Grundler, Gvozdanovi, Ikica, Lipljin, Milija, Srnec, Zvonarek

e-Kids
ECDL odobrena literatura
PRO-MIL d.o.o.
Varadin, svibanj 2006.
Naslov knjige: e-Kids, ECDL - odobrena literatura
Autori: dr. sc. Darko Grundler
Toma Gvozdanovi, dipl. ing.
Zoran Ikica, dipl. ing.
dr. sc. Nina Lipljin
Ljiljana Milija, inf.
Tamara Srnec, dipl. ing.
Ljiljana Zvonarek, dipl. inf.
Naklada: PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin, R. Bokovia 20, 42000 Varadin,
tel: 042 / 203 981, 233 971, fax: 042 / 203 991, www.pro-mil.hr
Urednik: Nenad Milija, dipl. inf.
Predgovor: mr. sc. Vesna Ciglar
Uvodna rije: dr. sc. Ratimir Kvaternik
Lektura: Ruica Greguri, dipl. u. hrv. jezika
Korektura: PRO-MIL d.o.o.
Naslovnica: Nenad Milija, dipl. inf.
Priprema za tisak: Ivica Kruhoberec, dipl. inf., Nikola Hrenjak
Ilustracije: Zrinka Ostovi, Denis Mujakovi
Tisak: Tiskara Varteks, Varadin
ISBN: 953-7156-20-6
Copyright: PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Varadin
Ovaj udbenik odobren je od strane The European Computer Driving Licence Foundation Limited iz Dublina. Postupak
evaluacije udbenika prema ECDL normama, a po ovlatenju ECDL Fondacije, proveo je mr. Marijan Frkovi, nacionalni
ECDL koordinator.
Sva prava pridrana. Nije dozvoljeno kopirati ili reproducirati ni jedan dio knjige u bilo kojem obliku bez prethodne pismene dozvole
nakladnika.
Sve o emu smo pisali u ovoj knjizi, uspjeno je primijenjeno na raunalima, stoga ne snosimo nikakvu odgovornost za eventualnu tetu koja bi
se mogla povezati s uputama iz knjige.
Zatitni znakovi:
ECDL + zvjezdice, Registracija dravnog zatitnog znaka Br. 655373, Klase 9, 41 i 42.
European Computer Driving Licence, Registracija dravnog zatitnog znaka Br. 655274, Klase 9, 41 i 42
Ostali pojmovi za koje se zna da su zatitni znakovi napisani su poetnim velikim slovom. Nakladnik ne moe provjeriti tonost niti eli utjecati
na vjerodostojnost zatitnih znakova.
CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveuilina knjinica Zagreb
UDK 372.800.4(075.2)
E-kids : ECDL odobrena literatura /
<Darko> Grundler ... <et al.> ;
<ilustracije Zrinka Ostovi, Denis
Mujakovi>. - Varadin : Pro-mil, 2006.
ISBN 953-7156-20-6
1. Grundler, Darko
460502141
European Computer Driving Licence i ECDL zatitni su znakovi Fondacije
registrirani u Irskoj. Izdava literature PRO-MIL d.o.o. iz Varadina,
nezavisna je organizacija od Fondacije i nije s njom udruena. Udbenik
s ECDL oznakom moe se koristiti za pripremu kandidata za polaganje
ispita po ECDL programu. Fondacija i izdava udbenika ne jame da e
koritenje udbenika s ECDL znakom osigurati uspjeno polaganje ispita.
Uporaba ECDL znaka jami da je udbenik provjeren i odobren od strane
Fondacije te da njegov sadraj i tekst udovoljava zahtjevima Fondacije.
Za informacije o polaganju e-Kids ispita i dobivanje e-Kids diplome i
kartice obratite se svojoj koli ili ovlatenim ECDL ispitnim centrima u
Hrvatskoj te Hrvatskom informatikom zboru (www.hiz.hr).
Ovaj udbenik podran je od Fondacije i HIZ-a za stjecanje znanja za
dobivanje e-Kids diplome.
Prije nego je ova knjiga dobila svoj konani sadraj i izgled, u tri navrata
italo ju je i gledalo puno uenika, studenata, uitelja, pedagoga, psihologa,
ravnatelja... Njihove primjedbe i prijedlozi pridonijeli su kvaliteti i izgledu ove
knjige. Ovo je jedinstvena prilika da im poimence zahvalimo:
Uenici IV.b razreda I. O Varadin (PETRA, MIRAN, ANJA, FRAN,
JASMINA, DINO, MAJA, FRANKA, FILIP, ELDIN, LOVRO, LUKA,
ROBERT, EDI, KARLA, ANTONIJA, MIA, MATIJA, LANA, MARTA,
VERA, DUNJA, MAJA, MARTA, DAVID)
MIHAELA iz IV. razreda O Kneginec
ALEKSANDAR BEDENIKOVI s kolegama studentima Poslovne
ekonomije EFZG
Uiteljice razredne nastave IV. razreda I. O Varadin SNJEANA
HUEK, SONJA TUEK-PODOBNIK i MARTINA BEDENIKOVI
Pedagoginja u I. O Varadin VESNA FOREK
Ravnateljica I. O Varadin KARMEN HANS-JALOVEC
Mr. sc. VESNA CIGLAR, psiholog, profesor na Visokoj uiteljskoj koli
u akovcu
Dr. sc. RATIMIR KVATERNIK, dugogodinji UNESCOV suradnik na
podruju ICT-a
Mr. MARIJAN FRKOVI, nacionalni ECDL koordinator
Svakako je vano napomenuti da je svoj doprinos dala i PRO-MILova
ekipa: Ljiljana, Mirjana, Matija i Radek sa suradnicima: Zrinkom, Denisom,
Ruicom, Ivicom, Nikolom, Sandrom, Emilom, Majom, Ivanom i eljkom.
Urednik i autori
ZAHVALE
V
PRO-MIL
V
PREDGOVOR
Otkako su umreena raunala osvojila zemaljsku kuglu, govori se da je
svijet postao veliko selo. Sve to se dogodi u bilo kojem dijelu svijeta, moe se
gotovo istoga trena saznati, bez veih tekoa moemo vidjeti p r e k o
horizonta, upoznavati ljude
udaljene tisuama kilometara...
I ne samo to! Vidimo ispod
mora, u dubinu zemlje, u
svemir, vidimo oku nevidljive
stvari... Kao da vidimo tisuama,
stotinama tisua godina
unatrag, oivljavaju davno
izumrli svjetovi, postaju nam
dostupna sva znanja koja su ljudi
dosegnuli Moemo pisati,
raunati, crtati, pospremati
nama vane podatke, dopisivati
se ...
Koliko se god trudili, uspjeli
bismo nabrojiti tek zanemariv
djeli onoga to nam raunala
omoguuju!
Kako postati stanovnik tog
velikog sela? Kako nauiti
koristiti raunalo? Knjiga koju
drite u ruci i itate, pravo je
rjeenje! Pomou nje stei ete
osnovna znanja potrebna za
uspjeno i kvalitetno sluenje
raunalom.
Strunjaci za pojedina podruja vode nas kroz sljedee teme: Raunala u
svakodnevnom ivotu, Raunalo, Crtanje i bojanje, Unos i oblikovanje teksta,
Internet, Elektronika pota, Prezentacije, Tabline kalkulacije. Moda vam ovi
naslovi ne govore mnogo, no oni su samo prvi kontakt sa sadrajem, samo najava
koja nas treba zainteresirati da zavirimo u knjigu i upoznamo se temeljitije s njenim
sadrajem. Knjiga je pisana vrlo jednostavno - s puno primjera vodi nas kroz sadraje
koja treba usvojiti, objanjava ih, povezuje znanje koje tek usvajamo s onim od ranije...
Ponekad nam se moe uiniti da su neki postupci jako sloeni jer se spominje mnogo
koraka koje treba nauiti, mnogo naredbi koje moramo usvojiti. Obino je tako kad
VI
PRO-MIL
VI
upoznajemo neto novo. Vjerujemo da ste to ve puno puta iskusili neto to nam je
izgledalo jako teko, komplicirano, pokazuje se jednostavnim kad nauimo. To sasvim
sigurno vrijedi i za sadraj ove knjige.
Sluiti se raunalom sigurno neete nauiti u tjedan dana bit e potrebno vie
vremena i strpljivog rada! Neto ete uspjeti jako brzo uvjeriti se da koristei ovu
knjigu moete uspjeno samostalno uiti, da ne morate ekati nekoga tko e vam
pokazati, ne morate pitati jeste li neto dobro uinili. Priznajte, to je jako razliito od
uenja na kakvo ste navikli, kakvo inae poznajete. Da biste to provjerili, odaberite
u knjizi neto to vas zanima, sjednite za raunalo, paljivo pratite upute i radite
ono to se navodi. Uspjet ete postii sve to je za taj postupak predvieno. Moda
niste uspjeli? Ne brinite, samo je jedan mogui razlog tome! U elji da to prije vidite
oekivani rezultat negdje ste neto propustili napraviti na pravi nain, onako kako
vas upute vode. Sve to vam je za uspjeh potrebno jest strpljivo i paljivo ponoviti
postupak. Ako ste uspjeli jednom, vaa e ponavljanja dovesti do toga da sve bre,
sa sve manje pogreaka moete uspjeti opet, sve dok u potpunosti ne ovladate tim
znanjem. Upoznat ete lijep osjeaj da uspjeti moete ve na prvom koraku i da dalje
sve ovisi o vaem trudu.
teta bi bila da to iskustvo zadrite samo za sebe. Ohrabrite i druge koji se jo ne
slue raunalom da ponu uiti. Moda su to vai roditelji? Ako su to oni ili druge
odrasle osobe iz vae okoline budite vrlo obazrivi odrasli teko priznaju da ne znaju
ono to djeca znaju ili ue pa esto govore da to njima ne treba. Pokuajte ih potaknuti
primjerima koji im mogu biti zanimljivi pronalaenjem informacija na internetu,
biljeenjem dogaanja vanih za vau obitelj i slino. Zajedniko uenje moe biti
novi nain druenja u vaoj obitelji, a kad naue koristiti raunalo, sigurno e vam
biti zahvalni jer za kratko vrijeme bez tih znanja nee se moi osigurati normalni
svakodnevni ivot.
Moda ste ve stekli neka znanja o radu na raunalu? Ako ih niste stjecali uz struno
voenje, nego samostalno pokuajem i pogrekom, svakako paljivo prouite ovu
knjigu. esto pogrena znanja mogu biti velika zapreka za daljnje uenje, usvajanje
novih znanja i napredovanje na viu razinu. Morate biti sigurni da se raunalom znate
sluiti na ispravan nain.
Za sve itatelje ovo je tek prva razina koristi od druenja s ovom knjigom. Sadraj
knjige odgovara sadrajima koji se, prema katalogu znanja, smatraju osnovama
informatike pismenosti. Koristei CD koji je dan uz knjigu, moete se zabavljati
pitanjima iz kviza za provjeru znanja (uz pitanja su, ako sluajno ne uspijete tono
odgovoriti, i sve informacije potrebne za tono rjeenje). Na CD-u su i ispitna pitanja
kojima moete i slubeno potvrditi svoje znanje iz ovog podruja. Ispit ete, po
postupku o kojem ete saznati, moi polagati u koli ili u ECDL ispitnim centrima.
To nije ispit za kolsku ocjenu, ve ispit kojim dobivate pravo koritenja iskaznice
kartice e-Kids. Ta se iskaznica izdaje u okviru zatienog programa ECDL Fondacije
iz Dublina (The European Computer Driving Licence Limited) i posjeduje je sve vei
VII
PRO-MIL
broj djece iz cijele Europe. Ona vlasnicima (znai i vama, kad potvrdite svoje znanje)
daje pravo da samostalno, bez nadzora odraslih, koriste raunalo na odjelima
knjinica, u bankama, na postajama, zranim lukama, u kolama i sl.
Budete li eljeli napredovati, znati vie, moi ete pratiti asopis koji e izlaziti
mjeseno i biti takoer praen CDom. Tu e biti sadraji o programiranju, izradi web
stranica, novim igrama, raunalima, mobitelima, konzolama i ostalim zanimljivim
temama. asopis e imati i stranice na kojima e itatelji moi izmjenjivati svoja
iskustva, postavljati pitanja, objavljivati priloge. Predviene su i stalne rubrike
strunjaka raznih profesija. Oni e pisati o temama koje zanimaju korisnike, dvojbama
koje se esto spominju, strahovima roditelja i sl. Vjerujemo da e asopis postati stalno
tivo u vaem domu, izdanje koje itaju i iz kojeg ue djeca, roditelji, bake i djedovi.
Do tih ponovnih susreta pozdravljam vas i elim svima puno uspjeha i zabave u
uenju!
Mr. sc. Vesna Ciglar
VIII
PRO-MIL
IX
PRO-MIL
Jednom prilikom, vidjevi grupu od nekoliko djevojica i djeaka okupljenih oko
osobnog raunala kako zainteresirano prate to se dogaa na ekranu raunala, zastao
sam jer me zanimalo to rade.
Sluajui ih, razmiljao sam kako bi djeca trebala nauiti koristiti
raunalo za mnogo drugih stvari, a ne samo za igru. Ova knjiga nastala
je sa ciljem da im to omogui.

