SADRAJ

Andrej Grubai Noam Chomsky i kritika kapitalistike demokracije Robert Posavec Uvod to mainstream medije ini mainstream Proi vodnja pristanka !ustav propa"ande #bunjivanje stada $ slobodi tiska i kulture %ontrola na&ih 'ivota (ediji) nanje i objektivnost (edijska kontrola *iteratura

Andrej Grubai

NOAM CHOMSKY I KRITIKA KAPITALISTIK D MOKRACIJ

U svojim anali ama politike stvarnosti i kapitalistike demokracije) Noam Chomsky) najpo natiji suvremeni lin"vist i naj naajnije ime suvremeno" anarhi ma) esto pola i od "lasovito" paradoksa koje" je de+inirao &kotski +ilo o+ ,avid -ume . od /paradoksa vlasti/0 Prema -umeu) jedan od naj animljivijih problema svake politike konstrukcije jest lakoa kojom se veina) nad kojom se vlada) uvijek prepu&ta manjini koja ima mo0 /Potinjavanje je implicitno0/ %ako je) doista) mo"ue da manjina) koja ima samo monopol nad mi&lju) vlada veinom koja raspola'e silom1 -umeov akljuak "lasi da svaka vlast mora poivati na /kontroli misli/0 Chomsky ovome suprotstavlja nekoliko primjedbi od koji se naj naajnija odnosi na -umeovu te u po kojoj kate"orija sile pripada iskljuivo veini nad kojom se vlada0 Chomsky tu te u odbacuje jer smatra da svaka dr'ava i svaka vlast) kao oblik institucionali irano" nasilja) /poivaju na mau/) odnosno sili) a to) opet) nai na principu klasne or"ani acije0 2edan od povijesnih primjera predstavlja Centralna Amerika "dje se) pod pokroviteljstvom !A,.a) u or"ani aciji dr'avnih /odreda smrti/) kro /internali aciju terora/ i /kolektivnu "enerali aciju straha/ kontroliraju sindikati) studentske or"ani acije i seljake udru"e0 !ve to) me3utim) ne umanjuje ori"inalnost -umeovo" paradoksa4 svaka dr'ava) pa i otvoreno totalitarna) ne mo'e postojati be odre3ene /proi vodnje pristanka/ i kontrole misli) kojom se javno mnijenje pretvara u / bunjeno stado pasivnih promatraa/ 560 *ippman70 Chomsky rado citira misao 8Aleksandra Gersenkrona9 da je /be ob ira na sna"u vojske i vje&tinu tajne policije) naivno vjerovati da su ovi sustavi +i ike prinude dovoljni) neophodno je indoktrinacijom osi"urati i pristanak naroda/0 -umeov paradoks se) dakle) odnosi i na otvoreno totalitarne i na demokratske dr'ave0 !luaj ovih potonjih je) dakako) daleko animljiviji0 %ate"oriji sile) imanentnoj osobini svake dr'ave 5ako prihvatimo radikalnu politiku semantiku Chomsko"7) posveena je knji"a /:he 6ashin"ton connection and third ;orld +ascism4 :he political economy o+ human ri"hts/ 5suautorstvo s <d;ardom -ermanom7) dok su ovoj dru"oj) manipulativnoj osobini dr'avno" nasilja) /kontroli misli/) posveene knji"e /(anu+acturin" consent4 political economy o+ mass media/ 5tako3er u suradnji s -ermanom7 i /Necessary =llusions/ koja se) u ovom tematskom kontekstu) u kru"ovima kritiara smatra naj relijim i najuspjelijim radom Noama Chomsko"0 Potreba a /proi vodnjom pristanka/ i /nu'nih ilu ija/ anemarena je tema u prouavanju suvremene povijesti ideja0 $na se javlja ajedno s prvim demokratskim prevratom u povijesti) s en"leskom revolucijom u sedamnaestome stoljeu) kada se /radikalni demokrati/ suprotstavljaju uvrije'enom stavu po kojemu /ne mo'e biti prave vlasti be od"ovarajuih misterija/) pomou kojih se) opet) stvaraju /od"ovorni pojedinci/) posve u duhu *ockeovo" aksioma po kojemu /obini ljudi moraju biti iskljueni i javnih poslova/0 $vaj *ockeov aksiom je) mutatis mutandis) usvojio i -enry %issin"er) po kojem su a /implicitnu potinjenost/ adu'eni intelektualni menad'eri koji oblikuju konsen us elita0 %issin"er nipo&to nije usamljen4 slian stav +ormulirala je itava plejada liberalnih i kon ervativnih intelektualaca od kojih

emo spomenuti samo one najpo natije) 6altera *ippmana i Reinhold Neibuhr0 $ni su du&no astupali te u da /od"ovorni ljudi/ moraju /proi voditi pristanak/ i /nu'ne ilu ije/ kako bi / bunjeno stado/ &titili od demokratsko" do"mati ma0 $va svojevrsna politika teolo"ija postala je obilje'jem intelektualno" diskursa) korporativne prakse i "eopolitike strate"ije0 :e&ko je) aista) i bjei usporedbu s lenjinistikom koncepcijom avan"ardne partije koja usreiteljski vodi /neprosvjeeni narod/ prema eshatolo&koj predstavi istinske demokracije0 *enjinov entu ija am i rjenik dana&njih dr'avnih intelektualaca je apanjujue slian0 Chomsky navodi predvi3anje (ihaila >akunjina . jedino koje se u povijesti dru&tvenih nanosti poka alo tonim . prema kojem se moderna povijest nei bje'no kree k uspostavljanju pseudo.socijalistikih i kapitalistiko.menad'erskih birokracija0 :ehnike /proi vodnje pristanka/ su se najsavr&enije iskristali irale u !A,.u) najra vijenijoj kapitalistikoj demokraciji0 :u je slu'beni diskurs obilje'en tra"anjem a naje+ikasnijim vidom kontrole i neutrali iranjem /partikularnih interesa/0 :ako je :rilateralna komisija) save liberalnih elita <urope) 2apana i !A,.a) suoena s /kri om demokracije/ do koje je do&lo uslijed /demokratsko" i "reda/ i neumjerene demokracije u nemirnim ?@AB.ima) ponudila pro"ram a jednu /umjerenu demokraciju/) u kojoj bi) u potpunosti u cininom duhu takove demokratske kulture) nekoliko korporacija kontroliralo sustav in+ormacija) &titei) naravno) stanovni&tvo od demokratsko" do"mati ma0 Chomsky) u doista iscrpnoj anali i) identi+icira pet +iltera kro koje vijest) da bi to uope postala) mora proi4 +ilter korporativno" vlasni&tva nad medijima) +ilter reklamiranja i medijsko" o"la&avanja) +ilter /strunih/ i vora koji pru'aju samo /prave in+ormacije/) +ilter privile"iranih demanata i +ilter autocen ure ili pra"matino"a usvajanja slu'beno"a diskursa0 $vakav diskurs) kako nas upo orava Chomsky) ne proi vodi samo dr'ava koja predstavlja tek jedan se"met u kompleksu moi0 %ontrolu nad bitnim aspektima socijalne politike u kapitalistikoj demokraciji ima privatna mo) ona ista mo koja kontrolira i ekonomsku politiku0 Nevidljivo prisutstvo korporacija nala i se u samoj strukturi /nu'nih ilu ija/0 =deolo&ki i kulturni menad'eri pa'ljivo de+iniraju ra liite strate"ije oblikovanja mi&ljenja) pri emu elite imaju monopol nad tr'i&tem ideja) oblikujui tako cjelokupnu percepciju politike realnosti0 Uspostavljeni sustav indoktrinacije) koji Chomsky lucidno ra otkriva) ima mno"e +asete0 =pak) "lavnu ciljnu "rupu predstavlja /neobra ovana masa/) veina stanovni&tva0 $na se mora . kako "lasi jedna popularna menad'erska +loskula . neutrali irati pomou /emocionalno potentnih simpli+ikacija/0 :o nai da je idealna dru&tvena jedinka pojedinac aokupljen neim besadr'ajnim . ideolo&kom konotacijom "a snabdijevaju televi ija i obra ovni sustav) kro neprestani trenin" a poslu&nost i potro&nju0 Ra rje&enje -umeovo" paradoksa i kri e suvremene demokracije sastoji se) prema Chomskom) u prihvaanju >akunjinovo" stava da je su&tinski element ovjekove prirode /instinkt a slobodom/) odnosno mi&ljenje >ertranda Russella po kojem je /anarhi am konani ideal kojemu se dru&tvo treba poku&ati pribli'iti/0 Anarhi am je a Chomsko" tendencija /koja identi+icira prinudne i autoritarne hijerarhijske dru&tvene strukture) dovodei u pitanje njihov le"itimitet4 ukoliko one ne

mo"u od"ovoriti ovom i a ovu) &to je u"lavnom sluaj) anarhi am postaje nastojanje da se mo su i) a prostor slobode pro&iti/0 Chomsky) me3utim) kao ori"inalni intepretator suvremeno" anarhi ma) koji bi se mo"ao na vati /etikim/) ne nudi "otov recept ili jedno nanu +ormulu socijalne promjene0 $n upo orava na te&kou predvi3anja najpravednijih oblika socijalne or"ani acije) kao i na opasnost /statinih) idealnih alternativa/0 !amo opre no) nanstveno iskustvo steeno brojnim dru&tvenim eksperimentima mo'e pru'iti jasnu sliku jedno"a pravedno" dru&tva) temeljeno"a na etikim principima iji je i vor ideja anarhi ma0

R!ber" P!#a$e%

&'OD
U ra vijenim demokracijama) obja&njava Chomsky) narod se naje+ektivnije mo'e kontrolirati kontroliranjem misli0 (isli su one koje mo"u odvesti do djela te ih je sto"a potrebno dr'ati na u ici0 U svome du"o"odi&njem radu) Chomsky ra otkriva ulo"u medija u cjelokupnome sustavu kontrole i nad iranja) kojim upravljaju me"akorporacije) odnosno privatno bo"atsvo0 Po njemu) mediji imaju presudnu ulo"u u sustavu indoktrinacije) ajedno s obra ovnim ustanovama) sveuili&tima i koled'ima) poev&i ve od najranijih dana) od samo"a vrtia0 !ustav indoktrinacije jest taj koji nas ui kako se trebamo pona&ati) &to trebamo misliti i astupati0 :akve stvari) ka'e Chomsky) se mo"u lako otkriti pratimo li medije te poku&amo otkriti njihovu strukturu0 /!truktura medija je vrlo slina ostalim institucijskim strukturama/) iji je cilj proi vodnja intelektualne i poslovne elite koja e podr'avati interese monih0 ,akle) proi vodnja /od"ovornih ljudi/ koji trebaju stvari preu eti u svoje ruke0 :i /od"ovorni ljudi/ posjeduju odre3enu mo) aktivno sudjeluju u politikome 'ivotu) do"ovaraju kandidate a i bore) te) duboko indoktrinirani) kontroliraju) ili barem poku&avaju kontrolirati) / bunjeno stado pasivnih promatraa/ koji nisu sposobni odluivati sami a sebe) te) bo" to" ra lo"a) kontrolu nad njihovim 'ivotima moraju preu eti /od"ovorni pojedinci/0 ,a bi odre3ene stvari bile otkrivene potrebno je mno"o rada i ustrajnosti te pove anost s odre3enom "rupom 5+ormalnom ili ne+ormalnom7) or"ani acijom) pokretom0 Chomsky na"la&ava da je odre3ene istine te&ko otkriti kao /usamljeni pojedinac/ jer pojedinac /nema pristup alternativnim i vorima in+ormacija/0 Alternativni i vori in+ormacija su vrlo va'ni u dana&njemu svijetu) u kojemu vlada nekoliko korporacija i u kojemu mediji) u"lavnom) pripadaju odre3enome lancu0 !lika stvarnosti koju ti mediji prika uju je vrlo esto u suprotnosti sa stvarnim problemima i te&koama0 Probleme malih ljudi mainstream mediji redovito i ostavljaju) ili) ako se ve odlue na to) spominju besmislene stvari ve ane u njihove vlade i "ospodare0 U takvoj situaciji su alternativni i vori neophodni 'elimo li sa nati pravu sliku svijeta i baviti se realnim problemima0 2edan od alternativnih i vora in+ormacija predstavljaju i kompjutorske mre'e) koje Chomsky na iva /elitnom privile"ijom/0 Usporedimo li broj prikljuenih s brojem ljudi na svijetu) vidjet emo da) u biti) mali broj ljudi ima pristup takvome i voru in+ormacija0 !vejedno) taj je i vor in+ormacija vrlo bitan te je u nekoliko sluajeva odi"rao kljunu ulo"u u &irenju relevantnih in+ormacija 5ponekad ba& to CrelevantnoC predstavlja problem kad su u pitanju kompjutorske mre'e70 2edan od tih sluajeve jest sluaj meksike pokrajine Chiapas0 U Chiapasu je ?@@D0 i bila pobuna potlaenih =ndijanaca i jedini i vor koji je permanentno opskrbljivao in+ormacijama su bile kompjutorske mre'e0 :akvih primjera ima mno"o0 No) nisu kompjutorske mre'e jedini alternativni i vor in+ormacija0 (no"i pokreti i mno"e "rupe posjeduju vlastite knji'nice) arhive) dokumentacijske centre koji sadr'e "ra3u koju je u mainstream tisku nemo"ue pronai0 /= vora je mno"o) samo trebate dr'ati oi otvorenima/) ka'e Chomsky0

$va knji"a predstavlja svojevrstan uvod u anali u i kritiku medija Noama Chomsko"0 $n se ve tridesetak "odina bavi) i me3u ostalo") prouavanjem medija) te ovaj bornik predstavlja radove od EB.ih do dana&njih dana0 (o'da je va'no napomenuti da su naj naajniji radovi Chomsko" ve ani u propa"andu i medije nastali potkraj EB.ih) od kojih se) pak) istiu /(anu+acturin" consent4 the political economy o+ mass media/ te /Necessary =llusions4 :hou"ht Control =n ,emocratic !ocieties/0

(TO MAINSTR AM M DIJ

Iz govora na Z Media Institutu, lipanj 1997.

INI MAINSTR AM

2edan od ra lo"a a&to pi&em o medijima jest taj &to me anima cijela intelektualna kultura) a dio te kulture koji je najjednostavniji a prouavanje su mediji0 Pojavljuju se svaki dan0 (o'ete napraviti sustavno ispitivanje0 (o'ete usporediti juera&nju ver iju sa dana&njom0 Postoji puno doka a koji uka uju na ono &to je la') a &to nije) te nain na koji su stvari strukturirane0 (oj dojam je taj da mediji nisu nimalo dru"aiji od obra ovanja ili) recimo) asopisa intelektualno" mi&ljenja . postoje odre3ena o"ranienja . ali ni&ta bitno drukije0 $ni djeluju jedni na dru"e) i to je ra lo" a&to se ljudi vrlo la"ano i mijenjuju unutar njih0 Po"ledajte medije ili bilo koju dru"u instituciju koju biste 'eljeli ra umjeti0 #anima vas njihova unutarnja struktura0 Felite sa nati ne&to o njihovoj ulo i u &iremu dru&tvu0 U kakvome su oni odnosu s dru"im sustavima moi i autoriteta1 Ako imate sree) vodei ljudi u in+ormacijskome sustavu dr'e unutarnji apisnik koji vam "ovori &to kane 5to je jedna vrsta nauno" sustava70 :aj apisnik nije nekakav dokument na papiru) ne"o ono &to vodei ljudi u in+ormacijskom sustavu "ovore jedan dru"ome o tome &to smjeraju0 Postoji dosta animljivih dokumentacija0 :o su tri najva'nija i vora in+ormacija o prirodi medija0 Felite ih prouavati kao &to bi) recimo) nanstvenik prouavao slo'ene molekule0 ,obro bi po"ledali strukturu i na temelju to"a i veli hipote u o tome kako bi medijski proi vod trebao i "ledati0 Nakon to"a ispitujete medijski proi vod i "ledate kako se prila"o3ava hipote i0 U biti) sav posao oko anali e medija se svodi na ovaj adnji dio) pa'ljivo prouavanje medijsko" proi voda i da li se on prila"o3ava oitim pretpostavkama o prirodi i strukturi medija0 to otkrivate1 Prvo) da postoje ra liiti mediji koji rade ra liite stvari) kao &to su industrija abave) -olly;ood) sapunice) itd0) pa ak i veina novina u emlji 5velika veina njih70 $ni usmjeravaju masovnu publiku0 =mamo jo& jedan sektor medija) elitne medije koji odre3uju pro"ram rada i okvir unutar koje"a svi ostali djeluju) djeluju ato &to su elitni mediji ti koji imaju dovoljno sredstava a takve stvari0 (ediji kao Ne; Gork :imes i C>!0 Njihova publika su veinom povla&teni ljudi) ljudi koji itaju Ne; Gork :imes . ljudi koji su bo"ati ili dio ono"a &to se ponekad na iva politikom klasom0 $ni su konstantno ukljueni u politiki sustav0 :o su naje&e menad'eri0 Politiki menad'eri) poslovni menad'eri 5&e+ovi korporacija) na primjer7) nanstveni menad'eri 5sveuili&ni pro+esori7) ili novinari ukljueni u or"ani aciju naina na koji ljudi ra mi&ljaju i vide stvari0 <litni mediji su uspostavili okvir unutar koje"a ostali djeluju0 Po"ledajte Associated Press koji konstantno stvara obilje vijesti) popodne se vijesti pojave i s njima svaki dan dola i /Priopenje urednicima4 !utra&nji Ne; Gork :imes e imati sljedee prie na naslovnoj stranici0/ !vrha to"a je da ako ste urednik novina u ,aytonu) u dr'avi $hio) i nemate sredstava da sa nate nove vijesti ili jednostavno ne 'elite o tome ra mi&ljati) takva priopenja vam "ovore &to su vijesti0 :o su prie a etvrtinu stranice koju ete posvetiti neemu &to nema ve e s lokalnim stvarima ili neemu &to

odvlai pa'nju itatelja0 :o su prie koje se stavljaju tamo ato &to nam Ne; Gork :imes ka'e da bi nas to trebalo sutra animati0 Ako ste urednik u ,aytonu) u dr'avi $hio) to ete i raditi jer sredstava a ne&to dru"o ni nemate0 Ako iskoite i tranica) ako pi&ete stvari koje se ne svi3aju velikim novinama) br o ete a to sa nati0 #apravo) ba& ono &to se desilo u !an 2ose (ercury Ne;s 5?7 dramatian je primjer to"a0 Postoji mno"o naina na koje vas i"re moi mo"u vratiti na pravi put ako ste sluajno odmaknuli) jer inae neete du"o trajati0 :aj okvir je prilino pou dan i ra umljivo je da je on samo odra oitih struktura moi0 !tvarni masovni mediji 'ele odvratiti po ornost ljudi0 Neka rade ne&to dru"o) ali neka nam 5vodeim ljudima7 ne smetaju0 Neka se abavljaju u pro+esionalne sportove) na primjer0 Neka svatko postane alu3en pro+esionalnim sportovima) seks skandalima ili po natim osobama i njihovim problemima) ili neim slinim0 >ilo ime) samo da nije o biljno0 Naravno) o biljne stvari su a "lavne deke0 /(i/ se brinemo o tome0 :ko su elitni mediji) tko su oni koji odre3uju pro"ram rada1 Ne; Gork :imes i C>!) na primjer0 %ao prvo) svi oni su velike) vrlo probitane korporacije0 Nadalje) veina njih je ili pove ana sa) ili i ravno u vlasni&tvu puno veih korporacija) kao &to su General <lectric ili 6estin"house0 $ni su na vrhu strukture moi privatne ekonomije) a to je jedna vrlo tiranska struktura0 %orporacije su u biti tiranije) hijerarhijske) kontrolirane odo "o0 Ako vam se ne svi3a &to rade) i la ite0 %omercijalni mediji su samo jedan dio to"a sustava0 to je sa njihovim institucijskim polo'ajem1 Pa to je vi&e.manje isto0 $ni i dru"a sredi&ta najvee moi me3usobno djeluju jedni na dru"e . vlada) dru"e korporacije ili sveuili&ta0 Po&to su mediji nanstveni sustavi oni blisko sura3uju sa sveuili&tima0 Recimo da ste reporter koji pi&e priu o 2u"oistonoj A iji ili A+rici0 :rebate otii na neko vee sveuili&te i pronai strunjaka koji e vam rei &to napisati) inae biste trebali otii do nekih ustanova) kao &to su >rookin"s =nstitute ili American <nterprise =nstitute0 :e vanjske institucije su vrlo sline medijima0 !veuili&ta) na primjer) nisu ne avisne ustanove0 Postoje ljudi ra bacani po njima koji djeluju ne avisno) ali tako je i s medijima0 :ako je u"lavnom i s korporacijama0 to se to"a tie) tako je i s +a&istikim dr'avama0 Ali institucija kao takva je para it0 $visna je o vanjskim i vorima pomoi) a ti i vori pomoi) privatno bo"atstvo) na primjer) velike korporacije i vlada 5koja je toliko pove ana s korporacijskom moi da ih je te&ko ra likovati7 . oni su) u biti) ono usred e"a se nala e sveuili&ta0 *judi unutar njih koji se ne prila"ode strukturi) koji je ne prihvate i ne usvoje 5ne mo'e& raditi s njom ako je ne usvoji& i ne vjeruje& joj7) ljudi koji to ne ine e vjerojatno biti iskorijenjeni usput) poev&i s vrtiem pa nadalje0 Postoji puno vrsta sredstava +iltriranja pomou kojih se rje&avaju ljudi koji predstavljaju problem i koji misle a sebe0 Hi koji ste studirali na +akultetu nate da je obra ovni sustav dobro opremljen a na"ra3ujui kon+ormi am i pokornost0 #nai) obra ovni sustav je jedan od tih sredstava +iltriranja pomou koje"a na vidjelo i a3u svi koji predstavljaju problem) a ostaju oni koji iskreno apsorbiraju okvir mi&ljenja i stavova struktura moi u dru&tvu koje ih okru'uje0 <litne institucije) -arvard ili Princeton) na primjer) su dobro opremljene a socijali aciju0 Ako ste na -arvardu) veina ono"a &to uite jest pona&anje) kako se pona&ati kao lan vi&e"a sloja) kako pravilno ra mi&ljati i slino0

Ako ste proitali /Fivotinjsku Iarmu/ Geor"ea $r;ella) koja je napisana sredinom etrdesetih) nate da je to satira na !ovjetski !ave ) totalitarnu dr'avu0 %nji"a je bila veliki hit0 !vima se svidjela0 Na kraju se ispostavilo da je on napisao uvod u /Fivotinjsku Iarmu/ koji je bio atajen0 Pojavio se trideset "odina kasnije0 Netko "a je prona&ao me3u nje"ovim papirima0 Uvod u /Fivotinjsku Iarmu/) na van /%nji'evna cen ura u <n"leskoj/) "ovori o tome da se knji"a i ru"uje !ovjetskome !ave u i nje"ovoj totalitarnoj strukturi0 Ali $r;ell je u tom uvodu tako3er rekao da <n"leska nije puno dru"aija0 (i nemamo %G> a vratom) ali krajnji ishod je skoro isti0 *judi koji imaju samostalne ideje ili koji krivo ra mi&ljaju su iskljueni0 $r;ell spominje i institucijsku strukturu) u dvije reenice0 Pita se a&to se takve stvari de&avaju1 Prvo ato &to su novine u vlasni&tvu bo"atih ljudi koji se brinu da samo odre3ene stvari do3u do javnosti0 ,ru"o) kada prola ite kro elitni sustav obra ovanja) kada prola ite kro &kole u $J+ordu) uite da postoje odre3ene stvari o kojima nije prikladno "ovoriti i odre3ene misli o kojima nije prikladno ra mi&ljati0 :o je socijali acijska ulo"a elitnih institucija i ako se tome ne prila"odite) naje&e ste vani0 :e dvije reenice sve "ovore0 %ada kriti irate medije i ka'ete4 /Po"ledaj) ovo pi&e Anthony *e;is) ili netko dru"i) jako se naljute0/ %a'u) s pravom) /nitko meni ne "ovori &to da pi&em0 Pi&em &to "od 'elim0 !ve ovo o pritisku i o"ranienjima su "luposti jer ja nikada nisam pod nikakvim pritiskom/0 to je i tono) ali radi se o tome da ti ljudi ne bi bili na tim po icijama da ve prije nisu doka ali da slijede partijsku liniju0 ,a su apoeli a stolom (etroa) ili neemu takvom) te radili neprikladne prie) nikada ne bi do&li do polo'aja na kojemu sada mo"u rei &to "od 'ele0 =sto se mo'e rei a +akultete u okviru vi&e ideolo&kih disciplina0 Pro&li su kro sustav socijali acije0 Po"ledajmo strukturu itavo" sustava0 %akve vijesti oekujete1 Prilino je oito0 U mimo na primjer Ne; Gork :imes0 :o je jedna korporacija koja prodaje svoj proi vod0 Proi vod je italaka publika0 $ni ne ara3uju kada mi kupimo novine0 Kak su i sretni &to ih mo"u staviti besplatno na internet0 $ni) apravo) "ube novce kada mi kupimo novine0 Proi vod su privile"irani ljudi) ba& kao i ljudi koji pi&u a novine) nate) ljudi najvi&e"a ran"a koji donose odluke u dru&tvu0 Proi vod morate prodati tr'i&tu) a tr'i&te su) naravno) o"la&ivai 5dru"e korporacije70 >ili to :H ili novine) ili bilo &to dru"o) oni prodaju publiku0 %orporacije prodaju publiku dru"im korporacijama0 U sluaju elitnih medija) to je veliki posao0 Pa &to oekujete da se do"odi1 to bi ste pretpostavili o prirodi medijsko" proi voda) u imajui u ob ir dane okolnosti1 to bi bila va&a hipote a) &to na"a3ate1 $ita pretpostavka je ta da e medijski proi vod re+lektirati interes prodavaa i kupaca) institucija) sustava moi koji ih okru'uju0 >ilo bi udo da se to ne do"odi0 ,ru"o &to mo'ete pretpostaviti je to da je ova cijela tema tabu0 Ako idete na %ennedy !chool o+ Government ili na !tan+ord i studirate novinarstvo i komunikacije ili politike nanosti) ovakva pitanja se nee pojavljivati0 :o jest) ne smije se uope raspravljati o doka ima koji potvr3uju taj tabu i o pretpostavci da bi netko sluajno mo"ao postaviti ta pitanja be ikakvo" nanja da o tome ne smije "ovoriti0 Ako po"ledate institucijsku strukturu) rei e te4 to se mora tako odvijati jer a&to bi ti ljudi htjeli biti ra otkriveni1 #a&to bi oni dopustili kritiku anali u ono"a &to namjeravaju1 $d"ovor je taj da nema ra lo"a a&to bi oni to dopustili) i ne dopu&taju0 $pet) to nije namjeravana

cen ura0 Hi jednostavno ne mo'ete doi do njihovih polo'aja0 :o ukljuuje ljeviare 5ono &to ovemo ljeviarima7) kao i desniare0 2edino ako ste bili primjereno socijali irani i istrenirani tako da neke misli jednostavno ne posjedujete) tada mo'ete biti na tim polo'ajima0 :ako imamo dru"o pravilo predvi3anja koje ka'e da o prvom pravilu nije do voljeno ra "ovarati0 #adnja stvar koju emo prouiti jest nanstveni okvir u kojemu se sve ovo odvija0 ,a li ljudi na visokim polo'ajima u in+ormacijskome sustavu) ukljuujui medije) o"la&avanje i akademske politike nanosti) da li ti ljudi imaju jasnu sliku ono"a &to bi se trebalo do"oditi kada pi&u jedni a dru"e 5ne kada dr'e diplomske "ovore71 %ada dr'ite "ovor na nekoj sveanosti) promociji) to su samo rijei0 Ali kada oni pi&u jedni a dru"e) &to ljudi ka'u o tome1 :u imamo tri struje koje emo po"ledati0 Prva je industrija a odnose s javno&u) nate) industrija a propa"andu najveih poslova0 Pa &to ka'u vo3e industrije a odnose s javno&u1 ,ru"a struja su ono &to ovemo javni intelektualci) veliki mislioci) ljudi koji pi&u opaske autora i takve stvari0 to oni ka'u1 *judi kao oni koji pi&u impresivne knji"e o prirodi demokracije0 :rea struja je akademska) naroito onaj dio politikih nanosti koji se bavi komunikacijama i in+ormacijama) te stvarima koje su dio politikih nanosti adnjih sedamdeset ili osamdeset "odina0 Ra motrite te tri struje i vodee osobe koje su pisale o tome0 !vi oni ka'u 5djelomino citiram7 da su masovna populacija /neobra ovani i dosadni nestrunjaci/0 (oramo ih dr'ati i van javne sredine ato &to su pre"lupi i ako ih ukljuimo samo e stvarati neprilike0 Njihov posao je da budu /promatrai/) ne /sudionici/0 !vako malo im je dopu&teno "lasati) i abrati jedno" od onih pametnih tipova0 :ada se od njih oekuje da odu doma i rade ne&to dru"o) "ledaju no"omet) na primjer0 Ali /neobra ovani i dosadni nestrunjaci/ moraju biti promatrai) ne sudionici0 !udionike ovemo /od"ovorni ljudi/) a pisac je) naravno) uvijek jedan od njih0 Nikad se ne postavlja pitanje a&to sam ja /od"ovoran ovjek/) a netko dru"i je u atvoru1 $d"ovor je oit0 :o je ato &to je ta osoba pokorna) a ova dru"a samostalna0 Ali to pitanje se ne postavlja) naravno0 #nai) imamo pametne ljude od kojih se oekuje da upravljaju svime i ostale od kojih se oekuje da budu i van sve"a) a mi ne smijemo podlei 5citiram i jedno"a akademsko" lanka7 /demokratskim do"mati mima o ljudima kao najboljim sucima svojih interesa/0 $ni to nisu0 *judi su jako lo&i suci svojih interesa i ato smo mi tu da radimo a njihovo dobro0 #apravo) to je jako slino lenjini mu0 (i radimo a vas i mi to radimo a svaiji interes) i tako dalje0 Haljda je to jedan od ra lo"a a&to je ljudima kro povijest bilo tako jednostavno prebaciti se od aneseno" staljinista do pristalice moi !A,.a0 *judi se br o prebacuju s jedne po icije na dru"u) budui da je to sve) u biti) ista po icija0 Ne radi se o nekom velikom pomaku) ve o drukijoj procjeni po icije moi0 U jednome trenutku pomisli& da je ovdje) u dru"ome da je tamo0 U ima& istu po iciju0 %ako se sve ovo ra vilo1 =ma animljivu povijest0 ,osta to"a proi la i i Prvo"a svjetsko" rata koji je bio velika prekretnica0 #natno je promijenio polo'aj !A,.a u svijetu0 %valiteta 'ivota) dravlja i du" 'ivot nije bio posti"nut me3u vi&im slojevima u Helikoj >ritaniji sve do poetka dvadeseto"a stoljea) a kamoli ne"dje dru"dje u svijetu0 !A, su bile i nimno bo"ate) s o"romnim prednostima)

te su krajem devetnaesto"a stoljea postale ekonomski najmonije na svijetu0 (e3utim) nisu bile veliki i"ra na svjetskoj po ornici0 (o !A,.a se pro&irila na %aripske otoke) dio Paci+ika) ali ne i puno dalje0 :ijekom Prvo"a svjetsko" rata odnosi su se promijenili0 2o& su se dramatinije promijenili tijekom ,ru"o"a svjetsko" rata0 Nakon ,ru"o"a svjetsko" rata !A, su vi&e.manje a"ospodarile svijetom0 Promjena je postojala ve nakon Prvo"a svjetsko" rata) a Amerika je od du'nika postala emlja koja daje kredite0 Nije bila mona kao Helika >ritanija) ali je po prvi put postala bitna u svijetu0 :o je bila samo jedna od nekoliko promjena0 Prvi svjetski rat je bio doba kada je dr'avna propa"anda po prvi put bila dobro or"ani irana0 >ritanci su imali (inistarstvo =n+ormacija) i bilo im je i nimno potrebno jer su morali ukljuiti !A, u rat) inae bi do&lo do neprilika0 (inistarstvo =n+ormacija je bilo opremljeno a slanje propa"ande) ukljuujui i velike i mi&ljotine o okrutnosti njemakih vojnika0 (eta su im bili ameriki intelektualci na osnovanoj pretpostavci da su to ljudi koji su najlakovjerniji te da e najvjerojatnije povjerovati propa"andi0 $ni su tako3er ti koji propa"andu ra nose kro svoj sustav0 #nai) propa"anda je najvi&e bila pripremana a amerike intelektualce i djelovala je jako dobro0 ,okumenti britansko" (inistarstva =n+ormacija 5mno"o ih je i a&lo u javnost7 poka uju da im cilj nije bio) kako su sami rekli) kontrolirati misli cijelo"a svijeta) ve su ciljali na !A,0 Nije ih bilo bri"a &to misle ljudi u =ndiji0 (inistarstvo =n+ormacija je bilo neobino uspje&no u avaravanju slavnih amerikih intelektualaca koji su prihvaali la'i propa"ande0 >ili su vrlo ponosni na to0 = trebali su biti jer to im je spasilo 'ivote0 =nae bi i "ubili Prvi svjetski rat0 U !A,.u je postojala kopija to" ministarstva0 6oodro; 6ilson je ?@?A0 i abran a predsjednika bo" svojih antiratnih politikih na ora0 Amerika je oduvijek bila paci+istika emlja0 *judi se ne 'ele boriti u tu3im ratovima0 #emlja se suprostavljala Prvome svjetskom ratu i 6ilson je bio i abran bo" takvo" pro"rama rada0 !lo"an im je bio /mir be pobjede/0 (e3utim) 6ilson je namjeravao ii u rat0 #ato se postavljalo pitanje4 kako natjerati paci+istiki narod da postanu pomahnitali lu3aci koji 'ele ubijati Nijemce1 :o ahtijeva propa"andu0 = tako su oni uspostavili prvu i jedinu va'nu dr'avnu a"enciju a propa"andu u amerikoj povijesti0 #vala se $dbor a javne in+ormacije 5prikladno or;ellovsko ime7) odnosno Creelov odbor0 $soba koja "a je vodila vao se Creel0 #adatak $dbora je bio natjerati narod u pomo propa"ande na rodoljubnu histeriju0 ,jelovalo je nevjerojatno dobro0 Unutar par mjeseci do&lo je do lu3ake ratne histerije i Amerika je bila spremna a rat0 *judi su bili impresionirani tim posti"nuima0 2edna od adivljenih osoba) a on ima i dublju umije&anost u sve to) je bio -itler0 Ako ste proitali /(ein %amp+/) on akljuuje) s opravdanjem) da je Njemaka i "ubila Prvi svjetski rat jer je i "ubila bitku u propa"andi0 Nisu se mo"li natjecati s britanskom i amerikom propa"andom koje su ih nadjaale0 $beao je da e sljedei put imati vlastiti sustav propa"ande) &to se i do"odilo tijekom ,ru"o"a svjetsko" rata0 #a nas je va'nije to &to je i amerika poslovna ajednica bila adivljena nastojanjima a"encije a propa"andu0 U to je vrijeme postojao problem0 #emlja je) +ormalno) postajala sve vi&e demokratska0 Puno vi&e ljudi je imalo pravo "lasati i sudjelovati) emlja je postajala sve bo"atija) a pristi alo je i sve vi&e novih imi"ranata0

= &to se radi u takvim okolnostima1 :e'e e biti kontrolirati stvari djelujui kao atvoreni klub0 Prema tome) oito) trebalo bi kontrolirati &to ljudi misle0 !trunjaci a odnose s javno&u su postojali i ranije) ali nikada nije postojala industrija a odnose s javno&u0 Postojali su ljudi koji su Rocke+ellerov imid' inili ljep&im) ali velika industrija a odnose s javno&u) inae amerika i mi&ljotina) proi la i i Prvo"a svjetsko" rata0 Hodee osobe su bili lanovi Creelovo" odbora0 2edan od "lavnih) <d;ard >ernays) dola i i ravno i Creelovo" odbora0 Napisao je knji"u /Propa"anda/0 :ermin propa"anda) sluajno) nije imao ne"ativnih konotacija u to doba0 :ijekom ,ru"o"a svjetsko" rata) termin je postao tabu jer je bio pove an s Njemakom i svim tim lo&im stvarima0 Ali a vrijeme Creelovo" odbora) termin propa"anda je naio samo in+ormaciju0 >ernays je knji"u /Propa"anda/ napisao oko ?@LM0 i u njoj je i javio da primijenjuje lekcije i Prvo"a svjetsko" rata0 !ustav propa"ande i Prvo" svjetsko" rata i taj odbor iji je on bio lan poka uju da je mo"ue /ustrojavati ljudske umove na nain na koji vojska ustrojava svoje jedinice/0 $ve nove metode kontroliranja) rekao je) moraju koristiti inteli"entne manjine 'ele li da ostali ostanu na ispravnome putu0 !ad to mo'emo jer imamo nove naine0 :a je knji"a najva'niji prirunik industrije a odnose s javno&u0 >ernays je neka vrsta "urua0 >io je autentini RooseveltN%ennedy liberal0 !pretno je upravljao i nastojanjima ureda a odnose s javno&u kada je do&lo do dr'avno" udara pokrenuto" od strane Amerike koji je sru&io demokratsku vlast u Gvatemali0 Nje"ov najvei dr'avni udar) onaj koji "a je "urnuo u slavu kasnih ?@LB.ih) je bilo navikavanje 'ena na pu&enje0 Fene tada nisu pu&ile) a on je vodio velike kampanje a Chester+ield0 (etode su vam ve po nate . modeli i +ilmske vije de s ci"aretama u ustima) i sline stvari0 >io je velian bo" to"a0 :ako je postao naj naajnija osoba u industriji) a nje"ova je knji"a postala "lavni prirunik0 2edan od lanova Creelovo" odbora je bio i 6alter *ippmann) najcjenjenija osoba ameriko" novinarstva ve pola stoljea 5mislim na o biljno ameriko novinarstvo) na o biljne lanke70 Pisao je i ono &to ovemo pro"resivnim esejima o demokraciji) smatrani su pro"resivnima u ?@LB.ima0 Ponovno je vrlo jasno primijenjivao lekcije koje je nauio radei na propa"andi0 Govori o novom umijeu u demokraciji . proi vodnji pristanka0 :o je nje"ova +ra a0 <d;ard -erman i ja smo je posudili a na&u knji"u) ali dola i od *ippmanna0 %ada proi vodite pristanak) mo'ete anemariti injenicu da) +ormalno) puno ljudi ima pravo "lasa0 :o mo'e postati nebitno jer mi mo'emo proi vesti pristanak i osi"urati da njihov i bor i stavovi budu strukturirani na nain koji nama od"ovara0 =mat emo pravu demokraciju0 ,jelovat e jako dobro0 :o se ove primjenjivanje lekcija propa"andne a"encije0 Akademske dru&tvene i politike nanosti proi la e i iste stvari0 $sniva komunikacija i akademskih politikih nanosti je -arold Glass;ell0 Nje"ovo najvee dosti"nue je knji"a) studija o propa"andi0 $n sasvim iskreno i javljuje stvari koje sam ja maloprije citirao . ono o nepodlije"anju demokratskome do"mati mu koji dola i i akademskih politikih nanosti0 U imajui u ob ir lekcije i iskustva i ratno"a doba) politike su ih stranke jo& jednom primijenile) osobito kon ervativna stranka u <n"leskoj0 Njihovi rani dokumenti) nedavno objavljeni) poka uju da su i oni cijenili posti"nua britansko"a (inistarstva =n+ormacija0 !hvatili su da emlja postaje sve vi&e demokratska i da vi&e ne mo'e postojati atvoreni klub0 #akljuak je bio) kako su sami rekli) da politika mora

postati politiko ratovanje koje e primjenjivati mehani me propa"ande koji su bili jako korisni u kontroliranju ljudskih misli tijekom Prvo"a svjetsko" rata0 :o je okvir doktrine koji se sla'e s institucijskom strukturom0 :a doktrina jaa predvi3anja o tome kako bi stvari trebale djelovati0 A ta su predvi3anja jako dobro potvr3ena0 (e3utim) o tim akljucima nije do voljeno priati0 !ve je to sad dio mainstream literature) ali samo a ljude i nutra0 %ada idete na +akultet) ne itate klasike o kontroliranju ljudskih umova0 >a& kao &to ne itate ni &to je 2ames (adison rekao tijekom !ave ne ustavne konvencije o tome kako "lavni cilj novo"a sustava mora biti / a&tita bo"ate manjine od veine/) i mora biti osmi&ljena na nain da posti"ne cilj0 :ako je utemeljen ustavni sustav) i to nitko ni ne prouava0 :u injenicu) osim ako se jako ne potrudite) ne mo'ete nai ni u akademskom obra ovanju0 :o je otprilike slika stvari) onako kako je ja vidim) na koji nain je sustav institucijski) nauke i a nje"a) nain na koji se mani+estira0 Postoji jo& jedan dio usmjeren prema /neukim i dosadnim nestrunjacima/0 :ie se odvraanja po ornosti ove ili one vrste0 !matram da je i to"a lako pretpostaviti &to mo'ete dalje oekivati0

