PRAVOKUTNIK.

NET E-ZINE STUDENATA PRAVA

Skripta od nasljedno - !"str

A#tor$ %&eek'('in )it
Graansko pravo 04/08/2012

Napomena!!! - Preporuam da se prvo knjiga proita, prije no to se krene s ovom skriptom. Knjiga moda ima 500 str (il kolko ve !, ali "r#o se ita. $va skripta je sklepana s naumom da meni pomogne i nisam imao na umu druge kolege, tako da nije neka krasoti%a. Pisana je u o"liku natukni%a, a ne %op&-paste %ijeli' paragra(a i# knjige, tako da lake e vam "iti ukoliko ste knjigu proitali prije. Nema (illera u ovoj skripti, tako da se preporua da se ne preskae "ilo kaj napisanog. )elim svima sre u s ovim ispitom i nadam se da e skripta "iti od koristi nekome. N*+,-./N$ P0*1$ Nasljedno pravo u o"jektivnom smislu- skup materijalni' normi gp koje ure2uju pravnu sud"inu onoga to preostaje od poloaja to je #a ivota u pravnim odnosima imala oso"a koja je umrla u su"jektivnom smislu 3 su"jektivno pravo koje svog nositelja ovla uje da oso"a "ude nasljednik Nasljednopravno ure2enje -naela4 5! naslje2ivanje #"og smrti (mortis %ause! 6! o"ve#atnosti neposrednog sveop eg sljednitva (univer#alna suk%esija! 7! slo"oda raspolaganja #a sluaj svoje smrti, ograniene u korist o"itelji 8! #atvorenog "roja pravni' temelja maslje2ivanja 5! ravnopravnost oso"a u jednakim odnosima s ostaviteljem 9! ipso iure stje%anja : e; lege naslje2ivanje <! dragovoljnosti naslje2ivanja 5! rjeavanje pro"lema sud"ine prava, o"ve#a i drugi' pravni' entiteta nastali' smr u ostavitelja "ilo da je i#vjesno da je smrt nastupila ili se predmnjeva ne moe se #a ivota ni #a'tjevat, niti po"ijat pravna raspolaganja kojima se umanjuje korist, ali omogu eno je da predak u spora#umu sa potom%ima ustupi i podijela #a ivota imovinu koju ima (anti%ipirano naslje2ivanje! 6! postaje se na temelju nasljednog prava sveop im sljednikom (onaj koji preu#ima sve to je od ostaviteljeve uloge u pravnim odnosima ostalo!, ako su ispunjene sve pretpostavke #a stje%anje o"ve#atno, pa ako nitko nije postao ostaviteljevim nasljednikom ostavina pripada javnopravnom su"jektu (pravni poloaj kao da je ostaviteljev nasljednik! ne #nai da ne "i moglo do i do singularne suk%esije (stje%anje pojedinani' prava! 3 ali posredno, ako ostavitelj odredi #apise i:ili naloge podjela #apisa 3 damna%ionog tipa (danas redovito! i#a#ivaju o"ve#no pravne uinke, ovlateni%i (legatari! su na temelju #apisa ovlateni #a'tjevati da optere eni nasljednik (onerat! ispuni odre2enu inid"u vindika%ijskog tipa neposredno i#a#ivaju stvarnopravne uinke, ono u pogledu ega i' #apis ovla uje odma' je nji'ovo 7! naelo dispo#itivnosti 3 svime raspolagati osim strogo oso"ne naravi i unutar grani%a tu2eg ovlatenja i #akonski' ogranienja (lanovi ue o"itelji! dva pravna temelja, oporuka i #akon, nisu ravnopravni #akon je podredan osim u sluaju nuni' nasljednika 3 teku #ajedno 8! samo oporuka i #akon, ne moe na temelju ugovora o naslje2ivanju (nitetan!, ali moe ugovor o doivotnom i dosmrtnom u#dravanju jer nisu nasljednopravne naravi, nego o"ve#nopravne 5! svi su gra2anskopravni su"jekti ravnopravni, nae nasljednopravno ure2enje ne pravi ra#liku i#nimka kod nunog naslje2ivanja (i stran%i ak nema re%ipro%iteta! 9! naslje2uje se samim djelovanjem pravni' normi, "e# ikakvog pose"nog ina stje%anja po sili #akona se #"iva troje 3 po#ivanje na nasljedstvo (dela%ija! , stje%anje nasljednog prava i stje%anje nasljedstva

primarno #a naslje2ivanje, ali i #a #apis, pod#apis i i#dvajanje i# ostavine <! nitko nije duan "it ostaviteljev nasljednik dovedeno u sklad s ipso iure tako da se ipso iure stjee i pravo odri%anja, koje je preo"raajno pravo, u#et e se ((ingirat! da on nije ni stekao to pravo, nikad nije ni "io nasljednik isto i #a #apise i pod#apise ne vrijedi #a oasnu ostavinu -ra#granienja doma eg od stranog nasljednog prava 3 tijela vlasti svake pojedine drave primjenjuju one pravne norme koje je drava odredila, a to ne moraju "iti norme samo materijalne te dotine drave, ali pro%esne da kod nas je =0+ 3 svakog se naslje2uje prema pravu one drave iji je "io dravljanin u trenutku smrti > pre"ivalite > "oravite > nae pravo #a nadlenost 3 ako je "io 'rvatski dravljanin > 'rvatski sud iskljuivo nadlean u pogledu nekretnina u 0?, a u ino#emstvu jedino ako sud te drave nije nadlean, isto i #a pokretnine, ali "e# iskljuive nadlenosti strani dravljanin 3 iskljuivo #a nekretnine u 0?, "e# iskljuivosti #a ostatak ostavine, isto i #a apatride, i#"jegli%e, oso"e ije se dravljanstvo ne moe utvrditi kumula%ija 3 naslje2ivanje i po #akonu i po oporu%i $tvaranje nasljedstva (ostaviteljeva smrt > ostavina > o"avjetavanje suda! -ostaviteljeva smrt kao u#rok otvaranja nasljedstva 3 smrt svake (i#ike oso"e:proglaenje oso"e umrlom (i#a koje je preostala ostavina! u#rokuje otvaranje njenog nasljedstva moe ste i samo onaj koji je preivio ostavitelja kod nas postoji o"oriva predmnjeva smrti (postupak je i# sudske nadlenosti, i#vanparnian na prijedlog ovlatene oso"e, inkvi#itorno!, ali ne i (ik%ija postupak proglaenja nestale oso"e umrlom 3 materijalne pretpostavke4 a! nestalost odre2ene oso"e "! protek odre2enog roka "e# vijest o nje#inom ivotu @ pro%esnopravne 3 da su #adovoljeni svi oni #a'tjevi koje pro%esno pravo postavlja4 #a pokretanje postupka, o"ave#no javno oglaavanje, nain rjeavanja op a nestalost je u sluaju da nije mogu e pove#ati s konkretnim doga2ajem koji "i mogao i#a#vati smrtnu opasnost 3 npr. $d ro2enja nestale oso"e je prolo e#deset godina ili prema okolnostima sluaja vjerojatno da nije iva ili 5 g od kad je nesumnjivo "ila iva pose"na u#rokovao takav doga2aj u kojem je smrtna opasnost imanentna 3 npr. Arodolom i protek od 9 mjese%i tre"a prote i i rok, dui #a op u postupak se pokre e iskljuivo na #a'tjev ovlatene oso"e> sud donosi rjeenje > od"ija:pokre e postupak, stavlja oglas i po#iva tu oso"u i svaku drugu s o"avijestima u roku od tri mjese%a> proglaenje- odredit e dan, mjese%, godinu, sat kad je vjerojatno smrt nastupila, ako nije to odredio onda dan kad je rjeenje postalo pravomo no je dan smrti nestalog > o"oriva predmnjeva doka#na sredstva #a injeni%u smrti i asa smrti 3 5! mati%a umrli', tj. -avna isprava koju i#daje nadleno tijelo 6! pravomo no rjeenje suda u postupku doka#ivanja smrti 7! pravomo no rjeenje u postupku proglaenja nestale oso"e umrlom -ostavina 3 ono to nakon smrti oso"e preostaje od poloaja koji je ona u tom trenutku #au#imala u pravnim odnosima nastaje u trenutku kada je (i#ikoj oso"i prestao pravni su"jektivitet 3 dakle trenutku smrti ra#lika ostavine (i pravna do"ra i dugovanja @ promatrano kao prava vlasnitva stvari! i ostavinske mase (pravna do"ra- stvari i su"jektivna prava @ promatrano kao stvari! ostaviteljevom smrti prestala je postojati ostaviteljeva imovina, a ono to je od nje preostalo je dijelom ostavine

7 pretpostavke da "i "ilo u ostavini i tre"a "it kumulativno ispunjeno4 5! pripadalo ostavitelju u trenutku n'egove smrti (mogu e i da se vrate darovi #"og povrede nunog dijela:i#"jegavanja uraunavanja! 6! nasljedivo 7! slo"odno #a naslje2ivanje (nitko ne stjee na nekom pravnom temelju ra#liitom od naslje2ivanja! sastav ostavine je iri od imovine (ukupna po#i%ija koju je ostavitelj drao u pravnim odnosima!, a opet ui (u ostavinu ne ula#e sva imovinska prava, jer neka prestaju! sastav ostavine 35! a! ostaviteljeva imovinska do"ra (stvari, su"jektivna imovinska prava, pravima slini entiteti! "! ostaviteljeva neimovinska do"ra > ta dva su ujedno i ostavinska masa: ostaviteljeva pravna do"ra 6! ostaviteljeva dugovanja a! o"ve#e i "! o"ve#ama slini entiteti ostavinska aktiva 3 #"roj svi' imovinski' prava i# sastava ostavine pasiva o"ve#a saldo ta dva je ista vrijednost ostavine 3 moe "it i negativna o"raunska vrijednost B aktiva 3 pasiva @ vrijednost darova o tome da je neka oso"a umrla i mogu e ostavila ostavinu, tre"a se o"avjestiti sud kako "i pokrenuo ostavinski postupak 3 ovlaten svtako, duan matiar nadlean #a upis u mati%u umrli' (sastavit smrtovni%u i dostavit sudu, ili i#vadak i# matine knjige umrli'! nasljedivost je pravilo, nenasljedivost je i#nimka Nasljedno pravo -su"jektivno nasljedno pravo 3 je su"jektivno pravo koje svojeg nositelja ovla uje da "ude nasljednik umrle oso"e, pa #"og nje#ine smrti do"ije i ima #a svakoga mjerodavan poloaj nje#inog nasljednika:sveop eg pravnog sljednika (po#itivna sastavni%a! @ ovla uje svog nositelja da , ako to nije protivno tu2im pravima ni #akonskim ogranienjima, svakog drugog iskljui od takvog sudjelovanja u onome od ega se sastoji pravni poloaj nasljednika (negativna sastavni%a! "itni sadraj s.n.p. $dre2uje o"jektivno nasljedno pravo (samo ukoliko postoje dispo#itivne norme ostavitelj to pravo moe ograniiti ili opteretiti! -o"iljeja nasljednog prava4 5! apsolutnost 3 djeluje prema svima (%ontra omnes! > nasljedniki #a'tjev 5.5.5.5.5.5.6! jedinstvenost 3 sadraj mu se ne moe dijeliti, smr u ostavitelja samo jedno nasljedno pravo nastaje, ali moe nastati #a vie oso"a 5.5.5.5.5.5.7! neprometnost 3 ve#ano u# oso"u, nije prometno pravo, ali moe ugovoriti s potomkom, a i "ranim drugom, da se oni unaprijed odriu nasljedstva, mogu se nasljedni%i odre i nasljednog prava, nasljednik moe ustupiti udio u nasljednikoj #ajedni%i sunasljedniku, ali to nije ustupanje nasljedniukog dijela, ni nasljednog prava 5.5.5.5.5.5.8! nasljedivost 3 nasljedno pravo nije u prometu, ali je nasljedivo -ostaviteljev nasljednik 3 oso"a koja je nositelj su"jektivnog nasljednog prava, steenog smr u tog ostavitelja nositelj prava koja su pripadala ostavitelju, dunik ostaviteljevi' o"ave#a oso"a koju se moe tuiti i traiti ono to "i se i od ostavitelja, a i ovdje je da "i rijeio neke pro"leme nastale u povodu ostaviteljeve smrti (npr. Pokop! nisu oni koji su postali singularni suk%esori, ni oni koji su stekli oasnu ostavinu (ali imaju poloaj nasljednika!, ni oni koji jesu stekli pravo, ali su se valjano odrekli, ni pretendenti kada pravo pripada vie oso"a > sunasljedni%i -druge oso"e 3 #apisovni%i i korisni%i naloga

