rmer, Post tertiam campanam Dubrova ki no ni ivot u srednjem vijeku Otium 1 (1993.) Bari a Kreki , Slike iz gradske svakodnevnice: prilozi prou avanju ivota u Dubrovniku u doba humanizma i renesanse Anali Zavoda za povijesne znanosti JAZU u Dubrovniku 26 (1988.) Z. Janekovi -Rmer, Rod i grad, Dubrovnik 1994. G. Ravan i , ivot u kr mama u srednjovjekovnom Dubrovniku, Zagreb 2001 A. Cvjetkovi , Dubrova kim ulicama, Dubrovnik 1999 Literatura Preporu ena: N. Gu eti , Upravljanje obitelji, Zagreb 1998. G. Ravan i , Izvanbra na ljubav i enska posluga u vlasteoskim obiteljima kasnosrednjovjekovnog Dubrovnika u Hereditas rerum croaticarum Buczynski, Alexander Kruhek, Milan - Matkovi , Stjepan (ur.). Zagreb : Hrvatski institut za povijest, 2003. 63-68. G. Ravan i , Javni prostor i dokolica srednjovjekovnog i renesansnog Dubrovnika Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku 38 (2000.) Alcohol and emotions: examples from late medieval Dubrovnik. Medium Aevum Quotidianum 48 (2003.)
89

oznaka:
Ure enje srednjovjekovnog svijeta Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje latinskog jezika Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
S osloncem na temeljne postavke istra ivanja dru tvene povijesti i komparativni metod nastoji se u studenata razviti sposobnost samostalnoga uo avanja va nih elemenata ukupnog povijesnog gibanja.
S polazi tem u temeljnoj zadanoj literaturi studenti po inju istra ivati razlike u pristupima pojedinih istra iva a, raspravljati ih u okviru specijalisti ke radne grupe te kona no u pisanom obliku ("research paper") izlo iti rezultat svoga rada.
Sadr aj kolegija
itanje, istra ivanje, raspra, sastavljanje kona nog izvje a po zadanom obrascu. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni ispit 100% pismeni ispit Obavezna: S. OSSOWSKI, Klasna struktura u dru tvenoj svijesti, Zagreb 1981, 25-68; O.G. OEXLE, "Perceiving Social Reality in the Early and High Middle Ages", u: B. JUSSEN (ur.), Ordering Medieval Society, Philadelphia 2001; Z. JANEKOVI -ROMER, Okvir slobode, Dubrovnik 1999; M. MATIJEVI -SOKOL - O. PERI(ur.), Toma Arhi akon i njegovo doba. Zbornik radova, Split 2004; Literatura Preporu ena:
ne
90

oznaka:
Anti ka povijest hrvatskog prostora Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Upoznavanje s povije u anti kog i kasnoanti kog razdoblja hrvatskog prostora. Osobiti naglasak pridaje se odnosu i pro imanju autohtonih i vanjskih kulturnih tvorbi, te va nosti anti ke kulturne ba tine za nastanak hrvatskog etnosa.
Sadr aj kolegija
Glavne teme su: anti ki knji evni izvori; po eci povijesnog doba i dodiri s anti kim svijetom; hrvatski prostor izme u helenisti kog svijeta, rimsko-italske ekspanzije i latenske srednje Europe; ilirska dr ava; rimski prodor u sjeverozapad Ilirika; pregled dometa kulturnog razvitka domoroda kih zajednica do kona nog rimskog osvajanja (urbanizacija, dru tvena struktura i statusna podjela, ustroj politi kih zajednica, ...); rimsko osvajanje do pacifikacije 9. godine; ustroj provincija Dalmacije i Panonije; vojska; kolonije; romanizacija; iliri ke provincije do kasne antike; po eci i razvoj kr anstva, va niji arheolo ki nalazi ranokr anskih kultnih sklopova, Sv. Jerolim, crkveni sabori u Saloni 530. i 533. g.; razdoblje seobe naroda; Goti i Justinijan; ustroj iliri kih provincija u 6.-7. st.; va nost upravnog i crkvenog povezivanja Dalmacije i Savije (Siscija): okvir u kojemu e se uobli avati hrvatski narod; slom Carstva na tlu Ilirika 597.-640. Prisustvovanje predavanjima; aktivno sudjelovanje u seminarskim diskusijama; izrada jednog seminarskog rada (esej od oko 7-10 kartica); polaganje usmenog ispita
ispit je prenosiv na vi u godinu Usmeni ispit nakon to je prihva en seminarski rad (esej od oko 7-10 kartica). studija? ne Ocjena je zasnovana na kakvo i seminarskog rada (30%), rezultatima usmenog ispita (50%) i ukupnoj aktivnosti studenta/studentice (20%). Obavezna: M. Kri man, Anti ka svjedo anstva o Istri; M. Hoti, Sisak u anti kim izvorima, Op. arch., 16, 1992, 133-163; P. Lisi ar, Crna Korkira i kolonije anti kih Grka na Jadranu;J. J. Wilkes, Iliri; S. a e, Prilozi prou avanju naroda sjeverozapadnog Ilirika, RFFZd 18(8); L. Barkczi, History of Pannonia, u: The Archaeology of Roman Pannonia; I. Bojanovski, Bosna i Hercegovina u anti ko doba; M. Sui , Zadar u starom vijeku; Anti ka Salona, N. Cambi (ur.); D. Pinterovi , Mursa i njeno podru je u anti ko doba; R. Matija i , Gospodarstvo anti ke Istre; A. Starac, Rimska Pula. Dru tveni ivot.
Literatura
Preporu ena: Nastavnik preporu a dopunsku literaturu sukladno individualnim potrebama studenata. Kao alternativa dijelu obavezne literature, studenti se mogu koristiti djelima: J. J. Wilkes, Dalmatia; A. Mcsy, Pannonia and Upper Moesia; A. kegro, Gospodarstvo rimske provincije Dalmacije. Studentima e tako er biti korisna i djela P. Cabanes, Iliri od Bardileja do Gencija, Zagreb, 2002.; M. Sui , Anti ki grad na isto nom Jadranu, Zagreb, 2003. te odabrani lanci u: D. Rendi -Mio evi , Iliri i anti ki svijet, Split, 1989. i M. Zaninovi , Od Helena do Hrvata, Zagreb, 1996.
91

oznaka:
Prapovijest hrvatskog prostora Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja vje be
Te ina kolegija:
1. stupanj-temeljni
Status kolegija:
izborni u struci
Ciljevi kolegija
Upoznavanje s najstarijom pro lo u zemalja u kojima se odvijala hrvatska povijest (od Drave do Jadrana i od Alpa do Dunava, Drine i Drima). Studente se osobito upozorava na va nu ulogu hrvatskoga prostora u europskoj (a time i svjetskoj) prapovijesti te na kontinuitet naseljavanja hrvatskog prostora od najstarijih vremena do suvremenice Studenti se upoznaju s prapovije u hrvatskoga prostora kroz sljede e najva nije teme: geolo ko-zemljopisni i kronolo ki uvod te izvori; paleolit (posebice andalja, Krapina, Veternica i Vindija); epipaleolit i mezolit; neolit (posebice po etak neolita, i promjene u gospodarstvu i dru tvenom ustroju); eneolit (posebice Vu edol), indoeuropske seobe; bron ano doba (posebice Kultura polja sa arama i njena ekspanzija); starije eljezno doba (posebice "kne evski grobovi" kontinentalne Hrvatske i Nezakcij), proces etnogeneze; mla e eljezno doba; predanti ki narodi (rasprostranjenost, etni ka i jezi na pripadnost); promjene u dru tvenom ustroju i gospodarstvu; po eci povijesnog doba: Grci i Kelti.
Sadr aj kolegija
Prisustvovanje predavanjima; aktivno sudjelovanje u seminarima na osnovi pro itane zadane literature; izrada eseja od oko 7-10 kartica, polaganje pismenog ispita.
pismeni ispit nakon to je prihva en esej od oko 7-10 kartica
da
Ocjena je zasnovana na kakvo i eseja (30%), rezultatima pismenog rada (50%) i ukupnoj aktivnosti studenta/studentice (20%). Obavezna: 1. S. Dimitrijevi - T. Te ak-Gregl - N. Majnari -Pand i , Prapovijest, Zagreb, 1998 2. J. J. Wilkes, Iliri, Split, 2001. (ili: J. J. Wilkes, Dalmatia, London, 1969.) 3. O. Trogmayer, Pannonia before the Roman conquest, The Archaeology of Roman Pannonia, A. Lengyel - G.T.B. Radan (ur.), Lexington - Budapest, 1980., 65-84. 4. S. a e, Prilozi prou avanju naroda sjeverozapadnog Ilirika, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru 18(8), Zadar, 1979., 43-120. 5. M. Sui , Zadar u starom vijeku, Pro lost Zadra I, Zadar, 1981. Preporu ena: Nastavnik preporu a dopunsku literaturu sukladno individualnim potrebama studenata. Studentima e tako er biti korisno i djelo M. Sui , Anti ki grad na isto nom Jadranu, Zagreb, 2003. (2. izmijenjeno i dopunjeno izdanje; 1. izd.: Zagreb, 1976) te odabrani lanci u: D. Rendi Mio evi , Iliri i anti ki svijet, Split, 1989. i M. Zaninovi , Od Helena do Hrvata, Zagreb, 1996.
Literatura
92