Raunalo, esto ga zovemo i kompjutor (djeca ga od milja
zovu kompa), udesan je izum. Mi emo koristiti hrvatski
naziv, a to je osobno raunalo. Danas se raunala koriste svuda.
Puno djevojica i djeaka ima osobno raunalo kod kue i najee ga
koriste za igranje igara. To je osobno raunalo, popularno zvano PC
(izgovara se engleski pi-si) to je skraenica od engleske rijei perso-
nal computer koja znai upravo to, osobno raunalo.
Veina nas ima neku ideju o tome kako raunalo radi, i kako se
raunalom radi, no pitamo se kako je to uistinu? Da to otkrijete, postoji
samo jedan dobar nain, a to je nauiti i primijeniti naueno. Nauiti se
moe gotovo uvijek najlake i najbolje iz knjige. Ova knjiga napisana je
da upravo tome poslui.
to ete nai u ovoj knjizi?
Mnogo toga zanimljivog. Rei u vam ukratko to e to biti i kako
ete se time posluiti da napravite ono to elite.
U prvom poglavlju knjige vidjet emo gdje se sve danas
raunala koriste i za to se mogu uporabiti. Otvorit emo
kuite raunala kako biste vidjeli to se unutra nalazi,
i objasnit emo vam koje sve vanjske ureaje moete
prikljuiti na raunalo.

Bit e rijei i o programima (zovemo ih softver,
pie se software), o tome to i kako rade. Raunalo radi
to mu softver nareuje. Kako to izgleda, vidjet ete u
knjizi.
I raunalo se moe razboljeti. uli ste o virusima kojima se raunalo moe zaraziti.
Nisu to neki ivi virusi, nego programi koji izdaju loe naredbe pa se raunalo ponaa
kao da je oboljelo.
UVOD
X
PRO-MIL
Znam da uglavnom ve znate pokrenuti raunalo, ali ipak
treba nauiti kako se to pravilno radi. To e vam omoguiti
da posao uinite bre, lake i bolje. to su prozori, ikone,
datoteke, lozinke i jo puno toga nauit ete u drugom
poglavlju.
U treem poglavlju dolazi ono to nadam se svi volite - crtanje. Kako
se moe izraditi crte, bojati ga kao kistom i bojama, spremati i ispisati
na papir. Sve emo to u ovom poglavlju knjige vidjeti i nauiti, a onda
vam se otvara novi svijet boja, oblika, slika i crtea koje moete i sami
izraditi.
Jako je korisno nauiti pisati na raunalu. Tu ima
puno raznih mogunosti, slova razliitih po obliku, veliini, boji,
raznih oblika od obinog pisma do tablica i umetanja slika. To moe
posluiti dobro i za kolu jer moete razne kolske uratke napraviti
mnogo bolje, ljepe i bre i uz to ih za stalno sauvati. Nauit ete
kako to ispisati na pisau. Danas koristimo pisae u boji pa to jo
bolje i ljepe izgleda. Sve je to u etvrtom poglavlju. Sigurno e i
ostali biti zadivljeni kad vide to moete napraviti.
U petom poglavlju obraditi emo internet i kako putem interneta doi
do slika, filmova i pjesama te kako sve to spremiti. Kretanje internetskim
stranicama i traenje podataka popularno zovemo surfanje, kao da surfamo
na daski nepreglednim oceanom informacija izraenih u obliku teksta, slika i
zvuka. Naravno sve u bojama, kao da je ispred nas prozor u cijeli svijet.
U estom poglavlju nauit emo gotovo sve o elektronikoj
poti ili e-mailu, kako je popularno zovemo: od primanja,
otvaranja, itanja i ispisa pote koju dobijemo, do pisanja i slanja.
Mislim da ete se sloiti da svi volimo dobivati potu. im
otvorite svoju elektroniku adresu, vidjet ete koliko se pote
dobiva svaki dan.
Ima jo toga o emu moda dosad niste ni razmiljali, a to isto
tako moete nauiti. U sedmom poglavlju nauit emo kako napraviti
projekciju pomou osobnog raunala. To obino zovemo prezentacija.
Prezentirati moemo sve to smo napisali kao tekst, napravili kao crte,
moemo unijeti i neke fotografije snimljene digitalnom kamerom. Sve to
moemo napraviti tako da izgleda kao niz slika, gotovo kao neki film.
XI
PRO-MIL
Ni to nije sve. U knjizi postoji i posljednje, osmo,
poglavlje o takozvanim tablinim kalkulacijama. U njima
je mogue izvoditi razne raunske operacije s brojevima
u stupcima i redovima tablice. Promijenimo li ili dodamo
neki broj, sve se samo ponovno izrauna. Tablica se moe
smanjivati ili proirivati, spremiti ili poslati e-mailom. No
pustit emo vas da to sami otkrijete.
Iz ove knjige moete uiti na jednostavan, i vjerujem, zanimljiv nain - itajte uz
raunalo, slijedite upute iz knjige i pokuajte napraviti to se trai. Ponavljajte to dok
niste zadovoljni svojim uspjehom. Strpljivo slaite svoje znanje brzinom koja vama
odgovara.
Za svakoga, a ne samo za djecu, zanimljivo je otkriti novo, ali prava je radost
samostalno neto stvoriti. Upravo to omoguuje osobno raunalo ako nau i t e
kako ga djelotvorno koristiti. Sada naprijed! Otvorite knjigu,
ukljuite raunalo, itajte tekst, radite na raunalu i uvjerite se
kako je to zanimljivo i korisno.
elite li za vrijeme uenja ili nakon to prouite cijelu
knjigu provjeriti svoje znanje, moete to uiniti uz pomo
priloenog CD-a. Na njemu se nalaze igrice. elite li
provjeru znanja, odaberite Provjera znanja kroz igru.
Igrajui se, odgovarat ete na postavljena pitanja. Na kraju ete
saznati jeste li dovoljno nauili ili trebate jo uiti i vjebati. Oni koji
tono odgovore na veinu postavljenih pitanja, imaju mogunost dobivanja e-Kids
diplome i e-Kids kartice koja slui kao dokaz da ste informatiki pismena djeca. Svi
koji poloe i dobiju kartice, ulaze u nagradno izvlaenje
na kraju godine, a fond nagrada prilino je bogat. O
uvjetima i nainu dobivanja e-Kids kartice te sudjelovanju
u nagradnoj igri pogledajte na www.pro-mil.hr/e-kids ili
na www.hiz.hr.
elite li za vrijeme igranja uiti, odaberite Uenje kroz
igru. Nakon to netono odgovorite na neko pitanje, pomou video lekcije moete
nauiti pravilan odgovor ili bivate upueni na broj stranice u knjizi gdje je navedeno
pitanje objanjeno. Igrajte igre vie puta jer e se svaki put pojaviti druga pitanja pa
ete na taj nain vie nauiti. Kad mislite da ste spremni, prijavite se za provjeru znanja
za dobivanje diplome i e-Kids kartice. Ne zaboravite ponijeti svoj e-Kids CD jer ete
provjeru znanja vriti na svojem CD-u, dakle na provjeri vas ekaju ista pitanja kroz
koja ste ve proli igrajui se.
Sretno i puno uspjeha!
Dr. sc. Ratimir Kvaternik
XII
PRO-MIL
XII
RAUNALA U SVAKODNEVNOM IVOTU
Raunala svuda oko nas ...........................................................
Velika i mala raunala ..............................................................
emu slue raunala? ...............................................................
Binarni brojevi, bitovi i bajtovi ..............................................
Podaci u raunalu ......................................................................
Sklopovlje - programska potpora (hardver - softver) .......
Procesor - mozak raunala .............................................
Kako raunalo pamti ........................................................
Raunala u mrei ...............................................................
Internet ................................................................................
Program .............................................................................
Ulazno izlazni ureaaji ...........................................................
Mievi, palice i tipkovnice ............................................
Kako raunalo gleda i slua ..........................................
Kako raunalo pie ..........................................................
Zatitne mjere ...........................................................................
Bolesti raunala ...............................................................
Oprez na internetu .........................................................
Zdravo druenje s raunalom ......................................
uvanje tajne i podataka ...............................................
Igrajui se, uim .......................................................................
to smo nauili? .......................................................................
RAUNALO
Pokretanje raunala ....................................................................
A-1
A-2
A-3
A-4
A-5
A-6
A-6
A-7
A-8
A-9
A-10
A-11
A-11
A-12
A-13
A-14
A-14
A-15
A-16
A-17
A-18
A-20
B-1
KAZALO
XIII
PRO-MIL
XIII
Ponovno pokretanje raunala .................................................
Koritenje mia ...........................................................................
Pokazivai mia ..................................................................
Koritenje tipkovnice .................................................................
to znae pojedine tipke? ................................................
Pokretanje naredbi pomou tipki ..................................
Prepoznavanje ikona na radnoj povrini (Desktopu) ........
Oznaavanje (selektiranje) i pomicanje ikona .....................
Prepoznavanje razliitih dijelova prozora ..........................
Dijelovi prozora ................................................................
Rad s prozorom ...............................................................
Slaganje prozora ..............................................................
Podeavanje vlastitog korisnikog rauna (ime, slika,
lozinka) .......................................................................................
Stvaranje vlastitog korisnikog rauna ......................
Lozinka za korisniki raun ..........................................
Promjena slike korisnikog rauna .............................
Rad s datotekama .....................................................................
Windows Explorer ...........................................................
Organizacija mapa (mape i podmape
mape unutar mapa) .........................................................
Premjetanje datoteka i mapa
(Premjesti / Move) ..........................................................
Premjetanja datoteka i mapa
(Izrei (Cut) / Zalijepi (Paste)) .....................................
Premjetanja datoteka i mapa pomou mia ...........
Kopiranje datoteka i mapa ............................................
Kopiranje datoteke na disketu ......................................
Razlikovanje pojmova disk, disketa, CD, DVD
i USB izmjenjivi disk ...............................................................
to prikazuje adresna traka? .........................................
B-2
B-3
B-4
B-5
B-6
B-7
B-8
B-9
B-10
B-11
B-12
B-12

B-14
B-14
B-16
B-17
B-18
B-18

B-19

B-20

B-21
B-22
B-23
B-23

B-24
B-25
XIV
PRO-MIL
XIV
Razlikovanje razliitih vrsta datoteka
i njihovo pokretanje ................................................................
Stvaranje mape .........................................................................
Spremanje datoteka .................................................................
Stvaranje nove mape tijekom spremanja datoteke ......
Zatvaranje datoteke .................................................................
Otvaranje datoteke ...................................................................
Brisanje datoteka ......................................................................
Kako vratiti izbrisanu datoteku? ..................................
Snimanje CD-a ..........................................................................
Iskljuivanje raunala ..............................................................
to smo nauili? ........................................................................
CRTANJE I BOJANJE
Pokretanje programa za crtanje .............................................
Zatvaranje programa .........................................................
Novi crte .....................................................................................
Spremanje crtea ........................................................................
to i kako spremamo? ......................................................
Koritenje funkcija pomoi ......................................................
Zatvaranje datoteke sa crteom .............................................
Koritenje linija i oblika ...........................................................
Likovi ili oblici ....................................................................
Pokuajte sami ....................................................................
to ako pogrijei? .............................................................
Uporaba olovke ..................................................................
Bojanje linija i oblika ..............................................................
Pokuajte sami ..................................................................
Pisanje teksta .............................................................................
Pokuajte sami ..................................................................