-stje%anje nasljednog prava 3 prema naem pravu nasljedno pravo se stjee ipso iure, "e# ikakvog stje%ateljeva aktiviteta, ali postoji i sustav akvi#itornog stje%anja > #a stje%anje pored o"jektivni' pretpostavki potre"no je da "ude ispunjena i su"jektivna pretpostavka 3 oitovanje volje stje%atelja kojom on pri'va a "iti ostaviteljevim nasljednikom > dve (a#e4 po#ivanje na nasljedstvo (dela%ija 3 oso"a koja je ispunila sve o"jektivne pretpostavke je po#vana! i nastup nasljedstva (akvi#i%ija 3 u propisanom o"liku e oitovat svoju volju! dok traje pravo na odri%anje 3 to je privremeni nasljednik -pretpostavke osnivanja nasljednog prava4 5! postojanje stje%atelja 5.5.5.5.5.5.5.5. sposo"nost #a naslje2ivanje 5.5.5.5.5.5.5.6. pravni temelj naslje2ivanja 5! "ilo kao (i#ika ili pravna oso"a tko u trenutku smrti nije postojao, makar malo dulje ne moe ste i nasljedno pravo > i#nimka4 pravni su"jekti koji u trenutku smrti jo ne postoje, ali nastaju npr. =ametak, isto i #a #aklade nema ve#e #na li se gdje je stje%atelj komorijenti 3 oso"e koje su #ajedno umrle u istom doga2aju, u 0? nema predmnjeva 6! donekle ua od pravne sposo"nosti a! apsolutna nesposo"nost 3 onaj koji uop e ne moe "iti nositelj nasljednog prava - takvi' u suvremenim pore%ima nema, jer se podudara s op om pravnom sposo"no u i#u#e%i 3 iskljuena pravna sposo"nost neki' pravni' oso"a i stran%i (ako nema re%ipro%iteta! "! nedostojnost (relativna nesposo"nost! 3 ne moe "it nasljednik nekog odre2enog ostavitelja, iako je sposo"an vrsta %ivilne ka#ne i #"og toga tre"a "iti #akonom odre2ena #"og koji' ra#loga nastupa nastupa po sili #akona, a N. na temelju ostaviteljeve odred"e, ali on moe utje%ati oprostom ra#lo#i4 aa! namjerno usmrtio ili pokuao ""! silom ili prijetnjom natjerao ili prijevarom naveo da napravi ili opo#ove oporuku ili oporunu odred"u %%! unitio ili sakrio oporuku s namjerom da sprijei ostvarenje dd! tee ogrijeio o #akonsku o"ve#u u#dravanja ili nije 'tio pruiti nunu pomo , naputanja "e# pomo i sud pa#i po slu"enoj dunosti e; o((o na aa!,""!,%%!, ali ne i dd! jedino na #a'tjev oso"a koji imaju pravni interes oprost mora "iti u o"liku oporuke, a moe "iti op i i pose"an 7! ona (ili skup! pravna injeni%a koja svojim postojanjem u pogledu neke oso"e ovla uje tu oso"u da stekne nasljedno pravo, pa da naslijedi ostavitelja u naem pravnom poretku sveden na #akon i oporuku, tako da govorimo o #akonskim i oporunim nasljedni%ima #nai naslijedit e onaj koji je u trenutku ostaviteljeve smrti postoji, sposo"an je da naslijedi i ima takav pravni temelj naslje2ivanja, da nitko nema jai od njegovog oporuka je u pravilu jai pravni temelj, i#nimka nuni nasljedni%i (prisilna, tj. +triktna pravna pravila, a ne dispo#itivna!, ali nuni dio je manji od onog koji "i naslijedili da su CCo"iniCC #akonski nasljedni%i oporuni i #akonski nasljedni%i mogu "iti sunasljedni%i oporukom se moe ovlastiti vie oso"a i to a! simultano (sunasljedni%i!"! suk%esivno (uvjet, rok, teret! (pret'odni ipotonji nasljednik! %! supsidijarno (supsitut prvoj oso"i! -raspolaganje nasljednim pravom 3 odreknu e i anti%ipirano odreknu e odreknu e 3 sporedno pravo koje nastaje u# nasljedno pravo, preo"raajno pravo dok traje pravo na odri%anje govori se o privremenom nasljedniku

 moe relevantno oitovat iskljuivo i#riito, u o"liku (negativne, #a ra#liku od po#itivne koja pri'va a! nasljednike i#jave- i#jave o odreknu u > i#riita, jednostrane, strogo (ormalna i neopo#iva > javno ovjerovljenom i#javom ili i#javom danom na #apisnik kod suda do donoenja prvostupanjske odluke potre"na sposo"nost oso"e 3 5! poslovno sposo"na oso"a moe valjanu i#javu dati oso"no ili po svom ugovornom #astupniku 6! umjesto poslovno nesposo"ne moe dati skr"nik, ali ta i#java tre"a do"iti odo"renje tijela javne vlasti nadlenog #a skr"nitvo sadraj i#jave mora "iti do#voljen, mogu i dovoljno odre2en dva propisana o"lika 3 5! usmeno a! dano u #apisnik pred sudom ili javnim "iljenikom, "! potom on ili njegov #astupnik potpisao ili stavio ruko#nak 6! podnoenje sudu:javnom "iljeniku javno ovjerovljene isprave > inae je nitetna mora "iti dana slo"odno, "e# mana volje traje najdulje do donoenja prvostupanjske odluke u ostavinskom postupku, a prestat e i ranije ako je i#javio da eli "iti nasljednik anti%ipirano odreknu e 3 odri%anje od nasljedstva koje jo nije otvoreno i#nimka od pravila ugovor s pretkom ili moe ugovor sklopiti "rani drug ako je ugovor valjan djelovat e nakon to se otvori nasljedstvo (kao da u trenutku otvaranja ta oso"a ni ne postoji! moe "iti uinjeno kao a! samostalan ugovor o odreknu u od nasljedstva koje jo nije otvoreno "! kao sastavni dio ugovora o ustupu i raspodjeli imovine #a ivota - #atita nasljednog prava 3 5! utvr2enje nasljednog prava u ostavinskom ili parninom postupku 5.5.5.5.5.5.5.6! nasljedniki #a'tjev (tu"a! da se ne "i tre"alo stalno doka#ivati tko je nasljednik, moe se od suda is'oditi uvjerenje o tome> dva uinka4 a! nastaje o"oriva predmnjeva da je to #aista nasljednik "! #atita #a svake tre e koju sklapaju pravne poslove u do"roj vjeri 5! redovito 3 a! rjeenjem o naslje2ivanju u ostavinskom postupku, ponekad "! presudom kojom se nadomjeta nepostoje e ili postoje e, ali neistinito utvr2enje sadrano u rjeenju da "i tre e oso"e uivale #atitu tre"aju imati do"ru volju i "iti naplatan pravni posao 6! #a'tjev kojim ostaviteljev nasljednik na temelju svog nasljednog prava trai i#ruenje %ijelog ili dijela nasljedstva od t#v. Posjednika ostavine, koji "espravno igra ulogu nasljednika - prestanak nasljednog prava > apsolutni (odreknu em! i relativni (smr u nositelja! $poruno naslje2ivanje -slo"oda oporuivanja 3 naelo dispo#itivnosti oporuka 3 jednostrano (#nai nemre "it ugovor!, i#riito i oso"no ((ormalno i opo#ivo! oitovanje oporuiteljeve posljedne volje (i#vorna volja samog oporuitelja, nemre druga oso"a umjesto nje oitovat njenu volju, no te'nike poslove moe povjerit nekom drugom!, upravljeno na raspolaganje #a sluaj njegove smrti da "i oporuka proi#vodila nasljednopravne i druge gra2anskopravne uinke potre"no je da4 5! postoji u trenutku otvaranja oporuiteljeva nasljedstva 6! da nije nevaljana > ako je valjana i postoji, a ne proi#vodi pravne uinke kaemo da je nedjelotvorna nitetan ugovor o naslje2ivanju ne moe konvertirat u oporuku > mogu a je #ajednika oporuka (vie likova stavi svoju oporuku u jednu ispravu!, ali nije #amjenita oporuka (da jedan drugom

oporukom ostavi neto! sastavni dio slo"ode oporuivanja je slo"oda opo#ivanja, mijenjanja i nadopunjavanja ve uinjene oporuke 3 toga se nemre odre i, inae "i "ilo kao da nije to ni dodao tu klau#ulu (pro non s%ripto! nae nasljednopravno ure2enje ne tretira imenovanje nasljednika kao "itan sastojak oporuke (ra#lika oporuke i kodi%ila 3 u 0? nema!

-da "i oporuka:oporuna odred"a "ila valjana potre"no je4 5! oporuna sposo"nost 5.5.5.5.5.5.5.5. oporuivanje "e# mane volje 5.5.5.5.5.5.5.6. valjani o"lik:(orma 5.5.5.5.5.5.5.7. mogu i doputen sadraj oporuke 5! svojstvo (i#ike oso"e da oitovanjem svoje volje moe valjano oporuit, ne vrijedi samo #a valjanost oporuke, nego i opo#iva nije pose"an sluaj op e poslovne sposo"nosti, nego pose"na pravna sposo"nost dva kriterija4 a! u#rast (o"jektivni kriterij! "! mentalna sposo"nost :su"jektivni kriterij! tre"a imati 59 godina (tako nisko, jer je oporuka strogo oso"ni akt, pa nitko ne moe svojim oitovanjem volje #amijeniti nesposo"nog oporuitelja! i da je sposo"na #a rasu2ivanje (svjestan svoji' postupaka i sposo"an da postupa u skladu s tom svije u! 6! nevaljano ako je napravio oporuku pod prijetnjom, silon ili je prevaren:u #a"ludi > po"ijanje putem suda u ostavinskom postupku:parni%i 7! (ormalni pravni posao (radi omogu avanja to pou#danijeg sa#nanja o postojanju oporuke i sadraju! redoviti i i#vanredni (u #akonu predvi2enim i#vanrednim okolnostima! o"li%i oporuka javne (sudjelovanje javni' vlasti:javnog "iljenika! i privatne oporuke pisani i usmeni o"lik oporuke pravilo o konver#iji o"lika oporuke 3 o"lik to ga je oporuitelj 'tio dati oporu%i nije nije valjan, ali prigodom oporuivanja su ispunjene sve (ormalnosti koje se trae #a drugi valjan o"lik, njegova oporuka ima taj o"lik > kod nas i#riito propisano jedino glede me2unarodne oporuka, ali je op i postulat gp-a redoviti o"li%i predvi2aju samo pisane oporuke (javna oporuka, me2unarodna oporuka, vlastoruna oporuka i pisana oporuka pred svjedo%ima!, a i#vanredni o"lik je usmena oporuka javna oporuka 3 redovit, javni i pisani o"lik oporuke oporuitelj je svoju volju oitovao u o"liku javne isprave koju je sastavila #a to ovlatena javna oso"a (suda% op inskog suda, sudski savjetnik u op inskom sudu ili javni "iljenik, a u ino#emstvu kon#ularni ili diplomatsko-kon#ularni predstavnik 0?!, a nije #"og svog o"iteljskog odnosa nesposo"na sastavit oporuku, a i propisan nain ne smije "iti nita namijenjeno ovlatenoj oso"i, njenom "ranom drugu:srodniku nekoliko (a#a 3 5! utvr2ivanje identiteta (putovni%a, oso"na iska#ni%a ili 6 svjedoka istovjetnosti! 6! usmeno i#loi kakav sadraj eli da oporuka ima (ovlatena oso"a (ormulira sadraj oporuke u o"liku isprave 3 #apisnik oporuke! 5.5.5.5.5.5.5.5. ovlatena oso"a proita oporuku i oporuitelj potpie sastavljeni tekst 5.5.5.5.5.5.5.6. ovjera #apisnika koji sadrava oporuku (potvrda ovlatene oso"e i potpis! malo drugaije je u sluaju da je oporuitelj nepismen:pismen a ne moe itat > jedino u o"liku javne oporuke mogu sastaviti > ovlatena oso"a e mu proitati oporuku, umjesto potpisa moe "it ruko#nak, i tre"aju "it dva svjedoka (apsolutno 3 punoljetan, poslovno sposo"an, #na itat i pisat, ra#umije je#ik i relativno sposo"na 3 o"iteljska ve#a ne ini nesposo"nim! i ne smije ni njima ostavit svjedo%ima, inae je to nitetno drugaije ako je nijem, glu', glu'oslijep, ne slui se uredovnim je#ikom >

pomo u (a#i (ormuliranja oporuke od tumaa, a #ato moraju "iti i oporuni svjedo%i prisutni (apsolutno i relativno sposo"ni, te #naju je#ik i tumaenje #nakova oporuitelja! o sastavljenoj oporu%i ovlatena e oso"a "e# odgode poslati o"avijest u ?rvatski upisnik oporuka me2unarodna oporuka 3 redovit, javni i pisani o"lik oporuke ne sadri sastavljanje teksta isprave, pret'odi aktu oporuivanja, svejedno je li on sam ili netko drugi sastavio #a njega poinje podnoenjem isprsve oso"i ovlatenoj #a vo2enje postupka potom oporuitelj pred ovlatenom oso"om i svjedo%ima potpisuje ili ako ve je i#javljuje pri#nanje, onda i ovlatena oso"a i svjedo%i potpisuju, na kraju ide datum ako nije u stanju potpisat to nije smetnja, tre"a navest ra#log, a i moe trait da druga oso"a u njegovo ime potpie na #a'tjev oporuitelja mogu ovlatene oso"e svakoj pisanoj oporu%i dati o"iljeje ne2unarodne vlastoruna oporuka 3 redovit, privatni i pisani o"lik tre"a vlastoruno napisat (rukopisom, moe i prote#om, ali ne i strojem! i potpisat (ime i pre#ime, ili samo ime, nadimak ili ak o#nakom s o"#irom na odnose! moe "iti napisana (redovito! na listu papira, ali i na drvetu, #idu... nije nuno mjesto i datum sastavljanja aka 'ologra(ska oporuka pisana oporuka pred svjedo%ima - redovit, privatan i pisani o"lik volja oitovana u o"liku isprave #a koju je oporuitelj i#javio da sadri njegovu oporuku i potpisao je moe i netko drugi po njegovom nalogu sastaviti oporuku i to me'anikim pismom neop'odno je4 a! oporuitelj je sposo"an itati i pisati "! kod oporuivanja sudjeluju dva sposo"na svjedoka oporuke (ali ne tre"aju po#navati ni pismo ni je#ik kojim je oporuka sastavljena! %! pred njima se i#vri in oporuivanja d! svjedo%i nakon toga stave svoj potpis aka alogra(ska oporuka !oporuitelj koji ne #na ni itati ni pisati:nije u stanju moe redovitim putem jedino oporuiti u o"liku javne oporuke usmena oporuka 3 privatan, usmen i i#vanredan o"lik i#nimka od pravila stroge (ormalnosti pretpostavke4 a! oporuitelj svoju volju oitovao usmeno "! pred najmanje dva svjedoka, sposo"na da "udu svjedo%i usmene oporuke %! oporuitelj se nala#io u takvim i#vanrednim okolnostima da nije mogao oporuiti u "ilo kojem drugom o"liku d! ovaj o"lik oporuke nije i#gu"io navaljanosti protekom vremena o"jektivne okolnosti4 rat, poar:su"jektivne4 i#nenadna "olest svjedo%i moraju "iti apsolutno i relativno sposo"no, ali ne tre"aju #nati ili mo i pisati ni itati > duni su "e# odlaganja napisati sadraj oporuiteljeva oitovanja i to prije predati sudu ili javnom "iljeniku na uvanje ili pred njima usmeno ponoviti, a ako to ne uine, oporuka nije nevaljana ali nastaje pro"lem sa#nanja prestaje "iti valjana 70 dana od prestanka i#vanredni' okolnosti u kojima je napravljena ako se (ula o"lik oporuke, ona nije nitavna, nego po"ojna (jer se u #akonu tako misli! > 5g od dana