oznaka:
Povijest kolstva
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Cilj je prikazati glavne aspekte povijesti kolstva u Hrvata u kontekstu europskih i svjetskih kolskih i obrazovnih trendova. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Kolegij obuhva a povijesni pregled tijeka i razvoja kolstva i obrazovanja od antike do najnovijeg razdoblja. Najprije e pru iti povijesni pregled kolstva op enito od anti kih vremena, osobito Gr ke, preko srednjeg vijeka i prvih sveu ili ta, renesanse i novovjekovlja, do razvoja masovnog kolstva u 19. stolje u i raznolikosti kolskih ustanova i sustava u 20. st. Uz to e biti razmatrani kolski sustavi i teorije od anti kih Septem artes liberales, srednjovjekovnih sveu ili ta i samostanskih kola, humanisti ki sustavi (Erazmo Roterdamski i dr.), novovjekovni Ratio Studiorum, kolske reforme Prosvjetiteljstva (Be ki dvor i dr.), zatim nove kolske, nastavne i odgojne teorije i prakse u 19. i 20 st. (J. H. Pestalozzi, J. F. Herbart, G. Kerschensteiner, Th. Litt, E. Spranger i dr.). Ideje, sumnje, problemi, reforme i perspektive dana njice u odgoju i kolstvu zavr avaju prvi dio kolegija. U drugom dijelu razmatrat e se povijest kolstva i obrazovanja u Hrvata. Prisustvovanje predavanjima. U enje literature
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit 50% pismeni ispit, 50% usmeni ispit. Obavezna: M. Genari, Storia della Bildung, Brescia 1995; E. R. Curtius, Europska knji evnost i latinsko srednjovjekovlje, Zagreb 1998; A. Cuvaj, Gra a za povijest kolstva kraljevina Hrvatske i Slavonije od najstarijih vremena do danas, 2. izd., sv. 1-11, 1910-1913; D. Frankovi , Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj, Zagreb 1958; G. Mialaret, Uvod u edukacijske znanosti, Zagreb 1989; I. Ili , Dole kole, 2. izd., Beograd 1980; P. Struck, Die Schule der Zukunft, Darmstadt 1996. Literatura Preporu ena: J. Van den Driesch J. Esterheus, Geschichte dere Erziehung und Bildung, 2 Bd., Paderborn, 4. ed. 1956-1957; T. Wilhelm, Theorie der Schule, Hauptschule und Gymnasium im Zeitalter der Wiss.en, Stuttgart 1969; E. Paul, Geschichte der christlichen Erziehung, 2 Bd., Freiburg-BaselWien 1993-1995; B. Hamann, Geschichte des Schulwesens, 2. ed. 1993; W. Fischer-D.-J. Lwisch, Philosophen als Pdagogen, 2. ed., Darmstadt 1998; P. Albrecht, Das niedere Schule im bergang von 18. zum 19. Jahrhundert, Tbingen 1995; A. Simon-K. H. Beale, History of Freedom of teaching in American Schools, New York 1941.
da
93

oznaka:
Obrazovanje ena u 19. st. u Hrvatskoj Uvjeti za upis kolegija: op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 1+1)
predavanja seminari
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj predavanja i seminira je upoznavanje studenata sa suvremenim teorijskim pristupima istra ivanju povijesti ena i povijesti kolstva (teorija spolno/rodnog identiteta i teorija mo i). Studenti trebaju ovladati osnovnim teorijskim pojmovnikom, te nau iti primjenjivati taj pojmovnik u obradi tema vezanih uz kulturnu i dru tvenu povijest. Kroz zajedni ki i samostalni rad studenti se osposobljavaju za kriti ku analizu izvora iz teorijski razli itih perspektiva. Obrazovanje ena interdisciplinarna je tema koja se smjestila na granici izme u povijesti ena, kulturne povijesti, povijesti kolstva, dru tvene povijesti i socijalne filozofije. Obrada ove teme zahtjeva niz metodolo ki raznolikih postupaka koji se kre u od analize vladaju eg spolnog diskursa do statisti ke analize kolskih izvje a. Kroz obradu spolne politike hrvatskog kolstva sa studentima bih obradio suvremene teorije identiteta i mogu nost njihove primjene u istra ivanju kulturne i dru tvene povijesti. Konstrukciju spolno/rodnog identiteta unutar kolskog sustava 19. stolje a sa studentima bih analizirao na brojnim izvorima kao to su: pedago ki i kolski asopisi (Napredak, kolski prijatelj, Hrvatski u itelj), pedago ke i stru ne knjige (Dobra ku anica, Uzor djevojka, ena u ku i i dru tvu) te razne vladine naredbe (Slu beni glasnik). Nakon uvodnih zajedni kih analiza studenti e sami odabrati njima najzanimljivije tekstove koje e obra ivati u obliku seminara i izlaganja Obvezatno poha anje nastave, sudjelovanje u raspravama i pisanje seminarskog rada od 7-10 stranica Usmeni ispit
Sadr aj kolegija
ne
20% sudjelovanje u raspravama, 30% seminarski rad, 50% usmeni ispit. Obavezna: Ida Ograj ek Gorenjak, "On u i, ona poga a, on se sje a, ona prorokuje - pitanje obrazovanja ena u sjevernoj Hrvatskoj krajem 19. stolje a", ene u Hrvatskoj (Zagreb, 2004) Meghan Hays, "Valjane majke i Blage k eri - Odgoj i izobrazba ena u nacionalnom duhu u Hrvatskoj 19. stolje a", Otivm 4/1-2 (1996) Tihana Lueti "Prve studentice Mudroslovnog fakulteta kr. Sveu ili ta Franje Josipa I. u Zagrebu", Povijesni prilozi 22 (2002) Dinko upan "Uzor djevojke: obrazovanje ena u Banskoj Hrvatskoj tijekom druge polovine 19. st." asopis za suvremenu povijest 2 (2001)
Literatura
st. Preporu ena: Joan Wallach Scott, Rod i politika povijesti (Zagreb, 2003) Nira Yuval - Davis, Rod i nacija (Zagreb, 2004) Judith Butler, Nevolje s rodom. Feminizam i subverzija identiteta (Zagreb, 2000) Andrea Feldman ur., ene u Hrvatskoj: enska i kulturna povijest (Zagreb, 2004) Michel Foucault, Znanje i mo (Zagreb, 1994) Mirjana Gross, Suvremena historiografija. Korijeni, postignu a traganja (Zagreb, 1996) Dragutin Frankovi ur., Povijest kolstva i pedagogije u Hrvatskoj (Zagreb, 1958)
94

oznaka:
kolstvo i obrazovanje u Hrvata do XIX. stolje a Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj je prikazati glavne imbenike i povijesne procese u razvoju kolskog sustava i obrazovanja jednog naroda. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Kolegij obra uje rano povijesno razdoblje kolstva i obrazovanja u Hrvata. Najprije e se prikazati op eniti pregled povijesti obrazovanja i kolstva u Europi, kroz glavne razvojne crte, ustanove, protagoniste i pedago ke teorije i teoreti are. Zatim ustanove i razvojni slijed kolovanja u Hrvata. Obuhva a zato teme kroz kronolo ki prikaz zbivanja: samostanske i kaptolske kole u srednjem vijeku, prve javne kole (gimnazije i visoka u ili ta) koje uvode i dr e redovnici isusovci, pavlini i drugi kroz XVII. i XVIII. stolje e; hrvatske kolske ustanove u drugim zemljama, samostanska u ili ta u novovjekovlju; po eci osnovnih kola hrvatskim krajevima do XIX. stolje a; kolski zakoni i reforme be kog dvora do prve polovice XIX. stolje a.
Prisustvovanje predavanjima. U enje literature Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni ispit 100% ispit Obavezna: Antun Cuvaj, Gra a za povijest kolstva, I-II, Zagreb 1910; Miroslav Vanino, Isusovci i hrvatski narod, I-II, Zagreb 1969-1987; M. Pranji -N. Kujund i -I. Biondi (priredili), Uloga Katoli ke crkve u razvoju hrvatskog kolstva, Zagreb 1994; Povijest hrvatskog srednjeg kolstva (zbornik radova), Nastavnik vjesnik, Zagreb 1997; M. Korade, Hrvatske srednje kole u XVII. i XVIII. stolje u, Nastavni vjesnik, 5-6, Zagreb 1997, 17-25; F. E. Ho ko-M. Korade, kolstvo i crkveni redovi, Hrvatska i Europa, III, Zagreb 2003, 187-201. Literatura Preporu ena:
ne
95