PROI)'ODNJA PRISTANKA
Nedavno sam s obitelji i prijateljima &etao Nacionalnim parkom0 U jednom smo trenutku do&li do spomenika na kojemu je pisalo4 /$vdje le'i =ndijanka) 6ampanoan") ija su obitelj i narod dali sebe i svoj imetak da bi ova velianstvena nacija mo"la nastati0/ Naravno) nije ba& prikladno rei da su uro3enici 'rtvovali sebe i svoju emlju a tako plemenitu svrhu0 :onije je da su bili poklani) desetkovani i rastjerani u jednome od najveih "enocida u ljudskoj povijesti0 :renutne procjene "ovore da je u vrijeme %olumbova otkria . kako mi to ka'emo . u *atinskoj Americi mo"lo biti oko dvadeset milijuna =ndijanaca plus jo& dvanaest do petnaest milijuna sjeverno od Rio Grandea0 ,o ?AMB0) kada je oko @MO populacije *atinske Amerike bilo i brisano i kontinentalne "ranice !A,.a uspostavljene) samo je nekih dvjesto tisua domorodaca preostalo0 Ukratko) rije je o masovnome "enocidu koje"a Amerikanci slave svaki listopad veliajui %olumba . naajna masa je na %olumbov dan poinila samoubojstvo0 !totine amerikih "ra3ana) dobronamjernih i po&tenih ljudi) stoje okupljeni oko spomenika) proitali su &to pi&e) oi"ledno be reakcijeP osim mo'da osjeaja adovoljstva &to barem odajemo dolino pri nanje 'rtvovanju uro3enika) jer je vjerojatno spomenik ato postavljen0 (o'da bi dru"aije rea"irali kada bi bili u posjetu Ausch;it u ili ,achau i prona&li spomenik na kojemu pi&e4 /$vdje le'i 'ena) 'idovka) ija su obitelj i narod dali sebe i svoj imetak da bi ova velianstvena nacija mo"la nastati i prosperirati0/ =stina nije u potpunosti atajena0 =staknuti -arvardov povjesniar i bio"ra+ %olumba) !amuel <liot (orrison) komentira /da je okrutna politika inicirana od %olumba) a koju su sprovodili nje"ovi nasljednici) re ultirala potpunim "enocidom0/ $vaj je navod /i ostao i slavne romanse/) obja&njava -o;ard #inn u svojoj knji i /Peoples history o+ the U!A/) ni&ta od to"a nema u adnjem odlomku knji"e u kojemu (orrison akljuuje svoje velianje %olumba4 %olumbo je imao svojih propusta i po"re&aka) no to su uvelike po"re&ke kvaliteta koje su "a uinile velikim . nje"ove neukrotive volje) nje"ove velianstvene vjere u >o"a i nje"ove vlastite misije kao pronosioca %rista u krajevima preko mora) nje"ove tvrdo"lave ustrajnosti unato nemaru) siroma&tvu i te&koama0 No) nije bilo mrlja ni tamne strane nje"ove naji ra itije i najesencijalnije od svih kvaliteta . nje"ovo"a moreplovstva0 = ostavio sam korespondirajui odlomak koji bi neki akoliti mo"li sastaviti o ostalim vr&iocima /potpuno" "enocida/ ili nekih manje naajnih loina) ili reakciju koja bi nastala oko nas da su takvi primjeri postojali0 !jeanje apisano na spomeniku 6ampanoan" 'eni nije ori"inalno0 Prije sto&e deset "odina je 2ohn Quincy Adams istaknuo u "ovoru prilikom D0 srpnja da je amerika vlada superiornija od ostalih bo" to"a &to je ba irana na pristanku) a ne osvajanju4

Prvi su doseljenici000 odmah nakon dolaska kupili od =ndijanaca pravo naseljavanja0 :o je bio dru&tveni u"ovor +ormiran na elementarnim principima civilno"a dru&tva) u kojemu osvajanje i potinjavanje nisu postojali0 >rutalna sila je bila u potpunosti odbaena4 sve je bilo dobrovoljno) sve je bio stvarni pristanak4 sve je bio do"ovor du&e s du&om0 Citirajui ove bilje&ke predsjednika koji se stro"o dr'ao akona i po&tovao pre"ovore s =ndijancima) :0 ,0 Allman napominje da je /ameriko nacionalno iskustvo "enocida nad =ndijancima praktiki nepostojee000 $ni nisu bili ljudska bia) oni su bili samo smetnja nemilosrdnome trijum+u Amerike) smetnja koju je trebalo otkloniti da bi se napravilo vi&e mjesta a novu ameriku slobodu0/ %onsen us je bio takav da je /na&e vlastito dostojanstvo koje je javno pro"lasilo pravo na 'ivot) slobodu i te'nju a sreom dokinulo prava ljudi ije smo 'ivote) slobodu i sreu i brisali s lica #emlje/0 =ndijanci su bili prvi /a"resori/ s kojima se trebalo suoiti u na&em slavlju slobodeP de+inicija a"resora je takva da ih moramo napasti) &to je kasnije uslijedilo s (eksikancima) Iilipincima) Hijetnamcima) Nikara"vancima i mno"im dru"ima0 :reba dodati da su !A, ovdje jedinstven primjer) sve do dana&njih dana0 !misao u kojem je uro3enika populacija /dala stvarni pristanak u ovome do"ovoru du&e s du&om/ je dalje objasnio jedan od ranih amerikih sociolo"a) Iranklin -enry Giddin"s) u vrijeme kada smo posti ali pristanak s Iilipincima0 $n je skovao +ra u /pristanak be pristanka/ da bi opisao uspjeh >ritanaca u &irenju /britanske svetosti 'ivota/ i /potrebu dru&tveno"a poretka/ nad /rasno podre3enim skupinama/0 /Ako u narednim "odinama/) napisao je) koloni irani /vide i potvrde da je sporna ve a bila namijenjena najvi&im interesima) s ra lo"om bi se mo"lo smatrati da je vlast nametnuta u pristanak onih nad kojima se vladalo/ . isto kao i kad dijete daje /pristanak be pristanka/ kada "a roditelji sprijee da otri na cestu0 #a vrijeme posjeta u"lednome i vrlo cijenjenom amerikom koled'u) odveli su me na obila ak katedrale koled'a i poka ali mi seriju obojenih staklenih pro ora na kojima je apisana povijest koled'a od vremena kada su "a napale sna"e unije pa sve do danas0 2edan je panel bio posveen osnivanju R$:C 5?7 ranih sna"a0 Panel je prika ivao ovjeka koji je sjedio a stolom i potpisivao nekakav dokument) dok je pokraj nje"a stajao o+icir ranih sna"a0 U po adini se vidio ameriki bombarder) a na ploi je pisalo < R mcL0 =sprva nisam mo"ao vjerovati) obojeni stakleni pro or u katedrali slavi atomsku bombu baenu na -iro&imu i Na"asaki) ono &to je :ruman u svoje vrijeme opisao kao /najveu stvar u povijesti/0 No) nisu svi smatrali da je to ba& tako0 =staknuti indijski pravnik) Radhabinod Pal) u svome je disidentskom vi3enju :ribunala i :okyja koji je procjenjivao japansku ratnu krivnju napisao da /ako jo& postoji nele"itimna destrukcija civilno" 'ivota i vlasni&tva u ratu) tada je u Paci+ikome ratu to odluka o upotrebi atomske bombe jedino blisko priklanjanje direktivama000 nacistikih vo3e tijekom ,ru"o"a svjetsko" rata0 Ni&ta poput to"a se ne mo'e pripisati trenutno optu'enima0/ Pal nije istaknuo &to podra umijeva pod su3enja a ratne loine0 !vejedno) takva shvaanja su i ostavljena i svijesti pobjednika) i mo'da nas ne bi trebalo uditi &to /najveu stvar u povijesti/ slavi obojeni stakleni pro or u katedrali koled'a koji je posveen humanim vrijednostima i reli"io noj odanosti0 Proces kreiranja i uvr&ivanja visoko selektiranih) preoblikovanih ili potpuno i mi&ljenih povijesnih sjeanja jest ono &to na ivamo /indoktrinacija/ ili /propa"anda/ kada je pove ano sa slu'benim

neprijateljima) a kada mi to radimo onda je rije o edukaciji) moralnoj poduci ili "ra3enju karaktera0 :o je vrijedan mehani am kontrole budui da e+ektivno blokira bilo kakvo ra umijevanje ono"a &to se do"a3a u svijetu0 %rucijalni cilj edukacije je preusmjeravanje po ornosti na ne&to dru"o . recimo na Hijetnam ili Centralnu Ameriku) ili !rednji =stok) "dje se na&i problemi navodno nala e . odvratiti je od na&ih vlastitih institucija i njihovo" sistematsko" +unkcioniranja i pona&anja) od pravo" i vora velike koliine nasilja i patnje u svijetu0 $d presudne je va'nosti sprijeiti ra umijevanje i preusmjeriti po ornost s i vora na&e" vladanja) tako da elitne skupine mo"u djelovati be javnih o"ranienja i posti ati vlastite ciljeve . koji se u akademskoj teolo"iji na ivaju /nacionalnim interesima/0 Ha'nost onemo"uavanja ra umijevanja) i uspjeh koji je time posti"nut) su vrlo dobro ilustrirani u dana&njim a+erama0 Pro&le je jeseni !vjetski sud odbacio amerika prepiranja koja nisu imala opravdanje nakon 'albe Nikara"ve o amerikoj a"resiji na nju0 Problem se pojavio u travnju ?@ED0 kada je Nikara"va podnijela 'albu !udu da Amerika minira nje ine luke i napada nje in teritorij0 U sjajno odabranome trenutku) predsjednik Rea"an je na taj dan pustio u javnost Predsjedniku proklamaciju) o naiv&i ?0 maj kao ,an akona ?@ED0 Rea"an je po dravio na&e /dvjesto "odina staro prijateljstvo i me3u akona i slobode/) dodajui da be odluku !vjetsko"a suda0 :i su do"a3aji i a vali mno"o "njeva0 Anthony *e;is je u Ne; Gork :imesu poni io Rea"anovu /nesposobnost da ra umije &to vladavina akona nai ovoj emlji/0 *e;is je primijetio da je senator (oynihan uinio /veliku stvar/ kada je u "ovoru na koli prava kriti irao Rea"anovu administraciju bo" /napu&tanja stoljeima stare predanosti ideji akona u vo3enju nacije/) bo" nje ine /misterio ne kolektivne amne ije/) bo" /"ubljenja sjeanja kojima smo neko bili toliko predani/0 /Na&a dele"acija pri UN.u/) ka ao je (oynihan) /ne po naje povijest svoje emlje0/ Na'alost) Ronald Rea"an i 2ane %irkpatrick su ti koji ra umiju &to vladavina akona nai ovoj emlji) dok senator (oynihan i Anthony *e;is pate od misterio ne kolektivne amne ije0 !luaj o kojemu raspravljaju je vrlo dobar primjer0 =sta se stvar do"odila i ranije) praktiki na isti nain0 Priu je ispriao 6alter *eIeber u svojoj vrijednoj knji i /=nevitable Revolution/0 ?@BS0 je !ud pravde a Centralnu Ameriku uspostavljen na inicijativu 6ashin"tona) sa adatkom da presu3uje o kon+liktima i me3u dr'ava te re"ije0 /%ro devet "odina/) obja&njava *aIeber) /institucija je bila be vrijedna budui da su !A, dva puta . ?@?L0 i ?@?A0 . odbile pri nati odluku !uda koja je bila protiv njihovih interesa u Nikara"vi0/ ?@?L0 !ud je osudio ameriku intervenciju u Nikara"viP a 6ashin"ton je tu odluku jednostavno i"norirao0 ?@?A0 !ud je podr'ao tvrdnju Costa Rice da akcije !A,.a u Nikara"vi kr&e nje ina prava0 !A, su opet odbacile odluku) e+ikasno uni&tavajui !ud0 /U uspostavljanju kontrole nad Centralnom Amerikom/) komentira *aIeber) /!A, su uni&tile instituciju koja je Centralnu Ameriku poku&avala ujediniti0/ ,o konano"a kraha je do&lo ?@LL0 kada je dr'avni sekretar Charles <vans -u"hes u 6ashin"tonu sa vao kon+erenciju dr'ava Centralne Amerike0 *aIeber to komentira4 Namjera nije bila da se ponovi kon+erencija i ?@BS0) kada su dr'ave Centralne Amerike trebale same doi do vlastitih akljuaka0 $vaj put su !A,) u pomo vjerne 5i marincima okupirane7 akona samo /kaos i nered/ mo"u postojati0 ,an ranije) kao svoj doprinos vladavini akona) ob nanio je da !A, nee pri nati ni jednu

Nikara"ve) uspostavile a"endu koja je ukljuivala opomenu koju kasnije nije nitko spominjao . neoplakani !ud a Centralnu Ameriku0 Postoje ra like i me3u ranije" sluaja i ovo"a sada) dodu&e ne one koje bi na&a povijesna amne ija rado predlo'ila0 ,anas Nikara"va nije pod okupacijom marinaca . samo pod napadom amerike plaenike vojske vane /borci a slobodu/) a ni !A, nisu vi&e dovoljno mone da bi jednostavno odbacile !vjetski sud0 :e&ko je povjerovati da je senator (oynihan bio o biljan kada je "ovorio o na&oj predanosti vladavini akona) vjerojatnije je da je on jedno "ovorio) a dru"o mislio) ili je mo'da u pitanju bila nje"ova irska duhovitost1 U svojim memoarima) u kojima opisuje vrijeme svo"a mandata) UN.ov ambasador (oynihan daje "ra+ike primjere vlastite predanosti vladavini akona) posebno povelji Ujedinjenih naroda koja abranjuje upotrebu sile u me3unarodnim sukobima0 :ako) kada je =ndone ija upala u =stoni :imor ?@SM0) ile"alno koristei ameriko naoru'anje i s oitim bla"oslovom !A,.a) (oynihan se posvetio blokiranju svih pote a UN.a kojima se nastojala sprijeiti a"resija . bo" e"a su ljudima sudili u Nurnber"u . te se kasnije ponosio svojim uspjehom u toj situaciji) koja je) kako je sam objasnio) vodila velikom masakru0 #animljivo je da to &to se ponosio suuesni&tvom u ratnom loinu nije utjecalo na nje"ovu reputaciju kao vodee" a"ovornika nepovredivosti vladavine akona me3u amerikim liberalima0 =ncident sa !vjetskim sudom nudi neke lekcije koje se tiu sistema indoktrinacije0 *ako se ismijavati i Ronalda Rea"ana) no to je tako3er odvraanje od same stvari0 Nasilje) varanje i be akonje su prirodne odlike dr'ave) svake dr'ave0 $no &to je va'no u datome kontekstu jest doprinos najo&trijih kritika 5unutar mainstreama7 jaanju sistema indoktrinacije) koje"a su i oni sami 5kritiari7 'rtve . &to je pravilo a educirane klase) koje su uvijek najdublje indoktrinirane i) u dubljem smislu) naji"norantnije "rupe) ujedno i 'rtve i pronosioci do"matinosti vjere0 Heliki uspjeh kritike jest upravo to &to onemo"uava shvaanje da ovo &to se do"a3a danas nije odstupanje od povijesnih ideala i prakse) koje bi se mo"lo pripisati ovome ili onome pojedincu0 Radije) rije je o sistematskom prika ivanju naina na koji na&e institucije +unkcioniraju i nastavit e +unkcionirati) ukoliko ih ne sprijei u bu3ena javnost koja je ra umjela njihovu prirodu i njihovu stvarnu povijest . upravo ono &to edukacijske institucije moraju sprijeiti 'ele li ispuniti svoju +unkciju) to jest) slu'iti moi i privile"iji0 Praktino nam iskustvo "ovori4 ukoliko 'elite nauiti ne&to o propa"andnom sistemu) po"ledajte dobro kritike i njihove pre&uene pretpostavke0 :o u pravilu konstruira doktrinu dr'avne reli"ije0 Po"ledajmo jo& jedan aktualan sluaj0 Na& napad na Nikara"vu opravdavamo time &to je Nikara"va produ'ena ruka !ovjetsko"a !ave a) koja prijeti (eksiku a samim time i !A,.u0 Hrijedno je na"lasiti da se temeljne pretpostavke ovo"a doktrinarno" sistema &ire preko politiko"a spektra0 Prisjetimo se bajke o ruskim (=Govima navodno poslanim u Nikara"vuP pria je i mi&ljena da bi se odvratila po ornost s i bora u Nikara"vi) koje je trebalo potkopati) i s injenice da &aljemo napredno rakoplovstvo u <l !alvador da bi omo"uili masakr seljakaP koji je re ultirao pobolj&anom e+ikasno&u ahvaljujui direktnom sudjelovanju amerikih vojnih sna"a smje&tenih u na&im hondura&kim i panamskim skloni&tima) koje su koordinirale bombardiranje sela i seljaka u bije"u) dok smo mi debatirali o dubokom pitanju . da li je Nikara"va pribavila avione kojima bi se mo"la

oduprijeti napadu na&e plaenike vojske) ne /"erile/) ve dobro opremljene vojske koja prema&uje vojsku Nikara"ve po koliini i kvaliteti naoru'anja0 %ada je vremenski vrlo vje&to odabrana pria pu&tena i administracije) uspostavljajui tako okvir a daljnju diskusiju o pitanjima unutar ideolo&ko" sistema) senatorski su "lasnici dali do nanja da ako su (=Govi aista poslani) tada mi imamo pravo bombardirati Nikara"vu bo" nje ine prijetnje nama0 !enator ,odd je i javio da e !A, /morati ui i rije&iti stvar . morat ete bombardirati "ajbe/0 !enator :son"as je dodao4 Ne mo'ete im do voliti da sastave te (=Gove) jer (=Govi nisu upotrebljivi samo protiv <l !alvadora i -ondurasa) ve i protiv !A,.a) a Nikara"vanci naju ve du"o vremena da ne mo"u to uiniti be povrede amerike s+ere utjecaja0 5>oston Globe) @0 studeni70 Pustimo sada neobinu ideju da bi Nikara"va ne akonito /postupila/ pribaviv&i rakoplove kojima bi se obranila od na&e" napada ili da bi mo"la napasti -onduras ili <l !alvador . a da a to vrijeme !A, stoje sa strane kao milostiv bespomoan div) kako je NiJon jednom acmi drio0 Ra motrimo prijetnju koju Nikara"va upuuje nama0 Prema tim standardima) !!!R ima pravo bombardirati ,ansku) koja nije ni&ta manja prijetnja njima ne"o Nikara"va nama . u stvari) puno je vea prijetnja budui da pripada neprijateljskom vojnom save u velike moi . tako3er ima pravo bombardirati i :ursku "ranicu i NA:$ ba e u nju koje prijete si"urnosti !ovjetsko"a !ave a0 Prije pedeset "odina -itler je upo orio da je Kehoslovaka bode' uperen u srce Njemake) neprihvatljiva prijetnja nje inoj si"urnosti0 Prema na&im standardima) -itler je i "leda bio pri dravoj pameti0 Ponavljam) rije je o doprinosu kritika koje nisu vrijedne spomena0 Hratimo se tvrdnji da je Nikara"va produ'ena ruka !!!R.a koja prijeti (eksiku0 (arinci su ponovno ?@LA0 poslani u Nikara"vu) koju su okupirali vei dio stoljea) da bi su bili prijetnju bolj&evika0 :ada je produ'ena ruka !!!R.a bio (eksiko) koji je prijetio Nikara"vi a samim time i !A,.u0 /(eksiko je prvi na ku&nji/) ob nanio je predsjednik Coolid"e kada je poslao marince u Nikara"vu) u intervenciju koja je dovela do uspostavljanja !omo ine diktature i nje"ovih terorista . Nacionalne "arde koju su istrenirali Amerikanci . te do ubojstva autentino"a nikara"vansko" nacionalista !andina0 =ako su se lica i mjenila) ulo"a ostaje ista4 ubiti Nikara"vance0 to smo radili ranije kada se nismo mo"li potu'iti na prijetnju bolj&evika1 6oodro; 6ilson) veliki apostol samoodre3enja) slavio je istu ovu doktrinu &aljui ratnike na -aiti i u ,ominikansku Republiku) "dje su ponovno uspostavili ropstvo) spalili i uni&tili sela) muili i ubijali) ostavljajui -aitiju naslje3e koje danas le'i u jednom od najbjednijih kutaka jedno" od najbjednijih dijelova svijeta) a u ,ominikanskoj Republici ostavili po ornicu diktaturi :rujilla) koja je uspostavljena nakon brutalno" rata pobunjenika) rata koji je i ostavljen i povijestiP prva knji"a koja se tim bavi je tek nedavno i a&la) nakon &e deset "odina0 Nije bilo bolj&evika kojima bi mo"li opravdati svoje akcije pa smo se ato branili od divljaka0 #apovjednik marinaca :horpe opisao je kako je marincima koji su uplovljavali rekao /da su slu'ili svojoj domovini jednako vrijedno kao i njihovi sretni dru"ovi preko mora) te da e rat trajati dovoljno du"o da svaki ovjek dobije priliku boriti se protiv divljaka u <uropi kao i protiv divljaka u !anta ,omin"u/0 Ruka divljaka je bila posebno prisutna na -aitiju0

:horpe je objasnio4 /:ko "od vodi ovu revoluciju) mudar je ovjekP si"urno ima mno"o koristi od crnu"a000 Hidi se rad Nijemaca0/ /Napravim li dobar posao i oistim ovu000 provinciju od pobunjenika te ih mno"o ubijem/) dodao je) / nai da bih bio dobar njemaki ubojica0/ U ranijim smo se "odinama branili od dru"ih a"resora0 %ada je Polk 5L7 au eo treinu (eksika branili smo se od meksike a"resije) i to duboko unutar meksiko" teritorijaP tako3er smo morali au eti %ali+orniju bo" mo"ue britanske prijetnje0 =ndijanski ratovi su isto tako bili obrambeniP =ndijanci su nas napadali i svojih britanskih i &panjolskih skloni&ta pa smo bili prisiljeni au eti Iloridu i apad 5s posljedicama po uro3eniku populaciju koje su) ili bi trebale biti) po nate70 Prije to"a) doktrina Cotton (athera je bila adovoljena4 on je iska ao svoje adovoljstvo time &to je /&uma praktiki oi&ena od tih &tetnih stvorenja pa sada mo'e bolje rasti/0 :o su) sluajno) bila &tetna stvorenja koja su /dala sebe i svoju emlju da bi ova velianstvena nacija mo"la nastati i prosperirati/0 Posao je bio tako dobro obavljen da vi&e nismo klali =ndijance ovdje) ve smo nastavili podr'avati masakre) koje kon ervativna katolika crkva na iva "enocidom) u podrujima u kojima adatak jo& nije bio uspje&no obavljen) kao u Gvatemali) odnosno unutar /s+ere utjecaja/ koju smo morali obraniti) sudei po senatorskim "lasnicima) isto kao &to smo je branili od vlastite populacije . tako e+ektivno proteklih "odina0 Gledajui stvarnu povijest) vidimo aktualne napade na Nikara"vu u perspektivi dru"aijoj od one konvecionalne i mo'emo vidjeti u roke tih napada u normalnom i esencijalno nepromijenjivom +unkcioniranju vlastitih institucija0 :ako3er) mo'emo ra umjeti tehnike ispiranja mo "a adu'ene a prikrivanje ono" &to na&e oi nisu sti"le vidjeti0 Prilino je lako opovr"nuti doka e administracije) be ob ira &to se stalno nala imo u visoko indoktriniranome dru&tvu u kojemu se osnovne istine lako i "ube0 $no &to treba uvidjeti jest to da je ovo jo& samo jedan doprinos po natoj povijesnoj prijevari) dok su sami do"a3aji jo& jedno po"lavlje u sramotnoj i prljavoj historiji) prikriveni od nas pomou i mi&ljene povijesti oblikovane terminima ideala poput vladavine akona) ;illsonovskih principa samoodre3enja) demokracije i ljudskih prava) te ostalih slinih termina koji ameriku povijest dovode u ve u s irelevantno&u0 %ako je ova naajna kolektivna povijesna amne ija ostvarena1 ,a bi bolje ra umjeli sistem) po"ledajmo prvo na koji se nain taj proces odvija u totalitarnome dru&tvu) po unutarnjemu ure3enju prilino ra liitome od na&e"0 U svibnju ?@ET0 naajan se do"a3aj do"odio u (oskvi0 -rabar spiker) Hladimir ,anchev) u pet je emitiranja i vje&tavao o ruskoj inva iji u A+"anistan) po ivajui istodobno pobunjenike na pru'anje otpora0 :o je i a valo veliko divljenje na #apadu0 Ne; Gork :imes je taj do"a3aj pro"lasio /odstupanjem od slu'bene sovjetske propa"ande/ te komentirao da je ,anchev bio revoltiran dvostrukim standardima i novo"ovorom 5T70 U Pari u je uspostavljena na"rada a /novinare koji se bore a pravo na in+ormacije/0 ,anchev je skinut s radija i poslan u psihijatrijsku bolnicu0 U prosincu je vraen na po iciju0 Ruski je slu'benik i javio da /"a nisu ka nili jer se bolesne ljude ne mo'e ka niti/0 Na #apadu je sve ovo bilo shvaeno kao provirivanje u svijet /?@ED/0 ,anchev je bio slavljen bo" svoje hrabrosti) bo" trijum+a dobre volje) bo" to"a &to "a nije prestra&ilo totalitarno nasilje0 !ve je to istina0

$no &to je bilo osobito naajno u ve i ,anchevo" emitiranja nije to &to je on iska ao protivljenje sovjetskoj inva iji i po vao na otpor) ve to &to je inva iju na vao inva ijom0 U sovjetskoj teolo"iji ne postoji do"a3aj poput ruske inva ije u A+"anistanP radije) postoji ruska obrana A+"anistana od bandita koji operiraju i pakistanskih skloni&ta) a podr'ava ih C=A i ostali ratni hu&kai0 Rusi tvrde da su bili po vani u A+"anistan) i u odre3enom tehnikom smislu to je tono0 No) kao &to je londonski <conomist naajno ob nanio4 /Upada je upada ukoliko nije akonito po van od vlade/) a vlada koja je postavljena od strane !!!R.a) upravo s ciljem da ih po ove) mo'e te&ko to uiniti i van svijeta $r;ellovo" Novo"ovora0 Pre&utno u pokrivanju ,anchevo" sluaja na apadu je bila nota samoestitanja4 tako ne&to se ovdje ne bi mo"lo do"oditiP ni jedan ameriki spiker nije bio poslan u psihijatrijsku bolnicu ato &to je ameriku inva iju na vao /inva ijom/ ili ato &to je po vao 'rtve na pru'anje otpora0 (o"li bi se dalje apitati a&to se to nikada nije do"odilo0 #bo" to"a &to ni jedan ameriki novinar ne bi nikada opona&ao ,anchevu hrabrost) ili ne bi nikada shvatio da je amerika inva ija a+"anistansko"a tipa u biti inva ija ili da ra umna osoba mo'e po vati 'rtve na otpor0 Ako je tako) tada bi ovo bilo stanje indoktrinacije daleko i nad ono"a &to je ostvareno pod sovjetskim terorom) daleko i nad bilo e"a &to je $r;ell mo"ao amisliti0 ,a li je to samo apstraktna mo"unost ili je rije o neu"odnoj istini koja oslikava okolnosti pod kojima 'ivimo1 Ra motrimo sljedee injenice0 ?@AL0 su !A, napale 2u'ni Hijetnam0 :e je "odine predsjednik %ennedy) poslao amerike rane sna"e da napadnu ruralni 2u'ni Hijetnam) u kojemu je 'ivjelo vi&e od EBO stanovni&tva0 !ve je to bilo u sklopu pro"rama kojim je trebalo dovesti nekoliko milijuna ljudi u koncentracijske lo"ore 5 vane /strate"ijska sela/7 koji su bili okru'eni bodljikavom 'icom i naoru'anim uvarima da bi se ljude a&titilo od "erile koju su oni) kako smo mi akljuili) dobrovoljno podr'avali0 !ve slii onome &to danas radimo u <l !alvadoru) samo &to su u sluaju Hijetnama ameriki piloti bili direktno an"a'irani u bombardiranju civilnih ciljeva) umjesto da samo vode i koordiniraju napade na civile i ostalo od strane sna"a koje smo mi istrenirali i naoru'ali0 ,irektnu inva iju !A,.a u 2u'ni Hijetnam popratila je i podr&ka Irancu ima u poku&aju ponovno" osvajanja biv&e kolonije) atim na&a povreda mirovno"a procesa i ?@MD0 "odine te teroristiki rat protiv populacije 2u'no"a Hijetnama koji je i a sebe dotad ostavio sedamdesetpet tisua mrtvih) po ivajui stanovni&tvo na otpor) koje" je pru'ao sjeverni dio emlje nakon ?@M@0 te istodobno prijetio ru&enjem teroristiko" re'ima koji su !A, postavile0 U narednim su "odinama !A, nastavile odbijati svaki poku&aj mirovno" spora uma te su ?@AD0 poele planirati astra&ujuu inva iju na 2u'ni Hijetnam0 =nva ija se do"odila rane ?@AM0) ajedno s bombardiranjem !jeverno"a Hijetnama i inten i+ikacijom bombradiranja na ju"u . koje je bilo tri puta jae od vi&espominjano" bombardiranja na sjeveru0 Rat su !A, tako3er pro&irile na *aos i %ambod'u0 !A, su uvjeravale da su bile po vane) no kao &to je londonski <conomist prepo nao u sluaju A+"anistana 5nikad u sluaju Hijetnama7) /upada je upada ukoliko nije akonito po van od vlade/) a i van svijeta Novo"ovora mu&terijski re'im !A,.a u Hijetnamu nije ni&ta le"itimniji od rusko" re'ima u A+"anistanu0 Kak ni same !A, nisu smatrale tu vladu akonitom) tonije) najjednostavnije bi je bacile i postavile novu kada bi nje ini vo3e postali ne adovoljni amerikim planovima o poveanju terora ili kada bi postali abrinuti bo" mirovno" spora uma0 !A, su jednostavno pri nale da je politiki spora um bio nemo"u budui da bi neprijatelj "latko pobijedio u politikom

takmienju) &to je a njih bilo neprihvatljivo0 %ontakt je trebao biti o"ranien unutar vojnih dimen ija) u kojima su se !A, mo"le nadati pobjedi0 Rijeima ameriko"a vladino" nanstvenika ,ou"lasa Pikea) trenutno voditelja arhiva o =ndokini u >erkeleyu i u mainstream novinarstvu obo'avano" kao jedno" od novijih neideolo&kih nanstvenika) ju'novijetnamski neprijatelj je /na"la&avao da se borba s 8vladom postavljenom od strane !A,.a i s9 !A,.om treba voditi i van politiko" spektra te da je upotreba masovne vojne sile mo'da sama po sebi bila nele"itimna tako du"o dok ih !A, nisu prisilile /da je upotrijebe ne bi li pre'ivjeli/0 Proteklih dvadesetpet "odina tra'im bilo kakve re+erence u mainstream novinarstvu ili nanosti o amerikoj inva iji u 2u'ni Hijetnam ?@AL0 5ili bilo kada7) ili o amerikom napadu na 2u'ni Hijetnam) ili o amerikoj a"resiji u =ndokini . be uspje&no0 :akav do"a3aj u povijesti ne postoji0 Radije) postoji amerika obrana 2u'no"a Hijetnama od terorista podr'avanih i vana 5to jest i Hijetnama7) obrana koja nije bila mudra) "ovore "olubovi0 Ukratko) ovdje nema ,ancheva0 Unutar mainstreama ne postoji nitko tko bi inva iju na vao /inva ijom/ ili shvatio injeniceP ne amislivo je da bi bilo koji ameriki novinar po vao ju'ne Hijetnamce na pru'anje otpora0 :akva osoba ne bi bila poslana u psihijatrijsku bolnicu) no si"urno ne bi bila vraena na svoju pro+esionalnu po iciju0 Kak i danas oni koji spominju inva iju !A,.a na 2u'ni Hijetnam ?@AL0) pojaanu ?@AM0) na"ra3eni su nevjerovanjem . vjerojatno su bunjeni ili jako ljuti0 Ne mo'emo se braniti strahom od dr'avno" nasilja) kao &to to mo"u sljedbenici partijske politike u totalitarnoj dr'avi0 2edna osobna bilje&ka) u knji i koju sam napisao odmah nakon ruske inva ije u A+"anistan usporedio sam tu inva iju s amerikom inva ijom u 2u'ni Hijetnam) i op&irnije prodiskutirao o od"ovornosti obiju velesila a hladnoratovski sistem kon+likata i intervencija0 Ameriki kritiari nisu uspjeli shvatiti moje rijei te su se 'alili da) iako mo'da ima ne&to istine u tome &to sam napisao) bilo bi uvjerljivije da je pria malo /pravednije/ ispriana 5Cristopher *ahmann.-aupt u Ne; Gork :imesu70 :ako3er su pisali da se osjeam krivim bo" /dvostrukih moralnih standarda/ 52ames Iallo;s u Atlantic (ontly70 =sta je knji"a recen irana i u komunistikom tisku) koji je odbacio moj /neuvjerljiv i neosnovan koncept po kojem su obje strane ostvarile interese u -ladnome ratu/ 52ames 6est i Amerike komunistike partije) u 6orld (arJist Revie;7) nudei ar"umente po kojima je -ladni rat bio iskljuivo amerika a+era0 =nteresantno je to &to je komunistiki komentar) iako netoan) barem svrsishodan) dok komentar ameriko" mainstreama odra'ava neku vrstu nemo"unosti shvaanja ili ra mi&ljanja o jednostavnim pitanjima koja se ponekad mo"u pronai kod +anatinijih reli"io nih kultova0 !ada je normalno ismijavati se svakoj analo"iji i me3u sovjetske inva ije u A+"anistan i amerike inva ije u GvatemaluP one aista i jesu radikalno ra liite po opse"u i karakteru0 Usporedba s amerikom inva ijom u 2u'ni Hijetnam bi bila prikladnija) no unutar mainstreama ona je ne amisliva0 $vdje tako3er vidimo jedan tipian aparat visoko.indoktrinirano" intelektualca 5nekako redudantan i ra 74 i aberi ili i misli jadnu kritiku !vete ,r'ave i odbaci je s pre irom) tada njome amijeni racionalnu kritiku anali u i rastjeraj mo"unost ra umijevanja0 U naajnoj anali i /,emonstration <lections/) <d;arda -ermana i Iranka >rodheada) nala i se +oto"ra+ija :heodora -esbur"ha kako promatra "lasaku kutiju a vrijeme i bora u <l !alvadoru

?@EL0 "odine na kojima je bio promatraP i bori su bili najavljivani kao korak naprijed prema onome &to mi ovemo /demokracija/0 $pis slike "lasi4 /!veenik :heodore -esbur"h promatra i bore u <l !alvadoru) ali ne vidi "lasaku kutiju/) jasno prika anu na +oto"ra+iji0 2edan od "lavnih adataka uspje&no" edukacijsko" sustava jest obdariti vlastite 'rtve mo"uno&u promatranja) no ne i uoavanja) mo"uno&u koja je karakteristika Cod"ovornih intelektualacaC0 Neka vrsta opo icije ratu u Hijetnamu ra vijena je i unutar mainstreama) no ona je bila prete'no Cpra"matinaC) tako da je kritiku okarakteri irala kao samododvoravanje) distancirajui se od CemocionalnihC ili Cneod"ovornihC paranoika koji su pri"ovarali ratu s principijelnih stajali&ta0 CPra"matiniC su protivnici doka ivali da se rat ne mo'e dobiti u prihvatljivu cijenu) ili da postoje nejasnoe oko ciljeva) ili dvostrukost) ili propusti u provedbi0 !lino tome) njemaki su "enerali bili be sumnje kritini prema -itleru nakon !taljin"rada0 !tav naroda je bio prilino dru"aiji0 ?@EL0 je preko SBO populacije rat smatralo /temeljno nepravednim i pokvarenim/) a ne samo Cpo"re&komC0 (e3u Cpredvodnicima mnijenjaC takvo je stajali&te jako rijetko) dok me3u artikuliranom inteli"encijom ono u potpunosti i ostaje) nije bilo prisutno ni na vrhuncu protivljenja ratu ?@SB0 %ako je ta naajna podlo'nost naunome sistemu ostvarena1 Ne mo'emo rei da su injenice bile nedostupne) &to je ponekad sluaj0 ,evastirajue bombardiranje sjeverno" *aosa) bombardiranje ?@A@0 i ostali napadi ata&kani su od strane medijaP te su injenice unutar mainstreama atajene sve do danas 5takve se stvari na ivaju Ctajnim ratovimaC) &to nai da vlada uva tajnu . &to je i inila) u suuesni&tvo medija70 No) u sluaju Hijetnama dovoljan broj injenica je bio uvijek dostupan0 $ne su bile promatrane) ali ne i vi3ene0 Ameriko obra ovanje je posebno animljivo0 !lu'beni povjesniar %ennedyjeve administracije) Arthur !chlesin"er) cijenjen kao vodei "olub) uistinu je spominjao a"resiju0 /?@AL0 nije bila lo&a "odina/) napisao je u svojoj povijesti /A :housand ,ays/4 /a"resija je 8bila9 provjerena u Hijetnamu0/ #nai) "odina u kojoj su !A, podu ele direktnu a"resiju u ju'nome Hijetnamu je "odina u kojoj je a"resija provjerena0 $r;ell bi bio adivljen0 2o& jedna respektirana +i"ura u liberalnom panteonu) Adlai !tevenson) na"lasila je pri UN.u da smo se u Hijetnamu borili protiv /unutra&nje a"resije/) jo& jedna +ra a kojoj bi se $r;ell divioP nai) borili smo se protiv a"resije Hijetnamaca protiv nas u Hijetnamu) ba& kao &to smo se stoljee ranije borili protiv a"resije (eksikanaca protiv nas u (eksiku0 =sto smo uinili i u Grkoj kasnih ?@DB.ih) obja&njavao je !tevenson) intervenirajui da bi a&titili Grku od /a"resora/ koji je /stekao kontrolu nad veim dijelom emlje/0 :i /a"resori/ su bili Grci koji su vodili otpor naci mu i koje smo mi smijenili u masakr) muenje) pro"on i ope nasilje) iniv&i tako uslu"u na&im nacistikim suradnicima0 Analo"ija je bila mno"o prikladnija ne"o je !tevenson . oito vrlo i"norantska osoba . mo"ao amisliti0 %ao i uvijek) ameriko je stajali&te obrambeno) ak i kad napadnemo dr'avu na dru"oj strani svijeta) nakon &to nismo u njoj uspjeli uni&titi politiku opo iciju u veliku do u terora i nasilja0 (alo dublji po"led na debatu koja se ra vila oko Hijetnamsko"a rata otkriva nam neke mehani me indoktrinacije0 ,ebata je suprotstavila jastrebove "olubovima0 2astrebovi su) poput novinara 2osepha Alsopa) smatrali da u dovoljnu upotrebu nasilja mo'emo ostvariti svoje ciljeve0 Golubovi su to smatrali nevjerojatnim) premda) kao &to je Arthur !chlesin"er objasnio) /svi mi molimo da je "osp0 Alsop u pravu/) i /svi mi po dravljamo mudrost i rukovodstvo amerike vlade/ ako !A, uspije