sa#nanja oporuke (a nakon proglaenja! #a oso"u koja ima pravni interes, 50g od dana proglaenja oporuke -mogu i doputen sadraj oporuke 3 sadraj oporuke ine jedino oporune odred"e oporuitelj je ovlaten i#a#vati oporukom a! one pravne uinke koje inae moe i#a#vati jednostranim oitovanjem volje "! nasljednopravne uinke (tre"a odred"a pripadati nekoj od #akonom predvi2eni' vrsta, inae nitetna! imenovan nasljednik mora "iti odre2en ili odrediv (srodstvom ili o"iljejem! ne mora, ali moe, oporuitelj odrediti koliki dio nasljednog prava namjenjuje nasljedniku dve ra#liite metode odre2ivanja veliine nasljednog dijela4 5! ra#lomkom (ili slian nain, npr. D! 6! odredit to e pojedinom nasljedniku pripasti i# ostavinske mase na ime njegova nasljednog prava (odre2ivanje nasljednika e; re %erta! > nasljedniki dio je odrediv, takvo odre2ivanje impli%ira pove#ivanje odred"a o imenovanja nasljednika i odred"e o dio"i nasljedstva i#me2u nasljednika > nedostatak je kon(u#ija je li e; re %erta ili namijenjeno samo #apisom oso"i -i#naslije2enje 3 "it e poslije -odre2ivanje #apisa (legata! (singularno, pojedinano, i#vedeno stje%anje!3 oporuna odred"a usmjerena na to da "ude pravni temelj na kojem e odre2ena oso"a (#apisovnik, legatar! #"og ostaviteljeve smrti ste i pravo da od ostaviteljeva nasljednika (optere enika, onerata! #a'tjeva ispunjenje odre2ene inid"e, koju e joj taj "iti duan ispuniti na teret i u grani%ama iste vrijednosti onoga to e ste i (o"ve#nopravni #a'tjev! da "i odred"a "ila valjana, tre"a odrediti #apisovnika, ili ga uiniti odredivim, inae nitetno dvoj"a i#me2u e; re %arta i #apisa, prednost ima #apis, osim ako se ne vidi i# volje oporuitelja tre"a odrediti predmet #apisa (inid"u! 3 a mora "iti odre2ene, odrediva, doputena i mogu a, a sadraj moe "iti po#itivan (injenje, davanje! i negativan (trpljenje i proputanje! > inid"a e imati i neki predmet (stvar ili pravo i# ostavinske mase, ali moe i i#van ostavinske mase, da pripada optere eniku, a i takva koja ne postoji ni pripada u nijednu kategoriju, pa optere enik e tre"ati na"aviti! optere enik moe "iti samo oso"a koja neto stjee #"og smrti ostavitelja 3 nasljednik, #apisovnik, pod#apisovnik #apis ne smije "iti na tetu vjerovnika oporuitelja, "iti na povredu prava nunog dijela neposredni (direktni! #apis 3 oporuitelj ovlasti #apisovnika na stje%anje odre2ene stvari ili prava i# ostavine, a "e# pose"nog odre2ivanja optere enika -odre2ivanje #amjenika (supsituta! o"ina #amjena (vulgarna supsitu%ija!- oporuitelj je ovlaten da opasnost od ne'tjenja ili nemogu nosti naslje2ivanja predu'itri tako da odredi #amjenika (supstituta! kome e pripasti nasljedstvo #a sluaj da odre2eni nasljednik umre prije njega, odrekne se nasljedstva ili da "ude nedostojan da naslijedi > supsidijarno nasljedno pravo 3 tu je ta oso"a #amjenika povjer"ena #amjena ((ideikomisarna supstitu%ija!- takva oporuna odred"a prema kojoj nasljedno pravo ili pravo na #apis "i pripalo prvo namjenjenoj oso"i, nakon smrti ostavitelja, a nakon nje#ine smrti drugoj oso"i itd. - tu je ta oso"a nasljednik 0a#lika prve i druge je da prva stjee umjesto oso"e, a druga #"og smrti prvonavedene oso"e povjer"ena #amjena je u 0? #a"ranjena > nitetna odred"a -ogranienje uvjetima i rokovima 3 ovlaten ograniiti uinke oporuni' odred"a uvjetom i rokom koji mogu "iti mogu i i doputeni, ako su nitetni ne utjee to na valjanost ostali' odred"i, pa ni oni' koje su #a'va ene tim rokom:uvjetom, slino povjer"enoj ali s tim da je uvjet i rok doputen, osim onog koji ograniava rokom smrti onog tko je naslijedio

-optere enje nalo#ima 3 oporuna odred"a usmjerena na to da oso"u u iju je korist oporuitelj raspolagao oporukom optereti duno u da ispuni oporukom odre2enu inid"u na teret vrijednosti onoga to stjee 3 nalog nalikuje raskidnom:re#olutivnom uvjetu ra#lika naloga i legata 3 po#i%ija oso"a u iju se korist tre"a ispuniti inid"a, #apisovnik moe #a'tjevat inid"u, nalog ne daje pravo #a'tjevanja (on je samo korisnik naloga! -raspolaganje u doputenu svr'u i osnivanje #aklade- ovlaten oporukom odrediti da se dio ili %ijela ostavina upotrije"i #a posti#anje odre2ene doputene svr'e, radi ega moe odrediti osnivanje pravne oso"e- #aklade > nesamostalna #aklada i samostalna #aklada > ta odred"a je samo pravni temelj #a osnivanje, ali ona e tek nastati kada do"ije odo"renje i "ude registrirana od #a to nadlenog tijela javne vlasti (prosuditi, odo"riti ili od"iti! e; tun% djelovanje -oprost nedostojnosti 3 op i i pose"an, "ude "ilo kasnije -odre2ivanje i#vritelja oporuke 3 oso"a koja e nakon oporuiteljeve smrti o"avljati poslove potre"ne da "i se i#vrilo ono to je oporukom odredio > moe "iti jedino poslovno sposo"na (i#ika ili pravna oso"a > jedino ga oporuitelj moe postaviti, ako 'o e moe odrediti krug poslova -tumaenje oporuke 3 pravno relevantan sadraj spo#naje se tumaenjem ra#likuju se pravila tumaenja oporuke od op i' #a pravne poslove (primjenjujuse supsidijarno! odred"e koje se ne mogu protumaiti i jedno#nano utvrditi sadraj, ne mogu se ispunit pa su nitetne tre"a se ustvrditi prava namjera (volja! oporuitelja, primjenjuje se su"jektivno naelo tumaenja oporuka nije prometni posao, pa se ne primjenjuje o"jektivno naelo mogu se koristiti #a tumaenje poda%i koji i nisu sadrani u oporu%i, ako otkrivaju pravo #naenje (avor testamenti 3 ide se na ruku oporunog nasljednika, a ne #akonskog, u dvoj"i tumaenja -nevaljanost sadraja oporuke 3 sadraj nemogu ili nedoputen je nitetan, nastupa e; lege i sud pa#i po slu"enoj dunosti > i#nimka ako je sadraj nedopute" #"og svoje suprotnosti s neijim pravom nunog dijela, nije nitetna, nego po"ojna -ra#lo#i nitetnosti oporuke 3 nesposo"nost oporuitelja, nemogu nost i nedopustivost sadraja oporuke - po"ojnosti 3 mane volje, nedostatak propisanog o"lika, raspolaganje suprotno pravu na nuni dio -opo#iv oporuke 3 ima uvijek to pravo jednostrano oitovanje volje oporuitelja upravljeno na to da prestane postojati %ijela oporuka ili pojedine odred"e da "i opo#iv postojao, potre"no je da postoje sve pretpostavke kao i #a postojanje oporuke, samo to ne tre"a "iti i#riito tre"a "iti sposo"an #a oporuivanje, "e# mana volje uiniti opo#iv i sadraj opo#iva da je mogui i doputen o"li%i opo#iva4 5! i#riit opo#iv oporukom 5.5.5.6! preutnog opo#iva oporukom (ako je sadraj odred"e u suprotnosti sa novim i to samo oni dijelovi koji jesu! 5.5.5.7! konkludentne radnje unitenja isprave (one u pisanom o"liku, s namjerom, "ilo da uniti ili pre%rta! 5.5.5.8! konkludentne radnje raspolaganja predmetom oporune odred"e 5.5.5.5! predmnjeva opo#iva oporunog raspolaganja u korist "ranog druga ako je "rak prestao na pravomo noj presudi nakon to je oporuka sastavljena 5.5.5.9! u nekom od drugi' o"lika predvi2eni' u stranim pore%ima, ako se prema =0+u smatra valjanim

-postupanje s oporukom -uvanje oporuke- u tom sluaju ugovor o ostavi-depo#itu, a moe i tijelu javne vlasti nadlenom #a uvanje oporuka (op inski sudovi, javni "iljeni%i, kon#ularni i diplomatsko-kon#ularni predstavni%i! -dunost predaje oporuke nakon oporuiteljeve smrti -rekonstruk%ija oporuke 3 ako je unitena, i#gu"ljena, skrivena ili #ametnuta, a #akon to na#iva doka#ivanje unitene, i#gu"ljene, skrivene ili #ametnute oporuke nadlean #a rekonstruk%iju je sud, ali jedino na #a'tjev #ainteresirane oso"e, na njoj lei teret doka#ivanja svega, ali ne i %ijelog sadraja oporuke, nego jedino onog koji se na nju odnosi ako svi #ainteresirani daju suglasnot #a rekonstruk%ijom s odre2enim sadrajem i o"likom oporuke, tada e "iti rekonstruirana u postupku pred ostavinskim sudom:javnim "iljenikom > inae putem parni%e -proglaenje oporuke -upis u ?rvatski upisnik oporuka 3 javni upisnik koji vodi javno"iljenika komora (pravilnik od ministra pravosu2a! > u upisnik idu poda%i4 5! da je oporuka sastavljena 6! da je i gdje po'ranjena 7! da je proglaena > ne moe se sadraj upisivati upisi se o"avljaju samo na #a'tjev oporuitelja, nakon njegove smrti sud:ajvni "iljenik je duan #atraiti sve podatke i# upisnika tko moe uputiti oporuku u upisnik4 oso"a koja ju je sastavila, sud, javni "iljenik, odvjetni%i, kon#ularni:diplomatsko kon#ularni predstavni%i !sud ne pa#i po slu"enoj dunosti na (ormu oporuke 3 to se vidi i# toga da mora proglasiti svaku oporuku =akonsko naslje2ivanje (intestatno naslje2ivanje! stje%anje su"jektivnog nasljednog prava #"og ostaviteljeve smrti koje se #"iva neposredno na temelju #akona, jer u trenutku otvaranja nasljedstva, u pogledu stje%atelja postoje one prave injeni%e koje su #akonom odre2eni pravni temelj naslje2ivanja ostavitelja naela4 5! naelo o"iteljske pripadnosti (pripada istoj o"itelji kao i ostavitelj! 6! naelo ogranienog kruga poten%ijalni' #akonski' nasljednika 7! naelo u#ajamnosti (jedino oni kojima "i i ostavitelj "io poten%ijalni #akonski nasljednik! 8! naelo ravnopravnosti (jednake o"iteljske ve#e jednako ovla uju! poten%ijalni #akonski nasljedni%i, koji su "ili s ostaviteljem u trenutku njegove smrti pove#ani4 a!krvnim srodstvom "!gra2anskim srodstvom %!"ranom ve#om d!i#van"ranom ve#om a! dola#e u o"#ir aa! srodni%i i# rave lo#e, sila#ne (potom%i! i u#la#ne (pre%i! - svi, ""! srodni%i i# po"oni' linija (kolaterali! 3 ne svi, nego jedino koji su potom%i ostaviteljevi' roditelja i djedova:"aka !%rtei 3 sim"olika > trokut- iva enska oso"a: krug- iva muka oso"a: trokut i krug pre%rtani s : #nai da su mrtvi: trokut i krug prekrieni s E #nai da su to ostavitelji > potom%i se %rtaju prema dolje , a pre%i prema gore> slovo a u trokutu ili krugu #nai adoptat, tj. Posvojenik > "rana ve#a se %rta vodoravno, i#van"rana s oso"om i djetetom %rtkano > ako je "io u vie "rakova, svi se