B-26
B-28
B-29
B-30
B-31
B-32
B-33
B-33
B-34
B-38
B-39
C-1
C-1
C-2
C-3
C-4
C-5
C-6
C-7
C-8
C-8
C-9
C-9
C-10
C-10
C-11
C-11
XV
PRO-MIL
XV
Umetanje gotovih slika ...........................................................
Ispis crtea .................................................................................
Pokuajte sami ..................................................................
to smo nauili? .......................................................................
UNOS I OBLIKOVANJE TEKSTA
Pokretanje programa za obradu teksta ...............................
Zatvaranje programa ........................................................
Izrada novog dokumenta .........................................................
Spremanje dokumenta ..............................................................
Koritenje funkcija pomoi .....................................................
Mijenjanje vrste i veliine slova .............................................
Uporaba dijalokog okvira Font .....................................
Primjena podebljanog, ukoenog i podcrtanog teksta .....
Pokuajte sami ....................................................................
Ukrasne rijei ............................................................................
Umetanje slika ...........................................................................
Pokuajte sami ..................................................................
Gdje jo ima slika? ..........................................................
Pokuajte sami ..................................................................
Izrei, kopiraj i zalijepi ............................................................
Pokuajte sami ..................................................................
Brisanje teksta ...........................................................................
Pokuajte sami ..................................................................
Ispisivanje dokumenta .............................................................
Kako e dokument izgledati na papiru? ....................
Ispis dokumenta ...............................................................
Pokuajte sami ..................................................................
to smo nauili? ........................................................................
C-13
C-15
C-16
C-17
D-1
D-1
D-2
D-4
D-5
D-7
D-7
D-9
D-9
D-10
D-12
D-13
D-13
D-13
D-14
D-15
D-16
D-16
D-17
D-17
D-17
D-18
D-19
XVI
PRO-MIL
XVI
INTERNET
to je internet? ............................................................................
to je to adresa? ..........................................................................
Web preglednik i web pretraiva ..........................................
Pokretanje i zatvaranje web preglednika ..............................
Pristupanje web stranicama na internetu .............................
Hiperveza i slikovna poveznica ...............................................
Kretanje naprijed i natrag po web stranicama ....................
Postavljanje polazne web stranice ..........................................
Spremanje adrese web stranice u web favorite .................
Otvaranje stranice iz web favorita .......................................
Spremanje stranice ...................................................................
Preuzimanje i spremanje podataka s interneta (download) ..
Ispisivanje web stranice ..........................................................
Ispis oznaenog teksta s web stranice ................................
to smo nauili? .......................................................................
ELEKTRONIKA POTA (E-MAIL)
to je elektronika pota (e-mail)? .........................................
Prednosti e-maila ........................................................................
Koritenje e-maila .......................................................................
Webmail ........................................................................................
Kako otvoriti (dobiti) e-mail adresu ......................................
Prijava na webmail i otvaranje poruke ..................................
Izrada nove poruke ....................................................................
Umetanje e-mail adrese u polje Prima (To) ..................
Umetanje e-mail adrese u polja Kopija (Cc) i (Bcc) .....
Umetanje naslova u polje Naslov (Subject) ...................
Dodavanje privitka ili priloga (Attachment) e-mail poruci ......
E-1
E-2
E-3
E-4
E-5
E-7
E-9
E-9
E-11
E-12
E-12
E-14
E-15
E-16
E-17
F-1
F-2
F-2
F-2
F-3
F-5
F-6
F-7
F-8
F-9
F-9
XVII
PRO-MIL
XVII
Odgovaranje (Reply), slanje i prosljeivanje (Forward)
e-mail poruka ............................................................................
Ispisivanje poruke .....................................................................
Zavretak rada i odjava s web maila ...................................
Mail klijenti - Outlook Express ............................................
to smo nauili? ........................................................................
PREZENTACIJE
to je prezentacija? ....................................................................
Pokretanje PowerPointa ............................................................
Izrada nove prezentacije ..........................................................
Spremanje prezentacije .............................................................
Izgled prozora PowerPointa ....................................................
Koritenje funkcija pomoi .....................................................
Oblikovanje teksta u prezentaciji .........................................
Grafike oznake ................................................................
Uvlake .................................................................................
Pisanje u vie stupaca .....................................................
Umetanje crtea, slike, animacije i zvuka ..........................
Umetanje crtea ...............................................................
Umetanje slike ..................................................................
Pokuajte sami .......................................................
Umetanje animacije .........................................................
Pokuajte sami .......................................................
Umetanje zvuka ................................................................
Pokuajte sami .......................................................
Predloak dizajna ......................................................................
Projekcija prezentacije .............................................................
Ispisivanje prezentacije ...........................................................
Pokuajte sami ..................................................................

F-11
F-14
F-16
F-16
F-18
G-1
G-2
G-3
G-5
G-7
G-8
G-10
G-10
G-11
G-13
G-15
G-15
G-16
G-17
G-18
G-18
G-20
G-20
G-21
G-22
G-23
G-23
XVIII
PRO-MIL
XVIII
Otvaranje spremljene prezentacije .......................................
to smo nauili? ........................................................................
TABLINE KALKULACIJE
Otvaranje i zatvaranje Excela .................................................
Kako izgleda prozor Excela ............................................
Zatvaranje Excela ..............................................................
Izrada nove proraunske tablice ............................................
Spremanje proraunske tablice ..............................................
Spremanje tablice pod drugim imenom i u
drugu mapu ........................................................................
Izrada vlastite mape .........................................................
Zatvaranje tablice ..............................................................
Otvaranje spremljene tablice .........................................
Koritenje funkcija pomoi .....................................................
Tablica sadraja u funkciji pomoi ..............................
Unoenje brojeva i teksta u elije .........................................
Promjena ili ispravak sadraja elije ............................
Izgled sadraja elije .......................................................
Pisanje jednostavne formule ..................................................
Brzo raunanje ..................................................................
Zbrajanje uz pomo funkcije ........................................
Oznaavanje elija, redaka i stupaca ...................................
Oznaavanje vie elija u nizu (raspon elija) .........
Oznaavanje odvojenih raspona ..................................
Oznaavanje retka ...........................................................
Oznaavanje odvojenih redaka ....................................
Oznaavanje stupaca .......................................................
Oblikovanje sadraja elije .....................................................
Ispis sadraja podebljanim i ukoenim slovima .......
G-24
G-25
H-1
H-2
H-2
H-3
H-4

H-5
H-6
H-6
H-6
H-7
H-8
H-9
H-9
H-10
H-11
H-12
H-13
H-14
H-14
H-14
H-15
H-15
H-15
H-16
H-16
XIX
PRO-MIL
XIX
Promjena veliine slova ..................................................
Promjena boje slova ........................................................
Poravnanje sadraja elije ..............................................
Promjena fonta (oblika slova) .......................................
Obrubljivanje i bojanje tablice .....................................
Promjena oblikovanja elije ...........................................
Brisanje oblikovanja elije ..............................................
Premjetanje i kopiranje sadraja elije ..............................
Premjetanje sadraja elije pomou mia ................
Kopiranje sadraja elije pomou mia ......................
Premjetanje sadraja elije pomou naredbi
Izrei i Zalijepi .................................................................
Kopiranje sadraja elije pomou naredbi
Kopiraj i Zalijepi ..............................................................
Brisanje sadraja elija ............................................................
Razlika izmeu tipke Backspace i Delete ..................
Pokuajte sami ..................................................................
Ispisivanje tablice ......................................................................
Izgled tablice na papiru .................................................
Pretpregled ispisa (Print Preview) ............................
to smo nauili? .......................................................................
H-16
H-16
H-17
H-17
H-18
H-19
H-19
H-20
H-20
H-20