oznaka:
Kulturna povijest
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Pru iti studentu pregled glavnih karakteristika povijesnih istra ivanja iz podru ja kulturne povijesti; kriti ka analiza svjetske, europske i hrvatske historiografije; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Sadr aj kolegija
Anti ko naslje e, utemeljenje kr anstva, Carigrad kao kulturno sredi te, irenje islama, kr anski misionari i diplomati za vrijeme Karla Velikog, romani i i goti ki stil, geografska otkri a i europejizacija svijeta, tiskarska djelatnost, knjige i pismenost, renesansni ovjek, reformacija i protureformacija, "doba razuma", znanstvena otkri a i tehnolo ki izumi, prosvjetiteljstvo, romantizam, elektri na struja i fotografija, znanost, medicina i tehnologija. Potraga za europskim mentalitetom i analiza korelacije izme u kulturnih zbivanja, tehnolo kog napretka i politi kih procesa. Redovita predavanja e se dopuniti pozivnim predavanjima istaknutih povjesni ara, iz Hrvatske i inozemstva, iz podru ja kulturne povijesti. Osim op ega pregleda razvoja discipline i aktualnih postignu a, predavanja trebaju studentima na primjeru prakti nih rezultata istra ivanja predo iti mogu nosti specijalisti ke grane. Poha anje predavanja, itanje literature, izrada eseja, zavr ni ispit.
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit

da
Kona na se ocjena izvodi iz ocjene eseja (20%), pismenog ispita (30%) i usmenog ispita (50%). Obavezna: P. Burke, Junaci, nitkovi i lude (Zagreb, 1991.), E. Eisenstein, The printing revolution in early modern Europe (Cambridge, 1993.), D. Goodman, C. Russell ur., The rise of scientific Europe 1500-1800 (London, 1991.), J. Huizinga, Jesen srednjeg vijeka (Zagreb, 1991.), R. Porter, M. Teich, The enlightenment in national context (Cambridge, 1981.), Isti, The renaissance in national context (Cambridge, 1992.), C. Schorske, Be krajem stolje a: politika i kultura (Zagreb, 1997.), I. Supi i , I. Golub ur., Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, 3. Barok i prosvjetiteljstvo (Zagreb, 2003.).
Literatura
Preporu ena:
96

oznaka:
Doprinos klera i redovni tva hrvatskoj kulturnoj ba tini Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Cilj je prikazati glavne aspekte uloge i va nosti redovni tva i Crkve op enito u razvoju hrvatske kulturne ba tine kroz povijest. Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Kolegij predstavlja neke zna ajnije i manje poznate aspekte uloge i va nosti redovni tva i Crkve op enito u razvoju hrvatske kulturne ba tine kroz povijest. Obuhva a sljede e teme: uloga srednjovjekovnih samostana u narodnoj kulturi i duhovnosti, istaknuti profesori Hrvati na europskim u ili tima od srednjeg vijeka do XIX. stolje a, redovnik i narod u bolesti: uloga u razvoju zdravstvene kulture; putuju i propovjednici i misionari; prosvjetitelji perom i govorom. Osobito e se obra ivati teme i protagoniste koji su imali va nu ulogu u promicanju danas op eprihva enih ideja kao to su su ivot, mir, ekumenizam, pomirenje nacija i religija, solidarnost i sli no.
Prisustvovanje predavanjima. U enje literature Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni ispit 100% ispit Obavezna: Vladimir Bazala, Pregled hrvatske znanstvene ba tine, Zagreb 1978; M. Korade-M. Aleksi -J. Mato , Isusovci i hrvatska kultura, Zagreb 1993; Franjo anjek, Kr anstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb 1996; Crkva u povijesti zdravstvene kulture Hrvatske (razni autori), Acta Facultatis medicae Fluminensis, 17 (1992), br. 3-4; Mirko Markovi , Hrvatsko plemstvo, sve enstvo i redovni tvo, Zagreb 2003; Robert Holjevac, Ivan Stojkovi i njegovo doba, Zagreb 2004; Marko Antonije de Dominis, Izabrani radovi, I-II, Split 2002-2003. Literatura Preporu ena:
ne
97

oznaka:
Materijalna kultura Hrvata od VII. do XII. st. Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Cilj ovog jednosemestralnog kolegija (dva bloka) je produbljivanje znanja o hrvatskom ranom srednjem vijeku ste enog na preddiplomskom studiju, odnosno stjecanje ireg uvida u dru tveni i kulturni razvoj hrvatskog dru tva u razdoblju od VII. do XII. st. Studenti bi se tako upoznali s ostacima i spomenicima materijalne kulture iz spomenutog razdoblja i rezultatima arheolo kih istra ivanja te bi ih se, na taj na in, potaknulo na njegovanje interdisciplinarnog pristupa u povijesnoj znanosti Prvi blok kolegija sastojao bi se od predavanja u kojima bi se dao kra i pregled ostataka i spomenika materijalne kulture i njihova analiza. Znanja ste ena na predavanjima studenti bi, u drugom bloku, nadopunili obvezatnom stru nom literaturom i pisanjem seminarskih radova koji za svoj cilj imaju detaljnije upoznavanje s problematikom pojedinih tema ovog kolegija. Obilazak ustanova vezanih u kojima se uvaji spomenuti ostaci materijalne kulture (Arheolo ki muzej). Osnovne teme: Starohrvatske nekropole i njihova obilje ja - Grobni prilozi i njihova analiza Pleterna skulptura - Kameni epigrafi ki spomenici - Graditeljstvo starohrvatskog doba.
Aktivno sudjelovanje u radnoj grupi, pisanje i izlaganje seminarskog rada. Studenti koji se prijave za ovu radnu grupu obavezni su odslu ati oba bloka te se, u skladu s tim, oni koji nisu odslu ali prvi blok ne mogu prijaviti niti na drugi. Usmeni ispit
ne
Na temelju dola enja na nastavu (10%), aktivnosti na satu(10%), seminarskog rada (20%) i usmenog ispita (60%). Obavezna: Ljubo Karaman: Iz kolijevke hrvatske pro losti : historijsko-umjetni ke crtice o starohrvatskim spomenicima , Zagreb : Matica hrvatska, 1930. Du an Jelovina: Starohrvatske nekropole : na podru ju izme u rijeke Zrmanje i Cetine, Split : akavski sabor, 1976.;Janko Belo evi : Materijalna kultura Hrvata od 7-9. stolje a, Zagreb : Liber, 1980.;Tomislav Marasovi : Graditeljstvo starohrvatskog doba u Dalmaciji, Split : Knji evni krug, 1994.;Vedrana Delonga, Latinski epigrafi ki spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split : Muzej hrvatskih arheolo kih spomenika, 1996. Preporu ena:
Literatura
98

oznaka:
Politi ka povijest
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Pru iti studentu pregled glavnih karakteristika povijesnih istra ivanja iz podru ja politi ke povijesti; kriti na analiza svjetske i hrvatske historiografije; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmima; pismeno i usmeno izlaganje.
Sadr aj kolegija
Glavne karakteristike unutra njo-politi kih i vanjsko-politi kih promjena u Europi od starog vijeka do danas: gr ki poleis, rimska republika, Rimsko Carstvo, talijanski gradovi-dr ave, proces nastanka, konzolidacije i transformacije nacionalnih dr ava, pojmanje suverenosti, nastanak nacija tijekom ranomodernog doba, revolucije, uspon i raspad imperija, ideolo ki pokreti 19. i 20 stolje a, me unarodni odnosi. Razlikovanje razli itih historiografskih i teorijskih pristupa, te njihovo povezivanje sa razli itim interpretacijama presudnih trenutaka u politi kom razvojnom procesu od starog vijeka do danas. Redovita predavanja e se dopuniti pozivnim predavanjima istaknutih istra iva a, iz Hrvatske i inozemstva, iz podru ja politi ke povijesti. Osim op ega pregleda razvoja discipline i aktualnih postignu a, predavanja trebaju studentima na primjeru prakti nih rezultata istra ivanja predo iti mogu nosti specijalisti ke grane. Poha anje predavanja, itanje literature, izrada eseja, zavr ni ispit.
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit.