o#naavaju rimskim "orjevima redom koji su nastali "! oni koji su posvojenjem postali njegovi srodni%i %! mora se u trenutku ostaviteljeve smrti nala#it s njim u "raku, ali ak ni tad u sljede im sluajevima4 aa! ostavitelj #a ivota podnio tu"u #a ra#vod, ponitaj ili spora#umni ra#vod, a nakon smrti se utvrdi da su "ili osnovani ""! "rak se nakon smrti ostavitelja poniti ili proglasi nepostoje im (a nadivjeli "rani drug je #nao #a u#roke ili morao #nati! %%! #ajedni%a ivota prestala spora#umno ili iskljuivo krivnjom nadivjelog d! psp"a koja se u trenutku smrti nala#ila u i#van"ranoj #ajedni%i s ostaviteljem (po#i%ija kao da je "ila u "raku! > pretpostavke4 aa! #ajedni%a neudane ene i neoenjenog mukar%a ""! trajala CCdulje vrijemeCC, a prestala ostaviteljevom smr u %%! u pogledu te #ajedni%e su "ile ispunjene sve pretpostavke koje "i tre"ale "iti ispunjene da "i i "rak "io valjan -#akonski nasljedni red 3 ostavitelja e naslijedit jedino onaj (ili oni! me2u pripadni%ima kruga njegovi' poten%ijalni' #akonski' nasljednika, koji ima tako jak pravni temelj #a naslje2ivanje, da nijedan drugi pripadnik toga kruga, nema jai u trenutku smrti ostavitelja, a da je sposo"an #a naslje2ivanje i nije se odrekao nasljedstva > tko ima jai pravni temelj odre2uje #akonski red -parentelni sustav - uvaava injeni%u da se svaka o"itelj (u smislu krvni' srodnika! sastoji od ni#a genera%ija, te da su svi pripadni%i o"itelji pove#ani me2uso"no svojim podrijetlom > pojedina% se u o"itelji pojavljuje kao potomak oni' oso"a od koji' vue lo#u:predaka i time je pove#an sa svim oso"ama koji vuku lo#u od isti' oso"a > o"itelj se sastoji od parentela F red4 ostaviteljevi potom%i > FF red4 parentela ostaviteljeva o%a @ parentela ostaviteljeve majke > FFF red4 u lo#i ostaviteljeva o%a parentela ostaviteljeva djeda i "ake @ u lo#i ostaviteljeve majke parentela ... djeda i "ake > F1 red4 u lo#i ostaviteljeva o%a u podlo#i djeda lo#a pradjeda:pra"ake, u podlo#i "ake ... @ u lo#i majke... nasljedni redove se ne podudaraju s parentelama, jer u parentele ula#e samo krvni srodni%i, a opet nasljedni red je i ui od parentela, jer nisu svi krvni srodni%i ovlateni #akonom da naslje2uju ostavitelja -pojedini nasljedni redovi 3 prvi nasljedni red4 svi ostaviteljevi krvni srodni%i, koji su mu potom%i i ostaviteljev posvojenik sa svojim potom%ima, te "rani i i#van"rani drug > drugi nasljedni red4 svi ostaviteljevi krvni srodni%i koji pripadaju njegovim roditeljima (roditelji i svi potom%i roditelja, posvojitelja i svi potom%i posvojitelja!, a i "rani:i#van"rani drug (u sluaju da nije ovlaten naslijediti u prvom nasljednom redu! > tre i nasljedni red4 srodni%i i# parentela djedova i "aka, sa svim svojim potom%ima (!podudara se s tre om parentelom! > etvrti i daljnji redovi4 jedino rodolnaelni%i odgovaraju eg stupnja , ali ne i lanovi nji'ove parentele -odnos prema pojedinim nasljednim redovima 3 odnos me2u poten%ijalnim #akonskim nasljedni%ima svrstanim u ra#liite nasljedne redove odre2en je naelom isljuivosti > uspostavljen je slijed redova > po#itivna strana tog naela je da ako ostavitelja nitko ne naslijedi i# pret'odog reda, "ude netko i# nadola#e eg > !i#nimka od naela iskljuivosti4 ako "i u prvom nasljednom redu ostavitelja tre"ao naslijediti samo "rani:i#van"rani drug,on ne e samostalno naslijediti nego, u# one i# drugog naslijednog reda, osim ako se potom%i nisu odrekli pa je to ra#log da je sam -odnosi unutar svakog pojedinog naslijednog reda 3 pose"na pravila #a rjeavanje konkuren%ije unutar svakog pojedinog nasljednog reda4 5! prednost pri naslje2ivanju 5.5.5.5.5.5.5.5. predstavljanju 5.5.5.5.5.5.5.6. jednakosti nasljedniki' dijelova 5.5.5.5.5.5.5.7. prirastanju nasljedniki' dijelova 5! u prvom nasljednom redu prednost imaju njegova dje%a i posvojeni%i, te "rani:i#van"rani drug, svakom ide jednak dio

u drugom n.r. Prednost imaju roditelji:posvojitelji i "rani:i# drug, svakom 5:6 tre em n.r. Prednost djedovima i "akama, 5:6 ide onima s oeve strane, a polovi%a majinoj etvrtom kao i tre em 6! ako neki od poten%ijalni' nasljednika ne naslijedi ostavitelja, mo i e njegovi potom%i ste i njegov dio 3 po#itivna strana, dok je negativna strana da potomak ne moe naslijediti ako na temelju #akona naslije2uje njegov predak > daje se prednost "liima od dalji' potomaka potom%i naslje2uju na vlastitom pravnom temelju, a ne na prednikovom primjenjuje se u 5,6 i 7 n.r., a ne i 8 n.r. 7! +vim onim #akonskim nasljedni%ima istog ostavitelja, koji ga naslje2uju na temelju isti' injeni%a pripadaju jednaki dijelovi nasljednog prava 8! ili akresen%ije- u sluajevima da je sud"ina nasljednog dijela takva da nasljednik ne moe ili ne eli naslijediti ili oso"a uop e nije poten%ijalni #akonski nasljednik tog reda onda on prirasta dijelovima oni' koji su u odnosnom n.r. Naj"lii oso"i kojoj je prvenstveno namijenjen taj dio nae pravo (avori#ira "ranog druga ispred "ra e i sestara, to se vidi u drugom nasljednom redu u sluaju kada "rani drug naslje2uje po drugom n.r., a roditelji ostavitelja su mrtvi, a ima "ra u:sestre > tada sve naslje2uje "rani drug (odstupanje od predstavljanja! Nuno naslje2ivanje -#atitu pruaju striktne norme o"jektivnog nasljednog prava, jer je #ajameno su"jektivno pravo na nuni dio, on "e#i#nimno postaje sveop i sljednik, a ne singularni suk%esor ostavitelja nuno nasljedno pravo vrsta je #akonskog nasljednog prava nuni nasljednik je #ati en od ostaviteljevi' oporuni', a i neki' drugi' "esplatni' raspolaganja, koja prela#e grani%u doputenog (prekomjerna, a nedoputena!, jer #adiru u veliinu:vrijednost nunog dijela, a neopravdana su ui je od kruga poten%ijalni' #akonski' nasljednika dijelima na4 5!apsolutne (poten%ijalne! 3 neke od #akonom predvi2eni' "liski' o"iteljski' ve#a i 6!relativne (poten%ijalne! nune nasljednike3 ako su u nekoj od #akonom predvi2eni' "liski' o"iteljski' ve#a (ne tako jakim kao kod apsolutne! i postoje jo neke pretpostavke 3 da su trajno nesposo"ni #a rad i da nemaju sredstva #a ivot 5! to su4 ostaviteljevi potom%i i posvojeni%i i nji'ovi potom%i, te "rani:i#van"rani drug 6! ostaviteljevi roditelji:posvojitelji i ostali pre%i relativni naslje2uju tek ako nema apsolutni' i to #"og prednosti -nuni dio 3 veliina > apsolutnim ide 5:6, relativnim 5:7 vrijednost > nuni nasljednik ima pravo na ime svog nunog dijela do"iti i# ostavine onu vrijednost koliko na njega otpada kada se o"raunska vrijednost ostavine podijeli s veliinom njegova nunog naslijednog prava vrijednost ostavine, ali ne ista (ona koju ostavina #aista ima!, nego o"raunska (vrijednost koju "i imala da nije "esplatno raspolagao, ve a od iste esto! je temelj #a i#raunavanje > raunanje4 prvo se u#ima vrijednost ostavinske aktive, pridoda se vrijednost ostaviteljevi' darova, a odu#et vrijednost ostavinske pasive -uskrata prava na nuni dio:opravdano i#naslje2enje 3 5! opravdano iskljuenje nasljednika 5.5.5.5.5.5.5.5. opravdano lienje nunog dijela 5! i#naslje2enje kojim ostavitelj kanjava poten%ijalnog nunog nasljednika #a neke njene postupke, "ilo djelomino, "ilo u potpunosti i#riito oitovanje volje, u o"liku oporuke iskljuenje djeluje jedino u grani%ama postojanja i valjanosti (ra#log i#riito naveden, ra#log o"jektivno postoji, #akonom predvi2en ra#log > a to je4a!tee se ogrijeio prema ostavitelju

povredom neke svoje #akonske ili moralne o"ve#e koja proi#la#i i# njegovog o"iteljskog odnosa, "!namjerno je poinio neko tee ka#neno djelo prema ostavitelju, "ranom, i#van"ranom drugu, djetetu, roditelju, %!ka#neno djelo protiv 0? ili vrijednosti #ati ene me2. Pravom, d!odao se nepotenom ivotu i neradu! oporune odred"e o sikljuenju postojanje ra#loga #a iskljuenje nikad se ne predmnjeva 6! i#naslje2enje odre2enog ostaviteljeva potomka kojim se omogu uje daljnjim ostaviteljevim potom%ima da oni #"og ostaviteljeve smrti steknu ono to "i inae pripalo lieniku kao nuni dio nije usmjereno na kanjavanje lienika, nego na #atitu interesa lienikovi' potomaka moe liiti samo svog potomka (ne i druge nune nasljednike! i to u korist njegovi' i svoji' potomaka oporunom odred"om kojom odre2uje4 a! da odre2enog potomka liava nunog dijela (u potpunosti ili ne! "! koji lienikovi potom%i e "iti korisni%i tog lienja lienje je opravdano, ako postoje ovi ra#lo#i4 aa! lienik je pre#aduen ili rasipnik, te da je to i u trenutku otvaranja nasljedstva ""! #"og lienja naslje2uju lienikovo dijete (koje je u trenutku ostaviteljeve smrti "ilo maloljetno ili nesposo"no #a rad i nema nuni' sredstva #a ivot! ili lienikov unuk od ranije umrlog djeteta (isto ko i dijete! lienik e ipak ste i onaj dio nunog dijela nunog nasljednog prava, kojega nije lien, a i onaj dio u pogledu kojeg lienje nije opravdano -stje%anje nunog nasljednog prava 3 da "i oso"a stekla potre"no je da4 5! postoji 6! sposo"na je naslijediti i 7! ima pravni temelj -#atita nunog dijela od povreda 3 nuni dio moe "iti povrije2en u pogledu veliine i vrijednosti i to prekomjernim oporunim raspolaganjem i darovanjem #a ivota, ali nije nitetno e; lege, nego po"ojno pravo nunog nasljednika da po"ija "esplatna easpolaganja koja vrije2aju njegovo pravo na nuni dio, je strogo oso"no pravo > pravo da #a'tjeva nuni dio (pravo na reduk%iju oporuke!#astarijeva u roku od 7 godine od dana proglaenja oporuke, a pravo vra anja darova u roku od 7 godine od dana smrti ostavitelja:pravomo nosti odluke o proglaenju umrlim nuni nasljednik je #ati en vrijednosno (u #akonu propisana vrijednost i veliina! i pravno (#a'tjevom #a utvr2ivanje nasljednog prava i nasljednikom tu"om! F#ostanak naslje2ivanja i prelaenje oasne ostavine -ostavitelj umre, a nitko nije stekao su"jektivno nasljedno prava ili su ga se odrekli > tada ostavina nije postala niija, nego oasna > institut sui generis time to je na nju prela oasna ostavina, do"ila je op ina:grad poloaj koji je u svakom pogledu poput odnosa koji "i imao ostaviteljev nasljednik, s tim da se ona tog ne moe odre i po sili #akona prela#e nekretnine i s njima i#jednaena su"jektivna prava na op inu:grad na ijem se podruju nala#e, a pokretnine i s njima i#jednaena su"jektivna prava na op inu:grad gdje je imao pre"ivalite u 0?, "oravite, gdje je "io upisan u knjigu dravljana 0? to je stje%anje i#vedeno, a postaje univer#alnim sljednikom to se utvr2uje rjeenjem u ostavinskom postupku 3 nije pretpostavka, ali igra vanu ulogu #a pravnu sigurnost > pretpostavka #a to rjeenje je sa#nanje da je ostavina oasna, da "i se do tog sa#nanja dolo tre"a javnim oglasom po#vati sve oso"e koje se smatraju ostavinskim nasljedni%ima, da se jave u roku od 9 mjese%i sudu:javnom "iljeniku > ako se nije javio, nije i#gu"io svoje nasljedno pravo, niti donoenjem rjeenja, a ni pravomo no u > op ina:grad i#vravaju samo oprava i o"ve#e koje pripadaju toj oso"i, ona je dakle posjednik ostavine > moe #a'tjevati s nasljednikim #a'tjevom, a ako op ina:grad ne udovolji, ide se na parni%u, ali vrijedi #astara #a takav #a'tjev, koji je protiv potenog posjednika 5g od dana sa#nanja #a svoje nasljedno pravo i posjednika, 50g od