H-21

H-22
H-23
H-23
H-23
H-23
H-24
H-24
H-26
RAUNALA U
SVAKODNEVNOM
IVOTU
Svijet raunala zabavan je i zanimljiv kad ga upozna. Vidjet e
da nije teko otkriti njegove tajne i ui u njegov arobni svijet.
Sve to treba uiniti jest koristei se ovom knjigom krenuti u
uzbudljivu avanturu.
Darko Grundler
A-1
PRO-MIL
Raunalo ili
kompa?
Raunalo se na
engleskom jeziku
naziva computer (ita se
kompjuter) pa se esto i
kod nas rabi ta engleska
rije. Bolje je i ljepe govoriti
hrvatski i rabiti rije
raunalo.
Raunala svuda oko nas
Kud god krenuli, naii
emo na raunalo. ak i tamo
gdje ga ne oekujemo i ne
vidimo. Odemo li u trgovinu,
pri plaanju stvari koje smo
kupili prodavaica u veini
trgovina rabi raunalo kako
bi izraunala koliko treba
platiti. Bankomat na kojem
ljudi podiu novac zapravo je
raunalo koje pregleda karticu,
prebroji i isplati novac. Mala i
neprimjetna raunala nalaze se
i u automobilima, mobitelima,
televizorima i mnogim drugim
ureajima.
Raunala zamjenjuju ovjeka u mnogim poslovima. Pri obraunu u trgovini
raunalo umjesto ovjeka zbroji sve cijene i odredi koliko treba platiti. Dok nije bilo
raunala, to su morali raditi ljudi pomou olovke i papira. Raunalo je bre od ovjeka
i ne grijei.
Kad se spomene rije raunalo, veina ljudi pomisli na raunalo kojem se mogu
zadati razliiti zadaci, a koje nije namijenjeno samo jednom poslu. To je ono raunalo
koje moemo nai u koli, bankama, uredima. Obino ima tipkovnicu pomou koje se
pie i monitor na kojem se ita ili gleda. Veina takvih raunala s kojima se svakodnevno
sreemo ubraja se u skupinu osobnih raunala poznatih i pod skraenim nazivom PC.
to e raunalo raditi i kako e
djelovati ovisi o upisanom programu.
Program je uputa raunalu to
raditi. Obino je u raunalo upisano
(spremljeno, pohranjeno) vie programa
za razliite poslove. Postoje programi
pomou kojih se moe crtati, pisati,
svirati i sl. Korisnik raunala moe
odabrati koji e program pokrenuti i
tako odrediti to e raunalom raditi.
PC
PC (ita se pi si) je
skraenica od engleskog
personal computer to
znai osobno raunalo.
Osobno se naziva zato to
je namijenjeno jednom
ovjeku i to mu je cijena
takva da ga moe nabaviti
skoro svatko.
Slika 1. U mnogim ureajima skrivena su raunala
Slika 2. Osobno raunalo
A-2
PRO-MIL
Velika i mala raunala
Postoji vie vrsta osobnih raunala. Najlake ih je razlikovati po veliini: stolna,
prijenosna i runa.
Stolna raunala su najvea. Sastoje
se od glavne kutije u kojoj su smjeteni
svi najvaniji dijelovi raunala. Ta se
kutija naziva kuite raunala. Na kuite
se prikljuuju razliiti vanjski ureaji. To
su redovito tipkovnica pomou koje se
pie, mi pomou kojeg se moe crtati
ili se daju naredbe raunalu i monitor
na kojem se ita ili gleda rezultat rada
raunala.
Na raunalo moe biti prikljuen jo i pisa, zvunici i razliiti drugi ureaji.
Raunalo se zove stolno zato to obino stoji na stolu i ne prenosi se esto. Da bi
radilo, mora se prikljuiti na elektrinu mreu.
Prijenosna raunala su manja i napravljena tako da ih je lako prenositi. Kad nisu
u uporabi, ta se raunala mogu sklopiti pa su poput vee biljenice. Mnogo su laka od
stolnih raunala i pogodna su za noenje sa sobom. Prijenosna raunala imaju ugraene
baterije pa mogu raditi i tamo gdje nema elektrine energije, npr. u vlaku, zrakoplovu
i sl. Baterije se mogu puniti kad se isprazne pa je, zapravo, rije o akumulatorima. Kad
se eli raditi na prijenosnom raunalu, treba otklopiti gornji poklopac koji je ujedno
i monitor. Time se otvara i tipkovnica. Funkcije mia obino su smjetene na samoj
tipkovnici. Prijenosna raunala tek su neto slabija od stolnih pa danas mnogi nemaju
stolna raunala, ve im za sve potrebe slue prijenosna raunala.
Runa raunala ili dlanovnici stanu u dlan.
Dovoljno su mala da ih moemo staviti u dep
ili torbu. Uglavnom nemaju tipkovnicu, jer
su premala, pa se tipka po zaslonu. Zaslon na
kojem se ita i pie mnogo je manji nego kod
stolnih i prijenosnih raunala. Imaju ugraene
akumulatore pa mogu raditi i na mjestima gdje
nema elektrine energije. Runa raunala mnogo
su manjih mogunosti od stolnih i prijenosnih
pa se rabe samo za neke poslove (npr. adresar,
podsjetnik za sastanke, raspored sati i sl.). Podaci
se iz runih raunala lako mogu prenijeti na stolna
ili prijenosna i obrnuto.
Je li vee i bolje?
Vee raunalo ne mora biti
bolje. Prijenosno raunalo
moe biti mnogo bolje
od stolnog raunala. Kvali-
teta i mogunosti raunala
ovise ponajprije o ugrae-
nim dijelovima, a to se ne
moe vidjeti izvana.
Laptop i
notebook
Za prijenosna raunala
esto se rabe engleski
nazivi: laptop (ita se leptop)
i notebook (ita se noutbuk).
Slika 5. Runo raunalo
Slika 3. Stolno raunalo
Slika 4. Prijenosno raunalo
A-3
PRO-MIL
to moe
raunalo?
Jedno te isto raunalo
moe obavljati razliite
poslove, ovisno o programu
koji pokrenemo. Program je
taj koji odreuje emu e
sluiti raunalo.
Slika 6. Raunalo brzo rauna
emu slue raunala?
Raunala pomau ovjeku raditi poslove koji su mu dosadni, stalno se ponavljaju ili
ih je teko napraviti brzo, dobro i bez pogreke. Pritom se ne misli na okopavanje vrta
(fizike poslove), ve na poslove za koje je potrebno vie razmiljati (umne poslove).
Uz to raunalo slui i za razonodu i za uenje.
Uzmimo primjer blagajne trgovine. Kad bi trgovac morao raunati runo, vrlo
brzo bi mu to dosadilo jer bi neprestano za svakog novog kupca morao iznova
zbrajati. Trgovac bi to napravio mnogo sporije nego to to uini raunalo, a esto bi
i pogrijeio pri raunanju. Zato su trgovci s radou doekali raunalo i smatraju ga
svojim velikim pomonikom.
Pogledajmo i primjer pisanja teksta. Kako e izgledati tekst napisan rukom na
papiru, ovisi o ovjeku koji ga je pisao. Ima ljudi koji imaju neuredan i neitak rukopis
i teko im je pisati lijepo. Piemo li tekst pomou raunala, bez obzira tko ga pie,
uvijek e biti jednakog izgleda: sva e slova izgledati jednako, redovi e biti poravnati,
a ako se pogrijei, lako i bez traga moe se obrisati. elimo li pak da slova budu velika,
drugog oblika ili obojena, odaberemo naredbe za to.
Pomou raunala lako je raunati. Postoje programi kojima je lako zbrajati,
oduzimati, mnoiti, dijeliti ili pak izvoditi neke druge raunske operacije. Ne samo
da e raunalo brzo i bez pogreke izraunati, ve esto moe izraunati i neto to
ovjek bez raunala ne bi ni mogao izraunati, ili bi mu trebalo jako puno vremena.
Raunala su velika pomo i pri crtanju.
Pomou njih svatko moe lako nacrtati
ravnu crtu, krunicu i mnoge druge likove.
Pomou raunala i pisaa takvi se crtei
lako mogu ispisati na papir, a u sluaju
potrebe, lako ispraviti i ponovno ispisati.
Raunala mogu i svirati. Postoje
programi pomou kojih se mogu stvarati
razliiti zvukovi na raunalu pa i svirati
glazba. Takva se glazba moe spremiti,
poslati prijatelju ili mijenjati po elji.
Raunala mogu ovjeku pomoi i u mnogim drugim korisnim poslovima, ali ga
mogu i zabaviti. Veina djece upoznaje se s raunalom tako da se zabavljaju igrajui
razliite igrice. Prava je teta ostati samo na tome.
Slika 7. Raunalom je lako crtati
A-4
PRO-MIL

Zato ne
jednostavno?
Moe se postaviti pitanje
zato raunalo ne rauna
jednako kao i ovjek? Zato
to raunalo radi pomou
elektrine struje i, s obzirom
na neka njena obiljeja i na
to kako je graeno, najlake
mu je raunati samo s dvije
znamenke (pitaj profesora
zato).
Kodovi
Postoji dogovor na
koji e se nain slova i jo
neki znakovi pretvarati
u nule i jedinice, pa se
tako na svakom raunalu
slovo A pretvori uvijek
u isti binarni broj, slovo
B u drugi, ali na svim
raunalima isti broj itd.
Takav dogovor o nainu
pretvorbe u nule i jedinice
naziva se kd. Najpoznatiji
kd za osobna raunala je
ASCII kd.
Binarni brojevi, bitovi i bajtovi
Raunala ne raunaju kao ljudi. Ona rade s posebnom vrstom brojeva koje ljudi
ne rabe u svakodnevnom ivotu. Ti se brojevi zovu binarni brojevi i imaju samo
dvije znamenke: 0 i 1. Jedna se takva znamenka (bez obzira je li 0 ili 1) naziva bit.
Kad bismo mogli zaviriti u unutranjost raunala, vidjeli bismo samo nule i jedinice.
Raunanje tim brojevima nije teko, ali je razliito od naina raunanja kojim ljudi
raunaju u svakodnevnom ivotu.
Kad god pritisnemo neku tipku na tipkovnici raunala ili kliknemo na tipku
mia, raunalo to pretvori u nule i jedinice i onda rauna s tim nulama i jedinicama.
Kad nam raunalo eli prikazati rezultat, npr. na monitoru, te se nule i jedinice
ponovno pretvore u znakove koje mi razumijemo. Tako se, primjerice, svako slovo
koje pritisnemo na tipkovnici pretvori u binarni broj s osam nula i jedinica.
Binarni broj, dakle broj koji se sastoji samo od nula i jedinica, koji ima tono osam
znamenki naziva se bajt (byte). Pri tom je svejedno kako su znamenke posloene.
Primjerice bajt je 10011010, a bajt je i 11100011 ili 00110101. To je vano znati zato
to se mnogi pojmovi vezani za raunala izraavaju u bitovima i bajtovima. Kad se
eli rei koliko podataka raunalo moe uvati,
to se izraava u bajtovima, kad se eli rei kako
brzo raunalo moe primati podatke, to se obino
izraava kao broj bitova koje u sekundi raunalo
moe primiti.
Na sreu, nama raunalo prikazuje podatke u
obliku koji mi razumijemo pa ne moramo pamtiti
niti raunati s binarnim brojevima. Treba ipak
znati da oni unutar raunala postoje i da raunalo
takve brojeve sprema i rauna njima. Slika 9. Kdovi
Slika 8. Bitovi i bajtovi
A-5
PRO-MIL