5suprotno od nje"ovih oekivanja7 u ratnoj politici koja je pretvorila Hijetnam u / emlju krhotina i ru&evina/0 :o je knji"a koja je !chlesin"era postavila kao /vodee" protivnika rata/) rijeima *eslie Gelb0 2asno je vidljivo da je jedna mo"ua po icija i ostavljena i ove 'estoke diskusije) po icija koja je navodno podijelila emlju u tim te&kim "odinama4 tonije) po icija mirovno" pokreta) po icija koju je astupala velika veina "ra3ana) ba& kao i ?@EL4 rat nije samo Cpo"re&kaC kako su to slu'beni "olubovi navodili) ve /temeljno nepravedan i pokvaren/0 ,a ra jasnim4 ratni loini) ukljuujui i loin pokretanja a"resivno" rata) su lo) ak i ako se koriste u Cplemenite svrheC0 :akvo stajali&te nije bilo prisutno u diskusiji) ak niti da bi bilo opovr"nutoP ono je ne amislivo unutar ideolo&ko" maistreama0 :reba na"lasiti da su odstupanja od ortodoksnosti bila rijetka me3u artikuliranom inteli"encijom0 Nekoliko je kritiki raspolo'enijih novinara od Anthony *e;isa koji je akljuio svoje stavove ?@SM0) obja&njavajui da je rat poeo s /tapkajuim poku&ajima da se uini dobro/) no da je ve ?@A@0 5?@A@0U7 bilo jasno da se radi o /katastro+alnoj po"re&ci/0 U akademskim bi mainstream kru"ovima bilo te&ko pronai predanije kritike rata od onih 2ohna %irka Iairbanka s -arvarda) dekana ameriko.a ijskih nanstvenika) koji je bio smatran toliko ekstremnim da su mu predbacivali da je /kronino ara'en komuni mom/0 Iairbank se ?@AE0 obratio Amerikome dru&tvu povjesniara) "odinu dana nakon &to je :et o+en iva obratila veinu korporacijske elite i ostalih vodeih kru"ova u "olubove0 Iairbank je bio oekivano kritian prema Hijetnamskome ratu4 ovo je /doba u kojem smo na&u politiku mo pro&irili na strane katastro+e poput Hijetnamsko"a rata) u"lavnom kro prekoraenja pravednosti i nesebine dobrohotnosti/0 /Na&a ulo"a u obrani ju"a nakon ?@AM0/ je bila ba irana na analitikim po"re&kama) tako /da smo imali velikih problema u uvjeravanju nas samih da postoji svrha vrijedna napora0/ Golubovi su rat smatrali /be nadnim sluajem/) &to namo od Anthony *akea) vodee" "oluba koji je napustio vladu u nak protesta protiv inva ije u %ambod'u0 !vi su se slo'ili da je to bio /neuspjeli kri'arski rat/) /plemenit/) ali /ilu oran/) te podu et s /naju vi&enijim intencijama/) kako je to rekao !tanley %arno; u svojem najprodavanijem pro"ramu na P>! :H) visoko cijenjenom bo" kritike nepristranosti0 $ni koji ne po&tuju ove bjelodane istine ili on koji nati'eljno tra'e neke doka e doka uju da su emocionalni i neod"ovorni ideolo i) ili mo'da i otvoreni komunisti0 =li jo& tonije) njihova se neobina stajali&ta ne mo"u uti) oni su i van spektra pomi&ljivo" mi&ljenja0 Nekoliko se diktatora mo'e pohvaliti tako propisanim prila"o3avenjem Hi&im =stinama0 !ve ovo vrlo dobro ilustrira bitnu naajku demokratsko" sustava kontrole misli) koji se i ra ito ra likuje od totalitarne prakse0 $ni koji vladaju u pomo nasilja 'ele sebe prika ati kao /behavioriste/0 $no &to ljudi misle nije toliko va'no) va'no je ono &to rade0 $ni moraju biti poslu&ni) a ta je poslu&nost osi"urana silom0 %a ne bo" neposlu&nosti variraju ovisno o karakteristikama dr'ave0 U !!!R.u danas) ka na mo'e biti psihika tortura) ili e" il) ili atvor pod "rubim i odvratnim okolnostima0 U tipinoj amerikoj koloniji poput <l !alvadora) disident e vjerojatno biti prona3en u jarku) odsjeene "lave nakon stra&no" muenjaP i nakon &to ih je dovoljan broj otpremljen na dru"i svijet mo'emo imati i bore na kojima e ljudi mar&irati prema demokraciji) odbacujui naciste poput ,CAubuissona u korist ,uartea) koji je bio na elu jedno" od najveih masovnih ubojstava u modernom periodu 5nu'ni preduvjet a demokratske i bore) koji se oito ne mo"u odr'ati sve dok

civilne or"ani acije +unkcioniraju7) te iji je ministar obrane Hides Casanova objasnio da je ?@EB0 emlja pretrpjela masakr trideset tisua seljaka te da su /danas naoru'ane sna"e spremne a ubojstvo dvjesto do tristo tisua ljudi ako je to potrebno da se austavi komuni am/0 ,emokratski sustavi su prilino dru"aiji0 Nu'no je kontrolirati ne samo &to ljudi rade) ve i &to misle0 >udui da dr'avi nedostaje mo"unosti da osi"ura poslu&nost silom) misli mo"u odvesti do djela te sto"a prijetnju poretku treba uni&titi na i voru0 Nu'no je uspostavljanje okvira dopustivo" mi&ljenja koji je o"ranien unutar principa dr'avne reli"ije0 Nje"a ne treba doka ivati) bolje da se on podra umijeva kao neutvr3eni okvir pomi&ljivo" mi&ljenja0 %ritike jaaju postojei sustav pre&utno prihvaajui ove doktrine) te o"raniavaju svoju kritiku na taktika pitanja koja se javljaju unutar njih0 ,a bi ostvarili u"led) da bi bili ukljueni u diskusiju) oni moraju prihvatiti osnovno naelo da je ,r'ava dobrotvorna) da je vo3ena naju vi&enijim interesima) da prihvaa obrambeno stajali&te) da nije sudionik u svjetskim a+erama) ve samo rea"ira na loine dru"ih) ponekad ne ba& mudro bo" osobnih po"re&aka) naivnosti) amr&enosti povijesti ili bo" nemo"unosti shvaanja le naravi na&ih neprijatelja0 Ako ak i najo&trije kritike pre&utno prihvaaju ove premise) tada se obina osoba mo'e apitati tko je ona da se s tim ne sla'e0 to vi&e bijesni diskusija i me3u jastrebova i "olubova) to se dr'avna reli"ija vr&e i e+ektivnije uspostavlja0 Njihov naajan doprinos kontroli misli je to &to dr'e da se kritike toleriraju) ak i prihvaaju . &to i jest tako) kod onih koji i"raju po pravilima0 $vo je sustav kontrole misli koje" nije shvatio $r;ell) nisu "a shvatili ni diktatori koji nisu ra umjeli koliko su a indoktrinaciju korisne kritike koje ob nanjuju po"re&ke i propuste vodstva) dok istovremeno pre&utno prihvaaju premise dr'avne reli"ije0 $ve ra like i me3u demokratskih i totalitarnih sustava kontrole misli se pribli'avaju0 U stvari) ak i totalitarna dr'ava mora biti abrinuta bo" stavova i shvaanja javnosti) dok je u demokraciji politiki aktivan se"ment dru&tva) obra ovaniji i privile"iraniji) od najvee va'nosti0 :o je oi"ledno u !A,.u "dje siroma&ni nemaju naviku i la iti na i bore) a naajne +orme politiko" sudjelovanja . oblikovanja i +ormuliranja politikih pro"rama) odabir kandidata) podr&ka potrebnim materijalom) edukacijski napori ili propa"anda . su podruje relativno malo" broja privile"irane elite0 :ri.etvrtine stanovni&tva mo'e podr'avati prestanak nuklearno" naoru'avanja) i neki od njih mo"u ak i nati da je to i slu'bena sovjetska politika) no to ne utjee na politiku masovno" vladino" subvencioniranja industrije visoke tehnolo"ije kro dr'avno.osi"urano tr'i&te a naoru'anje) budui da ne postoji o biljna alternativa u sustavu politike ekonomije0 (asovni narodni otpor vojnoj a"resiji predstavlja problem planerima) kao &to se mo"lo vidjeti proteklih "odina u Centralnoj Americi0 >a& je pro&lo" prosinca tisak prenio memorandum koje" je napisao ministar obrane (cNamara u svinju ?@AS0) upo oravajui da bi eskalacija Hijetnamsko"a rata mo"la /polari irati mi&ljenja do te "ranice da e "olubovi u !A,.u poeti i micati kontroli . masovno odbijajui slu'iti) ili se boriti) ili sura3ivati) ili jo& "ore1/0 CGoluboviC koji "a abrinjavaju nisu slu'beni C"oluboviC doktrinarno" sustava) ve opa populacija0 No takav otpor) iako ponekad djelotovran u poveanju tro&kova dr'avno"a nasilja) o"raniene je e+ikasnosti tako du"o dok nije asnovan na ra umijevanju sna"a na djelu i ra lo"a svoje" sistematsko" pona&anja) te tendira nestanku jednako br om kao i nastanku0 U isto vrijeme) prepla&ena i nesi"urna populacija) trenirana da vjeruje kako su ruski demoni i horde tree"a svijeta naumile au eti ono &to sti"nu) sklona je nacionalistikom +anati mu0

:o se poka alo dramatinim u narodnom od"ovoru na inva iju u Grenadi0 !A, su opet /nepokorena veliina/) i javio je Rea"an) nakon &to je &est tisua elitnih trupa uspjelo svladati otpor &aice kubanskih vojnika i ne&to "renadske milicije) osvojiv&i osam tisua i sedamsto medalja a juna&tvo) te i a vav&i reakciju ovdje koja se ne mo'e podrediti probu3enom sjeanju dru"ih velikih sila koje su ne tako davno ostvarile banalne pobjede0 Pro+injenije metode indoktrinacije) upravo ilustrirane) naajnije su od i ravno" varanja ili ata&kivanja ne'eljenih injenica) iako su i ove posve dovoljne0 Primjera je be broj0 Ra motrimo) na primjer) trenutnu diskusiju o tome postoji li CsimetrijaC i me3u <l !alvadora i Nikara"ve budui da su u oba sluaja pobunjenici potpomo"nuti i vana i poku&avaju svr"nuti vladu0 U jednom sluaju administracija tvrdi da su pobunjenici /borci a slobodu/) a vlada ne akonita tiranija) dok su u dru"om sluaju pobunjenici teroristi) a vlada jo& uvijek predstavlja nekakvu napuknutu demokraciju0 %ritike se pitaju da li Nikara"va jo& uistinu potpoma'e "erilu u <l !alvadoru ili je ve podle"la totalitari mu0 U diskusiji je i "ubljena jo& oitija slinost0 U obje je dr'ave prisutna teroristika vojna sila koja masakrira civile) i u obje dr'ave mi podr'avamo tu silu4 vladu <l !alvadora i kontra&e0 ,a je tako nema sumnje) posebno u <l !alvadoru nakon &to se Caterova administracija potrudila uni&titi narodne or"ani acije koje su se ra vile tijekom ?@SB.ih0 :ako3er je to oito i u ve i Nikara"ve) samo &to u ovom sluaju moramo prelistati strani tisak koji pi&e o destruktivnim litanijama kontra&a) koji ubijaju) siluju) osakauju) terori iraju i brutali iraju civilno stanovni&tvo koje padne pod njihove &ake0 Primarni su im ciljevi radnici u dravstvu i obra ovanju te seljaci u kooperativima 52onathan !telee i :ony 2enkins) u londonskom GuardianuP (arion 6ilkinson) u australskom National :imesuP i mno"i dru"i i vori kojima su detalji dostupni70 Glavni apovjednik Cdemokratskih sna"aC) Adol+o Coleso) citiran je u Ne; Gork :imesu4 /Ne postoji nikakva linija) nikakva vrsta linija i me3u civilne +arme koju posjeduje vlada i i vidnikih polo'aja sandinista/P ak i neredoviti i vje&taji upuuju na posljedice ovakovih pretpostavki) no i vje&tavanje tiska je lo&e i sporadino) te posveeno naajnim stvarima) poput protivljenja i borima 5u Nikara"vi70 :o je prava CsimetrijaC i me3u Nikara"ve i <l !alvadora0 Nje in je naaj i "ubljen u diskusiji o ispravnosti vladinih postupaka) dok sama vlada nastavlja +unkcionirati pod misterio nom kolektivnom amne ijom koja nas spreava da vidimo kako je malo to"a novo"a) i bo" e"a je to tako0 $krenimo se dru"ome dijelu svijeta i onome &to se obino na iva Cmirovni procesC na !rednjem =stoku) a ve'e se u Camp ,avid spora ume0 !pora umi koje vodi = rael poka uju da se stanovni&tvo teritorija koji je pod i raelskom vojnom okupacijom uvelike protivi Cmirovnome procesuC) smatrajui "a &tetnim po vlastite interese0 #a&to bi to tako bilo1 #asi"urno su stanovnici te re"ije jedni od onih koji najvi&e 'ude a mirom0 (e3utim) ni jedan novinar nije prouio ovaj udan paradoks0 Problem se mo'e vrlo lako rije&iti0 (irovni je proces) kao &to je bilo vidljivo u datom trenutku i kao &to bi trebalo biti oi"ledno po"ledamo li unatra") osmi&ljen na taj nain da se "lavna arapska vojna sila) <"ipat) povue i kon+likta) tako da = rael mo'e slobodno) u veliku pomo !A,.a) pojaati

naseljavanje i represiju u osvojenim podrujima) te napasti svoje sjeverne susjede . ba& kao &to je i uinio te stalno ini0 :e&ko je vjerovati da u3enje mo'e i a vati to &to 'rtve Cmirovno" procesaC sam proces osu3uju i odbacujuP mo'da je i au3ujue &to takve elementarne istine) oite na samome poetku) jo& uvijek nisu uoene0 U me3uvremenu) mi moramo nastaviti podr'avati Cmirovni procesC0 :ko se mo'e protiviti miru1 U ovom bi sluaju) tako3er) bilo korisno nadjaati na&u misterio nu kolektivnu amne iju koja se tie injenica i nedavne pro&losti0 Hremena a pre"led diplomatskih apisa nema) no svatko tko to uini ubr o e uvidjeti da su mo"unosti a mir) koji bi ukljuivao i ne&to malo pravednosti) postojale petnaest "odina te su svaki put bile blokirane od strane !A,.a i = raela0 U ranim je SB.ima to odbacivanje bilo toliko ekstremno da je ak blokirana i arapska inicijativa 5upuena od <"ipta i 2ordana7 a uspostavljanje ope" mira) koja je u potpunosti i"norirala prava Palestinaca0 Nakon &to se me3unarodnim konsen usom pristalo na dvo.dr'avni spora um) svaka takva mo"unost je konstantno onemo"uavana od strane !A,.a i = raela) koji ustraju u neprihvaanju tvrdnje da uro3enika populacija nesumljivo posjeduje prava) be ob ira na 'idove koji su ih naveliko ra mijestili0 Amerika je slavila ovakav stav) na"ovarajui Palestince da prihvate pro"ram Radnike partije koji je opovr"avao palestinska nacionalna prava te im odu imao Cbilo kakvu ulo"uC u bilo kojem spora umu 5radniki "olub Abba <ban70 $vdje nitko ne protestira) niti ak ne i vje&tava o injenicama) kada vlada !A,.a stopira mirovnu inicijativu UN.a) s tvrdnjom da e prihvatiti iskljuivo pre"ovore /i me3u strana direktno ukljuenih u arapsko.i raelski kon+likt/) iskljuujui Palestince koji nisu jedna od tih strana 5sijeanj ?@@D070 !lian problem *ibije i manjine P*$.a se u Americi osu3uje kao rasistiki i ekstremistiki4 jednako takvo stajali&te !A,.a i = raela) rasistiko u su&tini) smatra se u orom umjerenosti0 Aktualni su i vje&taji prikrivani) opovr"avani pa ak i i vrnuti u jednom od najuspjelijih djelovanja a"itacijske propa"ande u modernoj povijesti0 %omentirao sam u nedavno i a&loj knji i 5/:he Iait+ull :rian"le/7 i vje&taj koji se odnosio na ra doblje do ?@ET0 $tada se sve ponavlja be promjena0 ,a spomenem samo jedan nedavni sluaj4 u travnju ?@ED0 2aser Ara+at je prilikom "ovora u Grkoj i A iji) te putem i vje&taja objavljeno" u +rancuskom i en"leskom mainstream tisku uputio ni amolbi koje su se odnosile na mir0 Ara+at je eksplicitno po vao na direktne pre"ovore s = raelom) pod prisutstvom promatraa UN.a) te na /me3usobno pri nanje dviju dr'ava/) = raela i PalestineP &to je "odinama bio osnovni oblik me3unarodno" konsen usa) ukljuujui i odbacivanje ameriko. i raelsko" Cmirovno" spora umaC0 = rael je ponudu odmah odbacio) dok su je !A, jednostavno i"norirale0 = vje&tavanje medija u !A,.u slijedi animljiv model0 Nacionalni tisak . Ne; Gork :imes i 6ashin"ton Post . nije prenio injenice0 *okalni Ckvalitetniji tisakC 5>oston Globe) *os An"eles :imes) Philadelphia =nVuirer7 je prenio osnovne injenice) koje su ubr o prikrivene i aboravljene) da bi bile amijenjene po natim kritikama palestinsko" ekstremi ma0 U !an Irancisco <Jamineru) koji ima reputaciju naj"orih novina bilo koje" "lavno" "rada) na naslovnoj se strani pojavila pria UP=.a 5D7 s osnovnim injenicama) a i nad nje je preko cijele strane stajao naslov4 /Ara+at = raelu4 Ra "ovarajmo0/ Racionalni bi akljuak bio da manje so+isticirani tisak jednostavno ne ra umije koje injenice treba odstraniti bo" to"a &to se ne poklapaju s partijskom politikom0 $va ra lika i me3u tiska je pojaana intri"antnim navodom 6arrena -o"ea) urednika vanjske politike u Ne; Gork :imesu0 2edan je itatelj i ,etroita poslao kratko pismo :imesu u kojem

spominje da Ara+atov po iv na me3usobno pri nanje i pre"ovore nije objavljen) iako je :imes /"odinama citirao Ara+ata i nje"ovo navodno odbijanje pre"ovora i pri nanje = raela/0 Nje"ovo pismo nije bilo objavljeno) no dobio je od"ovor 6arrena -o"ea 5&to je prava rijetkost7 koji "lasi4 Hidjeli smo Ara+atove primjedbe koje ste spomenuli u Novel $bservateuru i usporedili ih s nje"ovim prija&njim i javama0 $ne ne predstavljaju ni&ta novo u nje"ovu ra mi&ljanju i a nas bi bilo po"re&no objaviti ih kao takve0 Gosp0 Ara+atu dajemo mno"o prostora te smo objavili mno"e nje"ove javne i jave i i vje&taje o nje"ovim tajnim pre"ovorima s predstavnicima !A,.a i dru"ih apadnih vlada0 %ada i ako "osp0 Ara+at po ove na me3usobno pri nanje i pre"ovore s = raelom) itat ete o tome na naslovnoj strani Ne; Gork :imesa0 5na"la&eno dodano7 = ove komunikacije se mno"o mo'e otkriti0 Prvi odlomak je bli u istini) iako netko to ne mo'e nati itajui Ne; Gork :imes koji stalo nijee te injenice0 No) naj animljiviji dio je posljednja reenica0 Ara+at je otvoreno po vao na /me3usobno pri nanje i pre"ovore s = raelom/) svejedno to nismo proitali na naslovnoj strani . ili bilo "dje dru"dje u Ne; Gork :imesu0 :imes radije ustraje sa svojim au3ujuim popisom ata&kivanja i +alsi+iciranja) objavljenih ranijih "odina u mojoj knji i te citiranih i nad0 :e&ko da je bilo &to oitije od injenice da ni&ta novo nee ui u slu'benu povijest u kojoj :imes vidi sebe . donekle s pravom . kao kustosa0 >udui povjesniari e se okrenuti arhivima Ne; Gork :imesa da CodredeC &to je povijest) a ne arhivima !an Irancisco <Jaminera 5ako uope postoje70 Neu nastaviti s daljnim primjerima0 %ljuna poanta je da se model &iri) da je postojan te vrlo e+ektivan u uspostavljanju okvira pomi&ljivo" mi&ljenja0 Prije &e deset "odina je 6alter *ippman prodiskutirao koncept /proi vodnje pristanka/) umjetnost koja se /sposobna vje&to ra+inirati/ i mo'e odvesti do /revolucije/ u /prakticiranju demokracije/0 =deja je s mno"o entu ija ma prihvaena u poslovnim kru"ovima . postala je "lavna preokupacija industrije a odnose s javno&u) ija je vodea +i"ura <d;ard >ernays opisao /i mudrivanje pristanka/ kao stvarnu esenciju demokracije0 U stvari) kao &to je Gabrijel %olko naveo4 /$d poetka stoljea pa do dana&njih dana) 8javno mnijenje9 je bilo objekt kulturne i ideolo&ke industrije) koliko nepopustljiv toliko i ra nolik4 rasprostranjen od &kole preko tiska do masovne kulture u svim nje inim oblicima0/ Ra lo" tome) kao &to je potpredsjednik A:W:.a i javio ?@B@0) je to &to je /javno mnijenje000 po mome sudu jedina o biljna prijetnja s kojom se kompanija mora suoiti0/ =deja je tako3er odluno preu eta i u dru&tvenim nanostima0 Hodei je politiki nanstvenik -arold *as;ell napisao ?@TT0 da moramo i bjei /demokratski do"mati am/ poput ono" da su ljudi /najbolji suci svojih vlastitih interesa/0 ,emokracija do voljava da se "las ljudi uje) a adatak je intelektualaca da osi"uraju da taj "las ima peat ispravno" kursa0 Propa"anda je demokraciji isto &to i nasilje totalitari mu0 :ehnike su i bru&ene u visoku umjetnost) daleko i nad bilo e"a o emu je $r;ell sanjao0 Aparat ami&ljene ra liitosti u mi&ljenju) koji inkorporira doktrine ,r'avne reli"ije i eliminira racionalnu kritiku diskusiju) jedna je od pro+injenijih metoda) premda su i sirovije tehnike u uporabi) i tako3er nas e+ektivno spreavaju da vidimo ono &to "ledamo) da nauimo i ra umijemo svijet u kojem 'ivimo0 Potrebno je ponovno na"lasiti da ono &to komunisti na ivaju a"itacijskom

propa"andom ima mno"o vei naaj u demokracijama ne"o u dr'avama koje vladaju u pomo nasilja0 U Americi ,ancheva nema) osim na nebitnim mar"inama politike diskusije0 #a one koji tvrdo"lavo tra'e slobodu) najva'niji je adatak da ra umiju mehani me i praksu indoktrinacije0 :akovi se mehani mi lako amijete u totalitarnom dru&tvu0 (no"o ih je te'e amijetiti u sustavu Cispiranja mo "a pod slobodomC) kojem smo i lo'eni i kojem svi preesto slu'imo kao dobrovoljni i svjesni instrumenti0

S&STA' PROPAGAND
David Barsamian s Alternativnog Radija intervjuirao je Noama Dissent# &'(. studeni 19)*.+ !osm"og u # !roni$les o%

P* Mn!+! #"e ,ria-i ! ,!-i"i%i je.i/a i #e0an"i/e1 i +!$!ri-i #"e da1 2e-i0! -i d!/ui"i i#"inu1 30!ra0! !-ju4"i"i #-!j ,! #-!j i#/ri$-jen!#"i35 M!je ,i"anje je1 u.i0ajui u !b.ir a0eri/i !bra.!$ni #u#"a$ u !$!0 !r6e--!$#/!0 d!bu1 /!je in"e-e/"ua-ne a-a"e .a de/!diranje1 de4i7riranje i ,re$!8enje !r6e--#/i9 "er0ina "aj #u#"a$ !0!+ua$a #"uden"i0a: $4 ,opustite mi prvo da ka'em ovo0 =ako svi mi stalno) pa i ja) ovo doba na ivamo or;ellovskim) injenica je da je $r;ell akasnio na po ornicu0 Amerika industrija a odnose s javno&u) jedna vrlo so+isticirana industrija) ve je u ?@LB.ima ra vijala alate i pisala o njima0 #apravo jo& ranije) tijekom Prvo" svjetsko" rata ameriki su povjesniari ponudili predsjedniku 6oodro;u 6ilsonu adatak koji su na vali /povijesno upravljanje/) &to je nailo di ajniranje povijesnih injenica tako da one slu'e dr'avnoj politici0 :o je $r;ell davno prije ne"o &to je $r;ell pisao0 !lavni ameriki novinar 6alter *ippman je ?@L?0 rekao da umijee demokracije ahtijeva proi vodnju pristanka) jo& jedan or;ellovski i ra koji u biti nai /kontrola mi&ljenja/0 =deja je bila da dr'ava koja ne mo'e kontrolirati ljude silom kontrolira ljudske misli0 #nai) i prije $r;ella ovo je bilo jasno) tehnike su bile ra ra3ene i esto upotrebljavane0 to se tie va&e" pitanja) &to &kole ine kako bi obranile ljude od to"a) od"ovor je ni&ta0 #apravo) &kole su na suprotnoj strani) one su dio aparata a de in+ormacije0 = to se jako dobro ra umije) ak i od strane liberalnih intelektualaca i teoretiara demokracije0 Na primjer) u va'nom istra'ivanju /%ri a demokracije/) jo& jednom or;ellovskom terminu koji apravo nai /poeci demokracije/) koje je i dala :rilateralna komisija) "rupa me3unarodnih) osobito liberalnih elita kojima je 2immy Carter bio neka vrsta predstavnika) oni &kole vide kao /institucije od"ovorne a pouavanje mladih/0 Naravno) to ostaje i me3u njih) takve stvari se ne "ovore javnosti0 Ali tako oni shvaaju ulo"u &kole0 =nstitucije a pouavanje) a nametanje poslu&nosti) a spreavanje mo"unosti bilo kakvo" samostalno" ra mi&ljanja0 kole imaju institucijsku ulo"u u sustavu kontroliranja i prinude0 Prave &kole bi trebale opskrbiti ljude s tehnikama samoobrane) &to bi nailo uenje istine o svijetu i dru&tvu0 ,a to rade) &kole ne bi mo"le du"o opstati0 P* C5P5 O"er!1 uredni/ /!-e/%ije $a4i9 e#eja 3Radi%a- Pri!ri"ie#31 na,i#a! je u ,red+!$!ru da je 3"!"a-i"arni #u#"a$ /!n"r!-e 0i4-jenja .na"n! 0anje uin/!$i" ne+! de0!/ra"#/i #u#"a$ /!n"r!-e 0i4-jenja1 # !b.ir!0 da #e #-u2bena d!/"rina /!ju #"a-n! ,!na$-jaju dr2a$ni in"e-e/"ua-%i 0!2e -a/! iden"i7i%ira"i /a! i#"a ,r!,a+anda1 a "! ,!0a2e !#-!b!8enju u0a5 Na#u,r!" "!0e1 de0!/ra"#/i #u#"a$ "e2i !dre8i$anju i !+rania$anju %ije-!+a #,e/"ra ra.0i4-janja1 !#"a$-jajui !#n!$ne ,re",!#"a$/e nei.ra2eni0a5 One #e 0!+u ,re",!#"a$i"i1 a-i ne i d!/a.a"i53 $4 :o je tono0 ,osta sam pisao o tim stvarima0 Ra mislite malo o tome0 U mimo na primjer emlju koja je na suprotnoj strani spektra od nas) !ovjetski !ave 0 :om emljom) apravo) upravlja batina0

:o je dr'ava apovijedi4 dr'ava kontrolira) a svi ostali slijede naredbe0 %ompliciranije je od to"a) ali u biti to tako djeluje0 :amo se be pote&koa mo'e odrediti &to je propa"anda4 sve ono &to dr'ava ini0 :akvo ne&to opisuje $r;ell u /?@ED/ . ne ba& dobroj knji i) apravo) lo&oj knji i0 2edan od ra lo"a nje ine popularnosti je nje ina trivijalnost i to &to pria o na&im neprijateljima0 ,a se $r;ell bavio o biljnim stvarima knji"a ne bi bila popularna) vjerojatno ne bi bila ni i dana0 U emlji koju $r;ell spominje u toj knji i) u kojoj postoji (inistarstvo =stine) la"ano mo'emo identi+icirati propa"andu000 !vi naju &to ona jest) mo'e biti ponovljena ako 'elimo) ne poku&ava natno kontrolirati na& um) daje nam misao vodilju0 Govori nam4 /<vo slu'bene doktrine) dok joj se pokoravate niste u neprilici0 Ha&e misli nisu nikome osobito bitne0 Ako prekr&ite na&e naredbe) bit e te ka'njeni jer mi imamo mo0/ ,emokratska dru&tva ne mo"u tako djelovati jer dr'ava ne mo'e kontrolirati pona&anje koristei silu0 (o'e do neke "ranice) ali su mo"unosti kontroliranja silom o"raniene0 #ato mora kontrolirati va&e misli0 ,a ponovim) teoretiari demokracije shvaaju ovo ve pedeset ili &e deset "odina i vrlo su jasni0 Ako se uje "las naroda) bolje kontroliraj &to "las "ovori) to jest kontroliraj &to ljudi misle0 (etoda koju spominje $tero je jedna od najva'nijih metoda0 2edan nain kontrole ljudskih misli je stvaranje ilu ije o vo3enju diskusije) ali treba osi"urati da ta diskusija ostane unutar odre3enih "ranica0 :o jest) moramo osi"urati da obje strane u debati usvoje odre3ene pretpostavke koje su) u biti) propa"andni sustav0 !ve dok obje strane prihvaaju propa"andni sustav) mo'emo voditi debatu0 %lasian primjer to"a je Hijetnamski rat0 U mainstream medijima . NG :imes) C>!) u biti svu"dje osim u dalekoj peri+eriji koja ne dospijeva do niko"a . u mainstream medijima koji dose'u veinu populacije do&lo je do 'ivahne debate i me3u /"olubova/ i /jastrebova/0 2astrebovi su "ovorili4 /Ako se dr'imo to"a) pobijedit emo0/ Golubovi su rekli4 /Kak i ako se dr'imo to"a vjerojatno neemo pobijediti) a osim to"a previ&e bi ko&talo i mo'da ubijamo previ&e ljudi0/ $bje strane) i "olubovi i jastrebovi) slo'ili su se oko jedno"a4 imaju pravo i vr&iti a"resiju na 2u'ni Hijetnam) iako nisu pri nali da se ona odvijala0 A"resiju su na ivali obranom 2u'no"a Hijetnama) i u tipinom or;ellovskom stilu amijenili /a"resiju/ s /obranom/0 Amerika je u biti napadala 2u'ni Hijetnam isto kako je i Rusija napadala A+"anistan0 %ao i oni) mi smo prvo osnovali vladu koja nas je po vala k sebi) a sve dok nismo na&li vladu koja bi nas po vala k sebi morali smo ru&iti vladu a vladom0 Napokon smo osnovali vladu koja nas je po vala k sebi) nakon &to smo bili tu "odinama napadajui okolinu i ljude0 :o je a"resija0 Nitko to nije smatrao lo&im) ili jo& bolje) svatko tko je to smatrao lo&im nije sudjelovao u ra "ovoru0 Ako si "olub) podupire& a"resiju) ako si jastreb) podupire& a"resiju0 :o poka uje da je debata i me3u "olubova i jastrebova isto taktike prirode4 da li se mo'emo i vui1 ,a li je prekrvavo i preskupo1 #apravo) same nebitne stvari0 A"resija je lo&a0 %ada su Rusi napali Kehoslovaku) i vukli su se0 Nisu ubili puno ljudi) ali to &to su napravili bilo je krivo jer je a"resija lo&a0 $ito) takvo ra umijevanje stvari ne smije biti dopu&teno kada se radi o nasilnim djelima na&e dr'ave0 ,a je ovo totalitarna dr'ava) (inistarstvo =stine bi jednostavno dalo do nanja da je a nas sve dobro da idemo u HijetnamP i toka) nema daljnje rasprave0 *judi bi nali da je to propa"anda i mo"li bi misliti &to "od 'ele0 (o"li bi nati da napadamo 2u'ni Hijetnam) ba& kao &to Rusi napadaju A+"anistan0

:akvo shvaanje stvarnosti ne mo'e biti dopu&teno u amerikoj dr'avi) preopasno je0 *judi su puno slobodniji) smiju se i ra'avati) mo"u sva&ta raditi0 *o"ino je da treba poku&ati kontrolirati misli) uiniti problem samo taktike prirode4 da li se mo'emo i vui1 Nema pitanja o dobrome ili lo&emu0 :akvo shvaanje nije djelovalo u potpunosti0 (e3u obra ovanim dijelom populacije djelovalo je "otovo savr&eno0 Postoji dosta dobrih istra'ivanja koja poka uju) u nebitne statistike po"re&ke) da je me3u obra ovanijim kru"ovima populacije vladina propa"anda be uvjetno prihvaena0 ! dru"e strane) nakon dulje" perioda protivljenja naroda) ra ila'enja u mi&ljenju i or"ani iranja) masovna populacija je i makla kontroli0 Prema najnovijim prebrojavanjima koje sam vidio) i ?@EL0) preko SBO populacije je jo& uvijek smatralo rat) citiram rijei popisa Gallup) /temeljno krivim i nemoralnim) a ne "re&kom/0 ,ru"im rijeima) velika veina populacije nisu niti jastrebovi niti "olubovi) ve ljudi suprostavljeni a"resiji0 $bra ovani se dio populacije sla'e s propa"andom0 #a njih je to pitanje taktike Cjastreb protiv "olubaC0 $vo nije ni&ta netipino0 Propa"anda esto bolje djeluje me3u obra ovanima ne"o neobra ovanima0 !lino je s jo& nekim stvarima0 (no"o je ra lo"a a to) na primjer) do obra ovanih e doprijeti vi&e propa"ande jer vi&e itaju0 $sim to"a) oni su a"enti propa"ande0 =pak je njihov posao da budu komesari4 oni su a"enti propa"andno" sustava tako &to mu vjeruju0 :e&ko je rei ne&to u &to ne vjeruje&0 =sto tako) veina obra ovanih ljudi je dio povla&tene elite) oni dijele svoje interese i percepcije) dok je masovna populacija vi&e mar"inali irana0 (asovna populacija ne sudjeluje u demokratskom sustavu koji prete'no i"ra a elitu0 *judi ue biti skeptini na temelju svojih 'ivota) i veina ih je takva0 Puno je skeptici ma i nesla"anja0 <vo jedno" animljivo" sluaja0 ,ok su tehnike kontroliranja misli bile i nimno djelotvorne) ak i apsolutno djelotvorne me3u obra ovanim dijelom populacije) nakon "odina okrutnosti) masakra i tisue ubijenih ljudi) te su se tehnike poele raspadati me3u masovnom populacijom0 =me te pojave je /vijetnamski sindrom/) smrtonosna bolest . ljudi previ&e to"a ra umiju0 Hrlo je apanjujue i prosvjetljujue vidjeti kako propa"anda dobro djeluje me3u obra ovanima0 U mite knji"u o amerikoj povijesti i po"ledajte po"lavlje o Hijetnamskome ratu0 Neete naii na do"a3aj kada je Amerika napala 2u'ni Hijetnam0 :o je kao da u !ovjetskome !ave u ka'u da nije do&lo do ruske inva ije u A+"anistan) ne"o da je Rusija branila A+"anistan0 :o se nee do"oditi0 *judi priaju o ruskoj inva iji A+"anistana) mo'da je brane) a mo'da i ne) ali pri naju da se do"odila0 Ali u !A,.u) "dje je nauni sustav puno djelotvorniji) obra ovaniji dio populacije ne na ni da se taj napad do"odio0 (i ne mo'emo vidjeti da se amerika inva ija 2u'no" Hijetnama desila0 :e injenice nema u povijesti) nestala je u $r;ellovoj rupi a pamenje0 P* T/! "i0e u,ra$-ja1 "/! u#,ije$a u "!0e1 "/! #u $!8e1 i-i da u,!"rijebi0 Gra0#%ije$ "er0in1 "/! #u #"runja%i .a .a/!ni"!#": $4 !trunjaci a akonitost su oni koji rade na tome da sve &to moni ljudi rade i "leda akonito) oni su u najveoj mjeri privile"irana) obra ovana elita0 Novinari) akademici) uitelji) strunjaci a odnose s javno&u) ta cijela kate"orija ljudi ima institucijski adatak stvaranja vjerovanja koje osi"urava djelotvorno upravljanje pristankom0 (alo je onih koji kriti iraju takvo stajali&te0 2edan od njih je po nati sociolo&ki nanstvenik Robert ,ahl koji je istaknuo da se politiki sustav u kojemu

nameemo opcije s privile"irane po icije i to jo& ovemo demokracijom ne ra likuje od totalitari ma0 Rijetki ljudi takvo &to istiu0 U industriji a odnose s javno&u) koja je ve oko &e deset "odina najva'nija industrija u Americi) takvo &to se podra umijeva0 U biti) to je svrha te industrije0 2edan od ra lo"a jake podijeljenosti ameriko" dru&tva jest injenica da korporacije mo"u dr'ati svoj prst na pulsu naroda i ustanoviti kada treba poraditi na promjeni stavova0 Pod tim se podra umijeva industrija a odnose s javno&u0 %ada do3ete do tako vanih institucija od"ovornih a /pouavanje mladih/) &kola i sveuili&ta) to postaje jedva amjetljivo0 U &kolama i na sveuili&tima ljudi su uvjereni da "ovore istinu0 Ne mo'ete avr&iti te institucije) s rijetkim i nimkama) ako niste prihvatili njihovu doktrinu0 (o"lo bi se rei da ste usput iskorjenjeni0 !amostalno mo'ete ra mi&ljati u nanosti) ali u ovome polju ste odvraeni od to"a0 Ako ljudi to ine) iskorjenjeni su jer ih se smatra radikalnima ili problematinima0 :o ne mora djelovati u potpunosti) apravo a sustav je i bolje da tu i tamo postoji koja i nimka0 :o stvara ilu iju debate ili slobode0 Ali u veini sluajeva) takva taktika jest djelotvorna0 U medijima su takve stvari jo& oitije0 =pak su mediji korporacije inte"rirane u najvee korporacije u emlji0 *judi koji ih posjeduju i upravljaju njima pripadaju uskoj eliti vlasnika i upravitelja koji kontroliraju privatnu ekonomiju i dr'avu) jedan vrlo u ak lanac vlasnika i upravitelja korporacijskih medija i dr'ave0 ,ijele jednaka vi3enja i ra umijevanje stvari0 :o je bitno jer na taj nain oni percipiraju probleme) spreavaju ih) kontroliraju i oblikuju u interesu "rupe koju predstavljaju . u interesu privatno"a vlasni&tva0 Na tome se) apravo) sve asniva0 Nadalje) mediji imaju tr'i&te jer ljudi moraju kupovati novine) a novine su di ajnirane na taj nain da dobiju publiku pomou koje mo"u podii cijene o"la&avanja0 Novine se u stvari prodaju o"la&ivaima preko italake publike0 ! ob irom da ih prodaje korporacija) a nje ino tr'i&te su dru"e korporacije) to je jo& jedan vid preko koje"a je korporacijski sustav u mo"unosti kontrolirati sadr'aj medija0 ,ru"im rijeima) ako bi nekom pukom sluajno&u mediji skrenuli s pravo"a puta) o"la&ivai bi propali) i ta injenica predstavlja o"ranienje0 ,r'avna mo ima jednaki e+ekt0 (ediji nastoje odr'ati intimni odnos s dr'avnom moi0 Fele sa nati tajne in+ormacije) 'ele biti po vani na tiskovne kon+erencije0 Fele po nanstvo s dr'avnim tajnikom0 %ako bi to posti"li) moraju i"rati i"ru koja podra umijeva la"anje i slu'enje dr'avi u +ormi aparata a de in+ormacije0 #anemarimo sad injenicu da bi mediji i be takvih pritisaka to ionako radili bo" svojih interesa i polo'aja u dru&tvu0 :o je jedan vrlo uski sustav kontrole0 :u se postavlja pitanje samostalno" novinara) nate) klinac koji odlui postati iskreni novinar0 Pa) neka poku&a0 Ubr o e mu urednik javiti da se malo udaljio od ono" &to treba raditi) malo je preemocionalan) previ&e je upleten u priu) trebao bi biti malo objektivniji0 Postoji hrpa &i+ri a takve stvari) a sve nae4 /vrati se na pravi put ili i la i&0/ Hraanje na pravi put podra umijeva praenje partijske misli0 Kesto se do"odi da ljudi tada odustanu0 $statak koji se odlui prila"oditi naje&e pone vjerovati u la'i0 Ako 'eli& napredovati mora& rei odre3ene stvari . ono &to 'eli tehniki urednik) ono &to vam daje natra" "lavni urednik0 (o'e& poku&ati ne vjerovati) ali to tako nee du"o ii0 *judi jednostavno nisu toliko neiskreni) ne mo"u 'ivjeti s takvim stvarima) rijetke su osobe s tom sposobno&u0 :ako pone& "ovoriti la'i) uskoro i vjerovati u njih s ob irom da ih "ovori&) i onda si unutar sustava0 #a ljude koji i"raju i"ru po pravilima) u bo"atom dru&tvu kao &to