ostaviteljeve smrti, (oporunom od dana proglaenja oporuke!, a nepotenog posjednika 60g Pravni poloaj ostaviteljeva nasljednika -pravni poloaj nasljednika sastoji se od4 5! nasljedstva 6! neki' drugi' prava i o"e#a nastali' #a ostaviteljeva nasljednika #"og toga to je on naslijedio ostavitelja uru"a 3 prije postojalo, jer se ostavinom smatralo kao stvar, pa se sudskim rjeenjem o uru"i predavalo pravo na ostavinu, danas toga nema 5! sastoji se od svega onog to je preostalo od ostavine i prelo na nasljednika > pravna do"ra (imovinska:neimovinska! @ ostaviteljeva dugovanja (o"ve#e i slini pravni entiteti! sastav nasljedstva se podudara s sastavom ostavine u# od"itak onoga to je i# ostavine nije prelo na nasljednika, "ilo #"og relativne nesposo"nosti ili i#dvajanjem i# ostavine poloaj u pogledu naslije2eni' dugovanja 3 "iti ostaviteljev nasljednik impli%ira "iti i umjesto ostavitelja dunik svi' oni' dugovanja koja su preostala nakon njegove smrti > #ajedno s dugovima na nasljednika je prelo i odgovornost #a nji' (onako kako je i ostavitelj odgovarao #a nji'! > ako je oso"no odgovarao, ta oso"na odgovornost prela#i i na nasljednika (%jelokupnom svojom imovinom! to se na#iva i odgovornost #a nasljedstvo, ali ta je odgovornost e; lege kvantitativno ograniena do grani%e vrijednosti one koju je stekao nasljedivi dunika 6! ostaviteljevom smr u nastaju #a nasljednika o"ve#e prema tre im oso"ama4 5! na temelju oporuni' odred"i4 a! #apisi "! nalo#i 6! na temelju #akona jer je nasljednik a! jedino ne tre"a ispuniti onaj #apis koji je utrnuo, a taj je ako je #apisovnik4 umro prije ostavitelja, nedostojan, odrekao se svog prava ili ispunjenje #apisom odre2ene inid"e postalo nemogu e #"og okolnosti #a koje nasljednik nije odgovoran > to je oso"na odgovornost, ali dola#i i#a one oso"ne odgovornosti #a ostaviteljeve dugove > #astara je 7 godine od dana sa#nanja #apisovnika ili 5 godina od kad se moglo traiti ispunjenje "! neispunjenje naloga djeluje kao raskidni uvjet -sjedinjenje pravni' poloaja i nji'ovo ra#dvajanje 3 kada je ure2eno da se naslje2uje ipso iure, u pravilu je pravni poloaj nasljednika jedinstven to i#a#iva sljede e pravne uinke 3 5! nasljednik oso"no odgovara i svojom imovinom, a ne samo naslije2enom, #a ostaviteljeve dugove koje je naslijedio, a i #a one o"ve#e koje su nastale #a njega jer je nasljednik 6! tra"ine koje je imao prema ostavitelju prestaju sjedinjenjem dunika i vjerovnika u istoj oso"i 7! isto tako naslije2ene tra"ine koje je ostavitelj imao prema njemu prestaju 8! nasljednikovi vjerovni%i mogu svoje tra"ine namirivati koje na "ilo kojem pravnom temelju imaju i# "ilo naslije2ene imovine, ili njegove -ra#dvajanje pravni' poloaja 3 pravni poloaj "it e odvojen od njegovog vlastitog poloaja, ako i dok je4 5! ostavina pod upravom i#vritelja oporuke 6! skr"nika ostavine 7! na #a'tjev ostaviteljevi' vjerovnika provedeno odvajanje ostavine (separatio "onorum! "i e to i nadalje njegovo, ali prestaje "iti u dodiru s ostalim nasljednikovim pravima i o"ve#ama odvajanje prestaje e; tun% i traje sve dok ne prestane dunost i#vritelja oporuke, skr"nika ostavine ili se stavi i#van snage rjeenje o odvajanju ostavine nasljednik tada redovito nije ovlaten da sam i#vrava naslije2ena prava niti da raspolae njima, nego e to initi netko drugi umjesto njega > a tra"ine koje je imao ostavitelj kao vjerovnik imao protiv nasljednika kao dunika nisu prestale sjedinjenjem njegova odgovornost #a ostaviteljeve dugove se svodi samo na one stvari i imovinska prava koja su "ila ostaviteljeva, a #a vlastite dugove iskljuivo vlastitim stvarima i pravima 5! oso"a kojoj je ostavitelj oporukom povjerio dunost da se "rine oko i#vravanja njegove posljednje volje, a ona je tu dunost pri'vatila nasljednik e #a to vrijeme "iti suspendiran od i#vravanja pravne vlasti

postaje na temelju oporune odred"e, sud nije ovlaten postaviti i#vritelja oporuke djelokrug ovisi o ostaviteljevoj volji, a podredno dispo#itivnim normama ako nije odredio4 djelokrug je da u svakom pogledu vodi "rigu da oporuka "ude i#vrena onako kako je ostavitelj #aista 'tio 3 u ime i #a raun nasljednika "odi "rigu i podu#ima ono to je potre"no #a ouvanje ostavine, njome upravlja i u ime i #a raun nasljednika podu#ima to je potre"no #a isplatu dugova i #apisa dunost prestaje kad o"avi #adatak #a koje je postavljen, kad to postane nemogu e, kad umre ili i#gu"i punu poslovnu sposo"nost ili ga ostavinski sud:javni "iljenik opo#ove 6! sud:javni "iljenik koji je povjeren od suda u ostavinskom postupku rjeenjem povjerit upravljanje ostavinom skr"niku ostavite oso"a koju je nadleno tijelo postavilo da prava i o"ve#e i#vrava u ime i #a raun oni' koji su postali sveop i sljedni%i 3 nasljedni%i ili op ine:grada to je skr"nik #a pose"an sluaj, ure2en nasljednopravnim i o"iteljskopravnim normama ipak nije skr"nik ostavini, jer ostavina nije oso"a, ali je sveop im sljedni%ima nisu taksativno na"rojene situa%ije u #akonu, nego stoji CCkad su nasljedni%i nepo#nati, nepo#natog "oravita, nedostupni, kao i u ostalim sluajevima kad je potre"noCC djeluje pod nad#orom tijela nadlenog #a poslove skr"nitva (%entar #a so%ijalnu skr"! ima pravo na mjesenu naknadu, odgovara #a tetu #astupa sve nasljednike #ajedno nakon prestanka potre"e, rjeenje o prestanku skr"nitva 7! #akonom dano pravo ostaviteljevim vjerovni%ima u sluaju da im prijeti opasnost od nemogu nosti namirenja tra"ina od ostaviteljeva nasljednika uin%i separa%ije su e; nun% -posjed ostavine 3 tko #au#ima poloaj ostaviteljeva nasljednika, i#vravaju i prava i o"ve#e od kao da je on ostaviteljev nasljednik, (aktiki se nala#i u poloaju nasljednika, "e# o"#ira je li ima nasljedno pravo ili ne, koje ga na to ovla uje> pravno relevantno, #ove se tako #"og slinosti s posjedom stvari, pa se #ove posjedom ostavine, a oso"u posjednikom ostavine -slo"odno #au#imanje poloaja nasljednika 3 na nasljedniku je da se (aktino stavi u poloaj koji mu pripada s o"#irom na njegovo nasljedno pravo -uskla2ivanje (aktinog poloaja s pravnim ostaviteljeva nasljednika 3 nasljedniki #a'tjev:tu"a > 'ereditas petitio 3 spe%i(ian je #a'tjev nasljednopravne naravi kojim ostaviteljev nasljednik na temelju svog nasljednog prava, trai i#ruenje %ijelog ili dijela nasljedstva ili pojedinani' stvari, prava ili ega drugog i# sastava nasljedstva od posjednika ostavine ("espravno igra ulogu nasljednika, onemogu avaju i time onome tko jest ostaviteljev nasljednik da "ude u (aktinom poloaju kakav mu pravno pripada! > spe%i(ian #a'tjev, ra#liit od singularnog (ra#lika je u pravnom temelju, nasljedno pravo:pojedinano pravo! > pravni temelj je su"jektivno nasljedno pravo > (unk%ija je uklanjanje nesklada (aktinog i pravnog poloaja -odnos nasljednikog #a'tjeva i #a'tjeva na utvr2enje nasljednog prava 3 dva ra#liita #a'tjeva, kako po predmetu, tako i sadraju > predmet 5. je neto od ega se sastoji pravni poloaj ostaviteljeva nasljednika, dok 6. je nasljedno pravo koje je neka oso"a stekla #"og odre2ene injeni%e, odnosno ostaviteljeve smrti, dok sadraj 5. je injenje dok 6. je utvr2ivanje (tko je #"og ostaviteljeve smrti stekao nasljedno pravo, u kojem o"ujmu i s kojim sadrajem! -su"jekti nasljednikog #a'tjeva 3 aktivno legitimirane oso"e > univer#alni suk%esor pasivno legitimirane oso"e > posjednik ostavine (u# ono i#vravanje, potre"no je da vrije2a tu2e nasljedno pravo! > sveop i nasljednik pasivno legitimirane oso"e jednako je legitimiran kao i ta oso"a, u naelu je pasivno legitimiran i singularni suk%esor pasivno legitimirane oso"e

(i#nimka u sluaja pseudonasljednika!

-predmet nasljednikog #a'tjeva 3 sva ona prava, o"ve#e i drugo od ega se sastoji pravni poloaj nasljednika (oni koji su dio nasljedstva, kao i oni koji su nastali #a nasljednika povodom smrti ostavitelja! > ne moe se postaviti u pogledu nekakve %jeline, kao npr. $stavina, nego samo u pogledu pojedinano navedeni' segmenata svog pravnog poloaja (jednog ili vie nji'! -sadraj nasljednikog #a'tjeva 3 #a'tjevanje predaje predmeta tog #a'tjeva > od nepotenog posjednika moe #a'tjevati predaju svi' nasljednikovi' stvari i prava koje (aktiki ima, a i naknadu #a sve ono to je od predmeta #a'tjeva propalo:pogoralo:nestalo ako se to ne "i dogodilo da je "ilo kod nasljednika> od potenog moe #a'tjevati sve to ovom ne pripada, a ne i naknadu > #astara 3 #a nepotenog 60g, a kod potenog su"jektivni rok od 5g od kad je nasljednik sa#nao #a vlastito pravo i posjednika ostavine, a o"jektivni rok je 50g koji poinje oporunom nasljedniku te i od proglaenja oporuke, a #akonskom nasljedniku od trenutka ostaviteljeve smrti -sporedni #a'tjevi 3 od potenog praktiki ne moe postaviti sporedni #a'tjev, a od nepotenog moe #a'tjevati4 naknadi sve tete koje su nastale na stvari, da mu preda sve koristi koje je od stvari imao, naknadi #anemarene koristi > #astara je 7g od dana predaje stvari nasljedniku -protu#a'tjevi 3 poteni posjednik ostavine ima pravo na naknadu svi' (o"jektivno!korisni' i nuni' ("e# o"#ira "i li "ili nuni i korisni #a vlasnika!trokova, te stvar #adrat dok mu ne "udu nadokna2eni, ali ne i luksu#ne trokove (ali ako se moe "e# ote enja stvari, moe odvojiti i se"i u#eti, prije nego to stvar vrati to je tim trokovima luksu#nim nadodano! > nepoteni samo naknadu nuni' trokova koji "i "ili nuni i vlasniku > #astara je u roku od 7g od dana predaje stvari -prigovori 3 oni koji negiraju, ukidaju ili #austavljaju nasljedniki #a'tjev -ostvarivanje nasljednikog #a'tjeva 3 i#vansudskim putem ili putem suda !ra#likovanje je li tu"a nasljednika ili kakva druga (npr slasnika tu"a! sud e mo i prosuditi ne samo u#evi u o"#ir tu"eni #a'tjev, nego i sadraj prigovora druge strane (tuenika! ra#lika vlasnikog i nasljednog #a'tjeva 3 #astarivost:predmet:sadraj -nasljednika tu"a u sluaju pravomo nog rjeenja kad gdje je utvr2eno da je on nasljednik (moe se po#vati na to prilikom tu"e!: gdje je netko drugi utvr2en da je nasljednik (jedino ako nije ve#an tim rjeenjem moe is'oditi ispravljanje tog rjeenja! : gdje jo nema rjeenja (tre"a is'oditi utvr2enje! Pravni poloaj sunasljednika -nasljednika #ajedni%a 3 pravne #ajedni%e tipa #ajednikog vlasnitva predmet takve #ajedni%e je neto i# sastava nasljedstva (pojedinana naslije2ena stvar, pravo ili entitet! nastaje po sili #akona svim suvlasni%ima #ajedniarima pripada predmet nasljednike #ajedni%e, ali niti jednom neposredno, nego svakom udio u nasljednikoj #ajedni%i, veliina udjela nije odre2ena, ali je odrediva temeljno mjerilo #a utvr2ivanje tog udjela je veliina nasljednog dijela svakog pojedinog sunasljednika svaki sunasljednik moe svoj udio prenijeti na drugog sunasljednika, on time