da
Kona na se ocjena izvodi iz ocjene eseja (20%), pismenog ispita (30%) i usmenog ispita (50%). Obavezna: Du an Biland i , Hrvatska moderna povijest (Zagreb, 1999.), Wim Blockmans, A history of power in Europe (Antwerpen), Jacques Le Goff, Srednjovjekovne civilizacija zapadne Evrope (Beograd, 1974.), Carlton Hayes, A political and social history of Modern Europe (New York, 1924.), Barbara Jelavich, History of the Balkans, 1., 2., (Cambridge, 1984.), Anthony Pagden, Lords of all the worlds: ideologies of empire in Spain, Britain and France (New Haven, 1995.), Sidney Painter, A history of the Middle Ages (London, 1979.), A. J. P. Taylor, Europe: grandeur and decline (Harmondsworth, 1985.).
Literatura
Preporu ena: I. Banac, Nacionalno pitanje u Jugoslaviji (Zagreb, 1988.), Josip Horvat, Politi ka povijest Hrvatske, 1., 2., (Zagreb, 1990.), Ljubo Boban, Kontroverze iz povijesti Jugoslavije 1.-3. (Zagreb, 1987.-1990.), Isti, Ma ek i HSS (Zagreb, 1974.), T. Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje (Zagreb, 1997.), John Stevenson ur., The Columbia dictionary of European political history (New York, 1992.),
99

oznaka:
Ekstremna desnica, profa isti ke i fa isti ke skupine, pokreti i stranke u Srednjoj i Jugoisto noj Europi u razdoblju izme u dva svjetska rata Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Cilj je kolegija upoznati studente s opisanim pojavama i procesima. Pritom e naglasak biti stavljen na usporednu analizu stanja u razli itim zemljama, kao i usporedbu s talijanskim fa izmom i njema kim nacionalsocijalizmom. Tijekom rada na radnoj grupi polaznici e i sami biti u prilici stvoriti vlastite zaklju ke na temelju kriti kog prou avanja literature. Svaki e student kao moderator rasprave na jednom od sastanaka radne grupe imati priliku iznijeti svoje poglede na neku od tema. 1. Srednja i Jugoisto na Europa od 1918. do 1945. godine; 2. op e karakteristike ekstremne desnice, profa isti kih i fa isti kih pokreta, stranaka i skupina; 3. vanjski utjecaji na njihov nastanak i razvoj prete iti utjecaj talijanskog fa izma od polovice dvadesetih godina do prve polovice tridesetih godina te kasniji prodor nacizma; 4. austrijski fa izam; 5. ma arska ekstremna desnica, fa isti ki i nacionalsocijalisti ki pokreti, stranke i skupine; 6: rumunjski legionari Codreanu i eljezna garda; 7. Slova ka od nezadovoljstva s polo ajem Slovaka u ehoslova koj do uspostave nezavisne Slova ke; 8. ostale zemlje Srednje i Jugoisto ne Europe i usporedba s ekstremnom desnicom i fa izmom u Zapadnoj Europi; 9. Kraljevina Jugoslavija jugoslavenski nacionalisti i velikosrpske skupine te hrvatski nacionalisti i usta ka organizacija; 10. ekstremna desnica i fa izam u Srednjoj i Isto noj Europi kao va na sastavnica europskog fa izma; 11. Drugi svjetski rat od uzleta do sloma. redovito poha anje nastave (predavanja i radne grupe), aktivno sudjelovanje u radu radne grupe - sudjelovanje u raspravi na temelju zadane literature, pisanje eseja od 10-15 stranica
usmeni ispit
ne
sudjelovanje u radu radne grupe (20%), esej (30%) i uspjeh na usmenom ispitu (50%) elementi su na temelju kojih e se donositi kona na ocjena Obavezna: vidi prilog
Literatura
Preporu ena: Mussolini, Benito, Doktrina fa izma (vi e izdanja na hrv. dostupna u NSK); Fascism in Europe, ed. by S. J. Woolf, Methuen, London&New York, 1981. - poglavlja:The Phenomenon of Fascism (H. R. Trevor-Roper), 19.-38.; Italy (S. J. Woolf), 39.-64.; Germany (A. J. Nichols), 65.-92.; Austria (K. R. Stadler), 93.-116.; Hungary (J. Eros), 117.-150.; Rumania (Zev Barbu), 151.-170.; NAGY-TALAVERA, NIcholas M., The Green Shirts and the Others, Hoover Institution Press, Stanford, California, s.a., 345.-375.; KITCHEN, Martin, The Coming of Austrian Fascism, London - Montreal, 1980., 265.-284.
100
Ekstremna desnica, profa isti ke i fa isti ke skupine, pokreti i stranke u Srednjoj i Jugoisto noj Europi u razdoblju izme u dva svjetska rata LITERATURA
Obavezna: 1. CRAMPTON, Richard J., Eastern Europe in the Twentieth Century and after, Routledge, London i New York, 1997 (2000), str. 31.-38., 159.-168. 2. RYSZKA, Francizek, Evropski fa izam. podijeljenost i istovetnost, objavljeno u zborniku Fa izam i neofa izam, Fakultet politi kih nauka Sveu ili ta u Zagrebu i Centar dru tvenih djelatnosti Saveza socijalisti ke omladine Hrvatske, Zagreb, 1976., str. 89.-97. 3. The Encyclopedia of the Third Reich , Christian Zentner i Friedemann Bedrftig, ed., New York, 1997. natuknice Fascism, str. 254.-257., Hitler's Worldwiev, str. 426.-430., National Socialism, str. 622.-627., i Party Program of the NSDAP, str. 690.-693. 4. BEREND, Ivan, Decades of Crisis. Central and Eastern Europe before World War II , University of California Press, Berkeley Los Angeles, London, 1998 (2001), str. 302.-314., 340.-345. 5. Native Fascism in the Successor States 1918-1945, Edited by Peter F. Sugar, American Bibliographical Center Clio Press, Santa Barbara, California, 1971., str. 1.-81., 99.-156. (ne treba pro itati stranice koje se odnose na hrvatski nacionalizam i usta ku organizaciju 131. do po etka odlomka IV na str. 131., i od dna stranice 138. do str. 143.). 6. GLIGORIJEVI , Branislav, Organizacija jugoslovenskih nacionalista (Orjuna), Istorija XX veka. Zbornik radova V, Institut dru tvenih nauka i Odeljenje za istorijske nauke, Beograd, 1963., str. 315.-328., 331.-357., 364.-371., 389.-393. 5. radikalizacija i fa izacija politi kog ivota u Kraljevini SHS/Jugoslaviji od sije nja 1929. do izbijanja Drugog svjetskog rata profa isti ke tendencije u diktatorskoj vlasti, vlada Milana Stojadinovi a i JRZ, Svetislav Ho era, Dimitrije Ljoti i Zbor, usta ka organizacija i prousta ki elementi tijekom tridesetih godina, hrvatski nacionalsocijalisti izbor iz literature biti e naknadno odre en (izabrane stranice iz brojnih knjiga i lanaka, kao to su knjige Franje TU MANA, Hrvatska u monarhisti koj Jugoslaviji i Hrvoja MATKOVI A, Povijest Jugoslavije) cca 50 stranica
101

oznaka:
Podizanje Vojne krajine kapetanijskog sustava, 16. i 17. stolje e Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Na specijalisti koj razini produbljuju se ste ene spoznaje dobivene tijekom preddiplomskog studija. ini se jo jedan istra iva ki pomak u pravcu usavr avanja sposobnosti kako bi se mladog povjesni ara i magistra znanosti to bolje pripremilo za samostalno istra ivanje u budu em doktorskom radu. U zavr nom dijelu rada u specijalisti koj radnoj grupi student mora biti osposobljen za samostalno podno enje zavr nog izvje a o radu na osnovnim predmetima (profilima) iz na eg diplomskog studija, koje je sam birao. Sadr aj Specijalisti ke radne grupe. 1. Vara dinski generalat i njegove kapetanije (Stara Slavonska krajina), 2. Karlova ki generalat i njegove kapetanije (stara Hrvatska krajina od Save do mora) 3. Austrijska kolonizacija Vlaha Turskog Carstva na teritorij Vojne krajine; 4. Vla ki privilegiji u Slavonskoj krajini, Statuta Valachorum ; 5. Vojna krajina u 17. stolje u.
rad na obaveznoj i preporu enoj literaturi Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit 50% pismeni ispit, 50% usmeni ispit Obavezna: Literatura: Povijest hrvatskog naroda od 16. stolje a do 1918. godine, sv. II, Zagreb, 2005, kolska knjiga; Milan Kruhek, Kraji ke utvrde Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stolje a, Zagreb, 1995., Hrvatski institut za povijest; Mirko Valenti , Dur eva ka pukovnija u: Hrvatska na tajnim zemljovidima 18. i 19. stolje a, ur eva ka pukovnija sv. VII, Zagreb, 2003. Hrvatski institut za povijest; Mirko Valenti , Stara Slavonska krajina. Skica za monografiju, u: Zbornik Mira Dimitrijevi Kolar, Zagreb, 2004. Literatura Preporu ena:
ne
102