je ameriko postoje obilne na"rade0 !ituirani ste) privile"irani) bo"ati) imate presti') imate udio u moi ako 'elite) ako vam se svi3aju takve stvari mo'ete postati "lasno"ovornik !tate ,epartmenta) nala ite se nadomak centru) u naj"orem sluaju privile"ije) ponekad moi) u najbo"atijoj i najmonijoj dr'avi na svijetu0 !ve dok ste pokorni) poni ni i disciplinirani mo'ete daleko dospjeti0 *judi koji su ipak malo ne avisniji jednostavno e odustati ili biti i baeni) ali jo& je mno"o +aktora u i"ri0 (alo je i nimaka u ovakvim sluajevima0 ,at u vam jedan primjer4 u o'ujku ?@EA0 i "lasana je pomo teroristikoj vojsci u Nikara"vi0 :ri mjeseca prije "lasanja administracija je pod"rijavala atmos+eru poku&avajui promijeniti o"ranienja %on"resa u ve i pomoi teroristikoj vojsci 5%ontra&ima7 koja je napadala Nikara"vu0 :u vojsku su oni me3u sobom vali /slu'bena vojska/) slu'bena teroristika vojska) &to ona apravo i jest0 P* )$a-i #u je i 3b!r%i .a #-!b!du35 $4 Na iv /borci a slobodu/ je bio a javnost0 Ako po"ledate tajne dokumente) vidjet ete da su oni bili slu'bena vojska koju je prije par "odina Penta"on opisao kao teroristiku vojsku) ali to nije a javnost pa u ih ja vati po tonim internim terminima . slu'bena teroristika vojska0 ,akle) pitanje bi bilo da li mi mo'emo promijeniti kon"resna o"ranienja ve ana u tu pomo1 :o je bio problem vlade0 Prva tri mjeseca te "odine su bila jako animljiva u tome po"ledu0 %ako e mediji od"ovoriti na vladinu kampanju a promjenu odluke %on"resa1 (ene je to animalo pa sam u eo dva nacionalna lista) 6ashin"ton Post i Ne; Gork :imes) i pro&ao sve lanke "dje su se i nosila mi&ljenja) svaku kolumnu njihovih vlastitih kolumnista) svaki autorski lanak i tako cijeli sijeanj) veljau i o'ujak0 >ilo ih je osamedesetpet0 !vih osamdesetpet je bilo protiv sandinista0 Nije se tolerirala nikakva diskusija o toj temi0 $samdesetpet od osamdesetpet je slijedilo slu'benu politiku . sandinisti su ne"ativci0 2edna osoba od tih osamdesetpet je pisala u dru"im novinama na malo dru"aiji nain) ali ne ovdje0 (o'da je nao da nikada ne bi mo"ao pisati a takve novine da se nije slo'io0 ,akle) "lavno je pitanje da li smo protiv sandinista1 Apsolutna kontrola0 Ni tra"a diskusiji0 ,ola imo do sljedee" akljuka0 Postoje dvije vrlo apanjujue injenice o sandinistikoj vladi ako je usporedimo s na&im save nicima u !rednjoj Americi . -ondurasom) Gvatemalom) <l !alvadorom) itd0 :e injenice se ne mo"u poricati be ob ira &to mi mislili o njima0 %ao prvo) sandinisti su jedinstveni me3u srednjeamerikim dr'avama u tom po"ledu &to ne kolju svoj narod0 $ tome se ne mo'e ni raspravljati jer je to injenica0 ,ru"o) Nikara"va je jedina takva emlja "dje je vlada poku&ala usmjeriti uslu"e prema siroma&nima) u biti se usmjerila prema dru&tvenoj re+ormi0 Ni o tome ne treba diskutirati) to mo'ete proitati u dokumentima =nter.amerike banke a ra voj ili "dje "od 'elite0 :e dvije vrlo apanjujue injenice ra likuju Nikara"vu od Gvatemale) <l !alvadora) ak i -ondurasa "dje je oko polovine stanovni&tva i "ladnjelo do smrti0 :e tri dr'ave) osobito Gvatemala i <l !alvador) spadaju me3u naj"ore teroristike dr'ave svijeta0 ,o sada su pobili preko stopedest tisua vlastitih stanovnika) u veliku ameriku pomo i entu ija am0 $ne su jednostavno nasilne teroristike dr'ave0 Ni&ta ne rade a svoj narod osim &to "a ubijaju0 !ituacija u -ondurasu je malo dru"aija0 U -ondurasu postoji vlada sastavljena od bo"atih koja krade od siroma&nih0 Ne ubija svoje najva'nije save nike) ali je ato velik dio populacije i "ladnjen do smrti0

Nasuprot svemu tome) sandinistika vlada) &to "od vi mislili o njoj) ne ubija svoj narod i odvratila je sredstva u njihovom smjeru0 :o je velika ra lika0 !ljedea stvar na koju sam obratio po ornost bila je koliko esto su te dvije injenice o Nikara"vi bile spomenute u tih osamdesetpet lanaka1 Kinjenica da su sandinisti bitno dru"aiji od na&ih save nika &to se tie ubijanja vlastito" naroda nije bila spomenuta niti jednom0 Nije bilo nie"a &to bi se odnosilo na tu injenicu0 !ocijalne re+orme a siroma&ne bile su spomenute u dvije reenice) no nekako su bile pokopane0 2edna reenica je bila indirektna) u njoj se obja&njavalo da sandinisti takve stvari vi&e ne mo"u raditi bo" rata s %ontra&ima0 Ali nije bilo i ra'eno &to su tono radili0 ,ru"a je bila strastven napad na sandiniste u kojem ih se na ivalo totalitarnim udovi&tima i usput je bilo reeno4 /pa naravno) oni su usmjeravali sredstva prema siroma&nima0/ #nai) dvije reenice u osamdesetpet kolumni o toj kljunoj temi0 Ni jedna reenica u osamdesetpet kolumni o naajnoj injenici da sandinisti a ra liku od na&ih save nika nisu pobili svoj narod) nisu ubili stotinu tisua ljudi0 2edna vrlo namenita struka0 Nakon to"a pro&ao sam kro sve uvodnike u Ne; Gork :imesu od ?@EB0 do danas) samo uvodnike o Nikara"vi i !alvadoru0 !vu"dje ista pria0 Na primjer) u Nikara"vi je vlada ?M0 ??0 ?@EM0 uvela opsadno stanje0 :o je emlja koju je napala re"ionalna super.sila i uinili su isto &to smo i mi uinili a vrijeme ,ru"o"a svjetsko" rata na -avajima . uveli opsadno stanje0 Ne ba& i nena3ujue0 ,o&lo je do velike brke4 uvodnici) prijetnje) sve to poka uje da su oni totalitarna staljinistika udovi&ta) itd0 ,va dana nakon to"a) ?S0 ??0) !alvador je obnovio opsadno stanje0 Prvo opsadno stanje je bilo uvedeno u o'ujku ?@EB0 i obnavljano je svakih mjesec dana od tada) te je puno okrutnije od opsadno" stanja u Nikara"vi0 %oi slobodu i ra'avanja) kretanja) praktiki sva "ra3anska prava0 :o je bio okvir unutar koje" je vojska koju smo mi or"ani irali provodila masovna muenja i pokolj0 =sto se jo& uvijek radi) jednostavno po"ledajte i vje&e Amnesty =nternationala0 #nai) u dva dana je Nikara"va uvela opsadno stanje) a !alvador "a je obnovio i pomou nje"a provodio masovna muenja i ubijanja0 NG :imes je smatrao opsadno stanje u Nikara"vi veom okrutno&u0 $psadno stanje u !alvadoru) daleko okrutnije) nije bilo niti spomenuto0 Ni rijei o tome u stoosamdeset uvodnika koji spominju tu situaciju) jer to su na&i i ne mo'emo o tome priati0 $ni su demokracija koja cvjeta) ne mo"u oni imati opsadno stanje0 #apravo) komentari u uvodnicima i i vje&taji o !alvadoru prika ivali su taj do"a3aj kao umjerenu centralnu vladu napadnutu od strane lijevih i desnih terorista0 :otalna besmislica0 !vaka istra"a o ljudskim pravima) crkva u !alvadoru) ak i sama vlada u svojim tajnim dokumentima) akljuuju da terori am provodi centralna vlada) da su oni teroristi0 $dredi smrti su samo sna"e si"urnosti0 ,uarte je +ront a teroriste) kao &to on sam na0 Ali to ne smije biti reeno u javnosti jer bi ostavilo krivi dojam0 (o"u ii dalje s primjerima) ali ovo je ve dovoljno dramatino i poka uje krajnju ropsku podlo'nost medija0 Ne do voljavaju ni lancima s osobnim mi&ljenjima) ne samo uvodnicima) da skrenu s ispravne linije jer je to preopasno0 =sto tako) tijekom cijelo" Hijetnamsko" rata nije bilo lanka ni u jednim novinama a koje ja nam koji je rekao da Amerika nije imala pravo napasti 2u'ni Hijetnam0 <vo ideje a neiji istra'ivaki projekt4 prona3ite jednu jedinu rije o tome u bilo kojem lanku koji i nosi neije mi&ljenje u amerikim novinama ili medijima openito0 >io bih jako i nena3en da vam to uspije0 Nisam proitao sve) naravno) ali po orno pratim ve "odinama i nikad nisam nai&ao na ne&to takvo0

P* Da -i je /!n"r!-a /a,i"a-a i.$!r1 "e0e-j 0!i a0eri/e dr2a$e: $4 Naravno) u to nema sumnje0 Prvi vrhovni sudac Hrhovno" suda i predsjednik Ustavne konvencije) 2ohn 2ay) i ra io se vrlo preci no4 /*judi koji posjeduju emlju trebaju vladati njome0/ :ako stvari i stoje0 =mamo ra liitih mehani ama0 %ao prvo) ti ljudi imaju sredstva pomou kojih mo"u sudjelovati u politici0 (o"u dobiti in+ormacije) mo"u nametnuti pritisak) mo"u lobirati) mo"u stvarati plat+orme0 $ni predstavljaju pravo tr'i&te a politike stranke) oni strankama omo"uuju pre'ivljavanje0 $ni su ti koji u"lavnom i abiru osoblje "uvernera i predsjednika0 Nadalje) ako bilo koja vlada krene krivim putem) ak i u najmanju ruku) oni to mo"u austaviti na jednostavan nain smanjujui im ula"anja0 :o ovdje u Americi nije takav problem jer korporacije u potpunosti posjeduju vladu i ona ne mo'e krenuti krivim putem0 Ali kad se u dru"im emljama) osobito emljama tree"a svijeta) javi taj problem i ako ubr o nakon to"a vlada 'eli i vesti dru&tvenu re+ormu) ta re+orma je austavljena0 #a&to1 !amo malo manje +inanciranja je dovoljno a takvo ne&to) a to nai da se emlja smrvljuje do astoja0 #ato je djelotvorna kontrola nad osnovnim odlukama u dru&tvu u privatnim rukama) usko koncentrirana i nad ire cijelu dr'avu0

);&NJI'ANJ

STADA

P* &.0i0! u !b.ir ,r!#jen!+ A0eri/an%a /!ji in7!r0a%ije ! %ije-!0e #$ije"u d!bi$a ,u"e01 re%i0!1 $ije#"i na "e-e$i.iji1 0re2ni9 u#-u+a1 i.$je4a i. dne$ni9 -i#"!$a1 i-i a/! #e !#!ba !#jea i.ni0n! ,!#-u4n!0 < #a CNN<a i-i 3Ni+9"-inea35 K!-i/! i#"ini"u #-i/u #"$arn!#"i "e !#!be d!bi$aju: $4 ,obivaju onakvu sliku kakvu dr'avno.korporacijska ve a u !A,.u prika ujeX esto i vi&e od to"a0 P* e#"! i $i4e !d "!+a: $4 ,a0 Ali ne u veini sluajeva0 U veini sluajeva tisak je vrlo discipliniran0 P* &/ra"/!1 .ani0a 0e /!-i/! d!br! 0ain#"rea0 0ediji #-u2e A0eri/an%e: $4 Ako pa'ljivo i skeptino pratite te medije i pristupate im s pravilnim ra umijevanjem djelovanja propa"ande) onda mo'ete ne&to nauiti0 $bini "ledatelj ili slu&atelj povjeruje u propa"andu0 P* 'i4e ,u"a #"e i.ja$i-i da .a,adni 0ediji "$!re naj.a#"ra4ujui #u#"a$ ,r!,a+ande /!ji je i/ad $i8en u #$je"#/!j ,ra/#i5 & i#"! $rije0e1 "i#a/ na#"!ji nje+!$a"i 0i"!-!+iju i-i ,!,u-arni i0id2 #ebe /a! neu0!rni91 neu#"ra4i$i9 "ra+aa .a i#"in!05 'idje" e"e i9 /a/! i.a.i$aju ,!-i"iare na radiju1 /a! 4"! je Dan Ra"9er i.a.i$a! Ge!r+ea ;u#9a1 i-i /a/! i9 i.ba%uju i. ureda1 /a! 4"! #u =!!d6ard i ;ern#"ein na$!dn! Ni>!na5 T! je ja$ni i0id2 0edija1 i 0i#-i0 da e #e d!#"a -judi i.nenadi"i /ada uju da je i "! ,r!,a+anda na0ijenjena nji0a5 $4 Pa) sumnjam da bi se puno ljudi i nenadilo0 >rojni upitnici uka uju na to da veina populacije smatra medije preposlu&nima prema moi0 Ali istina je da bi ta injenica i nenadila obra ovane ljude0 Ra lo" tome je to &to su oni najvi&e i vr"nuti propa"andi0 $ni su dio indoktrinacije) nai oni su najvjerniji sustavu0 !pomenuli ste da mediji nje"uju imid' a&titnika boraca a pravdu0 Pa to je prirodno0 %ako bi ra umna propa"andna institucija sebe prika ala1 Ako 'elite pronai istinu morate po"ledati posebne sluajeve0 2edan od najboljih akljuaka u sociolo&kim nanostima je taj da mediji slu'e +unkciju propa"ande) to jest) oni oblikuju opa'anja) i abiru do"a3aje) nude interpretacije) itd0 su"lasno s potrebama sredi&ta moi u dru&tvu) koji su u biti dr'ava i poslovni svijet0 P* Dru+i0 rijei0a1 #u,r!"#"a$-jeni "i#a/ .a,ra$! i ne ,!#"!ji u !$!j .e0-ji5 $4 Postoji na rubovima) a tu i tamo ete nai ne&to i u mainstreamu0 Na primjer) sluajevi kada su novine stale protiv jedno" dijela moi0 #apravo) oni koje ste vi spomenuli . 6ood;ard i >ernstein koji su pridonjeli svr"avanju predsjednika . oni su primjer da mediji konstantno poku&avaju prika ati medije kao protivnike moi0

:aj sluaj je bio istaknut vi&e puta i a nje"a se ve'u o biljni problemi0 #apravo) taj primjer poka uje koliko mediji ovise o moi0 :o je jasno vidljivo kro a+eru 6ater"ate0 #bo" e"a je Richard NiJon bio okrivljen1 Napao je mone ljude . poslao je bandu malih kriminalaca i jo& uvijek nejasnih ra lo"a da provale u sjedi&te demokratske stranke0 #nate) demokratska stranka predstavlja veliku polovicu poslovno" sustava0 $na je jedan od dva dijela poslovne stranke koja upravlja emljom0 = to je prava mo0 Ne mo'e& napasti pravu mo ato &to se moni ljudi mo"u braniti0 (o'emo vrlo jednostavno poka ati da se to desilo) apravo) povijest je bila toliko dobra da nam je pripremila kontrolirani eksperiment0 U trenutku 6ater"ate otkria postojala je jo& jedna kolekcija otkria . I>= C$=N:<*PR$ operacije koje su bile otkrivene) u imajui u ob ir #akon o slobodi in+ormacija u isto vrijeme0 :o je bilo puno o biljnije ne"o 6ater"ate0 :o nisu bile akcije "rupice lopova koju su mobili irali predsjednik ili nje"ov odbor ne"o nacionalna politika policija0 = to nije bio samo NiJon) ticalo se to ni a administracija0 $tkria su poela s %ennedyevom administracijom . apravo ranije) ali primarno s %ennedyevom administracijom . i nastavila se sve do NiJona0 $tkria su bila i u etno o biljna . puno "ore od sve"a u 6ater"ateu0 Na primjer) sadr'avala su politike atentate) poticanje nereda u "etu) du"aak ni provala i u nemiravanja le"alnih politikih stranaka . najvi&e !ocijalistike radnike stranke koja je a ra liku od demokrata bila nemona i nije imala mo"unost obrane0 :aj aspekt samo" C$=N:<*PR$.a) koji je samo mala napomena svojim operacijama) puno je naajniji ne"o 6ater"ate0 (o'emo promatrati kako su mediji rea"irali na ta dva otkria4 jedno relativno ne natna 6ater"ate loa) i dru"o va'an vladin pro"ram u nemiravanja) nasilja) atentata) napada na le"alne politike stranke i nastojanja da se uni&te "ra3anske or"ani acije tijekom dulje" perioda0 A+era 6ater"ate postala je najvei problem koji je oslabljivao temelje republike0 C$=N:<*PR$ otkria po nata su ne natnom broju ljudiP novine se nisu interesirale0 :o poka uje &to je tono bilo umije&ano u 6ater"ate4 moni ljudi se mo"u braniti) a mediji e podr'avati mone ljude0 Ni&ta dru"o0 P* T! je .ani0-ji$!1 0ediji ,!jaa$aju -a2nu #-i/u !n!+a 4"! #e "ada d!+a8a-!5 Mi#-i01 ni#u555 $4 $vo &to sam ja sad rekao je skoro po nata istina0 <vo nee" slino" kontroliranom eksperimentu0 ,va otkria u isto vrijeme4 jedno) otkrie nebitno" napada na mone ljudeP dru"o) otkrie vrlo va'no" napada koji je trajao dulje ra doblje i imao a posljedicu probleme a velik dio stanovni&tva) ukljuujui i politike stranke koje nemaju mo0 = kako su mediji rea"irali na ta dva sluaja1 Pa) u"lavnom) nisu marili a napad na ljude koji nemaju vlast) ali jako su se u nemirili bo" ne natno" napada na mone ljude0 to jedna ra umna osoba mo'e akljuiti na temelju ovo"a1 Ra umna osoba bi mo"la akljuiti na danom primjeru) koji to ilustrira na vrlo dramatian nain) da mediji slu'e moi0 P* Mi#-i0 da je "! i.ni0n! !,a#n! .a"! 4"! je =a"er+a"e "ada bi! ,ri0jer $a-jan!+ #u#"a$a5 $4 :o samo poka uje kako skladno sustav propa"ande djeluje0 U me primjer koji doka uje medijsku ovisnost o moi i preokrene "a u doka njihove neprijateljske ulo"e0 :o je briljantno0 P* 'i #0a"ra"e da je ,ra$a 7un/%ija 0edija .a"a4/a$anje !n!+ 4"! #e de4a$a u #$ije"u555

$4 #ata&kavanjeX puno je slo'enije0 -ou rei) ipak mediji imaju slo'enu ulo"u0 Ne mo'ete staviti medije u jednu kate"oriju0 Napravimo prvo "rubu ra liku0 ! jedne strane imate masovne medije . to ukljuuje sve od sporta i humoristinih serija do vijesti . i njihova ulo"a je abavljanje populacije) osi"uravanje da ona ne do3e do smije&nih ideja o sudjelovanju u javnoj politici0 ! dru"e strane tu su /elitni/ mediji usmjereni prema t v0 /politikom sloju/4 obra ovanima) bo"atima) pismenom dijelu populacije) upraviteljima . kulturnim) politikim) ekonomskim0 :u mislim na NG :imes i 6ashin"ton Post0 :i mediji imaju malo kompliciraniji adatak0 (oraju ulijevati pravilne stavove koji slu'e kao mehani am indoktrinacije koji je u interesu moi0 Ali u isto vrijeme moraju pre entirati prilino realnu sliku svijeta jer njihove mete su ipak ljudi koji odluuju) i a te ljude je bolje da shvaaju stvarnost ako e njihova ulo"a pomoi onima koji dr'e vlast0 P* A-i $i 0i#-i"e na ,!#ebnu $r#"u #"$arn!#"i5 $4 Pa) morate imati nekakvo vi3enje stvarno" svijeta) inae ste u neprilici0 U mimo na primjer bankovne invenstitore ili dr'avno" upravitelja . neko"a ukljueno" u vlast . ako ti ljudi nemaju vi3enje stvarnosti) uinit e korake koji e biti vrlo &tetni a ljude koji upravljaju0 #nai) bolje je ipak malo ra umijeti stvarnost0 :o mora biti u skladu s interesima moi) a to je vrlo osjetljiv adatak0 !veuili&ta imaju isti problem0 P* Pre0a "!0e #e !dn!#i"e /a! ,re0a ide!-!4/i0 ,r!7e#ija0a5 A-i nji9!$a $er.ija #"$arn!#"i ne 0!ra bi"i 0!ja i-i $a4a $er.ija5 $4 Ne) apravo) naje&e su nam ver ije dru"aije0 = na to ete naii u svakom sustavu . u totalitarnoj dr'avi) demokratskoj) itd0 !asvim je normalno da e institucije sa odre3enim stupnjem centrali irane vlasti koristiti tu mo u vlastite svrhe0 (islim da u povijesti tome nema i nimke0 (i sluajno 'ivimo u sustavu s velikim stupnjem centrali irane vlasti . primarno u poslovnom svijetu koji ima o"roman utjecaj na sve institucije) ukljuujui i vladu i oito medije) apravo mediji su velike korporacije0 =maju svoje "ledi&te) ajednike interese i bri"e) naravno da me3u njima ima ra lika i oni e poku&ati osi"urati da se sve njihove potrebe na politikom) kulturnom) i ideolo&kom podruju adovolje0 >ilo bi apanjujue da to nije tako) no prevladavaju doka i koji poka uju da je to tako0 P* Pun! -judi1 =5 Lan%e ;enne"" na ,ri0jer u #$!j!j /nji.i 3'ije#"i* P!-i"i/a I-u.ije31 #0a"ra da #u 0ediji b!-je "re"ira-i A0eri/an%e na ,!e%i0a re,ub-i/e /ada #e "i#a/ #a#"!ja! !d br!jni9 0a-i9 a#!,i#a i n!$ina /!je bi #e dana# #0a"ra-! ,ri#"rani0a i ,!-i"i/!0 #je/ir!0 .a 0r$-jenje5 ("! 0i#-i"e ! !b!2a$anju i-i /u-"u !bje/"i$n!#"i /!ji /ara/"eri.ira 0ain#"rea0 $ije#"i dana#: $4 %ao prvo) treba biti biti jako pa'ljiv pri uspore3ivanju ra liitih povijesnih ra dobljaP to je lukavo pitanje0 =stina je da je u ranijim "odinama bilo vi&e ra nolikosti) ne mora se ii daleko da se to potvrdi0 ! dru"e strane) tada su mediji tako3er na"injali k vlasti0 Na primjer Amerika revolucija0 !lavni ameriki osloboditelji kao &to su :homas 2e++erson i osnivai smatrali su da ne treba tolerirati polo'aje neprijateljske njihovima0 Granica diskusije koja je bila do voljena u Nikara"vi u adnjih deset "odina) kada ju je napadala strana sila bila je neusporedivo vea ne"o &to bi 2e++erson dopustio) ili &to su !A, dopustile u manje prijeteim okolnostima0 to se tie kulta objektivnosti) i tu moramo biti opre ni0 Naravno da mediji sebe opisuju kao duboko vjerne i objektivne) ali koja

propa"andna institucija ne bi to isto radila1 $ biljna osoba bi se pitala da li je to istina0 $d"ovor je da to nije istina . daleko je od istine0 P* Sr!dn! ,i"anje bi bi-! .a4"! #e 0ediji /!n#"an"n! /!n%en"riraju na ,!jedin%e u/-juene u ,r!b-e0e u0je#"! da #e /!n%en"riraju na 0edij#/e +-u0%e5 T! je ne4"! 4"! $i ,a2-ji$! i.bje+a$a"e5 Na ,ri0jer u #/anda-u ,r!"i$ Irana 0ediji #u #e d!br!$!-jn! ,re,u#"i-i Rea+an!$i0 na#"!janji0a da !d O-i$era N!r"9a i J!9na P!inde>"era na,ra$i ne+a"i$%e5 $4 %oncentrirali su se i na samo" Rea"ana0 !jetite se) veliko pitanje je bilo da li je Rea"an nao ili da li se sjeao politike svoje administracije0 Ra lo" a&to se mediji koncentriraju na takve stvari je ato &to su nebitne i be naajne0 $no &to one prikrivaju su institucijski +aktori koji apravo odre3uju politiku0 U a+eri protiv =rana je vrlo apanjujue bilo a vidjeti nain na koji su najva'niji problemi skoro pa u potpunosti bili prikriveni0 U mimo jedno od oitih pitanja4 a&to to rade1 :o je u slu'bi njihove propa"andne +unkcije0 2edan od najva'nijih ciljeva ideolo&ko" sustava je skretanje po ornosti s pravih djelatnosti vlasti i +okusiranje na mar"inalne probleme0 Pojedinci mo"u biti amijenjeni) a te institucije onda mo"u nastaviti normalno +unkcionirati0 Ako po"ledate a+eru protiv =rana ponovo se nameu savr&eno oita pitanja koja nikada nisu bila postavljena) a a to je potrebna i vanredna disciplina0 Na primjer) a+era protiv =rana se usredotoila na ono &to se do"odilo od sredine ?@EB.ih) od ?@EM0) ?@EA0 pa nadalje) s posebim na"laskom na ameriku prodaju oru'ja =ranu0 Namee se pitanje4 pa &to se do"a3alo prije ?@EM01 Postoji od"ovor na to0 Prije ?@EM0 Amerika je o akonila prodaju oru'ja =ranu putem = raela) ba& kao &to su radili i nakon ?@EM0 U to vrijeme) sjetimo se) nije bilo taoca0 Pa &to se onda do"a3alo1 Ako je cijela operacija trebala biti na"odba oru'je a taoce) kako to da smo radili apsolutno istu stvar i prije ne"o &to je bilo ikakvih taoca1 Pa) to je jo& jedno oito pitanje koje tako3er ima od"ovor0 Nije tajna0 Na primjer) ja sam o tome pisao ?@EL0 i ?@ET0 "odine0 $d"ovor je taj da su !A, o akonile prodaju oru'ja =ranu putem = raela u nadi da e nai elemente unutar iranske vojske s kojima bi mo"li uspostaviti kontakt i koji bi mo"li i vesti vojni udar koji bi svr"nuo -omeinija0 :o su iskreno) otvoreno i javno pri nali naj naajniji i raelski du'nosnici) ukljuujui i ljude na visokim po icijama u (ossadu0 !vi ljudi koji su kasnije bili otkriveni u a+eri protiv =rana priali su javno o tome u ranim osamdesetima0 2edan od njih) Uri *ubrani) rekao je da na3emo li neko"a tko je spreman i u mo"unosti ubiti ?B BBB ljudi na ulici) mo"li bi vratiti re'im kakav 'elimo) &to je nailo povratak aha0 :o je standardna politika kada je u pitanju nesklonost prema nekoj vladi4 prekinimo pomo toj vladi) ali naoru'ajmo vojsku u nadi da e elementi unutar nje i vesti udar0 :o se desilo u Kileu) =ndone iji) apravo to je normalno0 = desilo se u =ranu u ranim osamdesetima0 ,a li je bilo diskusija o ovome u saslu&anjima o a+eri protiv =rana1 Ne) ato &to) iako je pitanje /&to se bivalo prije ?@EM01/ bilo toliko oito da je te&ko amisliti da se nije pojavilo u mislima neko"a tko je promatrao problem) jer problem u tome da ako vas anima &to se do"a3alo dobit ete krive od"ovore0 >olje da ne pitate0 = tako je to postao jedan od mno"ih aspekata iranske a+ere koji je bio i brisan u ata&kanoj operaciji %on"resa i medija0 P* Kada ,ria"e ! a0eri/!j $-adi .a,ra$! 0i#-i"e na i.$r4nu $-a#"5 Da -i #0a"ra"e K!n+re# /!n7edera%ij!0 ,!-i"i/i9 eunu9a: $4 Pa) raspravljam o %on"resu do neke mjere) ali %on"res puno ne varira0 -ou rei) u %on"resu ima malo ra nolikosti0 Ako se osvrnete na Predstavniki dom) naii ete na ra ne ljude) kao &to su

-enry Gon ales i :eJasa) :ed 6eiss i Ne; Gorka) ili Ron ,ellums i ra ni ljudi i >lack Caucusa) koji e postaviti te&ka pitanja0 (no"o ljudi postavlja pitanja koja jedva do3u do medija0 Ali u"lavnom %on"res je o"ranien istim o"ranienim elitnim do"ovorom0 P* )na0 da #"e una,rijedi-i !$e ar+u0en"e i $e-i/ br!j dru+i9 -judi je i#"! una,rijedi! "e ar+u0en"e < 0!2e i9 nai bi-! "/! "/! je $!-jan "ra2i"i i9? a-i u i#"! $rije0e1 0i#-i0 da u 0ediji0a ,!#"!ji $e-i/! na#"!janje da #e "i d!/a.i ,ri/a2u /a! "e!rija .a$jere5 $4 :o je jedan od naina na koji se vlast brani . na ivajui bilo koju kritiku anali u institucija teorijom avjere0 Na ivamo li je tako) ne moramo obraati po ornost na nju0 <d;ard -erman i ja) u na&oj nedavnoj knji i /(anu+acturin" the consent/) idemo u taj pothvat0 U toj knji i raspravljamo o institucijskim +aktorima koji uspostavljaju o"ranienja a i vje&tavanje i interpretaciju u ideolo&kim institucijama0 Na ivanje to"a teorijom avjere je kao da ka'emo da General (otors sudjeluje u avjeri kada poku&ava poveati udio na tr'i&tu0 ,io strukture korporacijsko" kapitali ma su i"rai u i"ri koji poku&avaju poveati pro+it i udio na tr'i&tu) apravo) da to ne rade ne bi vi&e bili u i"ri0 !vaki ekonomist to na0 =staknuti takvo ne&to nije teorija avjereP to je samo u eto dravo a "otovo0 ,a netko ka'e4 /$h) ne) to je avjera/) ljudi bi se smijali0 Pa upravo identina stvar se do"a3a kada diskutiramo o kompleksnijem skupu institucijskih +aktora koji odluuju o stvarima koje se tiu medija0 :o je ba& suprotno teoriji avjere0 %ao &to ste maloprije spomenuli) ja poku&avam smanjiti ulo"u pojedinaca . oni su nadomijestivi djelovi0 :o je suprotno teoriji avjere) to je institucijska anali a . anali a koju inite automatski kada poku&avate shvatiti kako djeluje svijet0 Na vati to teorijom avjere je jednostavno dio nastojanja da se sprijei vi3enje svijeta kakav je0 P* A-i i#"! "a/! 0i#-i0 da je "er0in d!bi! ,un! ra.-ii"i9 .naenja5 P!+-edaj0! /!rijen #a0e rijei < CONSPIR 1 TO ;R ATH TOG TH R1 ;R ATH TH SAM AIR < 9!u rei1 ini #e da ,!0!u #a0e rijei 0!2e0! na#-u"i"i ne/u $r#"u .ajedni/!+ in"ere#a -judi /!ji 3di4u .ajedn!35 ini 0i #e da je rije u,!"reb-jena na dru/iji nain5 $4 !i"urno) ljudi smatraju da bi ta rije trebala imati nekakvo opako naenjeP "rupa ljudi koja se sastaje na tajnim mjestima i odluuje o sadr'aju svih novina u emlji0 Ponekad to i je tako) ali u"lavnom nije0 (i smo to opisali u /(anu+acturin" the consent/0 #apravo) model koji smo mi koristili i na vali propa"andni model je u biti nekontrover no vo3en model slobodno" tr'i&ta0 P* Ne/!n"r!$er.n!555 $4 Ho3en model slobodno" tr'i&ta . on je "otovo nekontrover an0 P* M!2e"e -i 0i rei /!ji0 #"$ari0a #e 0ediji ,!u.dan! ne ba$e: $4 U mite na primjer neke od problema koje smo mi spomenuli0 Problem . bilo &to se do"a3a . e mediji oblikovati i i mijeniti na nain da slu'i interesima utemeljene moi0 Utemeljena mo se mo'e sastojati od nekoliko dijelova) ti dijelovi ak mo"u biti i u kon+liktu tako da ete dobiti ra na taktika mi&ljenja0 Na primjer) najvei politiki problem osamdesetih4 Nikara"va0 (e3u elitom je postojala su"lasnost da moramo svr"nuti sandiniste s vlasti i podr'avati ubojstva i teror u !alvadoru i Gvatemali0 Unutar to" do"ovora bilo je par taktikih varijacija0 Na primjer) kako svr"nuti sandiniste1