prestaje "iti #ajedniar, ali ne i sunasljednik su"jekti su sunasljedniari #ajedniari, a predmet je neko nasljedno do"ro- stvar, pravo ili entitet koje je naslje2ivanjem prelo na sunasljednike me2u sunasljedni%ima se uspostavlja onoliko #ajedni%a koliko je stvari, prava i drugi' naslije2eni' do"ara prelo i# ostavine na nji' #ajedniaru prestaje sudjelovanje u #ajedni%i, kada nema vie udio u njoj nasljednika #ajedni%a prestaje postojati 4 5! ako je do"ro prestalo pripadati suvlasni%ima #ajedniarima 6! ako se "roj #ajedniara s o"#irom na to do"ro sveo na samo jednog jedinog 7! ako su #ajedniari u pogledu tog do"ra proveli potpuno ra#vrgnu e nji'ove nasljednike #ajedni%e jednako su svi sunasljedniari #ajedniari (nijedan nije sam! ovlateni koristiti, raspolagati i posjedovati stvar > ipak u pojedinim situa%ijama raspolaganja pojedninog #ajedniara mogu proi#a i eljeni uin%i i #a tre e oso"e 4 a! ako je sinasljednik #ajedniar imao od svi' ostali' nalog ili naknadno odo"rili raspolaganje "! ako u korist poteni' stje%atelja djeluju pravila o #atiti njegovog povjerenja u pravnom prometu kako "i otklonili pro"lem jednoglasnosti kod svi' odluka mogu postaviti neku oso"u #a upravitelja kako "i ona u nji'ovo ime upravljala i raspolagala stvarju (to mogu jedino odluiti jednoglasno! pravni temelj #a ustupanje djela je ugovor o ustupu:prijenosu nasljednog dijela > moe "iti u pogledu svi' predmeta ili samo neki', u %ijelosti ili djelomi no, naplatan ili "esplatan > tre"a "it sklopljen u pisanom o"liku i ovjerovljen od su%a ili sastavljen u o"liku javno"iljenikog akta ili u o"liku nasljednike i#jave pretvaranje nasljednike #ajedni%e u #ajedni%u tipa suvlasnitva > a! kada se pravomo nim rjeenjem o naslje2ivanju ili presudom utvrdi veliina nasljedni' dijelova sunasljednika "! sunasljedni%i #ajedniari svojom suglasnom odlukom o veliini nasljedni' dijelova pretvaraju ra#vrgnu e (dio"a! > %ijelo vrijeme dok traje #ajedni%a svakom #ajedniaru pripada pravo na ra#vrgnu e (dio"u! koje ga ovla uje da istupi i# te #ajedni%e, kako i# pojedine, nekoliko ji' (djelomino ra#vrgnu e!, tako i svi' (potpuno! > to pravo nikad ne #astarijeva, niti se moe #a"ranit > ini%ira se jednostranim oitovanjem i to #a'tjevom #a ra#vrgnu em > moe "iti do"rovoljno (na temelju spora#uma! ili sdsko (sudske odluke! uraunavanje u nasljedni dio (%ollatio! je pravni institut koji ure2uje pravne odnose me2u sunasljedni%ima kod ra#vrgnu e (dio"e! nji'ove #ajedni%e tako da u#ima u raun i neka "esplatna raspolaganja koja je ostavitelj "io uinio u korist pojedini' sunasljednika > sunasljedniku koji je naslijedio na temelju oporuke u pravilu se ne moe uraunavati (uraunat e se jedino ono #a to je ostavitelj tako odredio oporunom odred"om!, naprotiv #akonskom nasljedniku e se mo i uraunati (osim onog to je ostavitelj odredio da se ne urauna, al to se ne u#ima u o"#ir u sluaju da je povrije2en nuni dio! > #akonskom nasljedniku se moe uraunati u nasljedni dio4 a! vrijednost darova koje je primio od ostavitelja (ne samo oni' i# ugovora o darovanju, nego i svako drugo "esplatno raspolaganje, ra#liitom od oporuke, a da nije #akonski o"ve#an, ali ne svi 3 vrijednost plodova i drugi' koristi od darova, uo"iajeni' manji' darova, trokovi o"ve#nog u#dravanja, trokovi o"ve#nog kolovanja nasljednika ili darove #a koje ostavitelj nije 'tio da se uraunaju! "! nasljednikovi dugovi ostavitelju %! vrijednost #apisa to mu i' je ostavitelj namijenio > vrijednost darova se prosu2uje po %ijeni koju "i taj dar imao u trenutku smrti ostavitelja, da se nala#io u onom stanju u kakvom ga je ostavitelj dao nasljedniku, a eventualni prirataji i umanjenja se u#imaju se u o"#ir, a #a dar ugovora o osiguranju ostaviteljeva

ivota u korist o"darenoga (osigurnina je li ve a od premije ili nije, ovosi to e se uraunati! > provo2enje uraunavanja 3 taj in se provodi pri ra#vrgnu u (dio"i!, a na #a'tjev ovlatene oso"e (svaki od sunasljednika koji su #ajedniari!, nije samostalan #a'tjev #a ostvarivanje nasljednog prava, nego u sklopu je ra#vrgnu a #ajedni%e, pa ne #astarijeva, moe se stavit sve do okonanja ra#vrgnu a #ajedni%e 3 u pravilu se provodi samo raunski, kao idealna kola%ija, tako da ono to se nasljedniku urauna ostaje njegovo i u#ima se u raun, jednak uinak kao da je do"io i# nasljedstva, ali mogu a je i realna kola%ija, a ta je da on vrati darovanu stvar ostavini, tada mu se vrijednost ne e uraunati u nasljedni dio nema sjedinjenja pravni' poloaja dok su u #ajedni%i nuni nasljedni%i su suvlasni%i i oni jedini su nasljedni%i koji ne ula#e u nasljedniku #ajedni%u -pravni poloaj nasljednika kome je nasljedno pravo ogranieno rokom, uvjetom ili nalogom > #a vrijeme dok je ostaviteljev nasljednik onaj koji je pret'odni nasljednik, potonjem dodue pripada nasljedno pravo ogranieno rokom, nametom ili nalogom, ali on jo nije ostaviteljev nasljednik, on ima pravo ekanja (ovla uje da #a'tjeva odre2ivanje jedne ili vie privremeni' mjera i da se njegovo pravo upie u #emljine knjige! > pret'odni nasljednik je ovlaten da se slui do"rom u skladu s namjenom, ali uvaju i supstan%u, ne moe ni pravno ni (aktiki raspolagati tim do"rom, osim ako "i se i supstan%a ouvala #a potonjeg > istekom roka, ispunjenjem uvjeta prestaje "iti nasljednikom e; nun% djelovanje > kako prela#i nasljedno pravo s jednog na drugog nasljednika, tako prela#e i dugovi, pravo regresa pret'odni nasljednik ima jedino ako je podmirio i# vlastite imovine, a ne i# naslije2eni' imovinski' do"ara > (aktino #au#imanje poloaja nasljednika, pret'odni ima pravo protiv "ilo koga da "i is'odio uskla2ivanje poloaja pravnog i (aktinog, a potonji ima pravo isto protiv "ilo koga kad se ispuni rok, raskidni uvjet:neispuni nalog, a i protiv pret'odnog i to nasljednikim #a'tjevom Pravni poloaj nunog nasljednika -oso"itosti pravnog poloaja proi#la#e i# toga to na temelju striktni' #akonski' normi nasljedniku pripada dio nasljednog prava odre2ene veliine i vrijednosti kao njegov nuni dio -po sili #akona se uspostavljaju nasljednike #ajedni%e > pravo je nunog nasljednika da mu na raun njegova nunog dijela pripadne vrijednost koja na njega otpada kada se o"raunska vrijednost ostavine podijeli s veliinom njegova nunog nasljednog prava > taj #a'tjev je ujedno i #a'tjev #a ra#vrgnu em #ajedni%e, a to e se provest tako da nuni nasljednik u prvom redu do"ije one stvari i imovinska prava:#apis to mu je ostavitelj namijenio oporukom (to e se uraunati nunom nasljedniku u njegov nuni dio!, a ako nije oporukom ni ostavljeno ili ako je to je manje od nuno dijela u ra#vrgnu u e to tre"ati do"iti da "i nuni dio "io podmiren u potpunosti (ako ne "i "io podmiren, ni u sluaju da mu pripadnu sva naslije2ena imovinska do"ra u o"#ir dola#i vra anje darova! Pojedinano sljednitvo #a sluaj #"og ostaviteljeve smrti -pravo na #apis 3 je su"jektivno pravo nasljednopravne naravi koje e se pod #akonom odre2enim pretpostavkama, #"og ostaviteljeve smrti nastati #a neku oso"u, daju i joj pravni temelj na kojem e na nju #"og ostaviteljeve smrti pre i neko pravo vlasnitva ili neko drugo su"jektivno pravo i# sastava ostavine ili e #a nju nastati odre2eno pravo na teret vrijednosti nasljedstva na tom e pravnom temelju ste i predmet tog prava, pa e u pogledu toga "iti singularnim sljednikom i prema tome ovla uju ga na stje%anje u stvarnopravnom ili o"ve#nopravnom smislu ra#likujemo 5! vindika%ijski (stvarnopravni uin%i!i 6! damna%ijski #apis (o"ve#nopravni! 5! su"jektivno pravo koje nastaje #"og smrti ostavitelja, a svojeg nositelja, #apisovnika ovla uje neposredno u pogledu odre2enog do"a i# sastava ostavine > to do"ro stekao je

neposredno > pravo na vindika%ijski #apis je apsolutno pravo 6! su"jektivno pravo koje nastaje #"og smrti ostavitelja, a svojeg nositelja, #apisovnika ovla uje da od #apisom optere enog nasljednika, optere enika #a'tjeva ispunjenje odre2ene inid"e na teret vrijednosti koju je on stekao naslijedivi ostavitelja > nji'ov odnos je poput odnosa vjerovnika i dunika pravo na #apis #a'tjeva ispunjenje odre2ene inid"e na teret vrijednosti onoga to je taj stekao naslijedivi ostavitelja o"iljeja4 5! relativnost (relativno pravo koje #apisovnik ima prema optere eniku! 5.6! prometnost i nasljedivost oso"e 3 #apisovnik (legatar:'onorat! i optere enik (nasljednik:onerat! -sadraj i predmet 3 sadraj > ini ovlatenje #apisovnika da od optere enika trai neku po#itivnu ili negativnu inid"u, a korelat toga je optere enikova o"ve#a (koja je oso"na, ali kvantitativno ograniena 3 ukupna odgovornost ne prela#i istu vrijednost onoga to je stekao nslijedivi ostavitelja! 3 predmet > je inid"a moe oporukom odrediti i neposredan #apis (direktan legat! > stvar ili pravo tre"a pripasti #apisovniku, a nije odredio optere enika, ali to nije vindika%ijski, nego damna%ijski #apis -stje%anje prava na #apis 3 pretpostavke osnivanja4 5! pravni temelj - je valjana oporuna odred"a odgovaraju eg sadraja 6! postojanje i sposo"nost stje%atelja #apis utrnjuje ako4 a! #apisovnik umre prije ostavitelja "! odrekne #apisa %! nedostojan d! oporuitelj otu2io ili potroio predmet #apisa ili je taj predmet prestao postojati #a ivota oporuitelja ili je sluajno propao i#a njegove smrti -pravo na #apis nastaje ipso iure, ali e se ostvarit na #apisovnikov #a'tjev -rok #astare je 7 godine od dana kad je #apisovnik4 a! sa#nao #a svoje pravo @ "! "io ovlaten #a'tjevati ispunjenje #apisa (su"jektivno!, a o"jektivno je 5g od dana kada je mogao #a'tjevati ispunjenje -umanjenje #apisa 3 optere enik je ovlaten traiti umanjenje #apisa4 a! #"og naslije2eni' dugova "! povrede njegova prava na nuni dio %! #"og umanjivanja oni' oporuni' raspolaganja koja su ila u njegovu korist, ali su umanjena #"og neijeg prava na unni dio -utvr2ivanje prava na #apis 3 rjeenjem i presudom -prestanak prava na #apis 3 apsolutni (valjanim odreknu em #apisovnika, nastupom #avrnog roka:raskidnog uvjeta! i relativni (prijenosom na drugu oso"u, smr u #apisovnika! pravo na pod#apis 3 isto sve kao i kod #apisa Prava na i#dvajanje i# ostavine - nastaje na temelju #akona, a ostvaruje se na temelju #a'tjeva -na temelju prava na i#dvajanje i#dvajaju se #a ovlatenika toga prava ona imovinska do"ra koja su predmetom tog prava, a to #nai da e ta do"ra umjesto da #ajedno sa svim ostalim do"rima i dugovanja i# sastava ostavine prije2u u nasljedstvo nasljednika, neposredno i# ostavine prije i oso"i koja je nositelj prava na i#dvajanje, pa e time u i u nje#inu imovinu na temelju prava na i#dvajanje, stjee se kao i na temelju nasljednog prava, ali to su dva odvojena stje%anja, pritom stje%anje na temelju prava na i#dvajanje ima prednost ono to je na temelju prava na i#dvajanje i#dvojeno i# ostavine 5! ne u#ima se u raun pri i#raunavanju nunog dijela 6! ne uraunava se u nasljedni dio nasljedniku koji je to stekao -pravo na i#dvajanje i# ostavine ku anski' predmeta