oznaka:
Reorganizacija Vojne krajine i nastanak vojnih komuniteta u drugoj polovici 18. stolje u Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje njema kog jezika Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Znanje o povijesti Vojne krajine tijekom 18. stolje a; kriti ka analiza kraji ke historiografije i povijesnih izvora; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Sadr aj kolegija
Vojni komuniteti su bili jedinstven organizacijski i gospodarski oblik grada u Europi. Osnovni je smisao postojanja u strogoj namjeri Be kog Dvora da samo trgovci i obrtnici vojnih komuniteta otkupljuju i prera uju proizvode kraji nika i time omogu uju kraji kom stanovni tvu prodaju gospodarskih proizvoda, ali jednako tako i kupnju predmeta koji se ne mogu raditi na selu. Na primjerima kraji kih vojnih komuniteta Senja, Petrinje, Bjelovara, Ivani a, analizirat e se nastanak, polo aj i funkcioniranje tih povla tenih kraji kih gradova. Teme koje e se u okviru ovog kolegija obraditi su: kameralisti ka politika Be kog Dvora, odnosi izme u politi kih i vojnih krugova u Be u i u Vojnoj krajini, promjene u vojnokraji koj organizaciji, organizacija policije i sudstva, stanovni tvo vojnih komuniteta.
Obvezatno poha anje radne grupe, pripremanje literaturu za svaku sjednicu, sudjelovanje u raspravama, polaganje pismenog ispita.
Pismeni ispit 20% sudjelovanje u radnoj grupi, 80% pismeni ispit
ne
Obavezna: Silabus sastavljen od radova iz sljede ih monografija: Jakob Amstadt, Die k.k. Militargrenze 1522-1881 (Wurzburg, 1969.), Rudolf Bi ani , Doba manufakture u Hrvatskoj i Slavonji (1750.1860.) (Zagreb, 1951.), Josip Bosendorfer, Agrarni odnosi u Slavoniji (Zagreb, 1950.), Lazar elap, Zemunski vojni komunitet (1717-1881) (Beograd, 1967.), Ivan Erceg, "Neki ekonomski momenti iz ivota trsta, Senja i Karlobaga", Ljetopis JAZU, 70., (Zagreb, 1965.), Ljudevit Ivan an, "Buna vara dinskog generalata ... 1755." Vjesnik kraljevskog zem. arkiva, 4. (Zagreb, 1903.), Karl Kaser, Freier Bauer und Soldat (Graz). Literatura Preporu ena:
103

oznaka:
Gospodarska povijest
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Pru iti studentu pregled glavnih karakteristika povijesnih istra ivanja iz podru ja gospodarske povijesti; kriti ka analiza svjetske i hrvatske historiografije; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Sadr aj kolegija
Predmet prou avanje je razvitak proizvodnje i njenih oblika na nekom odre enom podru ju i u odre enom razdoblju, te uvjetima u kojima se razvitak proizvodnje i razmjena vr e: sredstva koja se upotrebljavaju za rad; organizacija rada; sredstva za proizvodnju; vi kovi (surplus); vlasni tvo proizvodnih sredstava; prevozna sredstva; izvori i akumulacije; gospodarske teorije itd. Gospodarska povijest prou ava ukupnost gospodarskih zbivanja na odre enom podru ju u odre eno vrijeme, prou ava materijalne uvjete ivota i gospodarske odnose. Podru je je bitno jer je geografski polo aj prvi imbenik koji odre uje sadr aj, oblike i na in proizvodnje. Redovita predavanja e se dopuniti pozivnim predavanjima istaknutih istra iva a, iz Hrvatske i inozemstva, iz podru ja gospodarske povijesti. Osim op ega pregleda razvoja discipline i aktualnih postignu a, predavanja trebaju studentima na primjeru prakti nih rezultata istra ivanja predo iti mogu nosti specijalisti ke grane. Poha anje predavanja, itanje literature, izrada eseja, zavr ni ispit.
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit.

da
Kona na se ocjena izvodi iz ocjene eseja (20%), pismenog ispita (30%) i usmenog ispita (50%). Obavezna: M. Austin. P. Vidal-Naquet, Economic and social history of ancient Greece (London, 1980.), F. Braudel, Struktura svakida njice, sv. I. (Zagreb, 1992.), Isti, Igra razmjene, sv. II. (Zagreb, 1992.), Isti, Vrijeme svijeta, sv. III. (Zagreb, 1992.), E. Hobsbawm, Doba kapitala (Zagreb, 1989.), I. Karaman, Privredni ivot banske Hrvatske (Zagreb, 1989.), J. Parry, Trade dominion. The european oversea empires in the 18th ct. (London, 2000.), N. Pounds, An economic history of medieval Europe (New York, 1980.), J. de Vries, The economy of Europe in an age of Crises, 1600-1750 (Cambridge, 1976.).
Literatura
Preporu ena: Z. Bobetko, Agrarna reforma i kolonizacija u Hrvatskoj: 1918.-1941. (Zagreb, 2000.), M. Kolar, Hrvatski radi a (Zagreb, 2004.), Isti, "Gospodarstvo kao sredstvo politi ke prisile", asopis za suvremenu povijest, 25. (Zagreb, 1993.), M. Mirkovi , Ekonomska historija Jugoslavije(Zagreb, 1968.), Stipeti , Povijest hrvatske ekonomske misli (1298.-1847.), Zagreb, 2001., I. Tkalac, Hrvatsko gospodarstvo polovicom XIX. stolje a (Zagreb, 2004.), I. Vran i , Prilozi za povijest ekonomske misli na tlu Jugoslavije od 15-20. stolje a (Zagreb, 1984.).
104

oznaka:
Izvje taji tajnika Trgova ko-obrtni kih komora od 1853. do 1945. godine Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Znanje o djelovanju Trgova ko-obrtni kih komora od 1853. do 1945. godine; kriti ka analiza hrvatske historiografije i povijesnih izvora; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Rad trgova ko-obrtni kih komora od 1853. do 1945. godine. Rad na originalnoj gra i.
Sadr aj kolegija
Poha anje predavanja, itanje literature, izrada eseja, zavr ni ispit. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. 100% usmeni ispit Obavezna: Literatura e biti utvr ena naknadno u dogovoru sa studentima.
ne
Literatura
Preporu ena: M. Gross, Po eci moderne Hrvatske, Neoapsolutizam u civilnoj Hrvatskoj i Slavoniji 1850-1860, Zagreb 1985; M. Kolar, "Gospodarska politika u Hrvatskoj za vrijeme bana Josipa ok evi a", u: Hrvatski ban Josip ok evi . Zbornik radova, Zagreb - Vinkovci 2000., Miroslava Despot, Industrija i trgovina gra anske Hrvatske 1873-1880., Zagreb 1979.
105

oznaka:
Dva stolje a plovidba Savom, Dravom i Dunavom (1740.-1945.) Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Znanje o plovidbi Savom, Dravom i Dunavom od 1740. do 1945. godine; kriti ka analiza hrvatske historiografije i povijesnih izvora; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Sadr aj kolegija
Kako se je odvijala plovidba Savom, Dravom i Dunavom tijekom dva stolje a po ev i od vladavine Marije Terezije do kraja Drugoga svjetskoga rata? Od 18 stolje a povezivanje Jadrana s Podunavljem nalazi se u centru i austrijske i ma arske ali i hrvatske politike. Obradit e se kako je industrijska revolucija ali i kako su politi ki odnosi na prostorima hrvatskih zemalja utjecali na ovaj odnos, te da 19. stolje e donosi posve nove vizure u rje avanju tog pitanja kroz izgradnju eljezni kih pruga i razvoja enje Vojne krajine. Posebno e se ukazati na prepreke u ostvarivanju optimalnih veza i na nosioce druga ijih te nji. Rad na originalnoj gra i.
Poha anje predavanja, itanje literature, izrada eseja, zavr ni ispit. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Usmeni ispit. 100% usmeni ispit Obavezna: Literatura e biti utvr ena naknadno u dogovoru sa studentima.
ne
Literatura
Preporu ena: M. Valenti , "Osnovni problemi prometne integracije i jadranske orijentacije hrvatskog gra anskog poduzetni tva u XIX. stolje u", Povijesni prilozi, 9, Zagreb 1990.; I. Karaman, Privredni ivot banske Hrvatske od 1700. do 1850., Zagreb 1989.; B. Stulli, Prijedlozi i projekti eljezni kih pruga u Hrvatskoj 1825-1863. I-II, Zagreb 1975. Predgovor; M. Kolar-Dimitrijevi , "Hrvatska i Dunav", asopis za suvremenu povijest, 29, 1997, br. 2.; Zlata Ker e- ivakovi , "Rijeke Dunav i Sava te prvi projekti glede prokapanja kanala Dunav - Sava", asopis za suvremenu povijest, 31, 1999, br. 2.
106