Saimanje
Ljudi se i pri pisanju na
papir slue saimanjem.
Umjesto i tako dalje
zapisat e itd., umjesto
na primjer, zapisat
e npr.. To rade da bi
utedjeli na vremenu i
papiru. Kad netko ita takav
tekst, u glavi e pretvoriti
itd. u i tako dalje jer zna
to to znai. Slino tome i
raunalo podatke skrauje
i zapisuje u memoriju u
obliku koji zauzima manje
mjesta.
Kako
mjeriti snagu
raunala?
Postoje posebni programi
koji slue mjerenju
snage raunala. Mnogo
je takvih programa i
uglavnom su besplatni, a
poznati su pod zajednikim
nazivom benchmark (ita
se benmark). Dovoljno je
na raunalu pokrenuti takav
program i na zaslonu e
se pokazati podatak o
raunalnoj snazi.
Podaci u raunalu
Nule i jedinice unutar raunala zvat emo podacima. Raunalo moe svata raditi
s podacima. Moe ih, primjerice, spremiti i uvati sve dok budu potrebni. Moemo
zato rei da raunalo ima pamenje ili memoriju. Raunalo moe podatke u svojoj
memoriji izbrisati ili zaboraviti pa ih vie nema.
Kad raunalo neto radi s podacima, kae se da obrauje podatke. Raunalo je to
bolje to bre moe neto uiniti s podacima. Za raunalo koje moe bre obraditi
podatke od drugog raunala kae se da je snanije. Pod raunalnom snagom misli
se na sposobnost raunala da to bre obradi podatke. Brzinu kojom raunalo moe
obraivati podatke (npr. zbrajati brojeve) zovemo raunalnom snagom.
Raunala se mogu povezati i meusobno jedno drugom slati podatke. To se zove
prijenos podataka. Raunala mogu biti blizu, ali i vrlo daleko jedno od drugog.
Povezati se mogu dva, ali i mnogo raunala. Ako se povee vie raunala, to se naziva
raunalna mrea.
Raunalo ima ogranienu memoriju. Kad se memorija popuni, u nju vie ne stanu
novi podaci. Zato se nastoji podatke sloiti tako da zauzmu to manje mjesta. Jedan
od takvih postupaka jest saimanje (kompresija) podataka. Tim se postupkom podaci
presloe na takav nain da ih vie stane u memoriju. To se redovito radi kod podataka
koji zauzimaju mnogo mjesta u memoriji, npr. kod spremanja slika ili glazbe. Raunalo
saima podatke odgovarajuim programom.
Ako elimo da podaci na raunalu budu tajna i da ih drugi ljudi ne mogu itati,
posluit emo se ifriranjem. ifriranje je postupak kojim se podaci pretvaraju u oblik
koji razumije samo onaj tko zna prema kojem kljuu su pretvoreni. To je slino kao
kad slova abecede zamijenimo znakovima za koje samo mi znamo to znae. Tekst
napisan tim znakovima moe razumjeti samo onaj tko zna klju.
Slika 10. Raunalna snaga
Slika 11. ifrirani podaci
A-6
PRO-MIL
Sklopovlje - programska potpora
(hardver - softver)
Procesor - mozak raunala
Sva razumna bia imaju mozak. Mozak im slui za rasuivanje pa se zato za nekog
tko se ponaa nerazumno kae da se ponaa kao da je bez mozga.
I raunalo ima svoj mozak. On je, naravno,
drugaiji nego mozak ovjeka, ali ima slinu ulogu. Kod
raunala taj je mozak ploica veliine potanske marke
i naziva se mikroprocesor ili krae procesor. Procesor
se sastoji od mnogo sitnih dijelova koji se mogu
vidjeti tek ako se procesor pogleda pod mikroskopom.
Procesor je zaduen za raunske operacije i za mnoge
druge radnje koje bismo mogli nazvati razumnim.
Procesor rauna na slian nain kao i ovjek. Najprije zbroji dva broja pa im onda
doda sljedei, pa sljedei itd. Procesor moe zbrajati mnogo bre od ovjeka, a brzina
kojom on moe dodavati nove brojeve naziva se takt (clock, ita se klok). Procesori
imaju takt od vie milijardi koraka u sekundi. To znai da mogu zbrojiti nekoliko
milijardi brojeva u sekundi. to je takt vei, raunalo je bre. ovjek u jednoj sekundi
moe zbrojiti dva ili najvie tri broja pa je procesor u tom pogledu mnogo, mnogo
bri od ovjeka.
Slino kao ovjek i raunalo mora imati pamenje da bi ita moglo raunati.
Pamenje se kod raunala naziva memorija. Veliina memorije kod raunala naziva se
kapacitet memorije i govori o tome koliko podataka stane u memoriju. U naelu to
je kapacitet vei, to je raunalo bolje. Memorija o kojoj je ovdje rije naziva se radna
memorija ili skraeno RAM i ugraena je u raunalo. To je memorija koja procesoru
slui za neposredan rad i u njoj procesor uva privremene rezultate raunanja.
Postoje i druge vrste memorija, kao primjerice tvrdi disk ili CD ROM koje emo
opisati sljedeem poglavlju.
GHz
Takt raunala mjeri se
brojem koraka u sekundi
i oznaava kraticom. Tako
npr. oznaka 2 GHz znai da
je takt procesora dvije mi-
lijarde koraka u sekundi. G u
oznaci znai giga i oznaava
milijardu, a Hz (ita se herc)
oznaava jednu promjenu
(korak) u sekundi.
Intel i AMD
Procesor je vrlo
komplicirano napraviti pa
u cijelom svijetu postoji
samo nekoliko tvornica
koje ih proizvode. Jedna
od njih je tvornica Intel, a
druga AMD. Prema njima se
i nazivaju procesori, npr. Intel
Pentium, AMD Athlon i sl.
KB,
MB i GB
Kapacitet memorije mjeri
se u bajtovima. Kratica za
bajt je veliko slovo B. Ako
je kapacitet velik, obino
se zbog jednostavnosti
pie kraticama. Tako
npr. kratica KB oznaava
priblino tisuu bajtova
(tono 1.024 bajtova),
kratica MB oznaava
priblino milijun bajtova
(tono 1.048.576 bajtova), a
kratica GB oznaava priblino
milijardu bajtova (tono
1.073.741.824 bajtova). Dakle,
umjesto da piemo 2.048
bajtova, moemo pisati
2 KB.
Slika 12. Procesor
Slika 13. RAM ili radna memorija raunala
A-7
PRO-MIL
USB izmjenjivi disk i
disketa
USB izmjenjivi disk
(memorijski kljui) vrlo
je praktian kad podatke
treba nositi sa sobom.
Moe se objesiti oko
vrata ili staviti na privjesak
zajedno s kljuevima. Disketa
je takoer praktina i jeftina
ali na nju stane mnogo
manje podataka nego na
memorijski kljui.
CD i DVD
Iako isto izgledaju i
jednake su veliine, na
DVD stane mnogo vie
podatka nego na CD pa
kaemo da DVD ima vei
kapacitet od CD-a.
Kako raunalo pamti
Radna memorija raunala je odlina, ali ima dva nedostatka: skupa je i gubi svoj
sadraj (sve zaboravi) iskljuenjem raunala. Zbog toga postoje i drugaije memorije
koje nemaju taj nedostatak. Te se memorije nazivaju memorije za trajnu pohranu jer
podatke uvaju sve dok ih ovjek ne odlui izbrisati.
Jedna od rasprostranjenih trajnih memorija
su optiki diskovi. Tu se ubrajaju CD i DVD
diskovi na kojima su podaci zapisani trajno i nee
se izbrisati sve dok to ovjek ne odlui. Optiki se
zovu zato to se podaci itaju pomou svjetlosti,
a zapisani su kao mikroskopski sitna izboenja na
povrini diska. Optiki diskovi mogu se prenositi
s jednog raunala na drugo.
Svako raunalo ima ugraen tvrdi disk (hard disk). Slian je optikom disku, samo
to se podaci zapisuju i itaju pomou mikroskopski malih magneta. Izvana izgleda
poput metalne kutije koja je obino uvrena u unutranjosti kuita raunala. Uz
radnu memoriju, tvrdi disk je glavna memorija raunala koja je u uporabi sve vrijeme
dok je ukljueno. Na njemu su npr. pohranjeni programi kojima se svakodnevno
sluimo.
Za uvanje manje koliine podataka i za
prijenos s jednog raunala na drugo moe
posluiti magnetska disketa. Ona takoer uva
podatke pomou mikroskopski malih magneta,
ali na nju stane mnogo manje podataka nego na
tvrdi disk, CD ili DVD.
Svi do sad spomenuti diskovi vrte se kad
se umetnu u raunalo. Podaci se zapisuju na
razliite dijelove diskova tako da se oni vrte
i po njima klizi dio koji se naziva magnetska
glava i koji zapisuje podatke.
Podaci se mogu trajno uvati i na USB izmjenjivim diskovima (memorijskim
kljuiima) (USB Removable disk, USB memory stick) koji se utaknu u prikladnu
prikljunicu na raunalu. Za razliku od diskova, kljuii nemaju pokretnih dijelova,
mali su i praktini za prenoenje. Na njih stane mnogo vie podataka nego na disketu,
ali manje nego na DVD ili tvrdi disk. Nedostatak im je da su za isti kapacitet skuplji
od diskova.
Slika 14. CD i DVD
Slika 15. Tvrdi disk
A-8
PRO-MIL
Raunala u mrei
U svijetu ima mnogo raunala. elimo li poslati podatke s jednog raunala na
drugo, moramo ih na neki nain povezati. elimo li poslati poruku sa svog raunala na
prijateljevo raunalo, mora postojati nain na koji podaci putuju do drugog raunala.
Mogue je povezati samo dva raunala, no mnogo je bolje ako se povee vie njih.
Tada moemo slati i primati podatke od mnogo ljudi povezanih raunalima. To se
naziva raunalna mrea ili, krae, mrea.
Ako je rije o raunalima koja su blizu, npr. u jednoj zgradi, mrea se naziva lokalna
mrea ili skraeno LAN. Mnoge tvrtke imaju svoja raunala povezana u LAN. To
omoguuje zaposlenicima dopisivanje posredstvom raunala i bolji zajedniki rad.
Mogu se povezati i raunala koja su meusobno jako udaljena. Najpoznatija mrea
koja povezuje jako udaljena raunala naziva se internet. Ona obuhvaa cijeli svijet.
Raunala se meusobno mogu povezati icama. Za to mogu posluiti posebne ice
ili se mogu iskoristiti ve postojee telefonske to
je pogodno jer telefonske ice ve postoje pa ne
treba kupovati i provoditi dodatne. Posebno je to
pogodno ako se eli povezati udaljena raunala
jer bi tada posebna dodatna ica bila dugaka, a
time i skupa. Ako se rabe telefonske ice, tada uz
raunalo trebamo i ureaj koji se zove modem.
Modem omoguuje slanje i prijem podataka iz
raunala telefonskim icama.
Raunala se mogu povezati
i bez ica. Najee se povezuju
radiovalovima, slino kao to
radioprijemnik ili televizor prima
signale od odailjaa. U tom
sluaju kae se da su raunala
povezana beino. To je praktino
jer se raunalo moe prenositi i
ne treba provoditi ice. Beino
povezana raunala ne mogu biti
jako udaljena zbog ogranienog
dometa radiovalova. Obino se
tako povezuju raunala u jednoj
zgradi ili najdalje u jednoj etvrti.
Wireless
Wireless je engleska
rije za beino (ita se
vajerles) pa se beine
mree esto nazivaju tim
engleskim nazivom.
Net
Mrea se na engleskom
jeziku kae network (ita se
netvork) ili skraeno net.
esto se i kod nas rabi
engleski naziv pa ga je
dobro znati.
ADSL i ISDN
Poseban nain poveziva-
nja raunala telefonskim
linijama naziva se ADSL.
On omoguuje da podaci
putuju brzo, mnogo bre
nego modemom pa je taj
nain posebno pogodan
za one koji se mnogo slue
internetom. Slian nain
povezivanja je i ISDN koji je
bri od modema, ali mnogo
sporiji od ADSL-a.
Slika 16. Podaci putuju telefonskim icama
Slika 17. Podaci putuju zrakom
1.1. LAN
A-9
PRO-MIL
Internet
Internet je jedna od najvanijih pojava u
svijetu raunala. To je mrea koja povezuje
raunala u cijelom svijetu. Zato je tako vana
i popularna? Zato to omoguuje ljudima
iz cijelog svijeta lako i jeftino meusobno
razgovarati i razmjenjivati podatke.
Svi koji su prikljueni na internet mogu
se jednostavno, brzo i besplatno meusobno
dopisivati. Nije vano koliko su meusobno
udaljeni niti u kojim se zemljama nalaze.
Poruka e gotovo istog trena doi do onog
kome je poslana i nee kotati nita. To
je slino kao kad piemo obino pismo i
poaljemo ga potom, samo to e preko
interneta stii puno, puno bre i ne treba
kupiti marku. Dopisivanje preko interneta
naziva se elektronika pota (electronic
mail, ita se elektronik meil). Veina ljudi
rabi skraeni naziv e-mail (ita se i-meil).
Svakog se dana u svijetu milijuni ljudi
dopisuju na taj nain.
Pomou interneta moemo poslati i druge sadraje: sliku, domau zadau ili
omiljenu pjesmu.
Osim dopisivanja na internetu se moe raditi i
jo mnogo toga, npr. pronai mnoge zanimljivosti.
Najjednostavnije je to pomou www stranica (ita se
vvv). Ponekad se te stranice nazivaju web stranice.
One su nalik stranici asopisa u boji na kojoj neto
pie, a ima i slika. Osim toga na www stranicama
mogu biti i pokretne slike i zvuk. Do njih se moe
doi jednostavnim klikom mia. Na stranicama moe
se nai mnogo razliitih sadraja pa se moe slobodno
rei da sve to nas zanima moemo nai na internetu.
Veina stranica je na engleskom jeziku, ali ima ih mnogo i na hrvatskom.
Internet je jako vaan jer je jednostavno i jeftino povezao ljude cijelog svijeta i
omoguio da lako doemo do mnogih podataka.
Slika 18. Pauina
Slika 20. www stranica
Slika 19. E-mail

Odakle se
moe poslati
e-mail?
Poruka elektronike
pote moe se poslati s
bilo kojeg raunala koje je
povezano na internet. Vano
je samo da imamo pristup
raunalu povezanom na
internet.
Web
Internet se ponekad
naziva i Web (ita se
veb). Web na engleskom
znai pauina, a slikovito
se opisuje kao raunalna
pauina (mrea) koja
obuhvaa cijelu Zemlju.
A-10
PRO-MIL
Instalacija
programa
Postupak kojim se
nabavljeni program
presnimava na raunalo
i prilagoava za rad na
raunalu naziva se instalacija
programa. To je uglavnom
jednostavan postupak koji
moe svatko napraviti sam.
Pirati
Ne smije se svaki raunalni
program presnimavati.
Treba provjeriti to je
vlasnik programa odredio.
Ljudi koji bez odobrenja
presnimavaju, prodaju ili dijele
tako presnimljene programe
kre zakone i mogu zavriti
u zatvoru. Popularno
se takvi ljudi nazivaju
raunalnim piratima.
Program
Sve to radi raunalo, radi prema uputama koje zovemo raunalni program. To se
moe usporediti s receptom za jelo.
Raunalni program sastoji se od niza naredbi koje raunalo izvrava jednu iza
druge. Kad izvri sve naredbe redom kako su navedene, eljeni posao bit e obavljen.
Raunalo je bez programa beskorisno i ne moe nita raditi. Zato svako raunalo
ima ugraen barem jedan, a obino i mnogo vie programa. Kod kupovine novog
raunala obino trgovac ugradi eljene programe kako bi se kupac odmah mogao
sluiti raunalom.
Raunalne programe piu ljudi koji se zovu programeri. Jednostavne programe
moe se nauiti pisati za kratko vrijeme tako da ih piu ve i uenici u koli. Jednostavni
programi imaju nekoliko desetaka naredbi, a veliki i sloeni programi mogu imati i
nekoliko milijuna naredbi.
Postoji mnogo razliitih raunalnih programa koji se mogu kupiti ili nabaviti
besplatno. Tako postoje programi za pisanje teksta, crtanje, stvaranje glazbe,
raunanje itd. Za svaki posao postoji prikladan program. Programi se obino nalaze
na CD-ovima i nakon nabavke treba ih presnimiti na raunalo. Mnogi programi mogu
se nabaviti i preko interneta.
Na mnogim se raunalima nalazi program
koji se naziva Windows (ita se vindouz). Taj
program najee ugradi onaj tko prodaje
raunalo. Kad se ukljui raunalo, ono najprije
pokrene program Windows koji na monitoru
prikae sliice i tekst. Naknadno se mogu u
raunalo ugraditi i mnogi drugi programi.
Ako neki program vie nije potreban, moe
se izbrisati iz raunala.