:erorom i nasiljem) kako su htjeli Rea"anovci1 =li ekonomskim "u&enjem i manjom do om terora i pritisaka dru"ih vrsta) onako kako su to htjeli /"alebovi/1 :o je bila cijela debata0 2edina debata0 = mediji su se to"a dr'ali0 Napravio sam detaljnu anali u to" problema0 U i vje&ima) uvodnicima i lancima koji bi trebali odra'avati ra nolikost mi&ljenja) predanost toj po iciji je bila skoro apsolutna0 Po"ledajte) recimo) lanke u Ne; Gork :imesu i 6ashin"ton Postu) kao &to sam ja uinio kada su debate bile u tijeku) i vidjet ete skoro apsolutno sla"anje sa stavom da sandiniste treba svr"nuti i kako taj cilj postii debatom0 :akvu uni+ormnost nala imo u totalitarnoj dr'avi) a ista je stvar sa svim ostalim problemima na koje sam se usredooio0 <d -erman) ja i dru"i prouavali smo &irok kru" sluajeva) i svu"dje je isto0 P* )a 0edije /a2e"e da ,ri0ijenjuju ne4"! 4"! $i .!$e"e i.0i4-jen! ra.i-a2enje u 0i4-jenju5 Da -i je "! jedan ,ri0jer "!+a: $4 ,a0 Usredotoimo se na pitanje kako svr"nuti sandiniste0 ?@EA0 je upitnik otkrio da je oko EBO ljudi koje ovemo Cvo3eC . &to ukljuuje i &e+ove korporacija . bilo protiv kontra&ke vojske i smatralo da bi se sandinisti trebali uni&titi dru"im sredstvima koja bi istodobno uspostavili vo3e po svojem i boru0 Neke dru"e nasilne i ne akonite mjere) ali ne kontra&ka vojska0 Ra lo" je bio novana isplativost0 Uvidjeli su da su vojnici) kako su to liberali rekli) /nedostatni instrument/ a posti anje ciljeva0 ,a mediji jednostavno odra'avaju poslovne interese onda bi oko EBO komentara bilo protiv kontra&ke vojske0 Pravi broj je bio oko MBO) &to nai da su mediji vi&e podr'avali vladinu po iciju ne"o &to bi propa"andni model pretpostavio0 Pa na& model je ipak imao manu . podcijenili smo stupanj medijske ovisnosti o vlasti0 Ali to je bila jedina mana0 P* Mi#-i"e -i da na# #ada 0ediji ,!/u4a$aju u$ui u ra" u Per.ij#/!0 .a-je$u: $4 ,e+initivno0 :o je komplicirana pria) ali opcije su ili rat ili na"odba putem pre"ovora0 ,a li ima prilika a na"odbu1 >ilo je neistra'enih prilika0 #animljivo je vidjeti nain na koji su ih mediji tretirali0 Na primjer) ?L0 E0 =rak se oito ponudio povui i %uvajta kao dio cjelokupno" povlaenja i okupiranih arapskih emalja0 :o bi nailo da bi oni u povlaenje sirijskih vojnika i *ibanona) i raelskih i *ibanona i s ostalih okupiranih teritorija odustali i od %uvajta0 :o nije nera uman prijedlo"P mo'ete smisliti ba u a diskusiju0 Prijedlo" je bio odbijen0 NG :imes "a je odbio jednom reenicom) i to u nekom dru"om lanku o nekoj dru"oj temi0 :elevi ijske vijesti su se samo smijale0 ?E0 @0 !addam -ussein je predlo'io opu na"odbu koja bi tretirala problem %uvajta kao arapski problem koji trebaju rije&iti arapske dr'ave) kao &to je to !irija rje&ila u *ibanonu) (aroku i #apadnoj !ahari0 = to je bilo odbijeno od prve) ovo" puta na temelju uvjerljivih ra lo"a . na tom polju =rak ne bi mo"ao prevladati jer je najjaa sila u tom dijelu svijeta0 :o je tono) ali i ostavljena je jedna mala injenica4 !addam nas je kopirao0 !vaki put kada Amerika intervenira u apadnoj hemis+eri odmah upo orimo svijet da se kloni) obra lo'avajui da je to pitanje hemis+ere i dru"i se ne bi smjeli mije&ati0 Kak smo stavili i veto na odluke Hijea si"urnosti UN.a koje osu3uju ameriku a"resiju0 Pa to mora biti pitanje hemis+ere po&to smo mi u hemis+eri toliko moniji od dru"ih da oekujemo da emo prevladati0 Ako to nije dopu&teno !addamu -usseinu) a nije) nije ni nama0 <vo jedno" jo& vi&e apanjujue" sluaja4 LT0 E0 =rak je 6ashin"tonu predlo'io ponudu putem biv&e" visoko" ameriko" du'nosnika s bliskoistonim ve ama0 Ponuda je bila animljiva0 Prema bilje&kama i svjedoenjima ljudi koji su bili upleteni u to i koje je administracija prihvatila) ponuda je sadr'avala potpuno povlaenje i %uvajta i iraku kontrolu na+tno" polja Rumailah koje se nala i

skoro sasvim u =raku osim malo" dijela u %uvajtu0 =rak tvrdi) mo'da tono) da je %uvajt iskori&tavao bo"atstva na+tno" polja i ato su htjeli na"odbu koja bi im "arantirala kontrolu nad tim poljem . pre"ovori o pitanjima si"urnosti) itd0 Nisu ni spomenuli ameriko povlaenje i !audijske Arabije0 #animljiva ponuda0 %oja je bila reakcija na nju1 %ao prvo) nije bila objavljena0 est dana kasnije) Ne;sday) koji ne spada u nacionalni tisak) objavio je ponudu kao "lavnu priu i dao sve detalje0 !ljedei dan) Ne; Gork :imes) u"ledne novine) spomenuli su je u malom odlomku u nastavku stranice na kojoj se nala ila pria o sasvim dru"oj temi0 :he :imes su apoeli citiranjem vlade koja smatra da je ponuda "lupost0 $nda) nakon &to su uobliili priu) dru"im rijeima ponuda je "lupost) neprimjetno su akljuili da je pria u Ne;sdayu bila tona i da je :he :imes imao iste in+ormacije tjedan dana ranije ali ih nisu objavili0 = to je bio kraj te prie0 :o nam otkriva par stvari o medijima0 %ao prvo) poka uje da se i van nacionalno" tiska odstupanja do"a3aju sluajno0 Na primjer) i vje&taj Ne;sdaya je otkrio in+ormacije) a to se nije svi3alo monicima koji poku&avaju i bjei pre"ovore0 :a odstupanja se mo"u do"oditi) i kada se do"ode) sljedi +a a kontroliranja &tete0 :ada se te in+ormacije stavljaju na rub0 Prvo se prika uju kao "lupostP nakon to"a se neprimjetno akljuuje da su tone i da se to nalo cijelo vrijeme) ali da ih se austavljalo od objavljivanja0 = to je kraj prie0 to vam to "ovori1 $pet mo'ete birati i me3u rata i na"odbe koja bi se ostvarila putem pre"ovora0 A vidimo kako se mo odnosi o mo"unosti pre"ovaranja0 :aj problem je sluajno problem 6ashin"tona) &to nai i medija0 P* Pri!ri"e" =a#9in+"!na je ra": $4 Ne rat) ve posti anje na&ih ciljeva prijetnjom i silom0 P* T! u,uuje na dru+! ,i"anje* /!-i/a je .a,ra$! /ri.a u Per.ij#/!0 .a-je$u: $4 ,a preraste u rat) posljedice bi mo"le biti katastro+alne0 P* Ne 0i#-i0 na $rije0e na/!n 4"! je ;u#9 ,!#-a! $!jni/e u Saudij#/u Arabiju1 $e na $rije0e ranije5 $4 Kak i tada je bilo o biljno0 =nva ija =raka na %uvajt je bila o biljna stvar i trebalo je biti uinjeno sve kako bi ih se maknulo od tamo0 Na temelju principa i me3unarodno" akona ta inva ija nije bitno dru"aija od amerike inva ije na Panamu ili i ralesko" napada na *ibanon) ili od puno sluajeva kojih se mo'emo sjetiti jer nas nije bilo bri"a ili smo podr'avali a"resiju0 Ali na temelju) recimo) ljudskih prava ne mo'emo taj napad uspore3ivati s napadom =ndone ije na :imor koji je vodio do skoro" "enocida i koji smo mirno podr'avali0 2edini princip u ovom sluaju jest injenica da sila ne pobolj&ava stvari osim ako mi to 'elimo) a u ostalim sluajevima mi smo htjeli0 Ali ovo je va'no jer ukljuuje ener"iju0 Arapski poluotok je najvea re erva ener"ije u svijetu) i "lavni adatak !A,.a od ,ru"o" svjetsko" rata je bio da mi ili na&i klijenti kontroliramo taj i vor ener"ije te da se niti jednoj domaoj ne avisnoj sili ne dopusti utjecaj0 ,avno) u vrijeme prve na+tne kri e) to sam smatrao /spo najom broj jedan/ me3unarodnih odnosa0 :a prirodna bo"atstva kontroliraju !A,) amerike korporacije i ameriki klijenti kao &to su !audijska Arabija i nee tolerirati nikakvu domau prijetnju0 Heliki dio vanjske politike okree se oko to"a0 = uope nema sumnje u to da je !addam -ussein udovi&te i "an"ster0 Ali) naravno) on je bio isto takvo udovi&te prije &est dana kada je bio omiljeni ameriki klijent0 Amerika mu je bila najvei tr"ovaki partner i >ushova administracija je napravila vi&e ne"o &to je trebala kako bi mu ponudila najam) kredite) itd0 !ve ovo su mediji

doslovno tajili dulje vrijeme0 = prije je bio udovi&te0 = jo& uvijek je udovi&te0 !amo ovo" puta nje"ova strahovita djela su &tetila amerikim interesima pa je u medijima prika an kao udovi&te0 P* I0a0 !#jeaj da #u #"a$!$i -judi u .e0-ji u$je"!$ani de0!ni.a%ij!0 Hu##eina u "i#/u5 Ljudi bi #e 0!+-i ,i"a"i 3.a4"! da ,ri9$a"i0! !$e ,rijed-!+e:3 $4 :rebali bismo ih shvatiti o biljno jer je -ussein prepla&en0 ,emoni acija je ovaj put tonaP on je likovac isto kao &to je bio i onda kada je tisak pisao dru"aije0 Ali injenica je da se on uvalio preko "lave i sada to oito shvaa0 (i) sluajno) ne namo da li su te ponude istiniteP postoji samo jedan nain da sa namo . a taj je da prihvatimo ponude0 6ashin"ton to ne 'eli0 Ne mo'ete ne primijetiti injenicu da su !A, same u tom po"ledu0 :ko jo& ima vojsku u toj re"iji1 P* Pa i.+-eda /a! da SAD 2e-i ,!d0i"i"i +i,a" da ,!4a-je #$!je $!jni/e5

$4 (i poku&avamo na"ovoriti ostale emlje da sudjeluju) &to je samo po sebi apanjujue0 Upravo sada dok nas dvojica ra "ovaramo) amerika vlada . Nicholas >rady i 2ames >aker . putuju svijetom dajui sve od sebe kako bi na"ovorili ljude da sudjeluju0 to to nai1 ,o sada su svi odbijali) ali ako ih mi moramo tjerati na suradnju to poka uje na&u osamljenost0 2uer) A0 @0) Njemaka je objavila da nee platiti ni&ta amerikim sna"ama u !audijskoj Arabiji . to je bio bilateralni do"ovor !A,.a i !audijske Arabije) i Njemaka nema s tim nikakve ve e0 2apan) jo& jedna od najveih ekonomskih sila u svijetu) je rekao da e mo'da ponuditi nekakvu novanu pomo emljama po"o3enim embar"om) ili e) nate) poslati nekoliko d'ipova0 <"ipat) velika) jako naseljena emlja s velikom vojskom koja se sastoji od treine milijuna ljudi) je poslao LBBB mu&karaca naoru'anih la"anim oru'jem i d'ipovima0 2a mo"u skupiti vi&e me3u ljudima koje nam0 to se tie !audijske Arabije) u dana&njim jutarnjim novinama pi&e da je !audijska Arabija odluila platiti dio tro&kova amerikih vojnika0 %ako u budljivo0 -ou rei) tu su ameriki vojnici poslani kako bi ouvali !audijsko.arabijsku monarhiju) a Arapi su voljni platiti dio tro&kova0 Nije li to impresivno0 P* Pa1 A0eri/a 2e-i +i,"u !,r!#"i"i du+ !d @ 0i-ijardi d!-ara i uini"i S!$je"#/i Sa$e. naj!0i-jeniji0 "r+!$a/i0 ,ar"ner!0 a/! rade !n! 4"! i0 #e /a2e5 $4 :o) ustvari) nai davanje diplomatsko" pokria0 #a&to je Amerika toliko oajna a diplomatskim pokriem1 #apravo) a&to cijeli svijet odbija oru'ani sukob1 :o su stvari koje bi pravi objektivni mediji istra'ivali0 A o tome nikakve diskusije0 = onda nai3ete na bijesan uvodnik u NG :imesu u kojem se autor pita / a&to svijet "lumi ne"ativca1/0 Poku&ajte pronai anali u istinitih stvari0 Ra lo i a to postoje i prilino su oiti0 #nate) Amerika je dulje vrijeme bila dominantna svjetska sila . i ekonomski i vojno0 !ve strane su se slo'ile da je intervencija Amerike u emljama tree" svijeta bila politiki slaba) ali ekonomski i vojno jaka0 $bino je sna"a ta pomou koje prevladava&0 (i smo imali vojnu i ekonomsku sna"u0 !ada smo mi samo jedni od troje0 ! ekonomsko" stajali&ta) svijet je podijeljen na tri pola0 Ali !A, su jo& uvijek jedinstvene po vojnoj sna i0 Nitko nam nije ni bli uP mi smo vojna sila0 Povlaenjem !ovjetsko" !ave a sa svjetske po ornice postali smo slobodniji u kori&tenju vojne sna"e) s ob irom da je sovjetsko sredstvo astra&ivanja nestalo0 !a sna"om) u na&em sluaju vojnom) dola e i ra na normalna isku&enja0 Njemaka i 2apan imaju dru"aije interese) interese koji ne ukljuuju rje&enje problema kori&tenjem sile0 P* Da -i ,!#"!ji d!bar ra.-!+ .a4"! je ;u#9 ,!#-a! #$e "e $!jni/e u Saudij#/u Arabiju:

$4 #apravo i ne0 -ou rei) svjetska ajednica je imala ra lo"e a netoleriranje irake a"resije) au imanja %uvajta te bilo kakve prijetnje !audijskoj Arabiji0 Ra ja&njenje i poja&njenje tih problema je bilo apsolutno opravdano i mislim da >ush na da se svijet sla'e u ve i to"a0 Pitanje je kako krenuti dalje1 P* A-i 0!je ,i"anje je da -i ,!#"!ji i/a/a$ ra.-!+ .a #-anje $!jni/a "a0!: I nije -i "! !,a#n! ,!$i#i-! u-!+e: $4 $ tome bi se dalo raspravljati) nisam ba& potpuno si"uran da je postojao ra lo"0 Ali vojno prisustvo je bilo nei bje'no0 Puno prihvatljivije bi bilo da se sve to odvijalo pod a&titom UN.a0 Ali ni to se nije do"odilo0 >olje reeno) trebalo se do"oditi) ali UN to nije htio prihvatitiP to jest ostale svjetske sile nisu bile sasvim spremne staviti na sna"u embar"o0 Nakon velikih napora) Hijee si"urnosti UN.a je donijelo re oluciju koja je bila puna opre a4 odbili su odobriti i najmanju upotrebu sile0 2o& jednom) Amerika je ostala sama0 P* )ani0-ji$! je u 0ediji0a $idje"i dru+aiju #-i/u5 Na ,ri0jer1 0a-!,rije #"e ,ria-i /!-i/! je #ada .a,ra$! Sadda0 Hu##ein #-ab i u,-a4en1 u naj0anju ru/u u,-a4en5 $4 Pa) tako i "leda0 Ali s dru"e strane) nikad se ne na da li je to "luma . samo poku&aj da dobijemo ono &to mo'emo . ili je on uistinu prepla&en0 = kao &to rekoh) samo je jedan nain da sa namo) a to je kro na"odbu0 P* Mi#-i"e -i da je Hu##ein $!jn! 0!an u !n!j 0jeri u /!j!j "! ,ri/a.uju 0ediji: $4 %ada se radi o tome) mislim da su mediji prilino toni0 Po"ledate li bolje vojnu anali u) vidjet ete da je nje"ova vojna sila djelomino ra vodnjena0 Hojska ima slab moral) o"raniene mo"unostiX Ali ovisi o standardima po kojima sudite0 Po standardima >lisko" =stoka) to je jedna i ra ito mona vojska0 Ali ako bi sluajno do&lo do rata sa !A,.om) =rak bi i "ubio0 ,a 'elimo) mo"li bismo ih ra njeti van svemira0 P* ("! je # n!$i0 0edij#/i0 ,!4"!$anje0 ,re0a &N<u1 #ada /ada &N na$!dn! +-a#a .a na#: $4 :o je animljiva pria0 UN je dobio pohvale na koje nisu naviknuti0 Klanci i lanci su pisali o tome kako sa avr&etkom -ladno" rata i Rusima skinutim s vrata) UN napokon mo'e +unkcionirati kako je od poetka ami&ljeno0 =pak) postoji mali problem0 #adnjih dvadeset "odina UN nije mo"ao +unkcionirati bo" !A,.a0 (i de+initivno vodimo u vetoima Hijeu si"urnosti0 U puno stvari) ukljuujui >liski =stok) nad"ledanje me3unarodno" prava) ra oru'anje) okoli&) bilo &to) !A, je stavio veto na odluke Hijea si"urnosti vi&e puta i "lasao je sam ili s jednom ili dvije dr'ave koje su klijenti u Glavnoj skup&tini0 :o se desilo mno"o puta0 = &to vam to onda "ovori1 Po"ledate li stav Amerike prema UN.u) vidjet ete da je u kasnim DB.ima UN bio dosta pre+eriran0 U to vrijeme) nakon avr&etka ,ru"o" svjetsko" rata) Amerika je bila "otovo najdominantnija u svijetu i UN je slijedio amerike naredbe0 #nai) tada je UN predstavljao dobru stvar) a Rusi) koji su bili nad"lasani jer smo koristili UN protiv njih) bili su ne"ativci0 %ako se amerika dominacija u svijetu smanjivala tako su se smanjivale simpatije prema UN.u0 Po&to su emlje :ree" svijeta stekle neovisnost i otvorila im se mo"unost prikljuivanja UN.u) UN je pao u /tiraniju veine/ inae nanu kao demokraciju jer nije slijedio amerike naredbe0 :ako smo postupno tijekom "odina i "ubili interes

a UN0 $ko ?@SB0 situacija je do&la do toke kada je Amerika postajala sve i oliranija0 = tada su UN naili lo&u stvar jer su bili puni iritantno" anti.amerikani ma0 #animljivo je vidjeti promjenu diskusije tijekom tih "odina0 U MB.ima se postavljalo pitanje a&to su Rusi tako "ro ni1 ,o ?@EM0 ve se pitalo a&to je svijet tako "ro an1 ,opisnik a NG :imes (a"a ine i UN.a se pitao kako to da se svijet ne sla'e0 (islim) koji "od problem bio u pitanju) oni "lasaju protiv nas) pa &to se do"a3a sa svijetom1 ,osta se ra mi&ljalo o tome0 U ovom primjeru) UN se vi&e manje pona&ao u skladu s amerikim prohtjevima0 $djednom) UN je prekrasna institucija0 !vatko tko po"leda taj problem smatrao bi "a komedijom0 !vaka ra borita osoba0 UN se smatra po"odnim sve dok slijedi amerike naredbe) kada nije tako smatra se beskorisnim0 Nadalje) adnjih dvadeset "odina !ovjetski !ave je prete'no "lasovao kao i veina) velika veina0 :o su injenice0 Poku&ajte nai i vje&taj u tisku koji to opisuje0 $vo jo& jednom poka uje da su mediji jedinstvena institucija prijevare i i vrtanja0 P* Ne #a0! "! ne+!? da -i #"e neda$n! +-eda-i 3Ni+9"-ine3: $4 Ne "ledam ja to0 P* Pa1 ;arbara =a-"er# je "irani.ira-a nje0a/!+ n!$inara i ,red#"a$ni/a ja,an#/!+ 0ini#"ar#"$a +!#,!dar#"$a ,i"anji0a ! "!0e da -i e !ni da"i n!$a%5 ;arbara =a-"er# je #/!r! ,ria-a u i0e a0eri/!+ nar!da i ,i"a-a i9 +dje je nji9!$ ,r!/-e"i n!$a%5 $4 $ito pitanje se namee samo po sebi0 #a&toX recimo je ona "las amerike vlade) a ne ameriko" narodaX a&to ona mora tirani irati njemake i japanske predstavnike kako bi nam oni dali svoj novac1 #a&to se moramo nate ati s njima kako bi ih natjerali da plate1 =pak) oni su pou daniji po pitanju na+te s >lisko" =stoka ne"o mi0 Pa) u emu je onda problem1 (o'da to "ovori ne&to o nama0 (o'da ne&to ne valja u na&oj politici) na&oj predanostiX takva pitanja se ne postavljaju0 -ou rei) ipak je akon lo"ike takav da smo mi u pravu &to "od radili0 Kak i ako se cijeli svijet ne sla'e s nama) ne samo po pitanju ovo" ne"o ni a dru"ih stvari) svijet je u krivu0 Ako se ne sla'e s nama) svijet nije dio ekipe0 = to u imamo dravo a "otovo0 P* Nije da je "aj nje0a/i n!$inar i0a! /-jue$e dr2a$ne b-a+ajne5 T! ni#u bi-e $ije#"i1 "! nije bi-a ana-i.a5 T! je bi-! ,!.iranje5 T! 0e na$!di na 0!je #-jedee ,i"anje5 Naj$i4e #e /!n%en"rira"e na "i#a/A ,!#"!ji -i ra.-!+ .a "!: $4 Nemam sredstva koja bi pokrivala televi iju0 Ne aboravite da s ove strane o"rade nemamo puno sredstava0 !ve &to ja radim je pomou mo" vremena i prete'no mo" novca0 ! dru"e se strane o"rade nala i pre"r&t sredstava0 = ako stvarno o biljno 'elite pokriti televi iju trebali biste prola iti kro transkripte) &to odu ima puno vremena0 Nadalje) pretpostavimo da je bilo prouavanja televi ije) bilo je nekih) sluaj je taj da je pripremanje vijesti na televi iji unutar "ranica odre3enih tiskom0 Prilino tono mo'ete pretpostaviti &to e biti na televi iji odre3enu veer ako po"ledate prednju stranicu NG :imesa ili 6ashin"ton Posta0 P* Nara$n!1 a/ i -judi # "e-e$i.ije "! ,ri.naju5 Mi#-i"e -i da ,!#"!ji ra.-i/a u dje-!"$!rn!#"i ind!/"rina%ije i.0e8u "e-e$i.ije i "i#/a: $4 ,a0 #a veinu populacije) televi ijsko vi3enje stvari je vjerojatno puno utjecajnije0

P* G!re 'ida-1 i.0e8u !#"a-i91 #0a"ra da je -a/4e 0ani,u-ira"i -judi0a /!ji #u ,!,-a$-jeni "e-e$i.ij#/i0 $ije#"i0a: Da -i $jeruje"e "!0e: $4 (islim da bi ponovo trebali napraviti ra liku i me3u politike klase . onih koji su aktivniji u politikom) ekonomskom) i kulturnom vo3enju . i ostatka populacije koji imaju +unkciju pasivnih promatraa0 #a veliku veinu populacije "lavni utjecaj ne dola i kro televi ijske vijesti) ve kro mehani me a odvraanje njihove po ornosti0 (ehani mi ukljuuju ra liite pro"rame) sve od sporta i humoristinih serija pa do otmjenih slika 'ivota kakav bi /trebao/ biti0 !ve &to ima a svoj uinak i oliranje ljudi0 !ve &to ih dr'i udaljene jedne od dru"ih i +okusirane na televi iju napravit e od njih pasivne promatrae0 !jetite se da je ovo ipak osnovna teorija liberalne demokracije) ne i mi&ljam0 Proitate li) recimo) tekstove 6altera *ippmana) starje&ine ameriko" novinarstva koji se jo& smatra i vodeim pro"resivnim) demokratskim teoretiarem) vidjet ete da a pravilno +unkcioniranje demokracije postoje dvije ra liite ulo"e4 jedna je ulo"a posebne klase od"ovornih ljudi) male manjine) a dru"a je ulo"a javnosti koju je *ippman opisao kao / bunjeno stado/0 2avnost ima ulo"u promatraa) a ne sudionikaP njihova jedina ulo"a je promatranje i tu i tamo odobravanje nekakvih odluka0 ,ono&enje odluka je u rukama elite0 :o se ove demokracija0 P* I "! bi "reba-! bi"i #$je#n! i.$eden!5 $4 Pa) ja citiram *ippmana i on smatra da bi trebalo biti svjesno0 :o mo'emo pove ati s utemeljiteljima4 &ira javnost trebaju biti promatrai0 ,r'ava je utemeljena na ideji000 pa) 2ohn 2ay 5predsjednik Ustavne konvencije i prvi "lavni sudac Hrhovno" suda7 lijepo je to sroio4 /*judi koji posjeduju emlju trebaju vladati njome/0 Na je taj nain utemeljena emlja i na taj je nain ona vo3ena0 P* Da -i #"$ari idu na b!-je i-i na +!re 4"! #e "ie ,ri#"u,a a-"erna"i$ni0 i.$!ri0a in7!r0a%ija: $4 !tvari se pobolj&avaju0 P* Ka/! "!: $4 %ao prvo) mediji su bolji i otvoreniji ne"o &to su bili prije dvadeset) dvadesetpet "odina0 Priao sam o tome koliko su o"ranieni) ali su puno bolji ne"o prije dvadesetpet do trideset "odina0 P* Ka/! je d!4-! d! ,r!0jene: $4 Najvi&e nainom kojim se sve mijenja . putem dru&tvene promjene0 #a&to imamo slobodu "ovora1 Ne ato &to je to netko napisao ne"o bo" stoljea borbe . ljudske borbe0 !vaka dru&tvena promjena nastupi nakon dulje" ra doblja borbe . bio to mirovni pokret) pokret a ljudska prava) 'enski pokret ili bilo &to dru"o0 A u ?@AB.ima je do&lo do veliko" narodno" bu3enja koje je pobolj&alo kulturni i intelektualni nivo veliko" dijela stanovni&tva0 = to je imalo svoj uinak0 >u3enje se poku&avalo sprijeiti) ali mislim da od to"a nije bilo ni&ta0 =malo je i svoj uinak na javno disidentstvo tijekom osamdesetih koje je bilo vee ne"o u na&oj nedavnoj povijesti0 =malo je uinak i na medije i %on"res0 Puno ljudi koji su pro&li kro to iskustvo u&lo je u sustav . i to je imalo uinak0 !ada imate ljude u medijima iji su se stavovi +ormirali tijekom &e desetih) i ponekad ete vidjeti njihov uinak0 =sta stvar je i s %on"resom0 U mite na primjer kampanju a ljudska prava koju

je inicirao %on"res i koja se "re&kom pripisala Carterovoj administraciji0 Helik dio inicijative a tu kampanju do&ao je od strane mladih ljudi koji su sa reli i iskustva &e desetih0 P* )nai 0i#-i"e da -judi ,!#"aju555 $4 (islim da se situacija malo popravila u mainstream institucijama0 $sim to"a) ima dosta alternativa0 U mimo na primjer radio ba iran na ajednici) koji je prilino pro&iren po cijeloj emlji) to stvarno nudi alternativu0 #ajednice koje imaju radio postaju ba iranu u ajednici su bitno drukije od dru"ih u smislu 'ivahnosti i otvorenosti politike diskusije0 Puno putujem po emlji i a mene je ra lika opipljiva0 P* )nai1 -judi0a #e #$e 0anje 0!2e 0ani,u-ira"i: $4 Pa da0 (o"li ste to vidjeti u osamdesetima0 Na primjer) od Rea"anove administracije se oekivalo da intervenira diljem svijeta kao &to je to inila %ennedyjeva administracija0 %ennedy im je bio model0 A %ennedyjeva administracija je bila vrlo jasna &to se to"a tie) ne&to &to su radili je bilo tajno) ali veina je bila prilino otkrivena0 %ada su poeli bombardirati 2u'ni Hijetnam) sve je bilo na naslovnicama0 %ada su poslali vojnike u Hijetnam) tako3er je bilo jasno0 Rea"an to nije mo"ao raditi) odmah su se morali okrenuti tajnom ratovanju) apravo vjerojatno su i vr&ili najveu akciju tajno" terora u modernoj povijesti0 $pse" tajnih operacija je dobra mjera a javne disidente0 :ajne operacije nisu skrivene od niko"a osim domae populacije0 = one su nedjelotvorne0 !vaka dr'ava e upotrijebiti otvoreno nasilje ako se mo'e i vui) nasilje e se pretvoriti u skriveno ako se ne mo'e i vui0 P* M!2e"e -i na0 ,!nudi"i #a$je"e /a/! i.bjei ne,re/idnu ind!/"rina%iju /!ju na0 #er$iraju 0ediji: $4 *judi moraju shvatiti da se treba primiti nee"a &to bismo mo"li na vati teajem samoobrane0 :rebate ra umjeti prirodu materijala koji vam se namee i nje"ove institucijske i vore0 %ada to napravite) mo'ete poeti ispravljati0 :e'e je ako ste i olirani pojedinac0 Ali u solidarnosti i komunikaciji s dru"ima to mo'e biti posti"nuto0 Na primjer) Pokret solidarnosti Centralnoj Americi) koji je bio vrlo uinkovit tijekom EB.ih) anti.apartheid mre'a) pokret elenih) 'enski pokret) itd0 su uspjeli0 Na taj se nain bori0 = olirani pojedinac . osim ako nije i nimno hrabar . ne mo'e pobijediti0

O SLO;ODI TISKA I K&LT&R

P* e#"! #"e u ,r!4-!#"i na$!di-i da #0a"ra"e SAD naj#-!b!dniji0 dru4"$!0 na #$ije"u u #0i#-u1 na ,ri0jer1 da je ,ra$! #-!b!de +!$!ra B/a! re.u-"a" ,rija4nji9 na,!raC dana# $i4e u$an! u SAD<u ne+! u bi-! /!j!j dr2a$i na #$ije"u5 Mar/#i#"i #u "a/$e #-!b!de !dba%i$a-i /a! 7!r0a-ne #-!b!de1 #-ijedei Mar>a /!je0u je 3,ra$! jedna/!#"i j!4 u$ije/ bur2uj#/! ,ra$!3 u #0i#-u da !n! ,re",!#"a$-ja nejedna/!#"5 S dru+e #"rane1 ne/i anar9i#"i #u #-in! !dba%i$a-i "a/$e #-!b!de # !bra.-!2enje0 da ,r!i.-a.e i. in#"i"u%ija 0!i5 S !b.ir!0 na dana4nju a,#!-u"nu /!n"r!-u 0a#!$ni9 0edija !d #"rane e/!n!0#/e i ,!-i"i/e e-i"e1 /!ju #"e $i i#,ra$n! !,i#a-i u 3Manu7a%"urin+ %!n#en"31 /!je .naenje 0!2e0! ,ri,i#a"i ,ra$u #-!b!de +!$!ra u SAD<u i dje-!0i%e #-!b!di "i#/a1 /ada je1 u i#"! $rije0e1 #$a/!0e +-a#u /!ji .a#"u,a di#iden"#/! 0i4-jenje u#,je4n! u#/raen ,ri#"u, 0a#!$ni0 0ediji0a i-i je !n u"i4an i-i 0ar+ina-i.iran: ("! $i 0i#-i"e ! #"aja-i4"u ,! /!je0u je #-!b!da "i#/a u #"$ari 7a#ada /!ja je1 ia/! 0!2da be.naajna $e-i/!j $eini -judi1 $r-! $a2na e-i"i u ,r!i.$!dnji ,ri#"an/a i !,eni"! u ,ri/ri$anju nji9!$e #"$arne u-!+e u ,!n!$n!0e #"$aranju ide!-!+ije e/#,-!a"a"i$n!+a i 9ijerar9ij#/!+a dru4"$a: $4 ,a bi bilo jasno) trebamo ra likovati slobodu "ovora od slobode tiska0 Prema tome) ak i kada bi sloboda tiska bila +asada) sloboda "ovora bi bila vrijedna obrane i &irenja0 !matram da je injenica) i to va'na) da su !A, usporedno posti"le visoke standarde u a&titi slobode "ovora0 to se tie slobode tiska) iako nema sumnje da velika koncentracija politiko.ekonomske moi ima "olem utjecaj na masovne medije) ne bih to vao /apsolutnom kontrolom/0 Kak i u totalitarnoj dr'avi) vojnoj diktaturi ili ropskome dru&tvu) kontrola nikada nije apsolutna0 U dru&tvima poput na&e"a) sloboda tiska je daleko od +asade0 Postoji mno"o mo"unosti da se vr&i pritisak na medije i s njima mno"o ostvarenja0 (asovni mediji nisu jedini i bor) i bora je mno"o i neki od njih su vrlo djelotvorno iskori&tavani0 2edan nedavni i pouni primjer je (ultilateralni u"ovor o investicijama 5(ultilateral A"reement on =nvestments70 $ (A=.u se pre"ovaralo prije skoro tri "odine u $<C,.u 5$r"ani acija a ekonomsku suradnju i ra vitak7) uspje&no u tajnosti ahvaljujui suuesni&tvu najva'nijih medija) koji su asi"urno nali o tim planovima i tako3er ra umijeli njihov naaj0 $snovne injenice su ispravno i dvojene u naslovu >usiness ;eeka ranije ove "odine4 /<ksplo ivni tr"ovaki posao o kojemu niste ni&ta uli/0 ,oista je bio /eksplo ivan/) a narod uistinu /nikada nije uo o njemu/0 Aktivisti i

"rassroots or"ani acije su napokon bili u mo"unosti i nijeti in+ormacije na vidjelo) &iriti ih i or"ani irati opo iciju0 !ve je re ultiralo time da su va'niji centri moi) dr'avni i privatni) bili prisiljeni) na svoju veliku 'alost) staviti projekt na stranu0 >ili su nadjaani od /horde budnih/0 :im je rijeima 'alostan re ultat bio podnesen me3unarodnom +inancijskom tisku0 :ako3er su citirali abrinutost /iskusnih tr"ovakih diplomata/ da s /rastuim potra'njama vee otvorenosti i od"ovornosti/ postaje /sve te'e a u"ovarae sklapati poslove i a atvorenih vrata i podlo'iti ih 'i"osanju skup&tina/P sada su /pod pritiskom da opravdaju svoja djelovanja) obja&njavajui ih i branei javno/) adatak koje" se inae "ro e0 Naravno) to je /obrambena pobjeda/) i to samo djelomina4 institucije moi e tra'iti dru"e naine da posti"nu sline ciljeve0 !vejedno) to je vrlo va'na pobjeda0 %orporacijski svijet to dobro ra umije) a i narodne sna"e bi tako3er trebale shvaati &to su posti"le) ak i s ekstremno o"ranienim sredstvima i koordinacijom0 :o je samo jedan primjer od njih mno"o0 Ha'no je na"lasiti) kao &to vi na"la&avate) ulo"u educirane elite /u ponovnome stvaranju ideolo"ije eksploatativno"a i hijerarhijsko"a dru&tva/0 !hvatimo li to) mo'emo konstruktivno djelovati . a mo"unosti a to ima mno"o0 :ako3er sam smeten bo" otpusta /bur'ujskih prava/ i prava koja /proi la e i institucija moi/0 Prava koja su steena narodnom borbom su) nei bje'no) ukopana u postojee dru&tvo . /bur'ujsko dru&tvo/) ako hoete) sa svojim speci+inim institucijama moi0 Ali ta prava nisu be naajna0 $sim to"a) ne /proi al e/ i institucija moi0 %oliko "od puna mana) ta prava su steena borbom PR$:=H tih institucija0 Polovine pobjede i adobivena prava bi trebali cijeniti) a ne podcjenjivatiP i dalje &iriti kao dio procesa onesposobljavanja ne akonitih institucija0 Hratimo se na !A,) "dje je mo prisile o"raniena) s usporednim standardima) barem a one s nekim udjelom u privile"iji . veinu populacije u jako bo"atom dru&tvu0 :o je najva'niji ra lo") mislim) a&to su kontrola mi&ljenja i stavova /i bru&eni/ u visoku umjetnost0 Iormiranje mi&ljenja mo'emo pratiti od poetaka emlje) a ona su poprimila novi oblik kada su dru&tvena i politika prava steena . ne odobrena0 :o su vrlo dobro ra umjeli /strunjaci a manipulaciju/0 2edan od osnivaa moderne industrije a odnose s javno&u) <d;ard >ernays) podsjetio je svoje save nike da s /univer alnim pravom "lasa i univer alnim &kolovanjem) ak i "ra3anska klasa strahuje od obinih ljudi) jer je narod obeao postati kraljem/ . tendencija koju je industrija nastojala obrnuti novim metodama /da bi oblikovala mi&ljenje naroda/0 Privatna mo mo'e prisiliti i kontrolirati) ali indirektno0 Potaknuta javnost mo'e prou rokovati naajne promjene u djelovanju sistema moi) a esto i jest0 :o ukljuuje i masovne medije0 U buna u ?@AB.ima je) na primjer) imala natan e+ekt na nain njihova rada) a oni su kao re ultat postali mno"o otvoreniji0 Relativna slabost namjere prave prisile otvara svakakve mo"unosti) kao &to to ine i bo"atstvo dru&tva i tako3er nova tehnolo"ija0 2o& jednom) postoje velika nastojanja od strane institucija moi da o"ranie te mo"unosti) ali to nije ra lo" a oaj0 2ednako kao &to nije bio ni u pro&losti0 P* A/! ,ri9$a"i0! da je ,!#jed!$anje 0a#!$ni9 0edija1 ,!#ebn! radija i "e-e$i.ije1 !d ,re#udne $a2n!#"i .a #-!b!du in7!r0a%ija i #-!b!du +!$!ra !,eni"! i da1 /a/! je ,!$ije#" !,4irn! ,!/a.a-a1 ni"i dr2a$n! ni"i /a,i"a-i#"i/! $-a#ni4"$! ne 0!2e !#i+ura"i "u #-!b!du1 /!je #u a-"erna"i$e: K!ja bi 0!+-a bi"i u-!+a 0edija u dru4"$u $a4e $i.ije1 /a! 4"! #"e d!"a/-i u $a4!j .adnj!j /nji.i1 3P!6er and ,r!#,e%"#3:

$4 Alternativa dr'avnoj ili privatnoj moi je demokracija0 ,emokracija koja stvarno +unkcionira pretpostavlja relativnu jednakost0 :o je injenica koja datira jo& od Aristotela0 :o tako3er ahtijeva raspu&tanje koncentrirane moi) dr'avne ili privatne0 %ao i dru"e institucije) mediji bi trebali biti pod kontrolom radne sna"e i ajednice u kojoj djeluju0 :rebali bi biti toliko ra noliki kao &to su i interesi i potrebe ope populacije) i tako3er bi trebali &iriti i produbljavati te interese i potrebe4 i a ivati i istra'ivati) da bi i ponudili i poticali narodno sudjelovanje0 to se tie detaljnih planova a /dru&tvo na&e vi ije/) ja sam uvijek bio prilino skeptian) i ostat u0 (i imamo o"ranieno ra umijevanje ljudskih odnosa i ljudskih potencijala0 $ sebi i o dru"ima mo'emo nauiti domi&ljatim istra'ivanjima i eksperimentima) koje bi trebali poticati0 Neki od tih eksperimenata mi se stvarno ine nadahnjujuima0 Na primjer) prije par "odina dobio sam priliku "ledati televi iju koju je or"ani irala ajednica na javnim tr"ovima u vrlo siroma&nim podrujima radnike klase u okolici Rio de 2aneira0 Pro"ram je napisalo) re'iralo i od"lumilo lokalno stanovni&tvo) a i publika je animljivo sudjelovala0 Uspjesi) koji su se meni inili vrlo stvarnima) bili su posti"nuti nakon ni ova neuspjeha) ne&to &to uope ne bi trebalo biti i nena3ujue0 =sto mo'emo oekivati i od na&ih u oraka0 U stvari) trebali bi se radovati tome) budui da je to jedini nain da dobijemo uvid u na&u unutarnju prirodu i u mo"unosti a naajno oslobo3enje0 P* Ka/! $idi"e ,rije-a. u dru4"$! +dje #u 0ediji de0!/ra"#/i /!n"r!-irani: Pi"anje i0a ,!#eban "e0a"#/i .naaj dana# # !b.ir!0 na injeni%u da je !i"! da #u 0a-i /!-e/"i$i1 ia/! rade .adi$-jujui ,!#a! u #"$aranju a-"erna"i$ni9 in7!r0a%ij#/i9 0re2a1 be.nadn! i nei.bje2n! nejedna/i u u.$raanju udara%a $e-i/i0 "r+!$a/i0 !r+ani.a%ija0a /!je /!n"r!-iraju dana4nje 0edije5 Da -i da na#"a$i0! ,!dr2a$a"i "a/$a na#"!janja i-i 0!2da da u#0jeri0! na4a na#"!janja / u,!",unja$anju "a/$i9 ,!/u4aja u b!rbi .a #"$aranje0 n!$!+a ,!-i"i/!+ i dru4"$en!+ ,!/re"a /!ji e #e b!ri"i .a a-"erna"i$ne #u#"a$e dru4"$ene !r+ani.a%ije1 i.nad "!"a-i"arne /!n"r!-e e/!n!0ije i 0edija1 i "a/!8er i.nad nji9!$e !-i+ar9ine /!n"r!-e u "r2i4n!j e/!n!0iji: $4 Kini mi se da su mo"unosti koje vi opisujete vrijedne slije3enja) i ne bi ih trebali smatrati alternativnima0 :rebali bi podr'avati male kolektive) pomoi im da rastu i cvjetaju i da oblikuju &ire ve e s dru"ima) da bi na kraju amijenili institucije namijenjene /kontroli javno"a mi&ljenja/0 U isto vrijeme) trebali bi sudjelovati u narodnim pokretima koji 'ele stvoriti oblike dru&tvene or"ani acije koji su slobodniji i pravedniji0 Naravno) pojedinci e imati vlastite prioritete0 Hrijeme nije beskonano0 (o"unosti i interesi su ra liiti) na sreu svih nas0 Ali to nisu proturjeni ciljeviP radije) obostrano podr'ana nastojanja koja bi trebalo nastaviti0 P* I.+-eda da rije 3/u-"ura3 u $a4i0 "e/#"!$i0a i ,reda$anji0a i0a ,ri-in! 34ire3 .naenje ne+! u 0ain#"rea0 u,!"rebi1 budui da na+-a4a$a"e nje.inu ,!-i"i/u1 dru4"$enu i in"e-e/"ua-nu di0en.iju5 M!2e"e -i "! 0a-! ra.radi"i: $4 Nisam svjestan kori&tenja rijei /kultura/ u nekome odre3enome smislu) ali de+initivno bih na"lasio politiku) dru&tvenu i intelektualnu dimen iju0 P* ("! je ,! 'a4e0 0i4-jenju $e.a i.0e8u /-a#e i /u-"ure: M!2e -i e-i"a na0e"nu"i #$!ju /u-"uru !#"a"/u #$ije"a: $4 Nastavljajui koristiti rije /kultura/ u &iremu smislu) mislim da bi bilo avaravanje rei da elita 'eli nametnuti vlastitu kulturu ostatku dru&tva0 Politika kultura elite je aktivna i sudjeluje0 $ni 'ele da velika veina bude pasivna) ravnodu&na) mar"inali irana i poslu&na) usmjerena prema neva'nim

problemima0 ,ru&tvena i intelektualna kultura elite je biti bo"at i na"ra3ivan0 Helika veina ljudi bi trebala smatrati svoje 'ivote praktiki beskorisnima0 $ni bi trebali biti naueni da shvaaju svoju potrebu a kon umacijom dobara radije ne"o potrebu a kvalitetom 'ivota i rada0 U ?@LB.ima su poslovni vo3e objasnili 5me3usobno7 da moraju djelovati da bi /uni&tili navike doba/) slino kao &to je i uinio akon o privatnome vlasni&tvu u <n"leskoj par stoljea ranije0 :o je posebno bio "lavni cilj reklamne industrije) ali u"lavnom nanstvene industrije0 = to je ra umljivo0 %ako dru"aije mo"u nadjaati prijetnju demokracije i slobode ako se udio direktne prisile smanjuje0 P* Sr!dn! ,i"anje !dn!#i #e na /$arenje /u-"ure /a! re.u-"a" nje.ine /!0er%ija-i.a%ije u "r2i4n!j e/!n!0iji5 Denni# P!""er1 ,!/!jni bri"an#/i T' dra0a"iar1 !bia$a! je +!$!ri"i da !n ni/ada ne bi bi! u 0!+un!#"i d!,rije"i d! ja$n!#"i da 0u ,ri-i/u nije ,ru2i-a T' #"ani%a iji je $-a#ni/ dr2a$a B;;CC /!ja je ,!dr2a$a-a i#"ra2i$a/e ,!#-!$e < ne4"! 4"! bi ,ri$a"ne #"ani%e rije"/!1 a/! u!,e1 ,!/u4a-e uini"i5 Tri$ija-i.iranje i ,!ni2a$anje #$je"#/e /u-"ure1 /a! re.u-"a" #ada4nje+ 0!n!,!-a ,r!du/%ij#/i9 i di#"ribu%ij#/i9 0re2a !d #"rane #je$ern!a0eri/i9 ,ri$a"ni9 /!n+-!0era"a1 0!+-i bi #0a"ra"i /a! ja#nu !branu !$!+a #"a$a5 ("! $i 0i#-i"e1 /a/$e #u 4an#e .a #"$aranje0 a-"erna"i$ne /u-"ure u /a,i"a-i#"i/!0e dru4"$u: $4 !umnjam da su sjevernoameriki kon"lomerati dru"aiji od dru"ih0 Na primjer) reeno mi je da su bra ilske :H sapunice) koje dominiraju dobrim dijelom latinsko.ameriko" tr'i&ta) mo'da ak i apsurdnije od amerikih0 to se tie alternativa u kapitalistikome dru&tvu) mo"unosti ovise o uobiajenim +aktorima4 kako ljudi iskori&tavaju dostupne prilike) kojih je mno"o . ukljuujui mo"unost da se onesposobe prisilne institucije postojeih kapitalistikih dru&tava0 P* Pi"anje /!je #-ijedi je1 ,re",!#"a$-jajui da je #"$aranje a-"erna"i$ne /u-"ure 0!+ue1 /a/! $i $idi"e nain .a nje.in! #"$aranje5 & ,r!4-!#"i #u idea-i#"i $jer!$a-i da je a/ i be. ,r!0jene u ,!#"!jee0u in#"i"u%ij#/!0e ,!re"/u ,r!0jena u /u-"uri 0!+uaA "! $jer!$anje j!4 dana# 0n!+! -judi u e/!-!4/!0 ,!/re"u dr2i i#,ra$ni05 A-"erna"i$ni ,!+-ed je da n!$a /u-"ura #a0! 0!2e bi"i di! in"era/"i$n!+ ,r!%e#a ,!/u4aja da #e #"$!re a-"erna"i$ne in#"i"u%ije u #ada4nje0u dru4"$u1 /!je e i#"in#/i bi"i ,!$e.ane # a-"erna"i$ni0 $rijedn!#"i0a5 Ka/$! je $a4e 0i4-jenje ! "!0e: $4 2a osobno ne smatram nadu a kulturnom promjenom u postojeemu institucijskome poretku /idealistinom/0 :o se de&avalo kro povijest) ukljuujui i u na&im 'ivotnim tijekovima) ponekad s velikom koristi0 :akve promjene su esto oblikovale dio svijesnih poku&aja da se potkopa i amijeni postojei poredak0 >akunjin je imao pravo kada je po ivao na stvaranje elemenata budue"a dru&tva u ovome sada&njemu0 Hrijednosti i institucije se mijenjaju na komplicirani i amr&eni nain0 Ne postoje jednostavne +ormule) barem ja a njih ne nam0 ,a budem preci niji) postoje jednostavne +ormule) ali to su tipine i vjerojatno istinske +ormule a utemeljivanje novih oblika prisile i dominacije0 P* Neda$na ,!ja$a /!ja ,r!i.-a.i i. $jer#/i9 ,!/re"a u SAD<u je ,!$eanje br!ja /r4an#/i9 T' 0re2a i"d5 na )a,adu1 d!/ u dr2a$a0a ,!,u" Gr/e ,!#"!ji #-in! ,!$eanje re-i+ij#/!+ -udi-a /!je+a ,r!0!$iraju 0ediji1 ,!#ebn! dr2a$ne T' #"ani%e5 )a4"! #e "a ,!ja$a #ada ,!ja$-juje: Je -i "! .b!+ /!-a,#a dr2a$n!+ #!%ija-i.0a /!ji je #"$!ri! ide!-!+ij#/u ,ra.ninu /!ju re-i+ij#/i ,!/re"i 4"! br2e 2e-e ,!,uni"i1 i-i 0i#-i"e da "a ,!ja$a ,red#"a$-ja #$ije#"an ,!/u4aj SAD<a Bi dru+i9 e-i"aC da /!n"r!-iraju #"an!$ni4"$! # !b.ir!0 na e/#,-!.iju nejedna/!#"i /!ju ,!dra.u0ije$a in"erna%i!na-i.a%ija "r2i4ne e/!n!0ije:

$4 *jeviari su kolaps /dr'avno"a socijali ma/ trebali prihvatiti kao va'nu pobjedu koja bri&e "ranice stvarno"a socijali ma0 Nije vrijedno tro&iti toliko vremena u raspravi o tradicionalnoj terminolo"iji i mo'da je sve to bilo toliko pokvareno da bi trebalo biti napu&teno0 Ali ako je termin /socijali am/ i&ta naio) barem je podra umijevao kontrolu proi vodnje od strane proi vo3aa i eliminaciju nadniarstva0 Nije postojao niti tra" to"a u t v0 dru&tvu /dr'avno"a socijali ma/) da ne spominjemo osnovne slobode koje su adobivene dru"dje0 Ne mislim da se rast reli"ijsko"a +anati ma mo'e opisati kao posljedica kolapsa dru&tava /dr'avno"a socijali ma/0 !amo vrijeme to poka uje0 U !A,. u je vjerski ekstremi am uvijek bio mona sila) a nije bilo primjetnih promjena poput do"a3aja u !ovjetskome !ave u) %ini) ili) openito) u internacionalnome popri&tu0 %orijeni vjersko"a ekstremi ma le'e ne"dje dru"dje) a tu dr'ava i"ra malu ulo"u0 Poslovni svijet je uvijek bio ambivalentan0 Nekada je spon orirao +undamentalistike te'nje kao dio poku&aja mar"inali iranja i odvraanja ope javnosti0 Ali i poslovni svijet se boji tih te'nji0 = tako3er ahtijeva monu dr'avu koja djeluje0 Nije skrivao abrinutost kada je ultra.desniarski val 'elio dominirati %on"resom ?@@D0) s idejama o /revoluciji/ koja bi napala /veliku vladu/ i utemeljila +undamentalistike vrijednosti0 >r o su uvjerili skorojevie da im njihove i borne pobjede nee omo"uiti predstavljanje nove naajne politike promjene) i uskoro su se povukli) s odre3enim strahom) nauiv&i 'ivotne injenice0 U *atinskoj je Americi rast vjerskih pokreta pove an s uspjehom 6ashin"tonova ubojito"a rata protiv Crkve *atinske Amerike) nakon &to se o&tro oslobodila nje"ove u"njetavane povijesti i preu ela /povla&teni i bor a siroma&ne/ u ?@AB.ima0 %on+erencija koju su or"ani irali je uiti Centralne Amerike prije par "odina akljuila je) vrlo vjerodostojno) da je du"otrajni e+ekt /kulture terora/ bio /umanjiti oekivanja veine u odnosu na alternative) koje su ra liite od alternativa monika/0 Nasilno uni&tavanje nade mo'e dovesti do rasta nera umnih kultova0 U *atinskoj Americi su i njih spon orirali s visokim kapitalom i manipulacijom sjevernoamerikim +undamentalistikim "rupama0 U islamskome svijetu =ndije) rast +undamentali ma na ru&evinama stoljetno"a nacionali ma je pomalo slian0 U svemu ima uro3enih i vora0 >itna ra lika je i me3u porijekla i napretka) i prilino povijesnih speci+inosti0 (islim da bi trebali biti pa'ljivi u daleko dose ljivim "enerali acijama0 P* Na /raju1 /a/! $i $idi"e #ada4nju 9!0!+eni.a%iju /u-"ure1 +dje +rad!$i ,!#"aju #$e #-iniji1 -judi #-u4aju i#"u +-a.bu1 +-edaju i#"e T' #a,uni%e1 /u,uju i#"e 0ar/e /!n.u0en"#/i9 ,r!i.$!da1 i"d5: Da -i 0i#-i"e da je "aj 7en!0en ,!$e.an # !#-!b!8enje0 i dere+u-ari.a%ij!0 "r2i4"a i nje+!$a nu#,r!du/"a1 +-!ba-i.a%ije1 i1 a/! je "a/!1 da -i je 9!0!+eni.a%ija re$er.ibi-na unu"ar ,!re"/a "r2i4ne e/!n!0ije: $4 $dre3ene vrste /"lobali acije/ koje su utemeljene asi"urno su najvei +aktor u vrlo oitoj homo"eni aciji kulture0 (e3utim) protusile su tako3er prilino vidljive0 U <uropi je) na primjer) nastupio naajan rast re"ionalnih kultura i pritisaka prijela a u /<uropu re"ija/) &to je djelomino vjerojatno reakcija na sredi&nje sile <uropske Unije i /demokratsko" de+icita/ koji ih slijedi0 Hjerski +undamentali am je tako3er djelomice reakcija na homo"eni aciju kulture i centrali aciju moi) a ima i dru"ih oitovanja . nekih po mome mi&ljenju dravih) dru"ih ponekad ru'nih0 $dre3eni oblik upravljanih tr'i&ta koji veinom prevladava karakteri ira nestabilna struktura0 Nje"ovi vlastiti entu ijasti se brinu da bi se on mo"ao sru&iti0 Heliko poveanje moi +inancijsko"a

kapitala smatralo se /kri om/ proteklih mjeseci jer sada prijeti interesima bo"atih i monih) a ne samo uobiajenim 'rtvama0 %ako se problemi vraaju i voru) ideolo&ke i mi&ljotine od pro&lih par "odina se preispituju na visokim mjestima0 <+ekti nisu stabilniji niti stalniji od samih institucijskih struktura0 Predvi3anje ljudskih odnosa je jedva impresivnoP u stvarnosti) esto je smije&no0 :o je djelomice ato jer su ljudski odnosi jadno ra umljeni0 ,jelomice je tako i jer jedna va'na injenica bje'i i kraljevstva predvi3anja4 ljudska volja0 :vrdnje o /nei bje'nosti/ ili o /nei mjenjivosti/ ili o /povijesnim akonima/ bi trebali "ledati s odre3enim sumnjama) da bla"o ka'em0 Ra umljivo je da koncentracija moi 'eli poveati osjeaje bespomonosti i pokoravanja unato povijesnim silama koje su i nad na&e kontrole0 Kovjek mo'e i abrati da li e podlei tim pritiscima) ali to je i bor) a svakako ne prisila0

KONTROLA NA(IH I'OTA

,redavanje Noama !oms"og, '*. '. '---., .iva Auditorium, Al/u0uer0ue, Ne1 Me2i$o

Ne pretjerujem kada ka'em da je 'elja a kontroliranjem na&ih 'ivota dominantna tema svjetske povijesti) naroito u nekoliko posljednjih stoljea dramatinih promjena u /ljudskim odnosima i svjetskom poretku/0 :ema je preop&irna da bi o njoj sada diskutirali i ato u je malo skratiti0 %ao prvo) dr'at u se sada&njih mani+estacija i korijena te teme) te u obratiti po ornost na ono &to bi nas mo"lo oekivati0 =sto tako) dr'at u se "lobalno" prostora koji je asi"urno jedina domena u kojoj se ti problemi pojavljuju0 !vjetski su se problemi de+inirali) imajui u ob iru predod'bu o suverenitetu) dru"im rijeima pravo politikih entiteta da idu svojim putem koji mo'e biti dobar ili lo&) ali da nema upletanja i vana0 U stvarnome bi svijetu upletanje i vana nailo visoko koncentriranu mo s "lavnim sjedi&tem u !jedinjenim Amerikim ,r'avama0 Ra liite su rijei bile upotrebljavane kako bi opisale tu koncentriranu svjetsku silu) ovisno o tome koji aspekt suvereniteta i slobode imamo na umu0 Ponekad ka'emo 6ashin"ton) ili 6all !treet) ili NA:$) ili me3unarodna ekonomska birokracija 56:$) !vjetska >anka) ((I7) ili GS 5bo"ate apadne industrijske emlje7) ili GT) ili) najtonije) G?0 Ako tu koncentriranu mo 'elimo temeljitije opisati) rei emo da je ona spektar me"akorporacija) esto me3usobno pove anih save om dr'ava koje upravljaju ekonomijom koja je na neki nain korporativni merkantili am) koji sve vi&e prerasta u oli"arhiju te se oslanja na dr'avnu mo kako bi socijali irao ri ik i cijenu te obu dao neposlu&ne elemente0

Problemi suvereniteta su se javili u dvije domene tijekom ?@@@0 "odine0 2edna predstavlja suvereno pravo po kojemu smo si"urni od vojne intervencije0 :u se postavljaju pitanja o svjetskom poretku ba iranom na suverenim dr'avama0 ,ru"a domena je suvereno pravo u socio.ekonomskoj intervenciji0 $vdje se postavljaju pitanja o svjetskoj dominaciji multinacionalnih korporacija) naroito +inancijskih institucija u proteklih par "odina) te o cijelome okviru konstruiranom da udovolji njihovim interesima0 !vi su se ti problemi dramatino iska ali u !eattleu u studenome ?@@@0 "odine0 Prva kate"orija) nai vojna intervencija) je bila vrlo 'ivahna tema pro&le "odine0 ,va sluaja dobila su posebnu po ornost i va'nost . =stoni :imor i %osovo) obrnutim redoslijedom &to je vrlo animljivo jer to onda mijenja i vrijeme i va'nost0 $ tim temama bi se dalo puno rei) a imamo i puno novih spo naja o njima0 Ako se 'elite vratiti na to kasnije u svojim pitanjima) dobro0 >it u sretan &to mo"u ra "ovarati o toj velikoj) pounoj i va'noj temi) ali vremena je malo0 Usredotoit u se i dr'ati dru"e teme) iako u i tu skratiti stvari0 Radi se o pitanju suvereniteta) slobode) ljudskih prava) pitanjima koja se javljaju u socio.ekonomskom kontekstu0 :o je manji dio cijele ove teme0 Prvo) openita misao . suverenitet kao takav nije vrijednost0 Hrijednost je dok je u ve i sa slobodom i pravima) bilo da ih poveava ili smanjuje0 U et u dravo a "otovo ne&to &to je na prvi mah oito ali je u biti kontrover no . kada priamo o slobodi i pravima u "lavi imamo ljudska biaP dru"im rijeima ljude od krvi i mesa) a ne apstraktne politike i pravne konstrukcije kao &to su korporacije ili dr'ave ili kapital0 Ako ti entiteti i posjeduju neka prava) &to je upitno) tada bi njihova prava trebala proi la iti i prava ljudi0 :o je sredi&nja klasina liberalna doktrina0 U to) to je i stoljeima "lavni princip ljudske borbe) me3utim on ima veliku opo iciju . slu'benu doktrinu4 sredi&ta bo"atstva i privile"ije0 =sta stvar je na politikom i socio.ekonomskom podruju0 #amolit u vas da ovo pitanje stavite na stranu nekoliko minuta kako bih mo"ao rei par stvari o cijeloj po adini0 Politiki je svijet po nat po slo"anu /narodni suverenitet u vlasti sastavljenoj i i abranoj od ljudi i a ljude/) ali u praksi stvari su dru"aije0 Praksa smatra ljude neprijateljima0 *jude treba kontrolirati a njihovo dobro0 :o mo'emo vidjeti daleko kro povijest) u najranijim demokratskim revolucijama i sedamnaesto"a stoljea u <n"leskoj i u sjevernoamerikim kolonijama stoljee kasnije0 U oba sluaja) demokrati su bili pobije3eni) ne potpuno i de+initivno ne trajno0 U <n"leskoj u sedamnaestome stoljeu veina stanovni&tva nije htjela da njima vlada kralj ili parlament0 !jetite se da su kralj i parlament bili dva suparnika u standardnoj ver iji "ra3ansko"a rata) ali kao u veini "ra3anskih ratova) dobar dio populacije nije htio niti jedno"a od njih0 ,obar dio populacije htio je) kako su se i ra ili i u svojim pam+letima) vladavinu /seljaka istih poput nas) koji imaju na umu na&e potrebe/) a ne /vite ova i "ospode koji prave akone namijenjene jedino pla&enju i tlaenju i kojima su ljudske patnje strane/0 :e iste ideje nadahnule su buntovne +armere u kolonijama stoljee kasnije) ali konstitucijski sustav je bio dru"aiji0 !preavao je tu here u0 Cilj konstitucijsko"a sustava je bio da /&titi manjinu od veine/ i osi"ura da / emljom vladaju oni koji je posjeduju/0 :o su rijei oca ustava 2amesa (adisona i predsjednika %ontinentalno"a kon"resa) te prvo"a vrhovno" suca Hrhovno"a suda 2ohna 2aya0 Njihova koncepcija je prevladala) no kon+likti su se nastavili0 !talno preu imaju nove oblikeP trenutno su 'ivi0 <litna doktrina ostaje nepromijenjena0

U dvadesetome stoljeu 5dr'at u se ovdje nekakve liberalne) pro"resivne strane spektra . dru"a strana je puno okrutnija7 narod se smatra /neukim i dosadnim nestrunjacima/ koji imaju ulo"u promatraa) a ne /sudionika/) osim u povremenim prilikama kada mo"u birati i me3u predstavnika privatne moi0 :o ovemo i borima0 #a vrijeme i bora mi&ljenje javnosti je nebitno ako je u sukobu sa prohtjevima bo"ate manjine koja vlada emljom0 U biti) te stvari se upravo sada do"a3aju0 2edan apanjujui primjer 5a ima ih mno"o7 tie se svjetsko"a ekonomsko" poretka . tr"ovakih spora uma0 Ankete poka uju da se veina "ra3ana stro"o protivi stvarima koje se de&avaju) ali se ti problemi ne pojavljuju na i borima0 #a vrijeme i bora to nije tema jer sredi&ta moi) bo"ata manjina) slo'no podr'avaju utemeljenje posebne vrste socio.ekonomsko" poretka0 #ato se takve teme ne pojavljuju0 Raspravljaju o stvarima a koje previ&e i ne mare) na primjer pitanja karaktera ili re+orme a koje naju da se nee do"oditi0 $ tome se diskutira) a ne o stvarima koje brinu ljude0 Hrlo tipino i smisleno ako namo da je ulo"a masa) neukih i dosadnih nestrunjaka) promatranje0 Ako javnost) kao &to se esto i do"odi) tra'i nain da se or"ani ira i ukljui u politiku kako bi mo"la sudjelovati i predstaviti svoje probleme) to je problem0 :o nije demokracija) ve /kri a demokracije/ koja se mora svladati0 Ponovno citiram0 !ve su to citati liberalne) pro"resivne strane moderno"a spektra) ali su principi dosta rasprostranjeni) i adnjih dvadesetpet "odina predstavlja jedan od re"ularnih perioda kada se i vr&avala velika kampanja koja bi poku&ala nadjaati kri u demokracije i vratiti javnost u njihovu pravilnu ulo"u apatinih) pasivnih i pokornih promatraa0 :o je politiko podruje0 U socio.ekonomskom podruju naii ete na ne&to slino0 ,u"o vremena su trajali paralelni) usko pove ani sukobi0 U ranim danima industrijske revolucije u !A,.u) nai u Novoj <n"leskoj prije stopedeset "odina) postojao je 'ivahan) ne avisan radniki tisak koje" su vodile mlade 'ene ili "radski obrtnici0 Pre irali su /de"radaciju i podre3enost/ novonastalih industrijskih sustava koji su prisiljavali ljude da se i najmljuju kako bi pre'ivjeli0 Hrijedi se sjetiti) i te&ko se sjetiti) mo'da) da se nadniarski posao u to vrijeme nije smatrao puno drukijim od ropstvaP i to nisu smatrali samo radnici u tvornicama ne"o i veina mainstreama . na primjer Abraham *incoln) ili republikanska stranka) ak i uvodnici u Ne; Gork :imesu0 Radnici su se protivili povratku na /monarhijskim principima/ u industrijskome sustavu) te su ahtijevali da oni koji rade u tvornicama i posjeduju tvornice . duh republikani ma0 Pre irali su /novi duh doba . obo"aivanje tako da ne misli& na niko"a osim na sebe/) poni'avajuu i de"radirajuu vi iju ljudsko"a 'ivota koja mora biti silom natjerana u ljudski um u veliki trud) a to se) u biti) do"a3alo stoljeima0 U dvadesetome stoljeu literatura industrije a odnose s javno&u osi"urava bo"ate i poune upute koje ka uju kako uliti /duh novo" doba/ kreiranjem umjetnih potreba) ili 5citiram7 /ustrojavanjem misli na isti nain na koji vojska ustrojava svoje vojnike/ te poticanjem +ilo o+ije ispra nosti i nedostatka smisla 'ivota tako da se ljudsku pa'nju usmjeri na /povr&ne stvari koje ukljuuju modernu potro&nju/0 Ako se to mo'e i vesti) ljudi e prihvatiti besmislene i pokorne 'ivote koji su im namijenjeni te e aboraviti subver ivne ideje o preu imanju kontrole nad svojim 'ivotima0 :o je veliki projekt dru&tveno" i mudrivanja0 :raje ve stoljeima) ali je u adnjemu stoljeu postao inten ivan i velik0 = vodi se na mno"o naina0 Neke naine sam spomenuo maloprije) oni su vrlo dobro po nati pa ih neu ilustrirati0 Neki naini oslabljuju si"urnost) na primjer prijetnja premje&tanja rada0 2edna od "lavnih posljedica krivo na vanih /tr'i&nih u"ovora/ 5na"la&avam /krivo na vanih/ jer njih se ne tie slobodno tr'i&teP imaju jake anti.tr'i&ne elemente ra nih vrsta i

de+initivno nisu /u"ovori/) barem &to se tie ljudi jer ljudi im se u"lavnom protive7 jest promicanje prijetnje premje&tanja rada . to ne mora biti stvarnost) ve samo prijetnja 5ponekad i jest stvarnost7) a natjeravanje na disciplinu putem oslabljivanja si"urnosti je dobar nain0 ,ru"o sredstvo) ispriavam se na tehnikoj terminolo"iji) bi bilo promoviranje +leksibilnosti bur e rada0 Citirat u !vjetsku banku koja vrlo jednostavno obja&njava problem0 /Poveanje +leksibilnosti bur e rada . unato lo&emu imenu koje je dobila kao eu+emi am a smanjenje plaa i i bacivanja radnika 5&to ona) u biti) i jest7 je nei bje'no u svim re"ijama svijetaX Najva'nije re+orme ukljuuju poveana o"ranienja mobilnosti radni&tva i +leksibilnost plaa) ba& kao i prekidanje ve a i me3u dru&tvenih uslu"a i radnih u"ovora0/ :o nai re anje povlastica i prava a koja smo se "eneracijama s "orinom borili0 %ada "ovore o poveanim o"ranienjima +leksibilnosti plaa misle na smanjene +leksibilnosti plaa) a ne poveanje0 (obilnost radni&tva ne nai da se ljudi mo"u kretati "dje "od 'ele) kako "ovori teorija slobodno"a tr'i&ta jo& od Adama !mitha) ve pravo da se radnici otpuste kada "od &e+u to padne na pamet0 A po trenutnoj ver iji "lobali acije temeljenoj na investicijama) kapital i korporacije su ti koji imaju slobodu kretanja) ali ne i ljudi) budui da su njihova prava na dru"ome mjestu0 $ve /prijeko potrebne re+orme/) kako ih na iva !vjetska banka) su nametnute velikome dijelu svijeta kao uvjeti a rati+ikaciju sa !vjetskom bankom i ((I.om0 Uvjeti a rati+ikaciju u bo"atim) industrijskim emljama predstavljeni su dru"im sredstvima) i imali su e+ekta0 Alan Greenspan je svjedoio u %on"resu da je /vea radnika nesi"urnost/ va'an +aktor u /ekonomiji i bajke/0 Na taj nain in+lacija ne raste jer se radnici boje pitati a plae i povlastice0 Nesi"urni su0 :o se jasno vidi u statistikim re ultatima0 U adnjih dvadesetpet "odina) u periodu vraanja unatra") u vrijeme kri e demokracije) plae su se smanjile veini radnika) a satnica se poveala . postala je najvea u industrijskome svijetu) a to je naravno primijetio i poslovni tisak koji je to opisao kao /srdano doekan ra vitak nei recive va'nosti/) ra vitak koji je radnike primorao da napuste svoje /luksu ne naine 'ivota/) dok je pro+it korporacija / asljepljujui/ i /udesan/ 56all !treet 2ournal) >usiness 6eek i Iortune70 U dr'avama koje ovise o nama) manje delikatne mjere su na raspola"anju0 2edna od njih je /kri a du"a/) koja se mo'e pove ati s politikom !vjetske banke i ((I.a u ?@SB.ima) te s injenicom da su bo"ati i tree"a svijeta) veinom) oslobo3eni dru&tvenih obve a0 *atinska Amerika je dramatian primjer to"a0 /%ri a du"a/ jest ne&to) ali pa'ljivo moramo promotriti &to0 :o ni u kojem sluaju nije banalna ekonomska injenica0 :o je ideolo&ka umna tvorevina0 $no &to se ove /du"/ mo"lo bi biti rije&eno na mno"o jednostavnih naina0 2edan nain je da se monici pridr'avaju kapitalistiko"a principa po kojemu posu3ivai moraju platiti) a i najmljivai su ti koji moraju riskirati0 Na primjer) ako mi posudi& novac i ja "a po&aljem u svoju banku u #urich i kupim (ercedes) a ti se vrati& i tra'i& me natra" novac) ne mo"u rei4 /$prosti0 Nemam "a0 U mi od mo" susjeda0/ Ako ne 'eli& riskirati sa ajmom) ne mo'e& rei4 /(oj susjed e platiti0/ Ali tako stvari stoje u svijetu0 :o je /kri a du"a/0 ,u" ne plaaju oni koji su "a posudili . vojni diktatori) njihovi stari nanci) bo"ati i privile"irani u visoko autoritativnim dru&tvima koja smo mi podr'avali . oni ne moraju platiti0 U mimo na primjer =ndone iju "dje trenutni du" i nosi ?DBO domae" bruto proi voda0 Novac su posudili vojni diktatori i njihovi prijatelji i mo'da

jo& nekoliko stotina ljudi) ali du" mora otplatiti narod koji je pod o&trim mjerama re'ima0 A vo3e su u"lavnom si"urni od ri ika0 ,obivaju osi"uranje od ri ika putem ra nih sredstava dru&tveno" osi"uranja) prebacujui ih na pore ne obve nike sa !jevera0 :o je jedna od +unkcija ((I.a0 !lino stanje je i u *atinskoj Americi) o"romni ju'noameriki du" nije puno ra liitiji od odljeva kapitala i *atinske Amerike) &to uka uje na jednostavan nain rje&avanja problema du"a 5ili nje"ovo" veliko" dijela7) ako itko vjeruje u kapitalistiki princip) koji je) naravno) neprihvatljiv) jer stavlja teret na krive ljude . na bo"atu manjinu0 =ma jo& dobro po natih naina a eliminaciju du"a koji poka uju da je on ideolo&ka umna tvorevina0 $sim kapitalistiko"a principa) tu je jo& jedna metoda) a to je me3unarodni akon koje" su predstavile !A, kada su) kako ka'u povijesne itanke) /oslobodile/ %ubu) &to nai da su je osvojili kako se ona sama ne bi ?E@E0 oslobodila od panjolske0 :ada su ukinuli du" %ube panjolskoj na temelju savr&eno ra umnih ra lo"a . du" je bio nametnut narodu0 ,u" je bio nametnut prisilnim metodama0 :aj do"a3aj je u&ao u me3unarodni akon i to najvi&e u ameriku inicijativu0 #ove se princip neprihvaeno" du"a0 :akav du" mora biti onesposobljen) ne treba biti plaen0 Ameriki i vr&ni direktor ((I.a je primijetio da bi du" tree"a svijeta bio poni&ten da je taj princip na raspola"anju 'rtvama) a ne bo"atima0 Ali tako ne mo'e biti0 Neprihvaeni du" je mono oru'je kontrole i ne mo'e biti opro&ten0 #ahvaljujui toj metodi) ekonomija oko polovice svjetsko"a stanovni&tva je u rukama birokrata u 6ashin"tonu0 =sto tako) polovica svjetske populacije 5ne ista polovica) preklapaju se7 je podvr"nuta jednostranim amerikim sankcijama) a to je vrsta ekonomske prisile koja) opet) jako oslabljuje suverenitet i stalno se osu3uje) nedavno ju je UN pro"lasio neprihvatljivom) ali ni to ne pravi ra liku0 U bo"atim je emljama mno"o sredstava pomou kojih se dobiva isti re ultat0 Hratit u se na to) ali prije to"a par rijei o stvarima koje nikako ne smijemo aboraviti . sredstva koja se koriste u satelitskim dr'avama su brutalna0 U !alvadoru su prije par "odina =susovci or"ani irali kon+erenciju na kojoj se ra matrao projekt dr'avno" terori ma u ?@EB.ima i nje"ov nastavak koje" su pobjednici nametnuli socio.ekonomskom politikom0 %on+erencija je posebnu pa'nju posvetila preostaloj /kulturi terora/ koja traje i nakon &to pravi teror nestane) te ima uinak /umanjivanja oekivanja veine/) veine koja odbacuje bilo kakvu pomisao o /alternativi ahtjevima monika/0 Nauili su lekciju Nema Alternative 5:here =s No Alternative7 . :=NA . okrutan i ra koji je i mislila (a""ie :hatcher0 :=NA je sada ve po nati slo"an korporacijske ver ije "lobali acije0 U satelitskim je dr'avama veliki uspjeh teroristikih operacija bilo uni&tavanje svake nade koja je nastala u 2u'noj i !rednjoj Americi u ?@SB.ima) a bila je inspirirana or"ani iranjem ljudi u re"iji te /boljim i borom a siroma&ne/ u crkvi koja je bila "rubo ka'njena bo" odstupanja od svo"a primjereno" pona&anja0 $pet bih mo"ao puno to"a rei) ali nemamo puno vremena0 Ponekad su lekcije o ra nim do"a3ajima obja&njene dosta tono) no imaju svoje "ranice0 :renutno sami sebi laskamo o na&emu uspjehu u poticanju vala demokracije u ju'noamerikim satelitima0 U va'nom strunom osvrtu koje"a je napisao vodei strunjak na tu temu) :homas Carrothers) stvari su prika ane malo dru"aijima i tonijima0 Carrothers tvrdi da pi&e i perspektive osobe koja je unutar budui da je a vrijeme Rea"anove administracije slu'io !tate ,epartmentovom /pro"ramu unapre3ivanja

demokracije/0 Hjeruje da su namjere 6ashin"tona bile dobre) ali primjeuje da je Rea"anova administracija u praksi tra'ila nain na koji bi ouvala /osnovni poredakX vrlo nedemokratskih dru&tava/ i i bje"la /populistiki temeljenu promjenu/) te usvojila) isto kao i nje"ovi prethodnici) /prodemokratsku politiku kao sredstvo smanjivanja pritisaka a radikalnijom promjenom) ali je nei bje'no tra'ila o"raniene) top.do;n oblike demokratskih promjena koje nisu riskirale strku u tradicionalnim strukturama moi s kojima su !A, bile u save u/0 Gotovo tono . najtonije bi bilo rei /tradicionalne strukture moi s kojima su tradicionalne strukture moi unuta !A,.a du"o vremena ve u save u/) i to je ispravno0 !am Carrothers je ne adovoljan s ishodom) ali /liberalnu kritiku/ opisuje kao temeljno po"re&nu0 :a kritika ostavlja stare diskusije /nerije&enima/) ka'e Carrothers) bo" /njihovih trajnih slabih toaka/0 :rajna slaba toka je ta &to ona ne pru'a alternativu politici jaanja tradicionalnih struktura moi) u ovome sluaju putem ubojito" terora koji je u CEB.ima ostavio i a sebe nekoliko stotina tisua mrtvih tijela i milijune i bje"lica) osakaenih) djece be roditelja u uni&tenim dru&tvima0 Ponovo) :=NA . Nema Alternative0 =sta dilema se javlja na dru"ome kraju) suprotnome kraju politiko"a spektra) kod Carterovo" "lavno" strunjaka a 2u'nu Ameriku) Roberta Pastora koji spada u "olubove . pro"resivni i prihvatljivi spektar0 U jednoj animljivoj knji i obja&njava a&to je Carterova administracija morala podr'avati ubojiti i korumpirani !ormo in re'im skro do "orko" kraja0 %ada su se ak i tradicionalne strukture moi okrenule protiv diktatora) Amerika 5Carterova administracija7 je poku&avala odr'ati nacionalnu vojsku koju je osnovala i obuavala i koja je onda napadala stanovni&tvo /brutalno&u koju narod inae uva a neprijatelje/) kako je on sroio0 !ve se to desilo s dobrom namjerom i po :=NA principu . nema alternative0 <vo ra lo"a4 /!jedinjene ,r'ave nisu htjele kontrolirati Nikara"vu ili neki dru"i narod u re"iji) ali isto tako nisu htjele da stvari i maknu kontroli0/ -tjele su da se stanovnici Nikara"ve pona&aju ne avisno) osim 5nje"ov na"lasak7 /kada bi to lo&e utjecalo na !ormo ine interese/0 ,ru"im rijeima) imaju pravo i abrati svoj put) osim ako i aberu ne&to &to nama ne od"ovara0 U tom sluaju moramo jaati tradicionalne strukture moi . ako je potrebno i nasiljem0 :o je liberalna i pro"resivnija strana spektra0 =ma "lasova i i van spektra) ne 'elim to anijekati0 Na primjer) tu je ideja da bi /ljudi trebali imati pravo sudjelovati u odlukama koje esto bitno utjeu na njihov 'ivot/) nade im ne bi trebale biti /okrutno slomljene/ u svjetskome poretku u kojemu je /politika i +inancijska mo koncentrirana/) a +inancijska tr'i&ta se /hirovito mijenjaju/ u po"ubne posljedice a siroma&neP /mo'e se manipulirati i borima/) a /ne"ativni apekti koji utjeu na dru"e smatraju se apsolutno neva'nima/ od strane monika0 :o su citati radikalno" ekstremista u Hatikanu ija je novo"odi&nja poruka jedva spomenuta u nacionalnom tisku) i to je si"urno jedna alternativa koja nije na rasporedu0 #a&to postoji spora um o injenici da ju'noamerikancima) u biti cijelome svijetu) ne smije biti dopu&teno da prakticiraju suverenitet) dru"im rijeima kontrolu nad svojim 'ivotima1 :o je "lobalna analo"ija strahu demokracije i nutra0 #apravo) pitanje se esto puta postavilo na vrlo poune naine) najvi&e u unutarnjim apisima 5slobodna emlja . imamo obilnu birku tajnih dokumenata i vrlo su animljivi70 :ema koja se provlai kro te dokumente je apanjujue ilustrirana u jednome od najutjecajnijih sluajeva) hemis+ernom sastanku koji su !A, sa vale u veljai ?@DM0 kako bi nametnule <konomski spora um a Amerike) jedan od kamena temeljaca a poslijeratni svijet) koji je jo& uvijek vrsto na svome mjestu0 !pora um je ahtijevao kraj /ekonomsko" nacionali ma 5dru"im rijeima suvereniteta7 u svim nje"ovim oblicima/0 2u'noamerikanci su morali aobii