oznaka:
Prometna integracija zemalja Hrvatskog Kraljevstva nakon oslobo enja 1699. Uvjeti za upis kolegija: Op i uvjeti Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Na specijalisti koj razini produbljuju se ste ene spoznaje dobivene tijekom preddiplomskog studija. ini se jo jedan istra iva ki pomak u pravcu usavr avanja sposobnosti kako bi se mladog povjesni ara i magistra znanosti to bolje pripremilo za samostalno istra ivanje u budu em doktorskom radu. U zavr nom dijelu rada u specijalisti koj radnoj grupi student mora biti osposobljen za samostalno podno enje zavr nog izvje a o radu na osnovnim predmetima (profilima) iz na eg diplomskog studija, koje je sam birao. Sadr aj Specijalisti ke radne grupe: 1.Turska osvajanja tijekom 16. stolje a i gubitak tradicijskih vertikalnih prometnica sjever jug; 2. Oslobo enje Hrvatske (1699. i 1718.) i po etni napori o pon ovnoj uspostavi vertikalnih prometnica prema hrvatskim jadranskim lukama; 3. Jadranska prometna orijentacija hrvatskih poduzetni kih krugova; 4. Izgradnja novih prometnih tokova prema jadranskim lukama (nove ceste: Karolina, Jozefina, Terezijana ,Dalmatinska cesta); 5. Regulacija Save i Kupe novi plovni putovi 6. Izgradnja prvih eljezni kih linija, 7. Uloga tzv. Kraji ke eljeznice u povezivanju Zemuna i Rijeke rad na obaveznoj i preporu enoj literaturi
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni i usmeni ispit 50% pismeni ispit, 50% usmeni ispit Obavezna: M. Despot, historijat trgova kih putova izme u Rijeke i zale a u 18. i 19. stolje u, u: Zbornik Rijeka, Zagreb, 1978; Stjepan Nossan, Ceste Karlovac- Senj od najstarijih vremena do sredine 19. stolje a, Senjski zbornik, 4, Senj, 1970.; Isti, Stare ceste Gospi - Bu ane Stare O tarije..Karlobag u 18. i 19. stolje u u: Senjski zbornik, 5, Senj 1973.; Isti, Josip Kajetan Kne i (1786..1848.) Senjski zbornik, 4, 1970.; B. Stulli, Prilozi i projekti eljezni kih pruga u Hrvatskoj 1825. 1863., I-II, Zagreb, 1975.; Karakteristike prometne politike Austrije i Ugarske prema Hrvatskoj poslije Nagodbe 1867. Literatura Preporu ena: Osnovni problemi prometne integracije i jadranske orijentacije hrvatskog gra anskog poduzetni tva u XIX stolje u, Povijesni prilozi, 9, 1990; Das Eisenbahn in der Militrgrenze Plne und Verwiklichung, u: Eienbahn und Kapitalinteressen in den beziehungen der sterreichischen mit den Sdslaawischen Lndern; sterreichischen Akademie der Wissenschaften, Wien, 1993.; Ceste i eljeznice u pretpreporodno i preporodno vrijeme Po eci prometne integracije, u: Povijest Hrvatskog naroda, sv.II. kolska knjiga 2005.
ne
107

oznaka:
Teorija povijesti
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Temeljni je cilj kolegija da studenti ovladaju bitnim postavkama teorije povijesti i steknu sposobnost interdisciplinarnog, multidisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa problematici. O ekuje se da e studenti, rade i u skupinama, savladati metodologiju raznih pristupa povijesnoj stvarnosti. "Teorija povijesti", iz kojega je god ugla promatrali, neprijeporna je spona izme u pro losti i sada njosti, okrenuta u prvome redu prema budu nosti. Ona istodobno predstavlja i iroku lepezu pogleda na svijet - od "teorije katastrofe" do "teorije nade". Kolegij se sastoji od dva "bloka": prvi predstavlja korpus djela i autora do 30-tih god. pro loga stolje a, drugi nakon toga doba. U prvome razdoblju dominiraju filozofske teze druge polovice XIX. st., u idu em povijesne, dru tveno-antropolo ke, etnokulturne, gospodarske i sociolo ke. U oba se razdoblja osje a i jaki ideolo ki naboj. Sadr aj kolegija u prvome bi dijelu predstavljao kronologiju ideja s obja njenjem teza njihovih tvoraca, dok bi drugi dio te i te rada postavio na specijalisti ke istra iva ke skupine: jedna bi se, primjerice, mogla konfronirati postavke O. Spenglera i J. Huizinge o kulturi Europe od konca XIX. do 30-tih godina XX. st., smje taju i ih u tada nji dru tveno-politi ki kontekst; zada a druge skupina bila bi usmjerena na istra ivanje nastanka novih paradigmi koje su historiografiju od 30-tih godina dalje vodile prema "tranziciji", a zatim i korjenitim preobrazbama. Poha anje nastave je obvezno.

u godinu Osim izrade pismenog rada, studenti su, prije usmenog, du ni ispit je prenosiv na vi polo iti i pismeni ispit. studija? da Kona na ocjena predstavlja zbroj ocjena pismenog uradka (30%), pismenog dijela ispita (30%) i onog usmenog (40%).
Obavezna: M. Gross, Suvremena historiografija: Korijeni, postignu a, traganja, Zagreb 2001. A. Besanon, Zla kob stolje a, Zagreb 2002. M. J. A.-N. Condorcet, Nacrt povijesnog prikaza napretka ljudskog duha, Zagreb 2001. S. Kikerec, Filozofija povijesti A. Toynbeeja, SP, 33, Zagreb 2001., 669-698. R. Aron, Demokracija i totalitarizam, Zagreb 1996. M. de Certeau, Invencija svakodnevice, Zagreb 2002. W. Raeper, Kratka povijest ideja [], Zagreb 2001. F. Fukuyama, Kraj povijesti i posljednji ovjek, Zagreb 1994. Literatura Preporu ena: O. Spengler, Propast Zapada [], Zagreb 1998.-2000. (odabrana poglavlja) J. Huizinga, U sjeni sutra njice: Kriza suvremene kulture,Zagreb 1944. M. Berto a, Huizingin san [], Hereditas rerum croaticarum, Zagreb 2003., 403-415. R. Odoba a, Spenglerova filozofija povijesti [], Pravni vjesnik, 16, Osijek 2000, 157-184. M. Mahdi, Inb Khladun's philosophy of history, Chicago 1964. R. Aron, Mir i rat me u narodima, Zagreb 2001. A. de Tocqueville, O demokraciji u Americi, Zagreb 1995. P. Rossi (ur.), La storiografia contemporanea, Milano 1987. (ili engleski prijevod) E. Nolte, Fa izam u svojoj epohi,
108

oznaka:
Dru tvena povijest
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
predavanja
Status kolegija:
obvezatni
Ciljevi kolegija
Pru iti studentu pregled glavnih karakteristika povijesnih istra ivanja iz podru ja dru tvene povijesti i dosegnutim rezultatima; kriti ka analiza svjetske i hrvatske historiografije; stvaranje argumentiranih predod bi o razli itim paradigmama; pismeno i usmeno izlaganje.
Redovita predavanja e se dopuniti pozivnim predavanjima istaknutih istra iva a, iz Hrvatske i inozemstva, iz podru ja dru tvene povijesti. Osim op ega pregleda razvoja discipline i aktualnih postignu a, predavanja trebaju studentima na primjeru prakti nih rezultata istra ivanja predo iti mogu nosti specijalisti ke grane. Sadr aj kolegija
Poha anje predavanja, itanje litearture, izrada pisanog uratka, zavr ni ispit. Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata Pismeni (eliminatorni test) i usmeni.
da
Kona na se ocjena izvodi iz ocjene pismenoga uratka (20%), testa (30%) i usmenog odgovora (50%). Obavezna: P. Brunt, Social conflicts in the Roman Republic (London, 1982.), P. Burke, History and social theory (Cambridge, 1992.), M. L. Bush, Social orders and social classes in Europe since 1500: studies in social stratification (London, New York, 1992.), P. Cartledge, "What is Social History Now", u: D. Cannadine (ur.), What is History Now?, (Basingstoke, 2002.), Beatrice Gottlieb, The Family in the Western World (New York, Oxford, 1993.), E. le Roy Ladurie, Montaju, oksitansko selo od 1294. do 1324. (Sremski Karlovci, Novi Sad, 1991.), J. Ruff, Violence in early modern Europe 1500-1800 (Cambridge, 2000) Preporu ena: D. Roksandi (ur.), Komparativna historija (Zagreb, 2004.)
Literatura
109

oznaka:
Epidemija Crne smrti s polovice 14. stolje a i njene reprekusije na hrvatskom prostoru Uvjeti za upis kolegija: Poznavanje engleskog jezika,
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
po eljno je i talijanskog
vje be
Status kolegija:
obavezni-izborni
Upoznati studente s na inima prou avanja interdisciplinarnih tema poput utjecaja bolesti na razvoj srednjovjekovnih dru tava Ciljevi kolegija
Sadr aj kolegija
Epidemija kuge koja je polovicom 14. stolje a zbrisala gotovo polovicu europskog stanovni tva uvelike je odredila dalji razvoj europskog srednjovjekovnog dru tva (prema nekim interpretacijama i otvorila vrata i nekim novim tehnolo kim izumima). Ova tzv. Crna smrt poharala je i hrvatske zemlje u srednjem vijeku te ostavila dubokog traga na dru tvo i gospodarstvo onovremenog Hrvatskog Kraljevstva i isto ne jadranske obale. Cilj ove radne grupe je spoznati kakvi su nam sve izvori ostali sa uvani za ovo razdoblje, te to se na osnovu njih mo e re i o dosezima ku ne epidemije u na im krajevima. Studenti e kroz rasprave na osnovu i itane literature, te dijelom izvora sami donositi zaklju ke o dosezima epidemije kuge na na im prostorima.
ne
Literatura
Obavezna: Lavoslav GLESINGER, Epidemije kuge: ili jaha i apokalipse ponovo me u nama Priroda 84 (1994.) Tatjana Buklija , Kuga: nastajanje identiteta bolesti Hrvatska revija 2 (2002.) 2, 90-99 David HERLIHY, The Black Death and the Transformations of the West, ed. by S.K. Cohn, Havard University Press, 1997 Philip Ziegler, The Black Death (London: Penguin, 1998.) Du anka Dini , Uticaj kuge od 1348. na privredu Dubrovnika Godi njak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu 5 (1960.) Preporu ena: David Herlihy, Population, Plague and Social Change u Social and Economic Foundations of the Italian Renaissance (New York: John Wiley & Sons, Inc., 1969), 77-90. Klaus Bergdolt, La peste nera e la fine del medioevo (Monferrato: 2002.) Gordan Ravan i , Crna smrt u dalmatinskim gradovima (1348.-1353.) izvorna gra a i stanje istra enosti; primjer Zadra, Splita i Dubrovnika Povijesni prilozi 26 (2004) Jurica Ba i , Higijensko-epidemiolo ke prilike u Dubrovniku krajem XIV. i po etkom XV. stolje a
110