Slika 21. Raunalni pirat
Slika 22. Program Windows
A-11
PRO-MIL
Ulazno izlazni ureaji
Mievi, palice i tipkovnice
Raunalo je jako posluan ureaj. Uinit e skoro sve to mu ovjek kae. I
uglavnom nee uiniti nita ako mu ne kaemo to elimo. Ali kako moemo rei
raunalu to od njega elimo? Moemo se posluiti nekim ureajem koji e nae elje
pretvoriti u neto to raunalo razumije.
Tipkovnica je prvi takav ureaj. To je
kutija s mnogo oznaenih tipki. Pritiskom
tipke zapravo zatvorimo prekida i tako
pokret pretvorimo u elektrinu struju
koja pokrene raunalo. Na nekim tipkama
su slova, na nekima brojke, a na nekima
drugi znakovi. Tipkovnica slui za pisanje
teksta, ali i za davanje naredbi raunalu to
ovisi o pokrenutom programu. Moe se
istodobno pritisnuti i vie tipki. Pritisnemo
li istovremeno tipku SHIFT i neko slovo,
napisat emo veliko slovo.
Drugi nain kako uputiti raunalo da
neto napravi je pomou mia. Mi je ureaj velik priblino kao ivi mi i obino je
icom koja nalikuje repu spojen s raunalom. Pomicanjem mia po stolu pomie se
i oznaka na zaslonu monitora. Ta se oznaka zove pokaziva. Na miu su dvije ili tri
tipke koje moemo pritisnuti (kliknuti). Pomou mia moemo pomaknuti pokaziva
na zaslonu i klikom na tipku rei raunalu to treba raditi. Uz to mi moe posluiti
pri crtanju ili kod razliitih igara.
Oni koji se puno igraju na raunalu
sigurno znaju za pominu palicu
(joystick, ita se ojstik). To je palica
koja se dri u ruci i moe se pomicati.
Na njoj ima vie tipki koje su smjetene
tako da se mogu pritiskati i time davati
razliite naredbe. Pomina palica
obino se rabi kod igrica na raunalu
za pomicanje razliitih likova na
zaslonu monitora.
Mi koji
svijetli
Postoji vie vrsta mieva.
Danas veina s donje strane
svijetli. Pomou tog svjetla
i male kamere smjetene
takoer s donje strane
mia cijelo vrijeme se
snima podloga i tako
raunalo zna kad se mi
pomakne. Kamera moe
snimati samo na blizinu pa
mi mora leati na podlozi.
Ako kamera ne moe snimati
podlogu, mi ne moe raditi
(pokuajte podii mi u
zrak i pomicati ga).
Koliko
tipki ima
tipkovnica?
Veina raunala ima
vrlo sline tipkovnice i
vrlo slian raspored tipki.
Ako nauite na jednoj
tipkovnici gdje je npr. slovo
A, nai ete ga na istom
mjestu na svim tipkovnicama.
Tipkovnice uglavnom
imaju sto tipki (ponekad i
neku vie).
Slika 23. Tipkovnica i mi
Slika 24. Pomina palica
A-12
PRO-MIL
Ui
raunala
Ureaje za raspoznavanje
govora malokad emo
sresti. To je zato to su
skupi i nisu usavreni.
Zamisli da je takav ureaj
ugraen u raunalo u
informatikoj uionici i da je
uionica puna uenika. Kad
bi vie uenika poelo govoriti
uglas, koga bi raunalo
trebalo sluati?
to pie u tim
crticama?
Crtini kd zapravo je
broj zapisan pomou crnih i
bijelih crtica. Uvijek ispod tih
crtica pie broj koji ovjek
moe proitati. Svaki
proizvod ima drugaiji
broj. Prva tri broja
odreuju u kojoj je zemlji
proizvod proizveden.
Proizvodi proizvedeni u
Hrvatskoj imaju prva tri
broja 385.
Kako raunalo gleda i slua
Raunalo moe i gledati i
sluati. elimo li u raunalo unijeti
svoju fotografiju, posluit emo se
ureajem koji se zove skener. Skener
je nalik fotokopirnom ureaju, samo
to se slika koju stavimo na skener
ne kopira na papir, nego u raunalo.
Tako spremljenu sliku moemo
vidjeti na zaslonu monitora,
moemo je poslati prijatelju,
promijeniti joj boje i jo mnogo
toga. Postupak kojim sliku unosimo
u raunalo pomou skenera naziva
se skeniranje. Dovoljno je staviti
sliku na staklo skenera, pokrenuti
odgovarajui program na raunalu
i slika e za nekoliko trenutaka biti
prenesena u raunalo.
Posebna vrsta skenera koristi se u trgovinama na blagajni. Oni itaju o kojoj je robi
rije. Na skoro svakom proizvodu u trgovini otisnut je znak koji se sastoji od vie crnih
i bijelih crta. Ta se oznaka naziva crtini kd (bar code, ita se bar kd) i slui tome da
bi raunalo znalo prepoznati (vidjeti) o kojem je proizvodu rije. Prodavaica treba
samo robu pribliiti posebnom skeneru koji ita crtini kd i raunalo e prepoznati
i pohraniti podatak o robi. Skener za itanje crtinog kda obino je smjeten ispod
stakla na blagajni ili ga blagajnica ima u ruci.
Na raunalo se moe prikljuiti i mala kamera
koja se popularno naziva vebcam (webcam). Ta
kamera snima slino kao i videokamera samo
ne snima na film nego sprema u raunalo. Ta
se snimka moe posredstvom interneta slati
na daljinu pa se dva udaljena sugovornika za
raunalom mogu vidjeti. Takve su kamere
jeftine i lako se prikljuuju na raunalo.
Raunalo moe i sluati. Postoje ureaji koji se prikljuuju raunalu pa ono razumije
to ovjek govori. Nazivaju se ureaji za raspoznavanje govora i mogu posluiti npr.
za diktiranje pa ovjek ne mora pisati tipkovnicom, ve moe raunalu govoriti tekst
koji ono ispisuje na zaslonu i sprema.
Slika 25. Skener
Slika 26. Crtini kd
Slika 27. Oi raunala
A-13
PRO-MIL
Koji je pisa bolji?
Najbolji ispis imaju
laserski pisai, ali su oni
skuplji od pisaa s mlazom
tinte pa ih manje ljudi
kupuje. No tinta koju troi
pisa s mlazom tinte prilino
je skupa.
Veliina monitora
Postoje monitori razliitih
veliina. Veliina monitora
odreuje se tako da se
izmjeri duina dijagonale
zaslona. Dok su u
trgovinama dovoljno dobri
mali monitori, za crtanje su
potrebni to vei monitori.
to je monitor vei, to je i
skuplji.
Kako raunalo pie
Raunalo moe i pisati. Pie uglavnom na dva naina - po zaslonu i po papiru.
Kad sjedimo za raunalom i neto radimo, raunalo pie po zaslonu monitora.
Monitor je ureaj koji slui tome da nam raunalo prikae to je napravilo. Ravna
prednja ploha monitora na kojoj se prikazuju podaci naziva se zaslon ili ekran. Pri
radu raunalom veinu vremena gledamo u zaslon monitora i tako pratimo rad.
Danas se rabe uglavnom dvije
vrste monitora. Stariji monitori
(koji ve izlaze iz uporabe) su vei,
tei i troe vie energije. Moemo ih
prepoznati po tome to imaju prilino
veliku kutiju. Takvi se monitori
nazivaju monitori s katodnom cijevi.
Noviji monitori su tanki i troe
manje energije, a nazivaju se LCD
monitori. Oni se osim za stolna rabe
i za prijenosna raunala.
Raunalo moe pisati i po papiru. Ureaj kojim raunalo pie po papiru naziva se
pisa (printer). Postoji vie vrsta pisaa koji se razlikuju po cijeni i kvaliteti ispisa.
Najpopularniji pisai danas su
pisai s mlazom tinte (ink jet, ita
se ink et). Oni piu na papir tako
da podatke iz raunala pretvaraju
u mikroskopski sitne kapljice tinte
koje onda ispucavaju (pljuckaju)
na papir. Ispis na papiru nastaje
slaganjem sitnih tokica tako
ispaljene tinte. Nakon odreenog
broja ispisanih stranica tinta se
potroi pa je treba zamijeniti.
U uredima se uglavnom rabe laserski pisai. Imaju bolji ispis i mogu ispisati vie
primjeraka od pisaa s mlazom tinte pa su prikladniji za poslovnu primjenu. Otisak
na papiru stvaraju tako da na papir taloe sitne estice obojenog praha koji se naziva
toner. Laserski se zovu zato to unutar njih postoji ureaj koji se zove laser i koji
stvara vrlo usku i snanu zraku svjetlosti. Ta zraka svjetlosti pie po valjku (bubnju)
na koji se onda taloi crni prah koji se s valjka prenosi na papir.
Kakvih pisaa
ima?
Osim navedenih pisaa s
mlazom tinte i laserskih
pisaa ponekad se mogu
sresti termalni pisai i
iglini pisai. Termalni
pisai su mali i rabe se
obino ugraeni u druge
ureaje, npr. blagajne,
bankomate, telefaks
ureaje i sl. Termalni se zovu
zato to pri ispisu zagrijavaju
posebne vrste papira
koji pocrni na zagrijanim
mjestima. Iglini pisai piu
tako da iglicama preko
obojene vrpce utiskuju
tekst na papir.
Slika 28. Monitori
Slika 29. Pisai
A-14
PRO-MIL

Koji su CD-ovi
opasni?
Sigurni su samo izvorni
CD-ovi, dakle oni koje
ste nabavili u trgovini ili
dobili uz neki asopis. Svi
presnimavani CD-ovi su
mogui izvor zaraze virusima
i treba ih se kloniti.