-ovlateni%i su jedino oni koji #adovoljavaju dvostruki kriterij o"iteljske ve#e i #ajednikog ku anstva4 5! nadivjeli a! ostaviteljev "rani:i#van"rani drug "! ostaviteljevi potom%i 5.6! ivjeli su s ostaviteljem u istom ku anstvu u asu njegove smrti -predmet 3 ako su4 5! a! namijenjene tome da slue #adovoljavanju svakodnevnim potre"ama ovlatenika tog prava na i#dvajanje (npr. Poku stvo! "! slue toj namjeni 6! nisu CC#natnije vrijednostiCC to pravo je #akonski #apis vindika%ijskog tipa -pravo na i#dvajanje i# ostavine vlastitog doprinosa ostaviteljevoj imovini -ovlateni%i4 5! ostaviteljevi potom%i 6! koji su ivjeli u #ajedni%i s ostaviteljem -predmet 3 sva ostaviteljeva imovinska do"ra (koja je stekao doprinosom od ovlatenika ovog prava! koja su nakon njegove smrti preostala u ostavini ovla uje svojeg nositelja na stje%anje alikvotnog dijela svi' ostaviteljevi' imovinski' do"ra koja su u sastavu ostavine, a veliina tog dijela ovisi o tome koliko je "ilo pove anje ostaviteljeve imovine dok je ivio u #ajedni%i s potomkom, a i koliki je "io veliki doprinos ovlatenika tom pove anju to je #akonski vindika%ijski #apis Ggovori o naslje2ivanju i u ve#i s naslje2ivanjem -ugovarati neposredne nasljednopravne uinke, kao i ugovarati raspolaganja onim to se oekuje da e se ste i naslje2ivanjem nije doputeno > nitetni su "e#i#nimno (#ato jer je to dvostrani odnos koji se nemre lako raskinuti!4 a! ugovor o naslje2ivanju "! o #apisu %! o sadraju oporuke d! o pravnom raspolaganju nasljedstvom ili #apisom kojem se netko nada od sugovornika ili jo ive tre e oso"e -ra#like ugovora o naslje2ivanju i oporuke4 ugovori o"ve#uju ugovorne strane, a oporuka je jednostrana i ne o"ve#uje oporuitelja, pa moe u "ilo koja do"a povu i, i#mijeniti oporuku, to se kod ugovora ne moe -doputeni ugovori s nasljednopravnim uinkom (prema =N! 3 5!ugovor o odreknu u od nasljedstva koje jo nije otvoreno 6! ugovor o ustupu i raspodjeli imovine #a ivota 7! ugovor o ustupanju nasljednog dijela prije dio"e 5! i#nimka od pravila, moe se sa pretkom, a i "ranim drugom, valjano ugovoriti odreknu e od nasljednog prava (pa s time i nasljedstva! koje "i se inae imalo ste i #"og su"kontra'entove smrti "itan sadraj je odri%anje od nasljednog prava koje "i inae nastalo, to odri%anje moe "iti ugovoreno kao kao a! odreknu e u vlastito ime i u ime svoji' potomaka "! iskljuivo u vlastito ime potre"no osim op i' pretpostavka #a valjanost pravnog posla, da se ispune i pose"ne > sposo"nost stranaka (i#me2u "rani' drugova:i#me2u pretka i potomaka koji je potpuno poslovno sposo"an! i propisani o"lik (pisan o"lik i ovjeren od su%a:o"lik javno"iljenikog akta:pisan o"lik potvr2en po javnom "iljeniku! proi#vodi pravni uinak tek kada je otvoreno nasljedstvo 6! jo #a ivota prenijeti "esplatno svoja imovinska do"ra na pripadnike svoje o"itelji, to je poput anti%ipiranog naslje2ivanja > to "i se moglo ostvariti i tako da se sklopi ugovor o darivanju pravni posao sui generis koji sadri dva elementa4 o"ve#nopravnog ("esplatno ustupanje! i nasljednopravnog karaktera (odreknu e svi' ustupiteljevi' suugovornika, ak i oni' kojima se ni ne ustupa, od nasljedni' prava koja "i #a nji' mogla nastati #"og ustupiteljeve smrti, u pogledu svega to je ugovorom ustupljeno! > upravo nasljednopravni element ini od ugovora o darivanju 3 ugovor o ustupu i raspodjeli imovine #a ivota "itan sadraj je suglasno oitovanje volje ustupitelja i suugovoratelja4 a! o tome to im od svoje postoje e imovine ustupa "! kako to me2u nji' raspore2uje %! da oni to do"ivaju "esplatno d! da to do"ivaju #a ustupiteljeva ivota e! da to to je ugovoreno, nakon smrti ustupitelja ne ula#i u sastav

ostavine: u raun prilikom i#raunavanja vrijednosti potre"no osim op i' pretpostavka #a valjanost pravnog posla, da se ispune i pose"ne > sposo"nost stranaka (i#me2u "rani' drugova:i#me2u pretka i potomaka > moe "iti valjan jedino ako je sklopljen upravo s onima i# tog kruga koji e i# njegove o"itelji "iti na temelju #akona ovlateni da ga naslijede > moe naknadno konvalidirati u sluaju da te oso"e otpadnu kao nasljedni%i! i propisani o"lik (pisan o"lik i ovjeren od su%a:o"lik javno"iljenikog akta:pisan o"lik potvr2en po javnom "iljeniku! ukoliko je nitetan ugovor, moe eventualno konvertirati u neki drugi pravni posao ako nisu s ustupiteljem valjano sklopili svi njegovi potom%i koji su to tre"ali ili se ustupitelju nakon raspodjele i ustupa rodilo dijete ili se naknadno pojavio neki poten%ijalni nasljednik koji je "io proglaen nestalim:umrlim apsolutno konvertira u ugovor o darovanju ako jedino "rani:i#van"rani drug nije pristao na ugovor tada on samo relativno konvertira u ugovor o darovanju (samo u pogledu njega! opo#iv (#"og neispunjeni' preu#eti' o"ave#a, opo#iv #"og ra#loga opo#iva darovanja!djeluje samo prema odre2enom potomku:"ranom:i#van"ranom drugu, dok u pogledu svi' ostali' ugovor i dalje postoji 7! dok nasljednika #ajedni%a nije podijeljena, sunasljedni%ima pripadaju udjeli u njoj s kojima mogu raspolagati ustupaju i i' sunasljedni%ima ili tre im oso"ama (uin%i se ra#likuju! na temelju takvog ugovora prela#i udio ("ilo u svim ili pojedinim nasljednikim #ajedni%ama! u nasljednikoj #ajedni%i s ustupitelja na primatelja ugovor sklopljen s oso"om koja nije sunasljednik, samo o"ve#uje ustupatelja da pri i#vrenoj dio"i preda suugovorniku ono to e mu tom dio"om pripasti, do tada suugovornik ne do"ina nikakvo pravo u pogledu nasljednog dijela > ra#log tome je dok postoji nasljednika #ajedni%a, ona ne pripada nijednom #ajedniaru pose"no -o utje%aju ugovora o doivotnom i dosmrtnom u#dravanju 3 tako moe #natno i posredno utje%ati na ra#ultat naslje2ivanja > nisu ti ugovori usmjereni na posti#anje neposredni' nasljednopravni' uinaka, pa su o"ve#nopravne naravi > ono to je na temelju ugovora o dosmrtnom u#dravanju ostavitelj ve prenio #a ivota, vie nije njegovo u trenutku smrti, pa ne ula#i u sastav ostavine > dok kod ugovora o doivotnom, je njegovo u trenutku smrti, ali ne ula#i u sastav ostavine, jer nije slo"odno #a naslje2ivanje > nasljednik ne moe protiv toga ni podu#eti, ak da se i po#iva na povredu nunog dijela, jer to nije dar nego stje%anje naplate $stavinski postupak -je skup pro%esnopravni' radnji suda i stranaka usmjereni' na utvr2ivanje i #atitu nasljednopravni' odnosa, u tom postupku utvr2uje se tko su nasljedni%i, to je sastav ostavine, te koja prava pripadaju nasljedni%ima, #apisovni%ima i drugim oso"ama -glavni %ilj je utvr2ivanje nasljednopravni' uinaka koje je ostaviteljeva smrt ve i#a#vala, dakle "itna (unk%ija mu je deklaratorna -naela4 5! o(i%io#nost 5.6! inkvi#itornost (istrano naelo! 5.7! 'itnost (pove#uje se s nein#istiranjem na kontradiktornosti, usmenosti i neposrednosti! 5.8! supsidijarne primjene odred"i praninog postupka 5.5! upu ivanje stranaka da sporna pitanja rijee i#van ostavinskog postupka 5.9! dvostupanjskog postupanja 5.<! so%ijalnosti (pose"ne #atite nesposo"ni' oso"a! 5.H! iskljuenja javnosti 5.I! snoenja vlastiti' trokova postupka -stadiji prvog stupnja4 a! otvaranje ostavinskog postupka "! pripremanja ostavinske rasprave %!

ostavinska rasprava d! donoenje konanog rjeenja -me2unarodna nadlenost 3 ra#granienje nadlenosti 'rvatski' od strani' sudova 3 nadlenost 'rvatski' sudova ne ovisi samo o tome gdje se nala#i ostavina, nego i o dravljanstvu ostavitelja > 'rvatski dravljanin, iskljuivo nadlean #a sve ono to se nala#i u 0?, a u ino#emstvu samo supsidijarno, strani dravljanin ono to se nala#i u 0?, a ni od onoga u ino#emstvu, a ako nema dravljanstva, ne moe utvrdit ili je i#"jegli%a nadlean u pogledu svega u 0?, a ako je imao i pre"ivalite u 0? sud je nadlean voditi ostavinski postupak u pogledu pokretnina u ino#emstvu -stvarno je nadlean sud koji je nadlean #a vo2enje ostavinskog postupka se na#iva ostavinski sud > u prvom stupnju pred op inskim sudom, odnosno javnim "iljenikom kao povjerenikom suda -mjesno je nadean u prvom stupnju onaj redoviti op inski sud na ijem je podruju ostavitelj u vrijeme smrti imao pre"ivalite ili "arem "oravite > ako ni jedno ni drugo nije imao u 0?, mjesno je nadlean onaj na ijem se podruju nala#i preteit dio ostavinski' do"ara u 0? > a ako se nikakva do"ra ne nala#e u 0? onda je nadlean prema mjestu sud gdje je ostavitelj upisan u knjigu dravljana apsolutna nadlenost 3 nadleni sud u i#vanparninom postupku -pret'odne radnje 3 da "i se osigurale prave oso"e koje su #"og ostaviteljeve smrti njega naslijedile ili imaju neka prava u pogledu ostavine ili u ve#i s naslije2ivanjem ostavitelja, tre"at e javna vlast (upravna, sudska! podu#et neke #akonom predvi2ene radnje, neovisno o ostavinskom postupku 3 pret'odne radnje4 5! sastavljanje smrtovni%e 5.5.5.6! proglaenje oporuke 5.5.5.7! popis ostavine 5.5.5.8! osiguranje ostavine svr'a im je pomo i pokretanju ostavinskog postupka i prevladati opasnost koja prijeti pravima i interesima nasljednika, a i drugi' #a vrijeme dok jo nije dovoljno i#vjesno koji su nasljednopravni uin%i nastupili i u iji su korist nastupili mogu pret'oditi ostavinskom postupku, koin%idirati s njim, a i "iti nakon to je postupak pravomo no okonan 5! javna isprava koja sadri podatke o smrti odre2ene oso"e i druge podatke od interesa #a vo2enje ostavinskog postupka, a namijenjena je toma da poslui sudu kao pola#ite #a pokretanje i vo2enje ostavinskog postupka "itan dio sadraja sastavlja matiar na temelju podataka sadrani' u mati%i umrli' 6! poto ostavitelj umre tre"at e proglasiti svaku njegovu navodnu oporuku, ime e se omogu iti raspravljanje je li oporuka valjana, je li to ostaviteljeva oporuka, kao i koje nasljednopravne uinke je i#a#vala u tom postupku se vidi sadraj oporuke (J! in proglaenja o"avlja se javno, na roitu pred sudom:javnim "iljenikom kao povjerenikom suda, a sastoji se od toga da se pred najmanje dva svjedoka otvori isprava #a koju se smatra da je u ju o"likovana oporuka, glasno proita i stavi potvrda o o"avljenom proglaenju i usmenu oporuke je potre"no proglasiti javnim itanjem isprave o usmenoj oporu%i koju su sastavili i potpisali svjedo%i 7! mjera koju podu#ima ostavinski sud radi #atite prava i interesa koje nasljedni%i i druge oso"e imaju u pogledu imovinski' do"ra koja su nakon ostaviteljeve smrti preostala u ostavini > popis se o"avlja na temelju rjeenja ostavinskog suda > po slu"enoj dunosti e se odrediti i provesti upis4 a! ako se ne #na postoje li nasljedni%i ili gdje "orave "! ako su nasljedni%i koji su #"og svoje malodo"nosti, duevne "oli ili drugi' okolnosti ne mogu same voditi "rigu o svojim pravima i interesima %! drugim opravdanim sluajevima > a sud moe narediti popis ostaviteljeve imovine i na #a'tjev ostaviteljevi' nasljednika, #apisovnika ili vjerovnika kada se provodi popis tre"a popisati sve4 a! stvari (pokretnine i nekretnine! i# sastava ostavine koje su mu "ile u neposrednom ili posrednom posjedu "! ostaviteljeve tra"ine %! ostaviteljeve dugove