/ekscesivni industrijski ra voj/ koji bi se natjecao s interesima !A,.a) me3utim mo"u imati /komplementarni ra voj/0 >ra il mo'e proi voditi je+tini elik koji amerike tvrtke ne anima0 Najva'nije je bilo / a&tititi na&a bo"atstva/) ak i ako to ahtijeva /policijske dr'ave/ kako je rekao Geor"e %ennan0 (e3utim 6ashin"ton se suoio s problemom kada je poku&avao nametnuti taj spora um0 !tate ,epartment je to ovako objasnio) potajno4 ju'noamerikanci krivo i abiru0 #ahtijevali su /politiku kreiranu na nain da re ultira veom distribucijom bo"atstva te da podi"ne 'ivotni standard masa/) i bili su /uvjereni da bi prvi u'ivaoci ra voja prirodnih bo"atstva te emlje trebali biti njeni stanovnici/) a ne ameriki investitori0 :o je neprihvatljivo) i i to" je ra lo"a suverenitet nedopustiv0 (o"u imati slobodu) ali slobodu a pravilan i bor0 :a poruka je redovito i prisilno ponavljana i sluaja u sluaj pa sve do danas0 ,at u jo& par primjera0 Gvatemala je imala kratki interludij demokracije0 #avr&io je amerikim vojnim udarom0 2avnosti je to bilo prika ano kao obrana od Rusa0 Pomalo e" otino) ali takva je bila pria0 U unutra&njosti je udarac bio dru"aiji) a opasnost se shvaala realnije0 <vo kako se ona shvaala4 /!ocijalni i ekonomski pro"rami i abrane vlade su ispunili 'elje/ radnika i seljaka) te su /inspirirali odanost i prila"odili se interesima veine politiki svijesnih Gvatemalaca0/ 2o& "ore) vlada Gvatemale je postala /sve vea prijetnja stabilnosti -ondurasa i !alvadora0 Nje ina 5Gvatemalina7 poljoprivredna re+orma i mono oru'je propa"ande) nje in &iroki socijalni pro"ram pomoi radnicima i seljacima u pobjedonosnoj borbi protiv vi&ih klasa i velikih stranih tvrtki jako privlai narode susjedne !rednje Amerike "dje sline stvari prevladavaju/0 #ato je vojno rje&enje bilo nei bje'no0 :rajalo je etrdeset "odina i a sobom je ostavilo jednaku kulturu terora kao i u !rednjoj Americi0 =sta stvar se do"odila i na %ubi) jo& jedan sluaj koji je trenutno 'iv0 %ada je !A, donio tajnu odluku o svr"avanju kubanske vlasti ?@AB.te) ra mi&ljalo se na slian nain0 $bjasnio "a je povjesniar Arthur !chlesin"er koji je predsjedniku %ennedyju sa'eo studiju o misiji u 2u'noj Americi u tajnom i vje&taju0 Po toj je misiji prijetnja %ube predstavljalo /&irenje Castrove ideje o u imanju stvari u svoje ruke/0 :a bolest bi mo"la ara iti ostatak 2u'ne Amerike) objasnio je !chlesin"er) "dje /i siroma&ni i povla&teni/) nai skoro svi) /inspirirani primjerom %ubanske revolucije sada ahtijevaju priliku a normalnim 'ivotom/0 Ne&to se treba podu eti) a mo'ete pretpostaviti &to je to bilo0 to je sa /sovjetskom ve om/1 U i vje&taju je ona bila spomenuta na ovaj nain4 /U me3uvremenu) !ovjetski !ave lebdi) uspijeva dobiti velike ajmove a ra vitak i predstavlja se kao model a posti"nue moderni acije u jednoj jedinoj "eneraciji/0 <to) to je ta prijetnja . prijetnja u imanja 'ivota u svoje ruke) i ta prijetnja se mora uni&titi terori mom i ekonomskim "u&enjem koje jo& uvijek traje0 !ve to nema ve e s hladnim ratom) kako je ve i oi"ledno) ak i be tajnih apisa0 =sti problemi su u posthladnoratnome ra doblju doveli do podcjenjivanja haiansko"a kratko" eksperimenta demokracije koji su i veli predsjednici >ush i Clinton) nastavljajui ranija posti"nua0 2ednaki se problemi kriju i i a tr'i&nih u"ovora . NAI:A) na primjer0 #a vrijeme usvajanja NAI:A.e) sjetit e te se) propa"anda nam je poruivala da e to biti prekrasan dar radnikoj klasi u sve tri

emlje . %anadi) !A,.u i (eksiku0 :a injenica je ubr o potiho odbaena0 = ono &to je cijelo vrijeme bilo oito) postalo je napokon i javno pri nato0 Cilj je bio / akljuati (eksiko u re+orme/ CEB.ih) re+orme koje prilino smanjuju plae i obo"auju mali kru" ljudi te strane investitore0 !tvari u po adini su bile obja&njene na 2u'noamerikoj kon+erenciji o strate&kom ra voju u 6ashin"tonu) radionici i ?@@B0 "odine0 %on+erencija je upo oravala da bi /otvaranje demokracije u (eksiku mo"ao biti test a poseban odnos tako &to bi na vlast doveli vladu vi&e ainteresiranu a i a ivanje !A,.a na temelju ekonomskih i domoljubnih ra lo"a/0 Primijetite da je to ista prijetnja kao i u ?@DM0 pa nadalje) koja je prebro3ena akljuavanjem (eksika u u"ovorne obve e0 Ali isti ra lo i se kriju i a pola stoljea muenja i terora) ne samo u apadnoj hemis+eri0 $ni su jednako tako i sr' u"ovora o pravima investitora koji se nameu putem posebno" oblika "lobali acije kreirano" od strane dr'avno.korporacijske moi0 Hratimo se temi a koju sam vas amolio da je stavite na stranu neko vrijeme0 Pola i&te je sljedee4 osporavano pitanje slobode i prava) od sada suvereniteta koje" je potrebno procijeniti0 ,a li su oni svojstveni osobama od krvi i mesa ili samo malome kru"u bo"atstva i privile"ije1 =li se nala e u apstraktnim konstrukcijama kao &to su korporacije) kapital ili dr'ave1 U pro&lome je stoljeu ideja da takvi entiteti imaju posebna prava bila vrsto astupana0 Najpo natiji primjeri su bolj&evi am) +a&i am) privatni korporati am) koji je oblik privati irane tiranije0 ,va su se sustava raspala0 :rei je 'iv i cvjeta pod slo"anom :=NA . Nema Alternative sve ra&irenijem sustavu dr'avno.korporativno" merkantili ma sakrivenom i a maski "lobali acije i slobodno"a tr'i&ta0 Prije jedno" stoljea) tijekom ranih etapa korporacijske Amerike) diskusija o tim pitanjima je bila otvorena i iskrena0 :ada su kon ervativci aprijetili proceduri) opisujui je kao /povratak +eudali mu/ i /oblik komuni ma/) &to nikako nije potpuno netona usporedba0 =ste intelektualne korijene nala imo u neohe"elovskim idejama o pravima or"anskih entiteta) i u uvjerenju da je potrebno imati centrali iranu administraciju kaotinih sustava . kao &to su tr'i&ta) koja su bila potpuno i van kontrole0 Ha'no je apamtiti da se u dana&njoj t v0 /ekonomiji slobodno"a tr'i&ta/ veliki dio transakcija preko "ranice 5tr"ovanje koje krivo na ivamo prometom7) vjerojatno njih SBO) odvija) apravo) unutar odre3enih institucija) unutar korporacija i korporativnih udru'ivanja) ako ukljuimo vanjske i vore i dru"e administracijske alate0 :o je prilino odvojeno od ostalih radikalnih tr'i&nih iskrivljenosti0 %on ervativna kritika . primijetite da koristim termin /kon ervativan/ u tradicionalnome smislu . takvi kon ervativci jedva postoje danas . kon ervativna kritika se citirala u liberalno.pro"resivnom kru"u u ranim "odinama dvadeseto"a stoljea) najvi&e od strane 2ohna ,e;eya) vodee"a ameriko" socijalno" +ilo o+a) iji je rad bio usredotoen najvi&e na demokraciju0 !matrao je da demokratski oblici imaju malo stvarnosti kada /'ivotom odre3ene emlje . proi vodnjom) tr"ovanjem) medijima . upravljaju privatne tiranije u sustavu/ koje je on vao /industrijski +eudali am/ u kojemu su radnici podre3eni kontroli upravitelja) a politika postaje /sjena velikih bi nisa na dru&tvu/0 Primijetite da je obja&njavao ideje koje su kovali radnici "odinama ranije) a i ja sam ih spominjao0 =sto se mo'e rei a nje"ov po iv na eliminaciju) amjenu industrijsko" +eudali ma samoupravljakom industrijskom demokracijom0 #animljivo) pro"resivni intelektualci koji su pre+erirali proces korporati acije manje.vi&e su se sla"ali s tim opisom0 :ako je) na primjer)

6oodro; 6ilson napisao da su /veina ljudi slu"e korporacijama/) koje sada upravljaju /veim dijelom poslova u emlji/ u /dosta ra liitoj Americi od one stareX koja vi&e nije popri&te individualne podu etnosti) individualne prilike i individualno" uspjeha/) ne"o nove Amerike u kojoj /male "rupe ljudi) koji upravljaju velikim korporacijama dr'e mo i kontrolu nad bo"atstvom i poslovnim mo"unostima emlje/) postaju /protivnici same vlasti/ uni&tavajui suverenitet naroda0 $vo je bilo napisano kao podr&ka procesu0 ,e;ey je opisao proces kao mo'da nesretan) ali prijeko potreban) sla'ui se s poslovnim svijetom) osobito nakon &to su destruktivni padovi na tr'i&tu prija&njih "odina uvjerili poslovni svijet i pro"resivne intelektualce da se tr'i&tima jednostavno mora upravljati i da se +inancijske transakcije moraju re"ulirati0 !lina pitanja) ona najslinija su i danas prisutna na me3unarodnoj po ornici) tiu se re+orme +inancijske arhitekture i slinih stvari0 !toljee ranije) korporacije su dobile prava ljudi putem radikalno"a sudbeno" aktivi ma i ekstremnim kr&enjem klasinih liberalnih principa0 %orporacije su tako3er bile oslobo3ene od ranijih obve a da se dr'e aktivnosti a koje su povla&tene0 Nadalje) u va'nome pote u) sudovi su preusmjerili mo prema "ore) od dioniara u tr"ovakom dru&tvu do sredi&nje" menad'menta koji je bio identi+iciran s besmrtnom korporacijskom osobom0 $ni koji su upo nati s povije&u komuni ma) prepo nat e slinost s procesom koji se de&avao u to vrijeme) a predvidjeli su "a lijevi kritiari) lijevi marksisti i anarhistiki kritiari bolj&evi ma) ljudi poput Rose *uJembour") koji su upo oravali da e centrali irana ideolo"ija preusmjeriti mo s radnika na partiju) sredi&nji odbor te do najvee" vo3e) &to se ubr o i do"odilo nakon pobjede dr'avne moi ?@?S0) koja je odjednom uni&tila svaki ostatak socijalistikih principa i +ormi0 Propa"andisti s obje strane pre+eriraju dru"aiju priu bo" interesa koji e slu'iti njima samim) ali mislim da je ova pria tona0 #adnjih su "odina korporacijama dodijeljena prava koja prema&uju prava ljudi0 Po pravilima 6:$.a) korporacije mo"u ahtijevati pravo /nacionalno" tretmana/0 :o nai da General (otors) ako djeluje u (eksiku) mo'e atra'iti da se prema njima postupa kao prema meksikoj tvrtki0 :o je pravo jedino besmrtnih osoba) a ne ljudi od krvi i mesa0 (eksikanac ne mo'e doi u Ne; Gork) tra'iti nacionalni tretman i dobro proi) ali korporacije mo"u0 $stala pravila ahtijevaju da investitori) i najmljivai i teoretiari moraju prevladavati nad pravima ljudi od krvi i mesa openito) na taj nain oni oslabljuju narodni suverenitet i demokratska prava0 !i"uran sam da nate da korporacije mo"u tu'iti suverene dr'ave) a takvi animljivi sluajevi i postoje0 Na primjer) prije par "odina Gvatemala je poku&avala smanjiti smrtnost novoro3enadi re"ulirajui prodaju potrep&tina 5proi voda multinacionalnih korporacija7 a novoro3enad0 (jere koje je ahtijevala Gvatemala bile su u skladu s uputstvima !vjetske dravstvene or"ani acije i s me3unarodnim akonom) ali je tvrtka Gerber ahtijevala eksproprijaciju) &to je u prijetnju tu'bom 6:$.a bilo dovoljno da se Gvatemala povue pla&ei se osvetljivih amerikih sankcija0 Prvu takvu tu'bu po pravilima 6:$.a su podi"nule Henecuela i >ra il protiv !A,.a0 Henecuela i >ra il su tvrdili da po <PA pravilima o petroleju !A, kr&i njihova prava i prava i vo nika petroleja0 :aj put se 6ashin"ton povukao jer se isto tako bojao sankcija) ali ja sam skeptian prema takvoj interpretaciji0 !umnjam da se !A, boji sankcija Henecuele i >ra ila0 Hi&e je a povjerovati da Clintonova administracija nije imala privlaan ra lo" a uvanjem okoli&a i a&titom dravlja0

:a pitanja se sada oituju na dramatian i sramotan nain0 ,eseci milijuna ljudi diljem svijeta umire od i ljeivih bolesti bo" a&titniko" elementa koji pi&e u pravilima 6:$.a) a do voljava privatnim me"akorporacijama pravo na monopolistiko odre3ivanje cijena0 :ako na primjer :ajland i 2u'na A+rika) koje imaju +armaceutske tvrtke) mo"u proi vesti lijek koji mo'e spasiti 'ivot a malu cijenu) ali se boje to i vesti bo" tr"ovinskih sankcija koje bi uslijedile0 U biti) u ?@@E0 !A, su ak prijetile i !vjetskoj dravstvenoj or"ani aciji prestankom +inanciranja ako bi !vjetska dravstvena or"ani acija samo nad"ledala e+ekte tr"ovakih uvjeta na dravstvo0 :o su stvarne prijetnje0 Priam o dana&njici0 !ve to su /tr"ovaka prava/0 Nemaju ve e s tr"ovinom0 =maju ve e s prakticiranjem monopolistiko" odre3ivanja cijena) podr'anim a&titnikim +aktorima koji su uvedeni u tako vane spora ume o slobodnoj tr"ovini0 Iaktori su di ajnirani tako da osi"uraju korporacijska prava0 $sim to"a) naravno) reduciraju rast i inovaciju0 A samo su dijeli cijelo"a spektra pravila uvedenih u te spora ume0 Radi se apravo o pravima investitora) a ne o tr"ovini0 :r"ovina kao takva nema nikakvu vrijednost0 Hrijedna je jedino ako povea ljudsku dobrobit0 $penito) "lavni princip 6:$.a i slinih institucija je da suverenitet i demokratska prava budu podre3ena pravima investitora0 U praksi su to prava velikih besmrtnih osoba) privatnih tiranija kojima ljudi moraju biti podre3eni0 $vo su samo neke stvari koje su dovele do namenitih do"a3aja u !eattleu0 No na neki nain kon+likt i me3u narodno" suvereniteta i privatne moi je vi&e do&ao do i ra'aja par mjeseci nakon !eattlea u (ontrealu "dje je sklopljena dvosmislena na"odba o tako vanom /protokolu 'ivotne si"urnosti/0 :amo je sve i a&lo na povr&inu0 Citiram NG :imes4 /!klopljen je do"ovor nakon te&kih pre"ovora koji su esto suprostavljali !A, svima dru"ima0/ to je to1 Glavni pre"ovara a <uropsku Uniju opisao je to ovako4 /#emlje moraju imati slobodu) suvereno pravo a podu imanjem a&titnih mjera s ob irom na "enetski modi+icirane sjemenke) mikrobe) 'ivotinje) usjeve koji bi mo"li biti &tetni0/ Amerika je me3utim in istirala na pravilima 6:$.a0 Po njima) uvo mo'e biti abranjen samo na temelju nanstvenih doka a0 ,a li shvaate o emu se ovdje radi1 ,a li ljudi imaju pravo odbiti da budu predmeti eksperimenta0 (alo u to pribli'itiP recimo da vam do3u studenti i pro+esori biolo"ije i ka'u4 /*judi) bit e te nam predmeti eksperimenta koje" provodimo) stavit emo vam elektrode na mo ak i promatrati &to e se do"oditi0 (o'ete odbiti) ali samo ako pribavite nanstveni doka da e vam to &koditi0/ Naje&e ne mo'ete pribaviti nanstvene doka e0 Postavlja se pitanje da li imate pravo odbiti1 Po pravilima 6:$.a ne mo'ete0 (orate biti predmeti eksperimenta0 :o je oblik /suvereniteta proi vo3aa/) kako to ove moj suradnik <d;ard -erman) inae ekonomist0 Proi vo3a vladaP potro&ai se moraju nekako a&tititi0 Recimo) kemijska i industrija pesticida nisu obve ne demonstrirati) doka ati da su njihovi proi vodi si"urni i ne&kodljivi0 2avnost je obve na to nanstveno doka ati i to putem premalo plaenih javnih a"encija koje su lobiranjem i dru"im pritiscima pod utjecajem industrije0 :o je bila "lavna tema u (ontrealu i do"ovorilo se oko nekakve dvosmislene na"odbe0 ,a pojasnim) pitanje principa se nije postavljalo0 :o je oito ak i ako samo po"ledamo sudionike pre"ovora0 Na jednoj strani Amerika) pridru'ile su joj se emlje s udjelom u biotehnolo&kom i visoko.tehnolo&kom poljoprivrednom i vo u) dok su na suprotnoj strani svi ostali . nai oni koji nisu oekivali pro+it od to"a0 Na temelju sudionika mo'ete akljuiti da se nije radilo o principu0 = istih ra lo"a <uropska

Unija pre+erira visoke carine na poljoprivredne proi vode) ali vi&e nije tako i to ne ato &to su se principi promijenili) ve ato &to se vlast promijenila0 !pomenimo i tlaiteljski princip po kojemu moni i povla&teni moraju imati mo"unost da rade &to 'ele 5naravno) au imajui se a visoke motive70 Prirodna posljedica je ta da suverenitet i demokratska prava ljudi moraju nestati) u ovom sluaju . i to "a ini dramatinim . njihovo odupiranje da budu predmeti eksperimenta putem koje" korporacije mo"u pro+itirati0 Falba !A,.a na pravila 6:$.a je savim normalna po&to su oni o akonili taj princip0 $ve stvari) iako stvarne i utjecajne na o"roman broj ljudi &irom svijeta) apravo su sporedne u usporedbi s ostalim uvjetima koji reduciraju suverenitet u korist privatne moi0 Najva'nije je bilo) barem ja tako mislim) ra aranje >retton 6oodsovo" sustava u ranim CSB.ima od strane !A,.a) Helike >ritanije i dru"ih0 !ustav su kreirale !A, i Helika >ritanija u CDB.ima0 :o je bilo doba velike podr&ke naroda pro"ramima dru&tvene dobrobiti i radikalnim demokratskim mjerama0 >retton 6oodsov sustav je u srednjim CDB.ima re"ulirao teajeve i do voljavao kontrolu protoka novca0 =deja je bila smanjiti rastro&no i &tetno teoreti iranje te o"raniiti odljev kapitala0 Ra lo i su bili dobro shvaeni i artikulirani . slobodni protok novca stvara /virtualni parlament svjetsko" kapitala koji mo'e staviti veto na vladinu politiku ako je smatra nera umnom/0 Hladina politka koja se smatra nera umnom doticala bi se radnikih prava) obra ovnih pro"rama) dravstva) poku&aja stimuliranja ekonomije) apravo bilo &to &to bi pomo"lo ljudima) a ne pro+itu 5i ato je ona nera umna u tehnikom smislu70 >retton 6oodsov sustav je manje.vi&e +unkcionirao dvadeset "odina0 (no"i ekonomisti "a smatraju / latnim dobom moderno" kapitali ma/ 5moderno" dr'avno" kapitali ma) apravo70 Period je trajao jedva do ?@SB0 i bio je doba povijesno neuveno br o" ekonomsko" i tr"ovinsko" rasta) proi vodnje) ula"anja novca) pro&irenja dobrobiti) jednostavno latno doba0 U ranim CSB.ima stvari su se promijenile0 >retton 6oodsov sustav je uni&ten i do&lo je do liberali acije +inancijsko" tr'i&ta i +luktuirajuih teajeva0 :aj period se esto opisuje kao /olovno doba/0 U njemu je do&lo do eksplo ije kratkorono"a sumnjivo" kapitala koji je u potpunosti asuo produktivnu ekonomiju0 ,o&lo je do po"or&anja u svakome aspektu . primjetno slabiji ekonomski rast) slabiji rast produktivnosti) ula"anja novca) puno vee kamatne stope 5koje usporavaju rast7) vee tr'i&ne nestabilnosti i +inancijskih kri a0 !ve je to jako utjecalo na ljude) ak i u bo"atim emljama4 opadanje plaa) dulje radno vrijeme) posebno apanjujue u !A,.u) smanjenje uslu"a0 ,at u vam jedan primjer i dana&nje ekonomije o kojoj svi priaju . srednji prihod se vratio na onaj i ?@E@0) &to je dosta ispod ono" i sedamdesetih0 $sim to"a) to je bio period uni&tavanja dru&tvenih demokratskih +aktora koji su natno pobolj&ali ljudsko dobro0 $penito "ovorei) novonametnuti svjetski poredak do voljavao je veu mo veta /virtualnom parlamentu/ privatno" kapitala investitora &to je dovelo do primjetnije" nestajanja demokracije i suverenih prava 5kako je bilo i smjerano7 te primjetnije" po"or&anja u dravstvu0 ,ok se te posljedice osjeaju u bo"atim dru&tvima) one su prave katastro+e u siroma&nima0 :aj problem ne radi ra liku me3u dru&tvima i ato je neva'no da li je samo dru&tvo bo"atije ili siroma&nije0 Ha'niji su cijeli dijelovi svjetske populacije0 Na primjeru nedavnih anali a !vjetske banke) u memo li MO svjetsko"a stanovni&tva pri vrhu i usporedimo njihove prihode i bo"atstvo s

MO onih na dnu) omjer bi bio SE4? u ?@EE0) i ??D4? u ?@@T0 5to je adnji vremenski period a koji postoje brojke7) te je danas nedvojbeno omjer jo& vei0 =ste brojke poka uju da ?O svjetsko" stanovni&tva pri vrhu ima isti prihod kao i MSO stanovni&tva na dnu) &to bi nailo oko dvije milijarde ljudi0 #a bo"ate emlje sve je jasno reeno) da citiram po nato" ekonomista >arrya <ichen"reena i nje"ove visoko cijenjene povijesti o me3unarodnom sustavu0 %ao i mno"i dru"i) on je na"lasio da je trenutna +a a "lobali acije vrlo slina periodu prije Prvo"a svjetsko" rata0 (e3utim) ra like postoje) na primjer u to vrijeme <ichen"reen obja&njava da politika vlade jo& uvijek nije bila /i politi irana opom mu&kom patnjom i napredovanjem tr"ovakih sindikata i parlamentarnih radnikih stranaka/0 #ato se velike ljudske cijene +inancijsko" po&tenja nametnute od strane virtualno" parlamenta mo"u primijeniti na cijelo stanovni&tvo0 :aj luksu nije vi&e bio dostupan u demokratinijoj eri >retton 6oodsovo" sustava u ?@DM0) i ato su /"ranice kretanja kapitala amijenjene "ranicama demokracije kao i vorom odvajanja od tr'i&nih pritisaka/0 :o ima svojih posljedica0 Posve je prirodno da bi se uni&tavanje poslijeratno"a ekonomsko" poretka trebalo udru'iti sa naajnim napadom na postojeu demokraciju . slobodu) suverenitet i ljudska prava . pod slo"anom :=NA 5:here =s No Alternative70 Na neki nain to je apsurdno opona&anje vul"arno" marksi ma0 Nije potrebno napominjati da je slo"an podvala koja slu'i privatnim interesima0 !ocio.ekonomski poredak koji se namee je re ultat ljudskih odluka i ljudskih institucija0 $dluke mo"u biti i mijenjene) institucije mo"u biti promijenjene0 Ako je potrebno) mo"u biti uni&tene i amijenjene) ba& kao &to su radili iskreni i hrabri ljudi tijekom cijele povijesti0

Da$id ;ar#a0ian i N!a0 C9!0#/D

M DIJI1 )NANJ

I O;J KTI'NOST

Izvada" &od 1(7. do 173. strane+ iz #.eeping t!e ra//le in line#, A. press, 199(., 4din/urg! P* O$dje u ;!u-deru je !/! @5EE1 /!d $a# u Le>in+"!nu je F5EE5 Ka/! i.+-eda $a4e ju"r!: P!inje"e -i # i"anje0 ;!#"!n G-!bea i Ne6 Y!r/ Ti0e#a: $4 ,a) i s 6all !treet 2ournalom0 Iinancial :imesom0 >ilo ime0 P* Da -i $a0 je ju"r! ,!+!dn! .a rad i-i #"e !0e"ani 0a#!0 "e-e7!n#/i9 ,!.i$a ,!,u" !$!+a: $4 Heinom imam mno"o po iva0 P* ;!#"!n G-!be1 $a4e dne$ne n!$ine1 je u,ra$! ,reu.e! Ne6 Y!r/ Ti0e#5 G-!be #u jedne !d .adnji9 $e-i/i9 n!$ina u .e0-ji /!je ne ,ri,adaju -an%u5 ("! 0i#-i"e ! "!0e: $4 :o je prirodni nastavak tendencije koja se odvija ve du"o vremena0 >en >a"dikian je dokumentira "odinama0 :o je prirodni +enomen0 %apital tenderira koncentriranju0 =skreno sumnjam da e biti velike ra like kad je rije o novinama) barem ne uskoro0 !vejedno) s vremenom e vjerojatno biti0 P* 'r-! je d!br! d!/u0en"iran "rend /!n%en"riranja $-a#ni4"$a nad 0ediji0a5 'idi"e -i ne/e /!n"ra<"rend!$e:

$4 $vo &to trenutno vi radite jest kontra.trend0 =sto je i sa svime ostalim &to se odvija u svijetu0 Postoji trend prema centrali aciji moi na sve vi&im i vi&im ra inama) ali isto tako postoje i kontra. trendovi okrenuti re"ionali aciji) ukljuujui i ono &to se u <uropi na iva /<uropa re"ija/) stvaranje "rassroots pokreta) konstruiranje alternativa0 %abelska televi ija) recimo) nudi alternative0 ,akle) stvari se odvijaju u oba smjera0 =nstitucionalno) "lavna tendecija je centrali acija0 ,ru"a tendencija koja se odvija u suprotnome smjeru) i koja jedina) po meni) pru'a nadu) je mno"o raspr&enija) di+u nija i nema mno"o to"a ajedniko" s or"ani iranim insitucionalnim +ormama0 No) si"urno je da se odvija na svim nivoima0 P* P!#"!je "a/!8er i /!0,ju"!r#/e 0re2e5 $4 $ne nude mno&tvo mo"unosti0 Postoje desetine tisua prikljuenih) mo'da i stotine tisua prikljuenih na ra ne mre'e) i mno"e se diskusije odvijaju te pristi'e masa in+ormacija0 Ra ne su kvalitete) no mno"e predstavljaju alternativu mainstreamu0 :renutno je to jo& uvijek elitna privile"ija0 P* Neda$n! #a0 d!bi! ,i#0! !d jedn!+ #-u4a"e-ja i. La7aDe""e1 dr2a$a C!-!rad!5 On je u! $a4 +!$!r 3Pr!i.$!dnja ,ri#"an/a3 /!ji #"e !dr2a-i ,ri-i/!0 Har$ard!$!+ Trade &ni!n ,r!+ra0a u #ijenju5 Na/!n #-u4anja ,r!+ra0a1 #-u4a"e-j #e !#jea! 3,!-i"i/i i.!-irani01 na i#"i !naj nain na /!ji na0 "! ini indu#"rija .a !dn!#e # ja$n!4u35 Nje+!$! je ,i"anje* 3 Ka/! da #e !r+ani.ira0!: Ni#0! -i ,re$i4e ,ri$e.ani 0je#eni0 rauni0a /!je "reba ,-aa"i:35 Da/-e1 ,ri#u"n! #u $i4e#"ru/! ,i"anje i .abrinu"!#"5 $4 %ako se or"ani irati1 $d"ovor je jednostavan4 jednostavno to uinite0 *judi su se or"ani irali i pod puno "orim uvjetima od ovih0 Pretpostavimo da ste emljoradnik u <l !alvadoru u kr&anskoj ajednici koja poku&ava postati seljakom adru"om0 Uvjeti tamo prisutni su daleko od bilo e"a &to mi mo'emo amisliti0 Naravno) problemi postoje) ljudi su prive ani raunima) imaju osobne probleme000 No veina nas 'ivi pod jako privile"iranim uvjetima po komparativnim standardima0 Problem or"ani iranja je problem volje0 P* Nije -i jedna !d 7un/%ija 0edija da 0ar+ina-i.ira -jude1 ,!,u" !$!+ #-u4a"e-ja1 "e da i9 u$jeri da #"$ari 0!raju bi"i ,re,u4"ene #"runja%i0a: $4 Naravno0 Ali primijetite da se u <l !alvadoru to dru"aije radi0 :amo &alju odrede smrti0 $vdje te poku&avaju navui na komedije0 =stina je da su i jedno i dru"o tehnike kontrole) no ipak su to prilino ra liite tehnike0 P* 'i #"e .nan#"$eni/1 4"! 0i#-i"e ! ideji !bje/"i$n!#"i i ra$n!"e2e u 0ediji0a i !bra.!$anju: T/! !dre8uje "a/$e #"$ari: $4 Postoji velika ra lika i me3u nanosti) isto tako i i me3u humanistikih ili dru&tvenih nanosti i medija0 U prirodnim nanostima ste suoeni s prirodnim injenicama kao vrlo tvrdim nad ornikom0 Ne mo'ete doi daleko s besmislicama0 U ra vijenim nanostima po"re&ke ne mo"u trajati0 :eorijska "re&ka mo'e trajati jer ju je te&ko otkriti0 Napravi li netko eksperiment i krivo navede re ultate) to e se vrlo br o otkriti kod ponavljanja eksperimenta0 Postoji kruta internacionalna disciplina koja nipo&to ne "arantira da ete pronai istinu) ali na"la&ava standarde koje je jako te&ko i bjei0 Prisutni su i vanjski uvjeti koji odre3uju kako nanost +unkcionira4 +ondacije i sl0 %valitativno se oni ra likuju od ostalih podruja) kod kojih vanjske prisile i o"ranienja nisu toliko sna'ne0 (no"o

je manje shvaeno") empirijska opovr"nua puno te'e prola e0 (no"o je jednostavnije i"norirati ono &to ne 'elimo uti0 No) vratimo se poetnome komentaru o preu imanju Globea od strane :imesa0 :isak na istonoj obali to slavi jer smatra da se bo" visokih novinarskih standarda :imesa ni&ta lo&e nee do"oditi Globeu0 Postoje tisue dokumentiranih strana koje poka uju da su standardi :imesa sve samo ne visoki0 :onije) "roteskni su0 No) to nije va'no budui da se kritika anali a mo'e jednostavno i"norirati0 Poruka joj je kriva i ato je i"norirate0 $vakve su stvari vrlo jednostavne u novinarstvu i ostalim ideolo&kim disciplinama0 ="norirate ono &to vam se ne svi3a) a ako ste na strani monih onda se to"a lako i rije&ite0 Neki sam dan itao sa'etak lanka u 6ashin"ton Postu koje" je napisao dobar reporter koji na mno"o o Centralnoj Americi0 Klanak je o i "ubljenom desetljeu u Centralnoj Americi0 :ekst to" reportera je prepun abuna o tome a&to je Centralna Amerika u puno "oremu stanju danas ne"o ?@EB0) unato o"romnoj koliini amerike pomoi toj re"iji0 Reporter se pita da li je ta amerika pomo bila dobro potro&ena) kome je bila upuena) da li je dospjela u pravo podruje0 :ako3er se postavlja pitanje &to je oti&lo krivo u na&em velikom trudu da Centralnoj Americi omo"uimo demokraciju i socijalni ra voj0 Autor lanka 5,ou"las Iarah7) kada ne pi&e a Post) na od"ovor jako dobro0 !A, su vodile devastirajui teroristiki rat u toj re"iji s ciljem da sprijee demokraciju i socijalni ra voj0 >ilijuni dolara pomoi o kojima reporter "ovori su bilijuni dolara potro&enih na uni&tavanje tih emalja0 :o je ra lo" a&to su one u puno "orem stanju danas ne"o ?@EB0 No) Post to ne smije rei0 >e ob ira na to koliko su doka i moni) apsolutno ih je mo"ue odbaciti i priati +anta ije koje puno vi&e od"ovaraju interesima moi i nama samima0 U novinarstvu i u veini ono" &to na ivamo /meko &kolstvo/) dakle ono &to ne spada u tvrde nanosti 5prirodne nanosti7) takve je stvari lako uiniti0 %ontrole su vrlo slabe i jako je jednostavno i"norirati ili odbaciti kritiku anali u0 U tvrdim nanostima to ne prola i0 Uinite to i bit ete i baeni0 Netko e dru"i otkriti stvari i letite i i"re0 Prije nekoliko "odina je C0 P0 !no; "ovorio o neemu &to on na iva dvjema kulturama humanistikih i tvrdih nanosti0 #bo" to"a je bio jako kriti iran) no ima ne&to u tome0 $ne su prije ra liite u osobinama0 Postoji jo& stvari koje je ovdje potrebno ra jasniti) no "rubo "ovorei ra lika je realna0 ,akle da od"ovorim na pitanje0 Unutar ra vijenih prirodnih nanosti) iako nitko nema nikakvih ilu ija o objektivnosti) prisutna je neka vrsta stalno"a pritiska) kontrole koja re+lektira o"ranienja nametnuta od prirode0 Unutar dru"ih podruja) ono &to odra'ava interese monih se jednostavno smatra objektivnim0 P* K!n%e," !bje/"i$n!#"i u n!$inar#"$u i.+-eda ,!,u" nee+a 4"! je ne#"a-n! i !dre8en! !/!-n!#"i0a5 $4 Po"ledate li o biljan mono"ra+ski rad kro diplomatsku povijest) vidjet ete da je situacija ne&to dru"aija0 (e3utim) i tamo su tako3er odabir) +okus) koncentracija i oblikovanje esto ideolo&ki odre3eni0 =skreniji ljudi e to prepo nati i na naiti jasnim0 $ni manje iskreniji e tvrditi da je rije o objektivnosti0 P* Da1 a-i jedan !d +-a$ni9 0i"!$a 0edija je da #u 0ediji !bje/"i$ni i ura$n!"e2eni5

$4 Naravno0 :o je jedna od +unkcija propa"ande0 $ito je da te rijei ne nae apsolutno ni&ta0 to mislite pod uravnote'enost1 to je od"ovarajua mjera ravnote'e1 Ne postoji od"ovor na to pitanje0 Ako su mediji iskreni) oni e rei4 Gledajte) ovo su interesi koje mi predstavljamo i to je okvir unutar koje" mi "ledamo na stvari0 $vo je ono u &to mi vjerujemo i emu smo predani0 :o &to bi rekli je tada slino onome &to "ovore njihovi kritiari0 Na primjer) ja ne skrivam svoje stajali&te pa tako ni 6ashin"ton Post ni Ne; Gork :imes ne bi trebali0 No oni to moraju raditi jer su maske objektivnosti i ravnote'e presudne kod +unkcioniranja propa"ande0 U biti) oni idu i i nad to"a0 Poku&avaju sebe predstaviti kao protivnike moi) kao neko"a tko potkopava mone institucije0 Akademska pro+esija i"ra istu i"ru0 Po"ledajte akademske kon+erencije o medijima0 2edna kojoj sam ja u potpunosti prisustvovao se odr'ala na Geor"eto;n sveuili&tu) a vodio ju je liberalni kveker0 :ema kon+erencije je bilo medijsko i vje&tavanje o Centralnoj Americi i !rednjem =stoku0 Prvo je i&la serija iska a koja je otvorila diskusiju od strane ljudi koji su naveli da su mediji i novinari uvelike okrenuti protiv vlade) da la'u) da poku&avaju potkopati ameriku vladu) da su praktiki komunistiki a"enti0 Nakon ovih o&trih napada na medije uslijedio je dru"i ni radova koji je "ovorio4 Gledajte) injenica jest da je lo&e) sla'emo se) ali ipak nije tako lo&e kako vi ka'ete0 Na& je posao da budemo subver ivni0 ! time se trebate suoiti u demokratskome dru&tvu0 :ada se raspravljalo s tih dviju po icija0 Postoji i trea po icija4 mediji podr'avaju interese moi0 ,a bi odr'ali te interese) mediji la'u i i okreu stvari0 No) to se ne smije i javiti0 =pak) cjelokupno i vje&tavanje o Centralnoj Americi koje je odr'ano na toj kon+erenciji bilo je unutar "ranica koje sam opisao0 %ada je rije o !rednjemu =stoku) "dje su mediji "roteskni) samo je @AO i vje&taja bilo unutar tih apsurdnih "ranica0 Ra lo" tome je to &to je bilo dopu&teno i la"anje <rica -oa"landa) po navaoca !rednje" =stoka) koji je dao tone navode) i to je DO na koje nitko kasnije nije re+erirao0 Na taj nain mediji pre entiraju sami sebe i bo" to"a akademska pro+esija 'eli to vidjeti0 Predstavljate li medije kao kritike) kao protivnike moi) pa ak i kao subver ivne) tada radite veliku uslu"u propa"andi0 Nakon to"a e oni rei4 Po"ledajte koliko smo kritiki okrenuti prema moi0 (o'e li netko vi&e od to"a1 P* & -an/u ! Ti0e#!$!0 ,reu.i0anju G-!bea #,!0inje #e da #u G-!be ,r$e n!$ine u .e0-ji /!je #u ,!$e-e /ri2ar#/i ra" ,r!"i$ a0eri/e in"er$en%ije u 'ije"na0u5 i"a-i #"e G-!be u "! $rije0e1 da -i je "! "!n!: $4 ,a) to je tono0 $ni su prvi objavili uvodni lanak u kome se tra'i povlaenje i Hijetnama0 Urednik je u to vrijeme bio moj osobni prijatelj tako da sam prilino upo nat s time0 $ni su prije objavljivanja lanka napravili veliku studiju da vide mo"u li lanak objaviti i nastaviti s time0 !jeam se da je to bilo kasne ?@A@0) otprilike "odinu i pol nakon &to se 6all !treet okrenuo protiv rata0 (islim da je to bio vjerojatno prvi mainstream ahtjev a povlaenjem amerikih postrojbi0 Naravno) nije se tra'ilo povlaenje amerikih postrojbi koje su napale Hijetnam) ve se tra'ilo povlaenje jer to vi&e nema smisla) ne&to kao moramo otii) nema smisla000 :o tako3er "ovori pone&to o amerikim medijima0 Govori vam da je rije o "odinu i pol nakon &to je poslovna ajednica odredila da bi vlada trebala prestati sa svojim naporima jer &tete amerikim ekonomskim interesima0 U to je vrijeme ve i ohrabren tisak poeo povremeno isticati da bi mo'da bilo vrijeme da se uini ono &to je poslovna ajednica odredila prije "odinu i pol) ne u imajui pritom u ob ir

jednostavnu istinu4 da je rije o amerikoj a"resiji) najprije na 2u'ni Hijetnam) a kasnije i na cijelu =ndokinu0 Neke elementarne istine su presramotne da bi bile otisnute0 P* S0a"ra"e -i .nanje ,ri$i-e+ij!0: Da -i je .nanje ne4"! i0e #e "r+uje1 ne4"! 4"! #e /u,uje i ,r!daje: Oi"! je da #e ,r!daje* ne"/! ,r!daje #a0!+ #ebe na "r2ni%i5 $4 >io bih malo opre niji kad je rije o nanju0 Prodaje se ono &to se i daje pod nanje0 U mimo -enryja %issin"era kao primjer0 $n je si"urno prodavao sam sebe na tr'nici0 No) tu trebamo biti skeptini da li je rije o nanju ili ne) budui da je ono &to se prodaje na tr'nici veinom be vrijedno0 Rije je o nanju ili ra umijevanju prila"o3enom i iskrivljenom da bi slu'ilo interesima moi0 Hratimo se tvrdim nanostima) njihovo nanje se de+initivno prodaje0 Po"ledajte ameriku industriju visoke tehnolo"ije) ili +armaceutsku industriju0 2edan od naina na koji javnost subvencionira korporacijski sektor je kro sveuili&ne laboratorije u kojima se odvijaju o biljna istra'ivanja0 ,obrobit od to"a) ako i a3e &to komercijalno isplativo) ide privatnim korporacijama0 Ne nam a ni jedan sveuili&ni odjel koji je u"ovorom pove an s industrijom) no neke stvari nisu daleko od to"a0 P* Da -i je in7!r0a%ija ,ri$i-e+ija: $4 *judi i javljuju takve stvari) no ja sam pomalo sumnjiav prema takvim i javama0 %ada ka'ete da je in+ormacija privile"ija nai da se mo'e prodati na elementaran nain) poput novina udru'enih u Associated Press koje i bacuju lanke ili kada odete u knji'aru i kupite knji"u0 Ne vidim u tome ni&ta duboko) ne mislim da je in+ormacija privile"ija0 P* ("! je #a #"je%anje0 .nanja $an /!n$en%i!na-ni9 #"ru/"ura /!-ed2a i #$eui-i4"a: $4 %ao prvo) ak i unutar konvencionalnih struktura) koled'a) sveuili&ta) Ne; Gork :imesa i sl0) ako pa'ljivo itate) mo'ete nauiti puno0 !ve te institucije posjeduju va'nu unutarnju kontradikciju4 s jedne strane) one ne bi pre'ivjele da ne podr'avaju temeljne interese bo"atih i monih0 Ne slu'ite li tim interesima) neete 'ivjeti du"o0 #bo" to"a su prisutni iskrivljavanje i propa"anda0 ! dru"e strane) te institucije imaju unutar sebe ne&to &to ih vodi potpunosti i iskrenosti te tonome prika u svijeta0 ,jelomino to dola i od ljudi unutar samih institucija) be ob ira da li su oni novinari ili povjesniari0 ,jelomino i sto"a &to ti ljudi ne bi radili svoj posao a mone da nemaju mo"unost dati barem pribli'no tonu sliku svijeta0 :ako) na primjer) poslovni tisak daje prilino dobre i tone i vje&taje) u veini sluajeve je slino i s ostatkom tiska0 Ra lo" tome je &to moni ljudi moraju nati injenice da bi mo"li donositi odluke u svoju korist0 Upletete li se me3u te dvije suprotne tendencije) imate mo"unost da mno"o nauite0 ,a se vratim pitanju4 van tih institucija postoji puno stvari koje mo'ete uiniti0 Hratimo se lanku u 6ashin"ton Postu o Centralnoj Americi0 Aktivisti ovdje u >oulderu koji se bave Centralnom Amerikom) kao i u mno"im dru"im mjestima) umiru od smijeha kada vide taj lanak0 $ni naju injenice0 :a injenice nisu spo nali itajui 6ashin"ton Post) prona&li su ih kro dru"e i vore0 Pokret solidarnosti Centralnoj Americi ima pristup o"romnim koliinama in+ormacija i jo& ih uvijek prikuplja kro direktne kontakte) alternativne medije) preko ljudi koji putuju tamo) i sve to van mainstream medija0 Na primjer) u lanku se spominje da su !A, primorale marksistike sandiniste da odr'e prve slobodne i bore ?@@B0 !vi u Pokretu solidarnosti Centralnoj Americi) kao i mno"i dru"i) naju da je to obina "lupost te da su prvi slobodni i bori odr'ani ?@ED0) samo &to su dali

krive re ultate pa su ih !A, i bacile i povijesti0 Autor lanka u Postu to asi"urno na) samo &to je a nje"a to rei u 6ashin"ton Postu isto &to i stajati nasred Hatikana i urlati da =sus %rist nije postojao0 Unutar duboko totalitarne intelektualne kulture poput na&e) neke se stvari ne smiju rei0 #ato autor lanka mo'e rei to &to je rekao) pa ak i to u &to mo'da vjeruje) iako mi je to te&ko amisliti0 *judi u narodnim pokretima dobro naju da to nije istina i naju a&to nije istina) budui da su prona&li dru"e puteve ra umijevanja svijeta0 Ukoliko ste uli tresak u po adini) to je nekoliko mojih knji"a palo na pod) &to se redovito do"a3a0 P* M!+u $a# .a0i#-i"i !/ru2en!+ +!0i-!0 ,a,ira i /nji+a5 $4 Povremeno odlue da akoni +i ike nee i dr'ati i padnu na pod) &to se sad do"odilo0 P* K!0en"ira-i #"e ,rija"e-ju /a/! je /!-iina 0a"erija-a /!ju #"e i.+ubi-i !+r!0na1 n! ini 0i #e da je i /!-iina /!ju #"e .adr2a-i "a/!8er !+r!0na5 $4 Ne i "leda mi tako0 Kini mi se da sam veinu i "ubio0 (uno mi je kad vidim kako nestaje0 #nam da e materijal o kojem ne pi&em kro par "odina nestati) i "ubit e se u ovim birkama) ispast e i povijesti0 Na primjer) i bori u Nikara"vi pripadaju povijesti ahvaljujui <d;ardu -ermanu koji je napravio jako dobro istra'ivanje o toj temi0 6ashin"ton Postu to nije bitno) a njih su ti i bori van povijesti jer su tako naredili oni koji sjede visoko0 No) ljudi koji 'ele to nati mo"u po"ledati -ermanov rad0 P* Ne4"! 4"! +!dina0a +!$!ri"e 0i #e ini ne/a/! /!n"radi/"!rni05 Kada +!$!ri"e ! ,!$e.an!#"i a0eri/e ,!0!i # /r4enje0 -jud#/i9 ,ra$a1 +!$!ri"e da je $e.a !i"aA u i#"! $rije0e +!$!ri"e da ne0a naina da !"/rije"e "e #"$ari !#i0 a/! ni#"e 7ana"i/1 /a! 4"! #"e #ebe !,i#a-i5 Ne !#"a$-ja -i "! -jude .a#"ra4eni0a i !be#9rab-jeni0a: $4 Ako sam tako rekao onda sam vas pomalo odveo na krivi put0 %ao pojedinac vi morate biti +anatik da biste otkrili te stvari0 Ako ste dio neko" poluor"ani irano" pokreta) poput Pokreta solidarnosti Centralnoj Americi) ne morate biti +anatik budui da imate pristup alternativnim i vorima in+ormacija0 Po"ledajmo opet <d;arda -ermana) mo" kole"u i prijatelja) koji je radio &iroka istra'ivanja o pove anosti amerike pomoi i torture0 Ustanovio je da su te stvari jako pove ane0 :e smo in+ormacije objavili u na&im ajednikim knji"ama i dru"dje0 ,a bi to opisao u detalje) -erman je objavljivao i vlastite knji"e0 Hodei latinsko.ameriki akademski strunjak a ljudska prava) *ars !choult s North Caroline) objavio je ?@EB0 lanak o amerikoj pomoi i kr&enju ljudskih prava) i to posebno o torturi u *atinskoj Americi0 !choult je otkrio upravo iste stvari kao i -erman0 $n u lanku istie da je pomo dola ila do najistaknutijih kr&itelja ljudskih prava u hemis+eri) koji su redovito primali najvi&e pomoi0 !choult je tako3er poka ao da ta pomo nema ni&ta s potrebama tamo&njih ljudi) da ukljuuje vojnu pomo te da je dola ila a vrijeme Carterovo" perioda0 #a vrijeme Rea"ana je to jo& pojaano0 :akve stvari se mo"u pronai0 2a sam ih objavio0 -erman ih je objavio0

