Elementi za procjenu opasnosti

Zatita na radu predstavlja organizirano djelovanje koje obuhvaa sistem razliitih pravila. Sastavni je dio organizacije rada i izvoenja radnog procesa, a ostvaruje se obavljanjem poslova zatite na radu i primjenom propisanih, ugovorenih, kao i priznatih pravila zatite na radu te nadreenih mjera i uputa poslodavca. Da bi se zatita na radu uspjeno provodila neophodno je shvatiti njena pravila, a to su: osnovna pravila zatite na radu, posebna pravila zatite na radu i priznata pravila zatite na radu. Navedena pravila predstavljaju "abecedu zatite na radu" i kao to e se u nastavak uoiti, ti e se pojmovi ponavljati kroz mnoge zakonske i druge propisane obaveze (kao to je, na primjer, procjena opasnosti kao osnovni i najvaniji dokument s podruja zatite na radu), pa je, stoga, vano obratiti iznimnu panju na pojmove koji definiraju ta pravila. Koje elemente mora sadravati svaka procjena opasnosti? Procjena opasnosti sadri ope podatke, podatke o postojeem stanju, analizu i procjenu prikupljenih podataka, plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti i priloge . Opi podaci i podaci o postojeem stanju uglavnom obuhvaaju ope podatke o poslodavcu s naznakama lokacija na kojima se odvijaju pojedini procesi rada, opise tehnolokih procesa iz kojih proizlaze opasnosti i tetnosti te prikaze opasnosti i tetnosti po pojedinim radnim mjestima. Najvaniji dio procjene svakako je Plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti, a da bi taj plan stvarno bio u funkciji smanjivanja nivoa opasnosti, neophodno je izraditi kvalitetnu analizu i procjenu prikupljenih podataka. to sve mora obuhvatiti analiza i procjena prikupljenih podataka? Analiza i procjena prikupljenih podataka naroito obuhvaa : 1. Analizu osnovnih pravila, tj., analizu usklaenosti svih propisanih osnovnih pravila zatite na radu sa stvarnim stanjem na sredstvima rada kod poslodavca; 2. Analizu primjene posebnih pravila zatite na radu s teitem na provedbi radnih postupaka. Upravo poznavanje poglavlja koje se odnosi na propisana pravila kojima se otklanjanju pojedine opasnosti, odnosno, smanjuju rizici neophodno je za analizu usklaenosti svih osnovnih i posebnih pravila. Dakle, analiza usklaenosti treba pokazati koliko primijenjeno stanje zatite na radu odstupa od onoga to je propisano. Na primjer, ako je neko stepenite izvedeno bez zatitne ograde ili ako se u nekoj prostoriji razvijaju tetne tvari, a nije osigurano odsisavanje tih tvari pa koncentracije prelaze vrijednosti MDK, jasno je da postoje neusklaenosti, odnosno, odstupanja od propisanih osnovnih pravila koja poveavaju rizike od nastanka ozljeda na radu, odnosno, profesionalnih bolesti. Kada se radi o usklaenosti posebnih pravila zatite na radu, u nastavku su navedeni primjeri odreenih nepravilnosti:

- radovi na privremenom gradilitu visokogradnje izvode se bez koritenja zatitnih kaciga, - zaposlenici obavljaju odreene poslove u posebnim uvjetima rada, a poslodavac ih nije prethodno uputio na utvrivanje zdravstvenog stanja, - viljukarom se transportira teret koji zaklanja vidik vozau, a poslodavac nije osigurao osobu koja e pomagati vozau viliara pri transportu tereta (nedostatak u provedbi radnog postupka). 3. Analizu svih smrtnih, skupnih i teih ozljeda na radu, sluajeva profesionalnih bolesti i poremeaja u procesu rada koji su mogli izazvati tetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika i to za prethodno petogodinje razdoblje. Kako bi se procjenom opasnosti stvarno smanjili rizici od nastanka ozljeda na radu i profesionalnih bolesti potrebno je napraviti analizu takvih dogaaja u prethodnom razdoblju. Drugim rijeima, potrebno je doi, izmeu ostalog, do najvanijih odgovora na pitanja zbog ega su nastajali takvi dogaaji i na kojim sredstvima rada. Pri takvoj analizi potrebno je prvenstveno se sluiti podacima iz prijava dogaaja ozljeda na radu, odnosno, profesionalnih bolesti dostavljenih inspekciji ili Zavodu za zdravstveno osiguranje, a naroito na temelju podataka iz inspekcijskih akata donesenih povodom nadzora ozljeda na radu. Kod takve analize potrebno je koristiti propisane ifre izvora, uzroka, naina nastanka ozljede, prirode ozljede i ozlijeenih dijelova tijela i njihove nazive prema Pravilniku o evidenciji, ispravama, izvjetajima i knjizi nadzora iz podruja zatite na radu. Pored dogaaja koji su ve izazvali tetne posljedice po zaposlenike potrebno je analizirati i dogaaje poremeaja u procesu rada (tzv. nezgoda na radu), koji su mogli izazvati tetne posljedice, ali, sreom, nisu (npr., pad predmeta s visine neposredno pored zaposlenika). Takav dogaaj u nekoj drugoj situaciji moda e prouzrokovati teku ozljedu zaposlenika. 4. Analizu podataka kako bi se procijenio preostali rizik koristei odgovarajue metode analize rizika, kao to su AUVA, BG, OZEPA, SME, WKO i druge prihvaene metode. Kao to je ve reeno, neki su procesi rada riziniji od drugih zbog same prirode posla koji se obavlja. Upravo zbog toga odreen nivo rizika preostaje i nakon primjene osnovnih i posebnih pravila zatite na radu. Stoga je potrebno procijeniti i taj preostali rizik koritenjem gore navedenih metoda, o kojima ovlatenici poslodavca moraju biti samo openito informirani. Iz analize i procjene opasnosti moraju biti vidljivi propusti u primjeni osnovnih i posebnih pravila zatite na radu te drugih mjera koji su doveli do navedenih tetnih dogaaja te da li su ve primijenjene ili tek treba primijeniti mjere da se takvi dogaaji ne ponove, odnosno, smanje na najmanju moguu mjeru (l. 10. Pravilnika PO). . to sve mora sadravati plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti? Plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti sadri primjenu osnovnih i posebnih pravila zatite na radu, odnosno, drugih mjera koje poslodavac mora primijeniti, tj., poduzeti da se opasnosti otklone ili smanje na najmanju moguu mjeru (l. 10. Pravilnika PO).. Drugim rijeima, u plan mjera treba ugraditi sve nedostatke osnovnih i posebnih pravila koji su utvreni prethodnom analizom.

Mjere kojima e se otklanjati nedostaci mogu predstavljati: - tehnike mjere (vezane na osnovna pravila), - organizacijske mjere (vezane na posebna pravila), - mjere koje se odnose na zaposlenike (vezane na posebna pravila; npr., o koritenju osobnih zatitnih sredstava ili ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada). Plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti mora sadravati rokove, ovlatenike odgovorne za provedbu mjera te nain kontrole nad provedbom mjera. Da bi se plan mjera postupno i realizirao, neophodno je utvrditi rokove kao i ovlatenike odgovorne za provedbu mjera. Jasno je da e se rokovi odrediti u zavisnosti od pojedinih nedostaka (rizika koje predstavljaju pojedini nedostaci), ali i u zavisnosti od veliine investicije koja je potrebna za otklanjanje nedostataka. Plan mjera imat e i odreene prioritete. Tako e prioritete u Planu mjera predstavljati one mjere koje se odnose na smanjenje opasnosti (rizika) koje su u prethodnom razdoblju ve prouzrokovale tetne dogaaje, a naroito kada takve opasnosti ugroavaju vei broj zaposlenika. Za pojedine ovlatenike odgovorne za provedbu mjera trebaju se odabrati oni koji po svom djelokrugu poslova mogu najbolje utjecati na otklanjanje nedostatka. S druge strane, za otklanjanje nedostataka koje iziskuju vea financijska sredstva potrebno je imenovati one ovlatenike koji su i u financijskom smislu ovlatenici poslodavca. Nije opravdano oekivati da jedan ovlatenik na viem nivou mora biti odgovoran za provedbu onih mjera na koje teko moe izravno utjecati s obzirom na svoj djelokrug rada. Zbog toga je odgovorne osobe potrebno definirati po pojedinim nivoima u odnosu na mjeru koja se treba provesti, u smislu odredbe lanka 73. Zakona. to predstavljaju revizije procjene opasnosti? Ve je bilo rijei o sluajevima koji predstavljaju obavezu revizije procjene opasnosti. Revizije procjene opasnosti predstavljaju postupke i nove dokumente (u cijelosti ili djelimini, zavisno od povoda za reviziju) kojima je potrebno stalno preispitivati usklaenost izmeu stvarnih stanja pojedinih procesa rada i na sredstvima rada i onog to je propisano za te procese. Revizijama je, takoer, stalno potrebno preispitivati da li se provodi prethodno zacrtani plan mjera za smanjivanje nivoa opasnosti, odnosno, da li je prethodni plan efikasan u smislu smanjenja rizika od nastajanja ozljeda na radu i profesionalnih bolesti. Procjena opasnosti i njene revizije nalau poslodavcu da sam na odreeni nain provodi unutranji nadzor nad provedbom pravila zatite na radu i da otklanja utvrene nedostatke.