popis ostaviteljeve imovine prilikom svoga uredovanja moe o"aviti i poli%ija (pose"ne okolnosti smrti ostavitelja ili opasnost da "i dio ostavine mogao "iti otu2en ili i#gu"ljen! 8! da "i se i#"jegle opasnosti nadlena tijela vlasti su pvatena na podu#imanje sljede i' mjera4 a! predaja stvari na uvanje u 'itnom sluajevima "! odre2ivanje na #a'tjev stranke privremeni' mjera prema ovrnom #akonu %! postavljanje privremenog skr"nika ostavine d! pea enje e! #adravanje ostavine -pokretanje i op a pravila #a vo2enje postupka 3 ostavinski sud pokre e sud po slu"enoj dunosti, poto primi doka# da je oso"a umrla ili proglaena umrlom (smrtovni%i, i#vadak i# mati%e umrli' ili s njima i#jednaenu ispravu! > ostavinski postupak ne more pro i kro# sve stadije i "iti okonan pravomo nim rjeenjem o naslje2ivanju (ako se nasljedstvo nije otvorili ili nije ovlatena oso"a postavila #a'tjev potre"an #a daljnje vo2enje postupka! pravila ostavinskog postupka proi#la#e i# sljede i' naela4 5! naela svojstvena ostavinskom postupku 6! naela svojstvena i#vanparninim postup%ima 7! op a naela postupovnog prava 8! op a pravila ustavnog poretka poto pokrene ostavinski postupak sud e javnom "iljeniku povjerit taj postupak da provede kao povjerenik suda, odlukom o povjeravanju, odredit rok i dostavit smrtovni%u > javni "iljenik je u naelu ovlaten podu#imati sve radnje, donositi odluke kao i suda%:sudski savjetnik osim oni' koje je #akonom propisano4 5! #a sluajeve kada je potre"no preinuti postupak i stranke uputiti na parni%u ili postupak pred drugim tijelom (tada javni "iljenik tre"a spis vratiti sudu! 6! kada je postavljen #a'tjev #a odvajanjem ostavine od imovine nasljednika ili takvom dio"om kada nasljedni%i koji su #a ivota ivjeli ili privre2ivali #ajedno s ostaviteljem dati i u nji'ov dio uraunati ostaviteljeve stvari ili ku anske predmete, tada tre"a suglasnost svi' stranaka, u sluaju da je nema javni "iljenik more spis vratiti sudu -privremeno odluivanje o ostavini 3 ne postoji dovoljna i#vjesnost koji su nasljednopravni uin%i i u iju korist, u takvoj situa%iji je potre"no privremeno osigurati ostavinu i urediti upravljanje njome tijekom %ijelog postupka se mogu odre2ivati mjere osiguranja ostavine, promijeniti ili ukinut i' na #a'tjev neke stranke ili po slu"enoj dunosti pose"na uprava ostavine uspostavlja se time da se povjerava na upravljanje 4 a! i#vritelju oporuke "! skr"niku ostavine -postavljanje privremenog skr"nika ostavine -odvajanje ostavine (separatio "onorum! od imovine nasljednika -#adravanje ostavine 3 je mjera sui generis kojom doma i sud titi prava i interese doma i' pravni' su"jekata u sluaju kada #a raspravljanje ostavine nije nadlean on, nego tijelovlasti neke strane drave (doma a oso"a tre"a prijaviti svoje preten#ije na vrijeme! -ostavinska rasprava 3 sredinji stadij ostavinskog postupka u kojem ostavinski sud raspravlja sva pitanja u ve#i s nasljednopravnim uin%ima ostaviteljeve smrti, da "i donio konanu odluku > provodi se ako je nasljedstvo otvoreno, a ostavinski sud:javni "iljenik mora provesti raspravu po slu"enoj dunosti ili je nje#ino provo2enje #a'tjevala ovlatena oso"a 5! po slu"enoj dunosti tre"a sud:javni "iljenik provesti ostavinsku raspravu, kadgod su nakon ostaviteljeve smrti preostale nekretnine i:ili stvarna prava na nekretninama 6! kad ostavina ne sadri nekretnine, ni stvarna prava na njima, nego samo pokretnine i s njima i#jednaena prava, tre"at e ostavinsku raspravu provest jedino ako to #atrai "arem neka oso"a #a koju je vjerojatno da je ostaviteljev nasljednik 7! ako me2utim nakon smrti neke oso"e nije preostala nikakva ostavina, smr u te oso"e nije se ni otvorilo nasljedstvo, ona nije ostavitelj, pa se ne e ni provoditi ostavinska rasprava, makar to i netko #a'tjevao pod 6! i 7! su sluajevi kada se o ostavini ne raspravlja (pod 6! ak nema #a'tjeva! -predmet ostavinske rasprave su sva pitanja koja su vana #a donoenje odluke u ostavinskom postupku, naroito ona koja se odnose na pravo na nasljedstvo, veliinu nasljednog dijela te prava

na #apis, ali i druga -nasljednika i#java 3 i#riito, jednostrano, strogo (ormalno i neopo#ivo oitovanje volje sudionika ostavinske rasprave, eli da mu #"og ostaviteljeve smrti pripada nasljedno pravo, odnosno neko drugo pravo nasljednopravne naravi koje #a nju nastaje #"og ostaviteljeve smrti (po#itivna nasljednika i#java! ili to ne eli (negativna nasljednika i#java! > prema naem pravnom poretku ta se prava ne stjeu primitkom, nego ispo iure u trenutku ostaviteljeve smrti, ali je ipak predvi2ena mogu nost davanja i#java > propisani o"li%i 4 a! usmeno oitovanje na #apisnik pred ostavinskim ili "ilo kojim op inskim sudom:javnim "iljenikom s tim da ga tre"a potpisati nasljednik ili njegov #astupnik "! pisano oitovanje u o"liku javno ovjerovljene isprave s javno ovjerovljenim potpisom oso"e koja je dala i#javu (ili opunomo iteljev! i tre"a je predati ostavinskom sudu:javnom "iljeniku -upu ivanje na parni%u #"og spora o injeni%ama 3 kada me2u sudioni%ima rasprave nisu sporne mjerodavne injeni%e, ostavinski sud e na temelju ti' injeni%a i nasljednopravni' normi i#vesti svoj #akljuak o nasljednopravnim uin%ima ostaviteljeve smrti u sluaju da su takve injeni%e sporne me2u sudioni%ima rasprave ostavinskom sudu e nedostajati injenini temelj i# koji' "i primjenom nasljednopravni' normi i#veo svoj #akljuak, a da "i do njega dolo potre"no je ukloniti spor o injeni%ama (u pravilu nije mogu e u ostavinskom postupku "udu i da je to i#vanparnini postupak! > stoga e uputiti sudionike rasprave da sporna pitanja rijee u postupku pred nadlenim tijelom u odgovaraju em postupku (parni%i pred parninim sudom, upravni postupak pred nadlenim upravnim tijelom! > onaj koji osporava injeni%u, a ne iskoristi priliku da rijei putem parni%e, tada e se u#eti da je injeni%a nesporna uputit e i' u postupak u pravilu ako su sporne injeni%e o kojima ovisi neko nji'ovo pravo, a oso"ito4 5! o kojima ovisi nasljedno pravo, a naroito valjanost ili sadraj oporuke ili odnos nasljednika i ostavitelja na temelju kojeg se po #akonu naslje2uje 5.6! o kojima ovisi veliina nasljednog dijela, vrijednost nunog dijela ili uraunavanje u nasljedni dio 5.7! o kojima postoji opravdanost iskljuenja nuni' nasljednika ili postojanje ra#loga #a nedostojnost 5.8! je li se neka oso"a odrekla nasljedstva 5.5! ako su sporne injeni%e o kojima ovisi sastav ostavine 5.9! predmet #apisa no ipak nema mjesta prekidanju ostavinskog postupka niti kad je iskrsnuo spo o injeni%ama 4 a! ije postojanje #akon pretpostavlja "! o injeni%ama koje su op epo#nate %! ako su sporne injeni%e koje se mogu utvrditi na temelju javni' ili javno ovjerovljeni' isprava ako su sporne injeni%e o kojima ovisi pravo na oporukom odre2en #apis ili neko drugo pravo, sud e i' uputiti na parni%u, ali ne e prekinuti ostavinski postupak -rjeenje o naslje2ivanju 3 konana, meritorna i u svom "itnom dijelu deklaratorna odluka kojom ostavinski sud:javni "iljenik kao njegov povjerenik utvr2uje da je #"og ostaviteljeve smrti odre2ena oso"a ili vie nji' postala ostaviteljevim nasljednikom, a i koji su jo nasljednopravni uin%i nastupili #"og smrti ostavitelja > to rjeenje se donosi poto je provedena ostavinska rasprava i ono je njegov #akljuak o nasljednopravnim uin%ima ostaviteljeve smrti, koje je i#veo na temelju injeninog stanja utvr2enog putem ostavinske rasprave i odnosni' nasljednopravni' normi tre"a sadravati uvod, pravorijek i o"raloenje, a u pravorijeku tre"a stajati4 5! o"ve#atno ono to je utvr2eno u raspravi, a to je4 tko je ostavitelj, koja su njegova do"ra preostala u sastavu ostavine, te tko je nasljednik i na kojem je pravnom temelju naslijedio ostavitelja 6! osim toga tre"a "iti navedeno sve to je utvr2eno o ostalim nasljednopravnim uin%ima -rjeenje o naknadno prona2enoj imovini 3 uvijek postoji mogu nost da postoje neka do"ra koja u rjeenju o naslje2ivanju nisu navedena, a nakon ostaviteljeve smrti su preostala u ostavini te su

prela u nasljedstvo njegovog nasljednika > na#ivaju se naknadno prona2enom imovinom 3 dovoljno je da nije u rjeenju o naslje2ivanju navedeno kao dio ostavine, odnosno nasljedstva, a da je prelo na nasljednika, ali #"og toga to nije navedeno u rjeenju nasljedniku nedostaje mogu nost da se pravomo nim rjeenjem o naslje2ivanju legitimira kao ostaviteljev nasljednik i u pogledu tog do"ra > mogu e ukloniti rjeenjem o naknadno prona2enoj imovini > u pravilu se ne e ponovno provoditi ostavinska rasprava, nego e se donijeti novo dopunsko rjeenje o naslje2ivanju kojim e se naknadno prona2enu imovinu rasporediti na temelju prije donesenog rjeenja o naslje2ivanju > drukije e "iti ako se u prijanjem postupku neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili je svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku, jer e tada tre"ati otvoriti ostavinski postupak i omogu iti tome da dade nasljedniku i#javu i u pogledu te naknadno prona2ene imovine, jer se kod nas odri%anje od nasljedstva ne odnosi na naknadno prona2enu imovinu ako ostavinska rasprava uop e nije "ila provedena, onda je situa%ija drukija, jer nedostaje rjeenje o naslje2ivanju, u takvom e se sluaju naknadno provesti ostavinska rasprava ako me2u naknadno prona2enom imovinom ima nekretnina ili s njom i#jednaena prava, a ako je samo pokretnina ili s njom i#jednaena prava onda e se provest rasprava samo na #a'tjev #ainteresirani' oso"a -naknadno ispravljanje onoga to je utvr2eno pravomo nim rjeenjem o naslje2ivanju 3 ispravljanje putem parni%e 3 predmnjeva se da je sve to je utvr2eno pravomo nim rjeenjem o naslje2ivanju istinito > oso"e ve#ane tim rjeenjem, #a nji' je presump%ija neo"oriva, inae je #a druge s pravnim interesom o"oriva i oni mogu pokuati putem parni%e is'oditi korek%iju onoga #a to smatra da je pogreno utvr2eno pravomo nim rjeenjem > ta parni%a se vodi protiv oso"a u iju je korist to rjeenje doneseno pravomo nim rjeenjem nisu ve#ane oso"e koje nisu sudjelovale u ostavinskoj raspravi, niti su "ile na nju uredno po#vane (ako su po#vane, onda su ve#ane, "e# o"#ira na to se nisu oda#vale! stoga pravomo nim rjeenjem nisu ve#ani CCnovi nasljedni%iCC, #apravo oni koji su se tek naknadno javili > u #akonu stoji CCoso"e koje ne vee pravomo no rjeenje o naslje2ivanju ili #apisu, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik ili #apisovnik, to pravo moe ostvarivati samo u parni%iCC prona2e li se ostaviteljeva oporuka nakon pravomo nosti rjeenja o naslje2ivanju, oso"e kojima pripadaju prava na temelju te oporuke nisu ve#ane onim to je utvr2eno pravomo nim rjeenjem, "e# o"#ira na nji'ovo sudjelovanje u ostavinskoj raspravi, #ato e se ta oporuka proglasiti i nakon to je postupak okonan i dostaviti sudu, no ne e se voditi ponovno ostavinska rasprava, nego e se o"avijestiti #ainteresirane oso"e o proglaenju oporuke i upo#oriti da svoja prava na temelju oporuke ostvarivati u parni%i > mo i e podignuti tu"u o nasljednom pravu protiv onoga u iju je korist doneseno rjeenje $pore#ivanje nasljedstva -opore#ivanje moe "iti ure2eno kao4 5! pore# na nasljedstvo kod ostavitelja 6! kod nasljednika (u 0?! -u naem je pravnom poretku opore#ivanje nasljedstva ure2eno #ajedno s pore#om na darovanje, "udu i da se u o"a sluaja "esplatno stjeu imovinska do"ra