Ukoliko i oliran pojedinac 'eli to otkriti) on mora biti neka vrsta +anatika0 ,a se uope otkrije da je netko pisao o tome) bilo bi potrebno "olemo istra'ivanje0 :o neete pronai u ka alu Ne; Gork :imesa0 $no &to ete tamo pronai su lanak a lankom o na&oj beskrajnoj predanosti ljudskim pravima0 ! dru"e strane) ako ste lan neko" pokreta ne trebate biti nikakav +anatik budui da imate pristup materijalu0 !amo morate dr'ati oi otvorenima0 P* Da -i #e u +!-e0!j /!-iini ,!4"e /!ju ,ri0a"e !#jeaju "a #"aja-i4"a i.!-iran!#"i: Ka/a$ je /ara/"er ,!4"e: $4 Prete'no se osjea0 (ark Achbar i Peter 6intonick su napravili +ilm /Proi vodnja pristanka/ koji se prika uje po cijelome svijetu) esto na nacionalnim televi ijama) i mislim da je malo preistaknut0 ,obivam mno"o po&te) stotine pa i tisue pisama) i esto je ton kao u one osobe koju ste spomenuli0 =sto se do"a3a kada se pojavim na televi iji u !A,.u0 ,obijem mno"o pisama u kojima me ljudi pitaju otkud mi te stvari i kako da se prikljue mome pokretu0 Ponekad se sledim kada to ujem0 P* &,!rn! !dbija"e ,!+-eda"i "aj 7i-05 )a4"!: $4 ,jelomino bo" to"a &to be ob ira koliko se autori trudili) postoji ne&to inherentno u mediju koji personali ira te daje krivu i ridikulo nu impresiju koja dovodi do pitanja poput4 /%ako se mo"u prikljuiti tvome pokretu1/ P* )na0 da #u -judi a,#!-u"n! !du4e$-jeni /ada d!biju ,i#0! !d $a#5 $4 Pisma su veinom jako o biljna i promi&ljena0 Na jednu temu sam morao pisati samo +ormalno pismo u kojem je pisalo4 /$prosti) ali ne mo"u od"ovoriti0/ P* O e0u #e radi-!: $4 Probajte po"oditi0 P* J5G5K5 $4 :ako je0 Pristi alo mi je toliko pisama da unutar dvadesetetiri sata nisam jednostavno sti"ao od"ovoriti na njih0 Na moju 'alost) morao sam pisati4 /$prosti) ali ne mo"u od"ovoriti0/ P* Neda$n! #a0 #e $ra"i! i. A0#"erda0a +dje #a0 dr2a! +!$!re i radi! ne/e in"er$ie6e5 'r-! ,re"en%i!.na ,i"anja #u 0i bi-a ,!#"a$-jana555 $4 =sto sam i ja do'ivio u Ni o emskoj0 :o su naini na koje se intelektualci mo"u separirati od trenutnih borbi i jo& uvijek biti ljeviji od tebe0 #a Ni o emce nitko nije dovoljno radikalan0 Na taj nain mo'ete unaprijediti svoju karijeru) jednostavno se separirate od stvari koje se trenutno odvijaju0 Nije potrebno da se ukljuite u javne aktivnosti) ne trebate uiti o svijetu) a kamoli da ne&to radite u ve i nje"a0 Pretjerujem) ne 'elim rei da je to apsolutna istina) no elementi to"a su prisutni0 Rije je o dru"aijim nainima rea"iranja na injenicu da je bavljenje svjetskim problemima te&ko i ne ahvalno0 Ponete li to raditi e+ektivno) imat ete i osobnih "ubitaka0 P* T! e "a/!8er #"$!ri"i $e-i/u ra.-i/u i.0e8u nji9 Bin"e-e/"ua-a%aC i 3!bini9 -judi35

$4 !i"urno da hoe0 Nitko to ne mo'e ra umjeti) to stra&i ljude) posebno mlade ljude koji do3u na +akultet) vide takve stvari i ka'u4 /(oj >o'e) da bih bio radikalan moram ra umjeti svih tih deset jasno i "ovorenih rijei0 :o je be nadno) bolje da radim ne&to dru"o0/ P* Da -i $a0 -je"!1 /ada #"e da-e/! !d in"er$ie6a1 "e-e7!n#/i9 ,!.i$a i ,reda$anja !d+!$ara .a rad: $4 %ao &to nate) tele+on iskljuim0 :o je jedino vrijeme kada se mo"u potruditi i napraviti ne&to0 P* P!"/raj +!dine e"e na$r4i"i 4e.de#e",e"u5 $4 Ne vjerujete valjda toj propa"andi1 P* Da -i ra.0i4-ja"e ! u#,!ra$anju1 ! #0anjenju ,-an!$a: $4 (no"o je jo& stvari koje 'elim uiniti) a jednostavno ne sti"nem0 Nemam toliko vremena0 P* )na"e -i .a ane+d!"u Mi/ea A-ber"a u P!-j#/!j: Ta0! je #re! -jude /!ji #u 0i#-i-i da ,!#"!je d$a N!a0a C9!0#/a1 jedan /!ji #e ba$i -in+$i#"i/i0 rad!01 a dru+i ,!-i"i/i05 $4 Hjerojatno ato &to njima to ime ne vui tako strano0 P* O.bi-jna e/#,-!.ija rea/"!ra #e d!+!di-a u %en"ra-n!j Ru#iji u +radu T!0#/u5 Da -i je i0e +rada ,!$e.an! # C9!0#/D: $4 (o"ue da jest0 Nitko ne na etimolo"iju0 Heliki slavenski lin"vist Roman 2akobson mi je uvijek "ovorio da je uvjeren kako je :homas i opaeni :omsk) da je :omsk ori"inalno0 P* Da -i je A$ra0 $a4e #"$arn! i0e: $4 Avram jest moje ime) no moji "a roditelji nikada ne koriste pa ja koristim svoje srednje ime0 $no je praktiki postalo moje le"alno prvo ime0 ,a vas podsjetim na dobre stare dane pravo" seksi ma) kada sam jednom di ao kopiju svo"a rodno" lista otkrio sam da je sveenik prekri'io moje ime i i nad nje"a kemijskom olovkom napisao /Avrame Naomi/0 -m) a&to Avrame1 Pa ato &to djevojke mo"u imati luda imena) ali deki ne0 16. lipanj 1993.

M DIJSKA KONTROLA
#apoet u suprostavljanjem dviju ra liitih koncepcija demokracije0 2edna bi bila ta u kojoj demokratsko dru&tvo posjeduje sredstva pomou kojih bi mo"lo sudjelovati na neki ra uman nain u upravljanju svojim poslovima) a in+ormacije bi bile svima dostupne i besplatne0 ,ru"a koncepcija je ta u kojoj je javnost sprijeena u upravljanju svojim poslovima) a in+ormacije su stro"o kontrolirane0 (o'da vui udno) ali va'no je nati da je dru"a koncepcija demokracije ona koja prevladava0 RANA P$H=2<!: PR$PAGAN,< 6ilsonova administracija je utemeljila vladin odbor a propa"andu) Creel $dbor) koji je u ra maku od &est mjeseci uspio pretvoriti miroljubivi narod u histerinu populaciju koja je opsjednuta ratom i koja 'eli uni&titi sve njemako) ubiti sve Nijemce) otii u rat i spasiti svijet0 $vo najva'nije dosti"nue vodilo je daljnjim dosti"nuima0 U isto vrijeme) i tono nakon rata) iste su se metode primjenjivale kako bi ulile histerini strah od komuni ma) Crveni !trah kako su "a vali) &to je uspjelo uni&titi sindikate i eliminirati opasne probleme kao &to su sloboda tiska i politike misli0 (ediji i korporacijske vlasti su pru'ali veliku potporu) promovirali i or"ani irali veliki dio rada) sve u svemu bio je to veliki uspjeh0

(e3u onima koji su aktivno i puni entu ija ma sudjelovali bili su i pro"resivni intelektualci) ljudi i kru"a 2ohna ,e;eya koji su bili i nimno ponosni na svoje tekstove o /inteli"entnijim lanovima ajednice/) nai o njima samima) koji su mo"li natjerati nesklon narod na rat) ulijevajui im strah u kosti i i mamljujui borbeno domoljubni +anati am0 !redstva upotrebljena u tom pothvatu bila su ra nolika0 Na primjer) veliki broj i mi&ljotina o njemakim loinima) bel"ijske bebe otr"nutih ruku) svakojake strahote koje se jo& uvijek mo"u proitati u povijesnim knji"ama0 !ve ih je i mislilo britansko ministarstvo propa"ande ija je adaa u to vrijeme bila) kako su oni rekli u svojim tajnim vijeanjima) kontroliranje misli itavo"a svijeta0 $no &to je va'nije) oni su htjeli kontrolirati misli inteli"entnijih lanova amerike ajednice) koji bi onda &irili pripremljenu propa"andu i tako preobratili miroljubivu emlju u ratnu histeriju0 Uspjelo je0 =tekako je uspjelo0 A to nas je nauilo lekciju4 dr'avna propa"anda mo'e imati i nimno jak uinak kada je podupiru obra ovani slojevi i kada odstupanje od nje nije do voljeno0 :o su nauili i -itler i mno"i dru"i) a prakticira se i dan danas0 PR$(A:RAK%A ,<($%RAC=2A 6alter *ippman) starje&ina ameriko"a novinarstva) najva'niji kritiar unutarnje i vanjske politike i najva'niji teoretiar liberalne demokracije) smatrao je da /revolucija u umjetnosti demokracije/ mo'e poslu'iti a /proi vodnju pristanka/) dru"im rijeima) dono&enje su"lasnosti putem novih tehnika propa"ande kod dijela javnosti koji se nije sla"ao s odre3enim idejama0 !matrao je da u demokraciji koja ispravno +unkcionira postoje slojevi "ra3ana0 Prvi sloj je onaj koji ima aktivnu ulo"u u vo3enju opih poslova0 :o je poseban sloj0 *judi koji anali iraju) i vr&avaju) donose odluke i upravljaju svim politikim) ekonomskim i ideolo&kim sustavima0 :o je mali postotak populacije000 $stali koji se nala e i van te "rupe su / bunjeno stado/) kako ih je *ippman vao0 (oramo se a&titi od bijesa i "a'enja bunjeno" stada000 #ato nam treba ne&to &to bi ukrotilo bunjeno stado) a to je nova revolucija u umjetnosti demokracije4 proi vodnja pristanka0 (ediji) &kole i popularna kultura moraju biti podjeljeniP jer im politiki sloj i oni koji odluuju moraju dati nekakvu podno&ljivu sliku stvarnosti) iako i oni moraju ulijevati pravilna uvjerenja0 #apamtite) tu se nala i nei reena pretpostavka . ak je i od"ovorni ljudi moraju sakrivati od samih sebe) a odnosi se na pitanje kako ti ljudi dospiju na po icije na kojima imaju autoritet u odluivanju0 :ako &to slu'e prave monike) naravno0 $ne koji posjeduju cijelo dru&tvo) jedan vrlo u ak kru"0 Ako poseban sloj do3e i ka'e4 /(o"u slu'iti va&im interesima/) postat e dio i vr&ne "rupe0 $ tome se mora &utjeti0 :o nai da su oni morali prihvatiti uvjerenja i doktrine koje e slu'iti interesima privatne moi0 Ako ne uspiju svladati tu vje&tinu) nisu dio posebno"a sloja0 Hrijednosti i interesi privatne moi i ve a i me3u dr'ave i poslovno"a svijeta koja predstavlja te vrijednosti moraju biti duboko indoktrinirani u njih0 Ako mo"u proi kro to) mo"u biti i dio posebno"a sloja0 $statak bunjeno"a stada treba jednostavno biti aokupljen dru"im stvarima0 :o je la"ano i vesti u dr'avama koje danas smatramo totalitarnima ili vojnima0 2ednostavno im prijeti& batinom i ako naprave ne&to krivo) dobit e po "lavi0 %ako je dru&tvo postalo slobodnije i demokratskije tako se i "ubila i ta sposobnost0 #ato se treba posvetiti tehnikama propa"ande0 *o"ika je jasna0 Propa"anda je u demokraciji ono &to je batina u totalitarnoj dr'avi0 $,N$!= ! 2AHN$YU

Amerikanci su bili pioniri industrije a odnose s javno&u0 $bve a industrije je bila /kontroliranje uma javnosti/) kako bi to rekli vo3e0 Puno to"a su nauili na uspjehu Creel odbora i uspjehu kreiranja Crveno" !traha te nje"ovih posljedica0 =ndustrija a odnose s javno&u je u to vrijeme iskusila veliku ekspan iju0 :ijekom ?@LB.ih je bila uspje&na u stvaranju skoro potpune podre3enosti javnosti poslovnim pravilima000 $dnosi s javno&u su velika industrija0 Godi&nje potro&e oko milijardu dolara0 Cijelo to vrijeme adaa im je nad irati mi&ljenje javnosti000 e+ korporacije i ista imaju iste interese0 !vi mo'emo raditi ajedno) a amerikani am) voljei jedni dru"e0 :o je bila poruka0 U pre entaciju te poruke ulo'en je veliki trud0 =pak je ovo poslovna ajednica) tako da oni kontroliraju medije i imaju o"romna sredstva000 (obili iranje mi&ljenja ajednice u korist plitko" i pra no" koncepta kao &to je amerikani am0 :ko bi se protivio tome1 =li da malo moderni iram ovo &to sam rekao) /podr'avajmo na&e trupe/0 :ko bi se protivio tome1 =li 'uta odlikovanja0 :ko bi se protivio tome1 !vrha slo"ana kao &to su /podr'avajmo na&e trupe/ jest ta da oni ne ne nae apsolutno ni&ta0 $ni nae isto koliko nai slo"an /podr'avajmo ljude u =o;i/0 Naravno) rije je bila o neemu dru"ome) a to je /da li podr'avate na&u politiku1/ Ali ne 'elite da ljudi ra mi&ljaju o tome0 :o je cijela svrha uspje&ne propa"ande0 Potrebno je smisliti slo"an protiv koje"a nee nitko biti i koji e se svima svidjeti jer nitko ne na &to on nai ato &to on jednostavno ni ne nai ni&ta) ali nje"ova najvea vrijednost je &to skree po ornost na ne&to dru"o000 :o je sve i nimno djelotvorno0 = odvija se po pravilima sve do danas0 Naravno da je sve jako pa'ljivo promi&ljeno0 *judi i industrije a odnose s javno&u nisu tamo da bi se abavljali0 $ni rade0 Poku&avaju uliti pravilne vrijednosti0 Uostalom) imaju koncepciju demokracije kakva bi trebala biti4 sustav u kojemu je poseban sloj nauen raditi u slu'bi "ospodara) u slu'bi ljudi koji upravljaju dru&tvom0 $statku populacije mora biti uskraen bilo kakav oblik or"ani acije jer or"ani acija samo stvara neprilike0 Neka sjede sami ispred :H ekrana i upijaju poruku koja ka'e4 /2edina vrijednost u 'ivotu je 'ivjeti &to udobnije) 'ivjeti kao ta bo"ata obitelj srednje"a sloja koju "leda& i posjedovati lijepe vrijednosti kao &to su sklad i amerikani am0/ :o je sve &to 'ivot pru'a0 (o'da pomisli& da postoji ne&to vi&e od to"a) ali budui da samo "leda& televi iju pretpostavlja& da si lud jer to je jedino &to se tamo de&ava000 :ako je to ideal0 (no"o truda se ulo'ilo u ostvarivanje to" ideala0 $ito da i a nje"a postoji nekakva koncepcija0 Na primjer) koncepcija demokracije koju sam naveo na poetku0 #bunjeno stado je problem0 :rebali bi austaviti njihov bijes i divljanje0 (oramo im skrenuti pa'nju0 Neka "ledaju !uperbo;l ili humoristine serije ili +ilmove pune nasilja0 !vako malo ovemo ih da pjevaju besmislene pjesmice kao &to je /Podr'avajmo na&e trupe/0 :reba ih dr'ati upla&enima) jer ako se nedovoljno boje svakakvih likovaca koji e ih uni&titi i vana ili i nutra mo"li bi poeti ra mi&ljati) &to je opasno jer nisu kompetentni a ra mi&ljanje0 #ato im je potrebno skrenuti pa'nju i mar"inali irati ih0 =#(U,R=HAN2< (=*2<N2A

=sto je tako potrebno natjerati populaciju da podupire vanjske pustolovine0 U"lavnom je populacija miroljubiva) ba& kako je bila i tijekom Prvo"a svjetsko" rata0 2avnost ne vidi ra lo" a uplitanje u vanjske pustolovine) ubijanje) muenje0 #ato ih treba natjerati0 A da bi ih natjerali) trebamo ih upla&iti000 =deal je bio posti"nut do odre3ene "ranice0 Neke institucije nije bilo mo"ue uni&titi0 Crkve) na primjer) jo& uvijek postoje0 Heliki dio disidentskih aktivnosti proi la i i crkve) i jednostavno"a ra lo"a &to one postoje0 Ako idete u neku europsku dr'avu odr'ati politiki "ovor) to e se najvjerojatnije odvijati u prostorijama sindikata0 :akvo &to se nee do"oditi ovdje) kao prvo ato &to sindikati jedva postoje) a ako i postoje nisu politike or"ani acije0 Ali postoje crkve i ato se "ovori tamo esto odr'avaju0 !olidarni rad a Centralnu Ameriku nastao je u crkvama) najvi&e ato &to one postoje0 #bunjeno stado nikada nije dovoljno ukroeno tako da je to konstantna borba0 U CTB.ima su ustali i bili u&utkani0 U CAB.ima je do&lo do novo" vala ne adovoljstva0 =malo je ime0 Poseban sloj "a je vao /kri om u demokraciji/0 !matralo se da je u CAB.ima demokracija akoraila u kri u0 %ri a je bila toliko velika da su se dijelovi populacije poeli or"ani irati te su postali aktivni i poku&avali sudjelovati na politikoj po ornici0 $vdje se vraamo na ona dva koncepta demokracije0 Po de+iniciji u rjeniku) to se ove napredak u demokraciji0 Po prevladavajuoj koncepciji demokracije) to predstavlja problem) kri u koju treba nadjaati0 Populaciju treba vratiti natra" u stanje apatije) pokornosti i pasivnosti0 #ato trebamo podu eti korake da bi nadjaali kri u0 Ulo'en je veliki napor0 Ni&ta nije djelovalo0 %ri a demokracije je jo& uvijek 'iva i drava) na sreu) ali ba& ne utjee na promjenu u politici0 #ato je uspje&na u promjeni mi&ljenja) &to "od veina ljudi mislila0 !va&ta se podu imalo nakon CAB.ih kako bi se promijenila i preboljela ta bolest0 #vala se /vijetnamski sindrom/0 :ermin /vijetnamski sindrom/ se pojavio oko ?@SB.e i bio je sluajno de+iniran0 Rea"anski intelektualac Norman Podhoret de+inirao "a je kao /bolesne apreke protiv upotrebe vojne sile/0 :e bolesne apreke protiv nasilja bile su prisutne u velikom dijelu populacije0 *judi jednostavno nisu mo"li ra umjeti a&to bi oni trebali ubijati i muiti i bombardirati ljude0 $pasno je kada narod postane anesen tim bolesnim aprekama) a to je i Goebbels shvatio) jer onda postoji o"ranienje vanjskim pustolovinama0 >itno je) kako je 6ashin"ton Post ponosno napisao neki dan) /uliti u ljude po&tovanje prema ratnim vrlinama/0 :o je va'no0 Ako 'eli& nasilno dru&tvo koje koristi silu diljem svijeta kako bi ostvarilo ciljeve svoje domae elite) va'no je imati pravilnu procjenu ratnih vrlina be onih bolesnih apreka o kori&tenju sile0 :o je) nai) vijetnamski sindrom0 Ha'no "a je svladati0 PR<,!:AHA %A$ !:HARN$!: :ako3er je va'no potpuno +alsi+icirati povijest000 :a povijest se poku&ala rekonstruirati nakon Hijetnamsko"a rata0 Previ&e ljudi je poelo shvaati &to se apravo do"a3a) ukljuujui vojnike i mlade ljude koji su bili dio mirovno"a pokreta0 :o je bilo lo&e0 #loeste misli su se morale srediti i morala se nadoknaditi nekakva pamet) a naruito se morala nadoknaditi spo naja da je sve &to radimo dobro0 Ako bombardiramo 2u'ni Hijetnam to je ato &to "a branimo od neko"a0 $d Hijetnamaca jer niko" dru"o" ni nema0 %ennedyevi intelektualci su to vali /obrana od unutarnje a"resije u 2u'nome Hijetnamu/0 Ira u je koristio i Adlai !tevenson0 Ha'no je da takva slika do"a3aja postane slu'bena i dobro shvaena slika0 = djelovalo je0 2er imate apsolutnu kontrolu nad

medijima i obra ovnim sustavom) i be prevelike ve e sa stvarno&u0 =stina pokopana ispod hrpa i hrpa la'i0 ! to"a stajali&ta) sve je to bio veliki uspjeh u otklonjavanju prijetnje demokraciji) posti"nut u uvjetima slobode) &to je jako animljivo0 :o nije kao totalitarne dr'ave koje koriste silu0 $va dosti"nua su posti"nuta u uvjetima slobode0 Ako 'elimo shvatiti na&e dru&tvo moramo ra misliti o ovim injenicama0 $ne su bitne a ljude kojima je stalo do to"a u kakvome dru&tvu 'ivimo0 ,=!=,<N:!%A %U*:URA Unato svemu ovome) disidentska kultura je jo& uvijek 'iva0 Pro&irila se od ?@AB.ih0 %ao prvo) u CAB.ima je bila vrlo spora u svome ra voju0 Nije bilo prosvjeda protiv rata u =ndokini sve do "odina nakon &to je Amerika poela bombardirati 2u'ni Hijetnam0 :aj pokret je bio vrlo malen) sastojao se u"lavnom od studenata i mladih ljudi0 ,o CSB.ih stvari su se promijenile0 Ra vili su se va'ni pokreti000 U CEB.ima je do&lo do jo& vee ekspan ije pokreta solidarnosti) a to je ne&to novo i va'no u povijesti ameriko"a) ako ne i svjetsko"a) disidentstva0 *judi u tim pokretima nisu samo prosvjedovali ne"o su ukljuivali i sebe same) esto i intimno) u 'ivote ljudi koji pate0 !va&ta su od to"a nauili i imali vrlo civili iran utjecaj na mainstream Ameriku0 !ve ovo je napravilo "olemu ra liku000 !ve su to nakovi civili irano"a utjecaja) unato propa"andi) unato nastojanjima da se kontroliraju misli i unato proi vodnji pristanka0 >ilo kako) ljudi stjeu mo"unost i volju a ra mi&ljanjem0 !keptici am prema moi je u porastu) a promijenili su se i stavovi prema puno stvari0 !ve se de&ava sporo) ali je vidljivo i va'no0 ,ru"o je pitanje da li je ono dovoljno br o da napravi naajnu promjenu u svijetu000 $r"ani acija ima svoje posljedice0 !hvatite da niste sami0 ,ru"i ra mi&ljaju kao ti0 (o'e& produbiti svoje misli i nauiti vi&e o onome u &to vjeruje&0 :i pokreti su vrlo ne+ormalni) nisu kao or"ani acije "dje postoji lanstvo) samo raspolo'enje koje ukljuuje interakciju me3u ljudima0 $r"ani acije imaju jedan vrlo primjetljiv e+ekt0 :o je opasnost u demokraciji4 ako se or"ani acije mo"u ra viti) ako ljudi vi&e nisu samo priljepljeni a :H) u "lavi im se mo"u javiti udne misli) bolesne apreke protiv upotrebe vojne sile0 :o treba biti svladano) ali nije bilo0 PARA,A N<PR=2A:<*2A U Americi se trenutno odvija jedan vrlo karakteristian ra voj0 Amerika nije prva dr'ava u svijetu koja je to uinila0 ,omai socijalni i ekonomski problemi) apravo katastro+e) su u porastu0 (onici nemaju namjeru ni&ta uiniti s time0 Po"ledate li domae pro"rame administracija u adnjih deset "odina . ovdje ukljuujem i demokratsku opo iciju . neete uoiti o biljne planove a ubla'avanje problema dravstva) obra ovanja) beskunika) ne aposlenosti) kriminala) atvora) propadanja u "radovima . cijela s+era problema0 !vima su vam po nati i po"or&avaju se000 U takvim uvjetima morate skrenuti pa'nju bunjeno"a stada) jer ako oni ponu primjeivati te probleme nee biti dobro) jer oni su ti koji pate0 Gledanje !uperbo;la i humoristinih serija mo'da nije dovoljno0 (orate ih natjerati na strah od neprijatelja0 U CTB.ima ih je -itler natjerao na strah od 'idova i ci"ana0 (orali ste ih uni&titi kako bi se obranili0 (i isto tako imamo svoje naine0 U adnjih deset "odina svaku "odinu ili dvije smi&ljeno

je nekakvo "ro no udovi&te od koje"a se moramo braniti0 Rusi su uvijek bili na raspola"anju0 Ali oni kao neprijatelji "ube svoju privlanost i sve ih je te'e "ledati kao neprijatelje i ato moramo i misliti nove000 !vijet e pokoriti me3unarodni teroristi) preprodavai dro"e) alu3eni Arapi i !addam -ussein) novi -itler0 Neprijatelji se moraju neprestano pojavljivati) jedan a dru"im0 Prepla&i& narod) terori ira& ih) ulijeva& im strah u kosti tako da se svi boje putovati i sakriju se0 $nda se desi velianstvena pobjeda nad Grenadom) Panamom) ili nekom treom vojskom tree"a svijeta koju smo u stanju pretvoriti u prah prije ne"o li se potrudimo po"ledati je) a to se upravo do"odilo0 $lak&anje0 !pasili smo se u adnji as0 $vo je samo jedan od naina kako sprijeiti bunjeno stado da obraa po ornost na stvarne do"a3aje i kako ih dr'ati po strani i pod kontrolom000 !<*<%:=HNA P<RC<PC=2A U svibnju ?@ES0 lanovi "rupe a ljudska prava i <l !alvadora) koji su pre'ivjeli . vo3e su bili ubijeni . bili su uhap&eni i maltretiraniP ukljuujui i -erberta Anayu koji je bio direktor0 $dvedeni su u atvor *a <speran a 5nada70 U atvoru su nastavili sa svojim poslom0 >ili su odvjetnici) i nastavili su oitovanja0 U atvoru je bilo DTL atvorenika0 DTB ih je potpisalo iska e u kojima su pod prise"om opisivali muenja0 (uenja strujom i sline okrutnosti) ukljuujui u jednome sluaju muenje koje je poinio sjevernoameriki "eneral u uni+ormi) koji je opisan u nekim detaljima0 !vjedoenje je bilo eksplicitno i opse'no) vrlo vjerojatno jedinstveno u detaljnome opisu do"a3aja u sobi a muenje0 $vaj i vje&taj koji sadr'i sto&e deset stranica je bio tajno i ne&en i atvora ajedno s videoka etom na kojoj se prika uje svjedoenje pod prise"om o muenjima0 (arin County =nter+aith :ask Iorce ju je distribuirao0 Nacionalni tisak je odbio pisati o tome do"a3aju0 :H postaje su odbile prika ati sadr'aj videoka ete0 Klanak se pojavio jedino u lokalnim novinama okru"a (arin i u !an Irancisco <Jamineru) ali ini mi se da je to bilo sve0 Nitko dru"i to nije htio0 :o je bilo doba /nepromi&ljenih apadnjakih intelektualaca/ koji su slavili 2osea Napoleona ,uartea i Ronalda Rea"ana0 Anayu nitko nije slavio0 Nije dobio poast ni na dan ljudskih prava0 Nije imenovan a ni&ta0 Pustili su "a a vrijeme i mjene atvorenika i nakon to"a je na nje"a i vr&en atentat) oito od strane sna"a si"urnosti koje su bile potpomo"nute od !A,.a0 (alo se na o tome do"a3aju0 (ediji nikada nisu upitali da li bi otkrivanje okrutnosti . umjesto ata&kavanja . mo"lo spasiti nje"ov 'ivot0 U veljai) usred kampanje a bombardiranje) libanonska vlada atra'ila je od = raela da promotri re oluciju DLM Hijea si"urnosti UN.a koja je tra'ila od = raela da se neposredno i be uvjetno povue i *ibanona0 Re olucija je i o'ujka ?@SE0 Nakon to"a donesene su jo& dvije u astopne re olucije koje su ahtijevale neposredno i be uvjetno povlaenje i *ibanona0 Naravno da = rael nije promotrio re olucije jer ih Amerika podupire u okupaciji0 U me3uvremenu) ju'ni *ibanon je terori iran0 Helike sobe a muenje u kojima se odvijaju stravine stvari0 %ori&ten je i kao ba a a napadanje ostalih dijelova *ibanona0 :ijekom tih trinaest "odina *ibanon je napadnut) >eirut bombardiran) oko dvadeset tisua ljudi ubijeno) oko EBO civila) bolnice uni&tene) a teror) pljake i ra bojstva sve prisutniji0 !ve je u najboljemu redu) ipak to Amerika potpoma'e0 $vo je samo jedan primjer0 U medijima nije bilo ni&ta o tome) nije bilo diskusije o tome da li bi = rael i !A, trebali promotriti re oluciju DLM Hijea si"urnosti UN.a ili bilo koju dru"u re oluciju000 $vo je samo jedan sluaj0 =ma ih "orih0 U indone ijskoj inva iji :imora ubijeno je oko dvjesto tisua ljudi0 !ve je

ne natno naspram ovome0 Napad je bio vrsto potpomo"nut od Amerike) i jo& uvijek traje u ameriku diplomatsku i vojnu pomo000 #A*2<H!%= RA: :aj do"a3aj nam poka uje kako djeluje dobar propa"andni sustav0 *judi povjeruju da upotrebljavamo silu protiv =raka i %uvajta ato &to iskreno pa imo na princip da se ile"alna okupacija i kr&enje ljudskih prava trebaju suoiti sa silom0 Ne uvi3aju &to bi nailo primijeniti te principe na politiku !A,.a0 :o je spektakularan uspjeh propa"ande0 Po abavimo se pitanjem ra lo"a a ratovanjem0 Ra lo i a rat su ponu3eni0 2edan od ra lo"a bi bio da a"resori ne mo"u biti na"ra3eni i a"resija mora biti obrnuta br im pose anjem a nasiljem0 :o je bio ra lo" a rat0 ,ru"o" ra lo"a nije bilo0 ,a li je mo"ue da je to ra lo" rata1 ,a li !A, podupiru te principe1 ,a li su se !A, protivile svojoj a"resiji na Panamu i in istirale na bombardiranju 6ashin"tona kako bi je obrnule1 %ada je ?@A@0 ju'noa+rika okupacija Namibije pro"la&ena ne akonitom) da li su !A, stavile sankcije na hranu i lijekove1 ,a li je do&lo do rata1 ,a li su bombardirali Capeto;n1 Ne) ve je dvadeset "odina trajala /tiha diplomacija/0 :ih dvadeset "odina nije bilo u"odno0 !amo a vrijeme Rea"anove i >ushove administracije) 2u'na A+rika je ubila oko milijun i pol ljudi u okolnim emljama0 #aboravite &to se do"a3alo u 2u'noj A+rici i Namibiji0 Nekako na&e osjeajne du&e nisu postale be&utne0 /:iha diplomacija/ se nastavila i sve je avr&ilo obilnom na"radom a a"resore0 ,obili su "lavnu luku u Namibiji i hrpu prednosti u ve i njihovih si"uronosnih problema0 Gdje je taj princip koji podupiremo1 Nisu nam dali ra lo" a odla ak u rat0 Niti jedan0 !ve ra lo"e a rat koje su nam dali mo"ao je opovr"nuti pismeni tinejd'er u roku od dvije minute0 :o je jedan od poka atelja totalitarne dr'ave0 :rebala bi nas pla&iti spo naja da smo toliko duboko totalitarni da nas mo"u natjerati u rat be ijedno" ra lo"a i da to nitko ak ni ne primijeti) niti je iko" bri"a0 #apanjujua injenica0 Radi se o tome da je =rak emlja tree"a svijeta s vojskom koja se u"lavnom sastoji od seljaka0 Pri nalo se da je bilo puno de in+ormacija o tvr3avama) kemijskom oru'ju) itd0 Primijetite da se ovo do"odilo "odinu dana nakon &to se ista stvar do"odila (anuelu Norie"i0 $n je nebitan lopov u usporedbi s prijateljem Geor"ea >usha !addamom -usseinom ili >ushovim prijateljima u Pekin"u ili samim >ushom0 U usporedbi s njima) (anuel Norie"a je ne natan0 #ao) ali ne i svjetski lopov na kakve smo mi naviknuti0 Napravili su od nje"a osobu veu od 'ivota0 -tio nas je uni&titi) bio je vo3a preprodavaa dro"e0 :rebali smo br o djelovati i ubiti "a) ubijajui nekoliko stotina ili tisua ljudi usput) postaviti na vlast malenu) mo'da osampostotnu bijelu oli"arhiju) a amerike vojne du'nosnike da upravljaju svakim nivoom politiko" sustava0 !ve smo to morali napraviti jer smo se morali spasiti od vijeri koja bi nas inae uni&tila0 Godinu dana kasnije istu stvar je napravio !addam -ussein0 ,a li je itko to na"lasio1 ,a li je itko na"lasio &to se do"odilo i a&to1 (orat ete duboko kopati0 $vo se bitno ne ra likuje od ono"a &to je Creel $dbor napravio u ?@?A0.?@?S0 kada je unutar &est mjeseci pretvorio miroljubivu populaciju u histerine divljake koji su imali namjeru uni&titi sve njemako kako bi se spasili od divljaka koji su bel"ijskim bebama tr"ali ruke0 ,ana&nje tehnike su vjerojatno so+isticiranije) imamo televi iju i hrpu novaca koji se ula'u u nju) ali jo& uvijek tradicionalne0 (islim da problem nisu samo de in+ormacije i #aljevska kri a) da se vratim na

poetak0 Problem je puno vei0 ,a li mi 'elimo 'ivjeti u slobodnome dru&tvu ili neemu &to dose'e oblik totalitari ma nametnu"a od samo"a sebe) sa bunjenim stadom totalno mar"inali iranim i upuenim nekamo dru"dje) prestra&enim) koje vie domoljubne slo"ane) bojei se a svoje 'ivote i dive se vo3i koji ih je spasio od uni&tenja dok obra ovane mase paradiraju po naredbi) ponavljaju slo"ane koje moraju ponavljati) dru&tvo se raspada doma) avr&avamo kao dr'ava koja postaje plaeno pojaanje0 Nadamo se da e nam dru"i platiti da ra orimo svijet0 :o su dva i bora0 = morate se suoiti s njima0 $d"ovor na to pitanje nala i se u ljudima kao &to smo ti i ja0

LIT RAT&RA
;;;0 ma"0or" ;;;0 ma"0or"NchomskyNindeJ0c+m %eepin" the rabble in line4 intervie;s ;ith ,avid >arsamian) A% Press) <dinbur"h) ?@@D0 Anarchist papers4 volume ?) ur0 ,0 Roussopoulos) >lack Rose >ooks ;;;0counterpunch0or" ;;;0alternet0or" ;;;0spunk0or"

;;;0indymedia0or" ;;;0in+oshop0or"

SADRAJ

Andrej Grubai Noam Chomsky i kritika kapitalistike demokracije Robert Posavec Uvod to mainstream medije ini mainstream Proi vodnja pristanka !ustav propa"ande

#bunjivanje stada $ slobodi tiska i kulture %ontrola na&ih 'ivota (ediji) nanje i objektivnost (edijska kontrola *iteratura