Tko stvara viruse?
Osobe koje stvaraju
(piu) viruse uglavnom
su nepoznate. Ako ih se
otkrije, zavre na sudu ili u
zatvoru jer je stvaranje virusa
zabranjeno. esto to rade
da bi na potpuno pogrean
nain pokazali da se razumiju
u raunala i programiranje,
a ponekad da bi naudili
drugima.
Kako znati koja je
poruka sigurna?
Kod dopisivanja
elektronikom potom
esto se puta primi poruka
koja sadri virus. Najbolje
je bez itanja obrisati sve
poruke koje dolaze od
nepoznatih poiljatelja.
Ponekad virus doe i od
poznanika. U tom je sluaju
poruku dobro obrisati ako
vam je sadraj poruke sumnjiv.
U svakom sluaju NIKAD
ne treba otvarati dodatak,
prilog (attachment, ita se
atament) poruke ako
nismo sasvim sigurni da
je bez virusa.
Zatitne mjere
Bolesti raunala
Raunalo se moe i razboljeti. Nije to ba onakva bolest od kakve boluju ljudi, ali
kao i ovjeka i bolesno raunalo treba to prije izlijeiti.
Osim programa za raunalo koji
su nam korisni, postoje i programi
koji upuuju raunalo raditi neto
to mi ne elimo. Takvi se programi
nazivaju virusi i ima ih mnogo. Ako
se na raunalu pojavi takav program,
ono e izvoditi razliite nepodoptine:
obrisati korisne podatke, slati
elektronike poruke, a da mi o tome
nite ne znamo, sprijeiti nas u radu
ili pak u potpunosti onesposobiti
raunalo za koristan rad.
Virusi su programi napravljeni
tako da se presnime na nae raunalo, a da mi to i ne znamo. To moe biti ako
presnimavamo neki program s CD-a koji nije izvorni, ve ga je netko kopirao od nekog. Na
takvom CD-u moe biti prikriven virus i to tako skriven da ga uobiajenim programima
ne moemo vidjeti. Tako emo nesvjesno presnimiti virus i zaraziti svoje raunalo.
Drugi nain kojim se esto zarazi raunalo jest preko interneta. Uz elektroniku
potu moe se dobiti dodatak koji na prvi pogled izgleda bezazleno: npr. neka slika ili
pozdrav, ali se pri otvaranju takvog dodatka zapravo na raunalo prenese virus.
Najbolji lijek protiv virusa je oprez. Ne presnimavaj neprovjerene CD-ove i ne itaj
dobivene poruke ako nisi siguran od koga su. Takve je poruke najbolje obrisati bez itanja.
Drugi mogui lijek je uporaba posebne vrste
programa koji se nazivaju antivirusni programi.
Pokrenemo li takav program, on e pretraiti
raunalo, pronai mogue viruse i unititi ih
(obrisati ih). Takvi programi mogu pronai
veinu, ali ne i sve viruse jer mogu pronai i otkriti
samo poznate viruse, a u svijetu stalno nastaju
novi. Zato je uobiajeno antivirusne programe
neprestano (najbolje dnevno) obnavljati novim
inaicama kako bismo opasnost zaraze virusom
smanjili na najmanju moguu mjeru.
Slika 30. Virus i antivirus
Slika 31. Izvori virusa
A-15
PRO-MIL
Oprez na internetu
Na internetu se moe nai mnogo korisnih i zabavnih informacija pa mnogi dnevno
provode puno vremena na internetu. Internet, meutim, krije i opasnosti.
Nemoj vjerovati svemu to
vidi na internetu. Tu svatko
moe vrlo lako objaviti to god
eli pa ima zlih ljudi koji to
koriste kako bi prevarili naivne.
Npr. na internetu se esto na
prodaju nude razliite stvari ija
cijena izgleda jako povoljno,
no nemoj nikad slati novac na
takve adrese jer se esto radi o
prijevari. Zamoli nastavnika ili
roditelje da provjere o emu je
rije.
Budite oprezni i ako se od vas nita ne trai. Na internetu se esto mogu pronai
podaci koji su pogreni. Neke od tih podataka namjerno objave zlonamjerni ljudi, a
neke pak objave iz neznanja. Primjerice na internetu moe nai uvjerljiv opis i slike
ivotinja koje uope ne postoje. Ili podatke o nekoj osobi koji su pogreni. U svakom
sluaju dobro je svaki podatak provjeriti na nekoliko mjesta i pokuati pronai na
internetu stranice kojima vjeruje i iza kojih stoji netko od povjerenja.
Poseban je oprez potreban ako se preko interneta upozna s nekom osobom koju
ne poznaje u svakodnevnom ivotu. Nikako ne pristaj sastati se s takvom osobom
prije nego o tome razgovara s roditeljima. Dogaalo se da su oni koji bi otili na
takav sastanak nastradali ili da je osoba koju su susreli bila sasvim drugaija nego se
predstavljala u razgovoru.
Unato svoj zanimljivosti nije dobro cijeli
dan sjediti za raunalom i biti na internetu.
Treba se baviti i drugim stvarima i druiti
se s ljudima u stvarnom ivotu. Treba se i
razgibati jer od predugog sjedenja moe ne
samo postati slabo pokretan i bez kondicije,
ve moe zaraditi i oteenje kraljenice ili
oslabiti vid. Zato svakako ogranii vrijeme
koje dnevno provede za raunalom.

Koliko vremena
provoditi za
raunalom?
Za raunalom ne bi trebalo
dnevno provoditi vie od
dva sata. I to ne bez prekida,
ve se svakih pola sata treba
malo odmoriti i proetati kako
bismo se protegnuli i
odmorili oi.

Lani podaci na
internetu
esto se uenici slue
podacima s interneta kako
bi rijeili domau zadau
ili neki drugi kolski
zadatak. Pri tom vjeruju
svemu to vide na internetu.
To nije dobro. Trebalo bi
svaki podatak potraiti na
nekoliko mjesta i usporediti
ih. Najbolje bi bilo podatke
prikupljati na stranicama za koje
zna tko ih izrauje. Ako to nije
mogue, provjeri s roditeljima i
nastavnicima prikupljene
podatke.
Slika 32. Susreti na internetu
Slika 33. udne li ivotinje
A-16
PRO-MIL
Koji je monitor
bolji za oi?
LCD monitor bolji je od
monitora s katodnom
cijevi, ali je i skuplji. Bolji je
zato jer manje umara oi.
Uz to troi manje energije i
zauzima manje mjesta na
stolu.
to je to
ergonomija?
Ergonomija nastoji strojeve
i stvari prilagoditi ljudima.
Stolica na kojoj je
nespretno sjediti i ne
osjea se ugodno nije
ergonomska. Bicikl koji je
ugodno i spretno voziti je
ergonomski. Ergonomski
su oni raunalni ureaji s
kojima je ovjeku ugodno i
jednostavno raditi.
Zdravo druenje s raunalom
Raunalo je zabavna sprava. Zbog toga mnoga djeca i odrasli provode sate za
raunalom. Pri tom esto zaboravljaju da predugo sjedenje pred raunalom moe biti
tetno po zdravlje. Zato evo nekoliko savjeta.
Svakih pola sata treba se odmaknuti od
raunala i malo razgibati. Desetak minuta radi
neto drugo. Proetaj. Pogledaj kroz prozor. Nazovi
prijatelja. To je potrebno kako bi se odmorile oi i
razgibalo tijelo, posebice kraljenica i ruke. Kad bi
bez odmora satima sjedio za raunalom, mogla
bi te neugodno boljeti lea i ruke ili oslabiti vid.
Uredi mjesto gdje se nalazi raunalo. Pobrini
se da tipkovnica i monitor nisu ni previsoko ni
prenisko. Monitor je smjeten dobro ako moe
sjediti uspravno na stolici i uzdignute glave gledati
ravno u zaslon monitora. Ako mora glavu i pogled
sputati ili podizati, monitor nije dobro smjeten.
Tipkovnica mora biti smjetena tako da ti je ugodno poloiti ruke na nju. Najbolje
je ako je moe smjestiti tako da su ti podlaktice usporedne s podom (vidi sliku).
Rasvjeta na mjestu gdje je raunalo ne smije
biti ni prejaka ni preslaba. Monitor treba smjestiti
tako da se vanjsko svjetlo ne odbija (bljeti) od
zaslona jer se inae mora naprezati da vidi
to je na zaslonu. Nije dobro ni da je monitor u
mranom prostoru jer se oi napreu zbog velike
razlike u svjetlosti izmeu zaslona i okoline.
Bilo bi dobro zamoliti nekog od starijih da vam
uredi mjesto gdje e biti raunalo kako bi vam rad s
njime bio ugodan i kako se ne bi nepotrebno zamarali.
Nikada nemoj rastavljati raunalne ureaje npr. monitor, pisa, skener, modem i sl.
Postoji opasnost da pri tome strada jer su ti ureaji esto prikljueni na gradsku mreu
(struju) koja je za ovjeka pogibeljna. Uz to vrlo vjerojatno e otetiti ili unititi takav ureaj.
Dijelove raunala ili raunalne ureaje koji vie nisu za uporabu i koji su za baciti
nemoj bacati u smee jer su tetni za okoli. Najbolje je raspitati se o mjestu gdje se
prikuplja takav otpad i tamo ga odnijeti.
Slika 34. Mjesto za raunalo
Slika 35. Podloka za tipkovnicu
A-17
PRO-MIL
Koju
lozinku odabrati?
Dobro je za lozinku odabrati
rije koja nema posebnog
znaenja i ne moe se
povezati s tobom. Npr.
takve su lozinke: asib34,
kon33opu, pryrpzaa,
aa95bu1m i sl. Lozinka se
moe i mijenjati samo treba
paziti da se pri promjeni
upamti nova lozinka jer
bez nje nema pristup
internetu.
Skrivena
lozinka?
Ponekad se programu koji
trai lozinku moe rei da
zapamti tvoju lozinku pa
je ne mora svaki put
iznova upisivati. Tako npr.
kad se spaja na internet
lozinka se sama upie. To je
zgodno jer ne mora svaki
put iznova pisati lozinku, ali
je loe zato to moe netko
drugi sjesti za tvoje raunalo
i ukljuiti se na internet pod
tvojim imenom i lozinkom.
Pa ti sad odlui!
Kako esto
spremati podatke?
Priuvne kopije treba
raditi to ee. Najbolje
bi bilo svaki dan. Dobra
je navika priuvne kopije
raditi jednom tjedno jer se
u sluaju kvara raunala u
najgorem sluaju izgube podaci
samo zadnjih tjedan dana
(ostali su pohranjeni prilikom
prethodnog spremanja).
uvanje tajne i podataka
U ivotu ne treba ba sve priati svima. Ima tajni koje mogu znati samo povjerljivi
prijatelji ili roditelji. Tako i pri radu s raunalom ima podataka koje treba uvati od
zlonamjernika. U to se u prvom redu ubraja lozinka.
Lozinka je obino jedna rije koju
zna samo njen vlasnik. Tu rije moe
vlasnik lozinke sam odabrati, a poeljno
je da bude takva rije koju drugi ne
mogu pogoditi (loe je ako je lozinka
ista kao ime vlasnika lozinke jer se to
lako pogodi). Svaka osoba ima drugaiju
lozinku. Onaj tko zna lozinku moe na
raunalu raditi razliite stvari. Onaj tko
ne zna lozinku ne moe vidjeti niti raditi
s podacima vlasnika lozinke. Pri svakom
spajanju na internet mora navesti svoju
lozinku. Tek ako zna ispravnu lozinku
kojom si prijavljen, moe se spojiti na
internet.
Lozinku zato treba tajiti i nemoj je nikom rei. Ne treba je ni zapisivati da je netko
ne bi proitao. Ako svima kae svoju lozinku, to je slino kao da si irom otvorio
vrata svoje kue. Veina ljudi bit e dobronamjerna i nee uiniti nita loe, ali moe
se nai i neka zla osoba koja e ukrasti ili unititi stvari u kui. Isto tako i na raunalu
zlonamjerna osoba moe unititi podatke ili uiniti kakvu drugu nepodoptinu pod
imenom vlasnika lozinke. Osoba koja zna tvoju lozinku moe itati tvoju elektroniku
potu i moe slati poruke kao da ih ti alje.
Kao i svaki drugi ureaj i raunalo se
moe pokvariti. Kad se to dogodi, moe se
dogoditi da se izgube svi podaci spremljeni
na tvrdom disku raunala. Tu mogu biti
tvoje domae zadae, slike koje su ti drage ili
omiljena glazba. Neke od tih podataka vie ne
moe pribaviti (npr. slike s ljetovanja). Zato
je dobro s vremena na vrijeme (npr. jednom
tjedno) podatke koji su ti vrijedni spremiti na
jo jedno mjesto. Najzgodnije je spremiti ih
na CD. Tako e u sluaju kvara imati kopiju.
Takva se kopija naziva priuvna ili rezervna
kopija (backup, ita se bekap).
Slika 36. Tko zna lozinku?
Slika 37. Priuvna kopija (backup)
A-18
PRO-MIL
Igrajui se, uim
Raunalo moe pomoi pri uenju i olakati ga. Postoji mnogo raunalnih programa
koji ti mogu pomoi da neto bre i lake naui. Najlake je ipak uiti igrajui se. To
je zabavno i bez posebnog napora. Uostalom, ima li veeg uitka od igre? Igrati i uiti
moe se i pomou raunala i razliitih raunalnih programa.
Jedan od popularnijih obrazovnih programa na hrvatskom jeziku je Uilica (vie
moe vidjeti na internetu na adresi: http://www.ucilica.tv/menu.aspx). Pomou tog
programa moe se kroz igru mnogo toga nauiti. Uilica je izvorni hrvatski raunalni
program za uenje i provjeru znanja uenika osnovne kole.
Uz knjigu Informatika
poetnica koju su napisali Igor
Ruklja i Mila Kokotovi nalazi
se CD na kojem ima zanimljivih i
zabavnih programa za uenje.
Na CD-u uz asopis Enter
br. 25 za sijeanj 2005. nalazi se
zabavna igra za uenje matematike
Sebran. Isprobaj je. Zabavit e se
i proiriti svoje znanje.
Pitaj nastavnika za ostale
raunalne programe za uenje na
hrvatskom jeziku.
Na internetu ima mnogo zanimljivih i zabavnih igara pomou kojih se moe
mnogo toga korisnog nauiti. Veina tih sadraja je na engleskom jeziku. Ovdje e
biti spomenuti samo neki primjeri za koje nije potrebno poznavanje stranih jezika.
I matematika moe biti zabavna! Ne vjeruje? Otii s prijateljem na: http://www.
prongo.com/mathtwo/game.html i provjeri tko zna bolje zbrajati. eli li otkriti
skrivenu sliku svojim znanjem zbrajanja, otii na: http://www.aplusmath.com/cgi-
bin/games/addpicture.
Voli crtati? Otii na: http://www.thekidzpage.com/colouring_menus/
virtualcrayons/clowncoloring.html gdje e nai nacrtanog cirkuskog klauna.
Uzmi bojice i oboji ga kako ti se svia. Ne svia ti se klaun? Otii na: http://www.
thekidzpage.com/colouring_menus pa izaberi crte koji ti se svia i oboji ga uz
pomo raunala.
Slika 38. Igram se i uim
Igrice
Nisu sve raunalne
igre poune. Ima ih koje
slue samo za zabavu
i ne mogu te nauiti
niem posebnom. Ima
i raunalnih igara koje
mogu loe utjecati na tebe.
S roditeljima ili nastavnicima
pregledaj raunalne igre i
odaberite dobre.
A-19
PRO-MIL
Ako eli i matematiku i bojanku, otii na: http://www.interactivestuff.org/
sums4fun/colquiz.html pa e, rijei li uspjeno zadatak, raunalo obojiti sliku
umjesto tebe.
Voli glazbu? eli svirati
glasovir? Nita lake! Posjeti na
internetu adresu: http://www.
ababasoft.com/music/music01.
html gdje i pomou svog raunala
i mia moe kliknuti na tipke
glasovira i uti kako to zvui. Ili
moda vie voli bubnjati? Otii
na adresu: http://www.ababasoft.
com/music/drums01.htm i
miem ili jo bolje pritiskom na
tipke tipkovnice moe bubnjati
do mile volje. Voli li glazbu, na
adresi http://www.ababasoft.
com/music/index.html moe
pronai jo mnogo zabavnih
muzikih igara.
Zamoli nastavnika da te uputi i na ostale zanimljive adrese na internetu na kojima
moe nai programe za uenje i igru.
Slika 39. Raunalo pomae u uenju
Gdje
pronai igre?
Najvie pounih igara
moe nai na internetu.
Pomou trailice (npr.
www.google.com) moe
pokuati pronai igru koja
te zanima. Skoro sve igre
na internetu na engleskom
su jeziku pa za uspjeno
igranje mora znati taj jezik ili
zamoliti nekog tko zna da ti
pomogne.
A-20
PRO-MIL
Nauili smo da smo okrueni raunalima, ak i kad ih ne vidimo. Postoje stolna
i prijenosna pa ak i takva koja stanu u dep. Raunalima se moe igrati, ali mogu
se obavljati i mnogi ozbiljni poslovi (pisati, crtati, svirati). Raunalo razumije nule i
jedinice, bitove i bajtove, ali e ih pretvoriti u nama razumljiva slova i brojke.
Mozak raunala naziva se procesor, a raunalo moe i pamtiti jer ima memoriju.
Osim u memoriju raunala podatke i programe moemo zapisati na diskove i
memorijske kljuie koje moemo nositi sa sobom. Ako ne elimo da nae podatke
mogu vidjeti drugi, posluit emo se tajnom lozinkom i tako sakriti podatke od
neeljenih oiju.
Raunalu treba dati uputu to da radi. Ta se uputa naziva raunalni program.
Programe piu osobe koje to znaju - programeri. I ti sigurno rabi mnoge programe
koje je napisao netko drugi.
S raunalom moemo razgovarati pomou razliitih ulaznih i izlaznih ureaja:
mia, tipkovnice, monitora, pisaa i sl. Raunalo moe i gledati pa pomou skenera
moemo sliku s papira unijeti u raunalo ili pomou male kamere vidjeti svog prijatelja
koji je daleko od nas. Pomou pisaa raunalo moe i pisati.
Danas su skoro sva raunala meusobno povezana. Takva veza naziva se mrea.
Najpoznatija mrea je internet koji povezuje ljude u cijelom svijetu. Posredstvom
interneta moemo saznati mnogo toga zanimljivog, moemo se igrati, dopisivati i jo
mnogo toga. Na internetu treba biti oprezan kao i u svakodnevnom ivotu da ti se ne
dogodi neto to ne eli. Ako si u dvojbi, posavjetuj se s roditeljem ili nastavnikom.
Raunalo se moe razboljeti ako ga napadne raunalni virus. Tada e raunalo
raditi kako ne elimo i treba mu to prije pomoi lijekom (antivirusnim programom).
Nije ni za tebe zdravo cijele dane biti pred raunalom pa dio dana svakako ostavi i za
druge aktivnosti: etnju, igru, itanje knjige i sl.
to smo nauili?
RAUNALO
Sada moe zapoeti radom na raunalu.
Polako, od ukljuivanja raunala, koritenja
mia i tipkovnice do stvaranja i spremanja
datoteka. Nauit e kako snimiti CD kako
bi sauvao svoje radove (prie, crtee ili
prezentacije) ili ih dao prijateljima da ih
pogledaju.
Da bi raunalo moglo raditi, mora imati
instaliran poseban program koji se naziva
operacijski sustav, npr. Windows, Linux, MAC
OS... Najzastupljeniji je operacijski sustav
Windows. U ovoj knjizi obradit emo inaicu
XP. Krenimo od poetka.
Ljiljana Milija
B-1
PRO-MIL
Prijava
korisnika
Ako je raunalo
podeeno za rad s vie
korisnika, nakon pokretanja
pojavit e se plavi zaslon s
ikonama koje predstavljaju
korisnike. Kliknite na svoje
ime (svoju ikonu) i prema
potrebi upiite lozinku.
Pokretanje raunala
Raunalo se nalazi na tvom radnom
mjestu (radnom stolu). Najee se na stolu
nalaze monitor, mi, tipkovnica i zvunici,
dok se kuite obino nalazi pored ili ispod
stola. Mnogi imaju i kuite na stolu.
Raunalo ukljuujemo pritiskom na tipku
Power na prednjoj strani kuita. Nakon
nekoliko sekundi pojavit e se radna povrina
(Desktop) i tada moemo raditi na raunalu.