oznaka:
Usmena povijest i istra ivanje dru tva Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
4. stupanj-vrsni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj je upoznati osnove rada metodom usmene povijesti. Ovo je jedinstvena metoda kojom se razgovaraju i s kaziva ima mogu istra ivati neki problemi nedostupni klasi nim povjesni arskim izvorima (posebice neka podru ja dru tvene i privatne povijesti, te povijesti mentaliteta), a primjenjiva je u znanstvenim istra ivanjima i u nastavi povijesti. Cilj rada je ovladati istra iva kom metodom usmene povijesti. Polaznici prolaze sve stupnjeve rada: teoretsku pripremu, sastavljanje upitnika, nala enje kaziva a, vo enje razgovora, analizu dobivenih rezultata i njihovo izlaganje na satu.
Sadr aj kolegija
Poha anje predavanja, samostalno istra ivanje (intervju), izlaganje na satu, predaja transkribiranog intervjua
usmeni ispit 100% usmeni ispit
ne
Obavezna: Paul Thompson, The Voice of the Past. Oral History, Oxford 1978.; Robert Stradling, Nastava europske povijesti 20. stolje a, Zagreb 2003.; Suzana Le ek, Selja ka obitelj u Hrvatskoj 1918-1960. Metoda usmene povijesti (oral history), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest 29, 1996., str. 249-265. Obvezna je i litaratura koja e se odrediti prema dogovorenoj temi istra ivanja.
Literatura
Preporu ena:
111

oznaka:
Marija Terezija i Banska Hrvatska: autoritetom prema "dr avi blagostanja" Uvjeti za upis kolegija: Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Cilj je radne grupe komparativnom analizom sekundarne literature studenta upoznati s okolnostima reformske politike Dvora u Banskoj Hrvatskoj za vrijeme vladavine Marije Terezije, potaknuti ga na kriti ku analizu dosada nje historiografije o toj temi te na usporedbu sa sli nim procesima ja anja vladarevog autoriteta i dr avne kontrole u ranonovovjekovnim monarhijama Europe. Kriti ka analiza literature vodit e se u sljede im tematskim cjelinama: povijesni kontekst formiranja vladarevog dr avnog aparata uslijed irenja upravnih djelatnosti javne slu be; utjecaj vanjske politike na proces ja anja dr avne mo i i integracije upravnog aparata; stale ke korporacije i ga enje uloge stale a kao kolektivnog posrednika izvr ne vlasti; stvaranje novog politi kog identiteta Habsbur ke Monarhije nakon ratova s Prusijom i "hvatanje koraka" s ostalim europskim silama; politika Marije Terezije i dvorskih savjetnika prema zemljama krune sv. Stjepana i skretanje interesa Dvora na isto ni dio Monarhije; stanje u upravi Banske Hrvatske i politi ka uloga Hrvatskog sabora; tendencije ka reformskoj politici u okolnostima gospodarskog i dru tvenog razvoja zemlje; formiranje kruga reformski orijentiranog plemstva u Banskoj Hrvatskoj; posljedice upravnih reformi na gospodarski, dru tveni i politi ki ivot Banske Hrvatske. prisustvovanje radnoj grupi
Sadr aj kolegija
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata pismeni ispit 100% ispit Obavezna: Vidi prilog.
da
Literatura
Preporu ena: -
112
Marija Terezija i Banska Hrvatska: autoritetom prema "dr avi blagostanja" Literatura
Balzs, .: Hungary and the Habsburgs 1765-1800. Budimpe ta, 1997.; 3.-99. 2 Doyle, W .: The Old European Order 1660-1800, Oxford UP, 1992.; 241.-264. Herkov, Z. : "O rukopisu Notitiae de praecipuis officiis Regnorum Dalmatiae, Croatiae et Sclavoniae: je i Nikola krlec autor toga rukopisa?", Rad JAZU, br. 405., Zagreb 1984., str. 33.-194. Herkov, Z. : "Rukopis 'De contributione Croatiae seu Superioris Slavoniae', njegov povod, sadr aj i autor". Starine, br. 54., Zagreb, 1969. Karaman, I.: "Djelatnost Trgovinsko-gospodarske komisije Hrv. kralj. vije a (1769-79), Privredni ivot Banske Hrvatske od 1700. do 1850., Zagreb, 1989. Karaman, I.: "Habsbur ki prosvije eni apsolutizam tijekom 18. stolje a kao protomodernizacijski etatisti ki sustav", u: isti, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.1850), Zagreb, 2000. Kirly, B. K.: Hungary in the Late Eighteenth Century. The Decline of Enlightened Despotism. New York-London, 1969.; str. 77.-114. Komlos, John : Institutional Change under Pressure. Enlightened Government Policy in the Eighteenth-Century Habsburg Monarchy, Journal of European Economic History 15/3, 1986.; 427.-483. Kr eli , B. A.: Annuae ili Historija 1748.-1767. Prijevod V. Gortana, Zagreb, 1952. Maurovi , M. : "Notitia de praecipuis officiis regnorum Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae. Kriti ke skice iz XVIII. stolje a o hrvatskoj upravi". Rad JAZU 222., pretisak u: Nikola krlec Lomni ki 1729.-1799. (zbornik radova), Sv. 3., Zagreb, 2001. Pand i , M. : "Naputak za Hrvatsko kraljevsko vije e iz 1767. g. i nadopuna naputka iz 1770. god.", Arhivski vjesnik , br. 19./20., Zagreb, 1976./97., str. 185.-205. Parry, G.: "Enlightened Government and its Critics in Eighteent-Century Germany", The Historical Journal, sv. 6., II./1963., 198.-192. Pusi , E.; "Politi ko-kameralne nauke u 18. stolje u i Joseph Sonnenfels", Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, br. 3-4/1967.; 412.-438. Raeff, M.: "The Well-Ordered Police State and the Developement of Modernity in Seventeenth- and eighteenth-Century Europe: An Attempt at a Comparative Approach", The American History Review , br. 5., 1978.; 1221.-1243. Scott, H. M. (ur.): Enlightened Absolutism. Reform and Reformers in Later EighteenthCentury Europe, London, 1990.; 145.-208. Szabo, F. A. J .: Kaunitz and enlightened absolutism 1753.-1780., Cambridge UP, 1994.; 2.7., 303.-345.
113

oznaka:
Pragmati ka sankcija - pitanje enskog naslje a u Habsbur koj Monarhiji Uvjeti za upis kolegija: Nema Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be vje be
Te ina kolegija:
3. stupanj-napredni
Status kolegija:
obavezni-izborni
Ciljevi kolegija
Upoznati studente s va no u i simbolikom Pragmati ke sankcije i predstaviti je kao jedan o temeljnih zakona Habsbur ke Monarhije. Tako er, poku ati ukazati koliko je stvaranje ovog zakona uvjetovalo diplomatsko-politi ka djelovanja u Monarhiji na prijelazu sa 17./18. stolje e.
Sadr aj kolegija
Pragmati ka sankcija predstavljat e temeljnu smjernicu kolegija, i posredstvom tog zakona nastojat e se prikazati ideolo ka i politi ka stremljenja unutar Monarhije od razdoblja vladanja Leopolda I., 1657., pa sve do po etka vladanja Marije Terezije, 1740., kojoj je Pragmati ka sankcija pravno omogu ila preuzimanje habsbur kog prijestolja. Tako er e se obratiti pa nja na injenicu koliko je pitanje nasljedstva uvjetovalo politi ka djelovanja Leopoldovih nasljednika Josipa I. i Karla VI. Budu i da je Hrvatsko Kraljevstvo prvo unutar Monarhije priznalo pravo nasljedstva i habsbur koj enskoj lozi, posebna e se pa nja obratiti na obja njenje odluke Hrvatskog sabora iz 1712., kao to e se nastojati upozoriti na pojedince koji su utjecali na stvaranje Hrvatske pragmati ke sankcije. Prisustvovanje predavanjima.
pismeni (pisanje eseja); usmeni 50% pismeni, 50% usmeni
ne
Obavezna: Erich Zllner-Therese Schssel: Povijest Austrije, Zagreb 1997., 170.-199. Robert A. Kann: A History of The Habsburg Empire 1526-1918, Berkeley/Los Angeles/London 1974., 54.-102. Josip Pliveri : Hrvatsko-ugarsko dr avno pravo, Zagreb 1900., 69.-117. Ferdo i i : Pregled povijesti hrvatskog naroda, Vjekoslav Klai : Hrvatska pragmati ka sankcija, Rad JAZU 206./1915., Zagreb 1915. Ivan Beuc: Kojim pravom postaje Marija Terezija hrvatskim kraljem? Vjesnik Kraljevskog dr avnog arkiva god. VIII/1939., Zagreb 1939. Zrinka Bla evi : Vitezovi eva Hrvatska izme u stvarnosti i utopije, Zagreb 2002., 40.-84. Literatura Preporu ena: Victor-L. Tapi: The Rise and Fall of the Habsburg Monarchy, London 1971., 115.-174. Peter Sugar, Pter Hank, Tibor Frank, A History of Hungary, Indiana University Press, 1990., 100.-146. John P. Spielman: Leopold I of Austria, London 1977., 112.-205. Walter Oppenheim: Habsburgs and Hohenzollerns 1713-1786, London 1993., 9.-31. Charles W. Ingrao: In Quest and Crisis: Emperor Joseph I and the Habsburg Monarchy, West Lafayette-Indiana 1979. Pter Hank, ur.: Povijest Ma arske, surad.: Klmn Benda, Lszl Makkai, Zsuzsa L. Nagy, Emil Niederhauser, Gyrgy Spira, Kroly Vrs, Zagreb 1995., 84.-103.
114

oznaka:
Stari Zagreb

izborni u struci
Uvjeti za upis kolegija: Slu enje internetom i emailom Oblik izvo enja nastave: ( tjedno p+s/v: 0+2)
vje be
2. stupanj-razvojni
Ciljevi kolegija
Cilj kolegija je upoznati studente s pisanom i materijalnom povije u srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog Zagreba: studenti e aktivno sudjelovati u izvo enju nastave (usmenim izlaganjima na terenu), te pripremnim pitanjima. Studenti i predava povezani su mailing listom kako bi se bolje pripremili za nastavu. Kolegij se manjim dijelom vodi u predavaoni, a uglavnom na terenu - lokacijama dana njeg Gornjeg Grada i Kaptola: uz vodstvo predava a, studenti sami pripremaju terenska izlaganja. Obilazak institucija vezane uz povijest grada (arhivi, muzeji). Teme: Razvoj trgova kog naselja; Razvoj crkvenog sredi ta; Felicijanova isprava; Zlatna bula; Utvrde Gradeca; Katedrala i katedralni sklop; Crkva sv. Marka; Crkveni redovi; Stambena arhitektura.
Sadr aj kolegija
prisutnost i aktivnost na satu; pisanje eseja Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata usmeni ispit
da
na temelju aktivnosti (30%), pisanog eseja (40%), usmenog ispita (30%) Obavezna: Lelja Dobroni , Slobodni i kraljevski grad Zagreb, Zagreb: kolska knjiga, 1992.; Lelja Dobroni , Biskupski i kaptolski Zagreb, Zagreb: kolska knjiga, 1992.; Vladimir Bedenko, Zagreba ki Gradec, Zagreb, kolska knjiga, 1989.
Literatura
Preporu ena: Nada Klai , Povijest Zagreba, knj. I, Zagreb: SNL, 1982.; L. Dobroni , Zagreba ka biskupska tvr a, K, Zagreb, 1988.; F. Buntak, Likovni prikazi Zagreba od 16. do 19. st., Kaj, br. 7-8, 1972., L. Dobroni , Stari planovi Zagreba, 1961.; I. Kampu , Prilog pitanju o poreznom sustavu u Gradecu od 14. do 16. stolje a, Radovi FF-a, sv. 6, 1963.; Monumenta historica civitatis Zagrabiae, i_XXI, Zagreb, 1885-1975..
115

oznaka:
Historicus
Te ina kolegija:
2. stupanj-razvojni
Uvjeti za upis kolegija: Polo en kolegij Informatika u
povijesnoj znanosti
informati ki praktikum
Status kolegija:
obvezatno-izborni
Ciljevi kolegija
Stvaranje baze digitaliziranih povijesnih tekstova (historiografija i pisani izvori) za u enje i prou avanje hrvatske povijesti. Omogu iti da ta baza postane ire dostupna putem Interneta, te tako olak ati pristup infromacijama potrebnim za prou avanje hrvatske povijesti.
Sadr aj kolegija
U svakom povijesnom istra ivanju relevantni izvori i dostupnost literature jedne su od najva nijih polaznih odrednica. Pronala enje ovih izvora znanja za povjesni ara su polazna to ka njegova istra ivanja. Postupnim stvaranjem on-line baze izvora za hrvatsku povijest, zajedno s referentnom knji nicom te biografijama i bibliografijama hrvatskih povjesni ara, trebao bi se olak ati i ubrzati ovaj prvi korak svakog povijesnog istra ivanja. Digitalizacijom i adekvatnim pohranjivanjem knji ne i sli ne gra e povjesni arima i inim zaljubljenicima u povijest otvaraju brojne mogu nosti br eg pretra ivanja i pronala enja informacija relevantnih za njihova istra ivanja. Istodobno, stvaranje on-line knji nice omogu iti e studentima povijesti i srednjo kolcima brzo i lako pronala enje literature za spremanje ispita te op enito za nadogradnju vlastitog znanja. Rad na ovom kolegiju bio bi zasnovan prije svega na prakti nom radu tj. digitaliziranju literature i izvora za u enje hrvatske povijesti. Digitalizirati 400 stranica literature
Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata prakti ni ispit na ra unalu 50% zavr ni ispit, 50% aktivnost na nastavi Obavezna: Literatura u izradi: 1. Informatika u povijesnoj znanosti 2. Internet u povijesnim istra ivanjima
ne
Literatura
Preporu ena: Bilo koji priru nik o kori tenju MS Office-a
116

Studij Povijesti Hrvatskih Studija

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studij Povijesti Hrvatskih Studija

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sveu ili te u Zagrebu Hrvatski studiji

Zagreb, o ujka 2005.

STUDIJ POVIJESTI HRVATSKIH STUDIJA

2+0 0+2 2+0 2+0 0+2 2+0 0+2

2+0 0+2 2+2 1+1 -

(30) (16) 30 (30) 30 (30) -

3 ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4

2+0 0+2 2+0 2+0 0+2 1+2 1+2 0+2 -

2+0 2+0 2+0 2+0

5 1 1 i/ili 2 1 i/ili 2 1 i/ili 2 1 i/ili 2 5 6 5 5 19 60

2+0 2+0 2+0 2+0 -

sati AN 30 (30) 90 (30) (30) (30) -

semestar 3 3 3 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4 3 i/ili 4

2+0 2+0 2+0 -

sati AN 90 (30) (30) (30) -

semestar 5 6 5 ili 6 6 5 i/ili 6 5 i/ili 6 5 i/ili 6 5 i/ili 6

0+2 0+2 0+2

(30) (30) (16)

2-4 2-4 2-4

2+0 2+0 2+0 2+0 0+2 0+2 -

sati AN 30 (30) 30 (30) 30 (30) 30 (30) 60 (30) (30) 60 (30) (30) -

semestar 7 7 8 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 ili 8 7 i/ili 8

2+0 0+2 0+2 0+2 -

sati AN 60 (30) (30) 60 (30) (30) -

semestar 9 9 9 ili 10 9 ili 10 9 i/ili 10 9 ili 10

p+s/v 2+0 2+0 2+0 2+0 -

sati AN 30 (30) 30 (30) 30 (30) 30 (30) -

p+s/v 2+0 2+0 0+2 -

sati AN 30 (30) 60 (30) (30) -

HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU Studij povijesti Kolegij:

PREDDIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ

Broj sati aktivne nastave (ukupno): 30 ECTS bodovi: 5

Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata

Prisustvovanje predavanjima. U enje literature

Usmeni ispit. 100% ispit

ispit je prenosiv na vi u godinu studija?

HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU Studij povijesti Kolegij:

PREDDIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ

Broj sati aktivne nastave (ukupno): 30 ECTS bodovi: 3

Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata

HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU Studij povijesti Kolegij:

PREDDIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ

Broj sati aktivne nastave (ukupno): 30 ECTS bodovi: 3

Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata

HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU Studij povijesti Kolegij:

PREDDIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ

Broj sati aktivne nastave (ukupno): 30 ECTS bodovi: 5

Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata

Pohadanje predavanja je obavezno. Nema drugih posebnih obveza.

ispit je prenosiv na vi u godinu studija?

Preporu ena: Nema

HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU Studij povijesti Kolegij:

PREDDIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ

Te ina kolegija: Status kolegija:

Broj sati aktivne nastave (ukupno): 30 ECTS bodovi: 5

Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata

pismeni (eliminatorni test) i usmeni odgovor

ispit je prenosiv na vi u godinu studija?

HRVATSKI STUDIJI SVEU ILI TA U ZAGREBU Studij povijesti Kolegij:

DIPLOMSKI SVEU ILI NI STUDIJ

Broj sati aktivne nastave (ukupno): 30 ECTS bodovi: 6

Studentske obaveze Na in polaganja ispita Ocjenjivanje studenata

ispit je prenosiv na vi u godinu studija?

Obavezna: Literatura e se odrediti u skladu s izabranom temom istra ivanja.