Radna povrina (Desktop) podruje je za rad s
raunalom. Sadri ikone pomou kojih pokreemo
programe, a u pozadini je slika. Izgled radne povrine
moemo mijenjati: promijeniti joj sliku (podlogu),
dodati ili izbrisati ikone i drugo. O tome emo govoriti
u jednom od sljedeih poglavlja.
Ovisno o tome kako je
raunalo podeeno, moda
e vas prije pojave radne
povrine pitati za lozinku.
Upiite lozinku u bijeli
okvir i pritisnite Enter.
Lozinka se zbog sigurnosti
ne prikazuje slovima, ve
samo tokicama kako nitko
drugi ne bi za nju saznao.
Slika 3. Prijava korisnika i
upisivanje lozinke
Slika 1. Ukljuivanje raunala
Slika 2. Tipke Power i Reset na kuitu raunala
Slika 4. Radna povrina
(Desktop)
B-2
PRO-MIL
Ponovno pokretanje raunala
S raunalom komuniciramo pomou mia, tipkovnice i monitora. Pomou mia
i tipkovnice pokreemo programe i unosimo podatke, a na monitoru gledamo to se
zbiva u raunalu i to je raunalo napravilo.
Ponekad se raunalo udno ponaa. Radi sporije nego inae dugo pokree
omiljenu igru ili program ili dugo ekamo na izvrenje naredbe. U tom sluaju dobro
je raunalo resetirati tj. ponovno pokrenuti.
Instalacija nekih programa i igrica takoer e zatraiti ponovno pokretanje
(resetiranje) raunala.
Raunalo ponovno pokreemo na sljedei
nain: kliknemo na Start u donjem lijevom
uglu ekrana pa na Iskljui raunala (Turn Off
Computer).
Ekran se malo
zatamni i pojavi se
dodatni prozor u
kojem je potrebno
kliknuti na Ponovno
pokreni (Restart).

Slika 6. Odabir naredbe za ponovno pokretanje raunala
Raunalo se ponovno pokrene.
Ponekad raunalo uope ne reagira na naredbe zadane miem i tipkovnicom pa
ga ne moemo ponovno pokrenuti na opisan nain. U tom sluaju potraimo tipku
Reset na prednjoj strani kuita (obino se nalazi ispod tipke Power) i pritisnemo je.
Raunalo e se resetirati.

Dobro je znati
Raunalo moemo
ponovno pokrenuti
i kombinacijom tipki
Ctrl+Alt+Delete
(istovremeno pritisnemo
sve tri tipke na tipkovnici).
Slika 5. Poetak iskljuivanja i ponovnog
pokretanja raunala
B-3
PRO-MIL
Koritenje mia

Mi je ureaj pomou kojeg raunalu
zadajemo naredbe, pokreemo programe,
crtamo, premjetamo ikone na radnoj
povrini i radimo jo mnogo toga. Da
bismo sve to mogli, moramo znati pravilno
koristiti mi.
Mi u pravilu ima dvije tipke i kotai
u sredini. Mi
pravilno drimo kako
prikazuje slika. Na
zaslonu prikazan je u
obliku strelice. Kako
pomiemo mi po
podlozi, tako se pomie
strelica na zaslonu.
Za uspjean rad s miem potrebno je svladati tri radnje: klik, dvoklik i povlaenje.
Klik pritisne se lijeva tipka mia. Klikom otvaramo izbornik Start u lijevom
kutu zaslona, a klik na ime programa u izborniku Start pokree izabrani program.
Klikom pokreemo naredbe i oznaavamo objekte (klik na ikonu oznai
ikonu).
Dvoklik brzo se dva puta pritisne lijeva tipka mia. Dvoklik na ikonu otvara
izabrani program, dvoklik u tekstu oznaava rije, dvoklik na sliku otvara dodatni
okvir za ureivanje slike itd.
Povlaenje drimo pritisnutu lijevu tipku mia nad objektom (npr. ikonom) i
vuemo mi po podlozi (pratimo kretanje na zaslonu). Kada postavimo mi na eljeno
mjesto, otpustimo tipku mia. Povlaenje se koristi za premjetanje ikona, slika,
prozora i sl.
Desna tipka mia koristi se za pozivanje izbornika. Kada se desnom tipkom mia
klikne na objekt, npr. na radnu povrinu, pojavi se izbornik pomou kojeg moemo
urediti radnu povrinu. Kako miem povlaimo po izborniku, osvjetljavamo naredbu
po naredbu. Odabranu naredbu aktiviramo klikom na nju lijevom tipkom mia.
Kotai se koristi za pomicanje (skrolanje) gore-dolje po otvorenom prozoru, npr.
pomiemo redove teksta i sl.
Za
ljevoruke
Na lijevu tipku mia
pritiemo kaiprstom, a
na desnu tipku srednjim
prstom desne ruke.
Ljevoruki kaiprstom
pritiu desnu, a srednjim
prstom lijevu tipku.
Ljevoruki moraju podesiti
mi za rad kako bi tipke
zamijenile funkcije desna
tipka za oznaavanje i
povlaenje, a lijeva za
objektni izbornik.
Slika 7. to je mi?
Slika 8. Pravilno dranje mia
B-4
PRO-MIL
Pokazivai mia
Za vrijeme rada na raunalu na zaslonu se pojavljuju razliiti pokazivai mia koji
nam govore to raunalo radi ili to je oznaeno. Najei pokazivai prikazani su u
tablici.
Pokaziva mia Znaenje
Normalan rad (klik i dvoklik)
Odabir veze (linka) na web stranici, klikom na link prelazi
se na drugu stranicu na internetu, jedan klik pokree
program. Uz ovaj znak ne koristi se dvoklik
Promjena irine prozora
Promjena visine prozora
Promjena veliine prozora dijagonalno (visine i irine
istovremeno)
Rad u pozadini (raunalo izvrava naredbu)
Raunalo zauzeto (pokree program, izvrava naredbu)
Ako ti se ini da sad ne razumije sve ove znakove i znaenja, ne brini, bit e puno
prilika da naui dobro se sluiti njima.
Vano!
Pokaziva mia govori
to se zbiva u raunalu,
odnosno promjena
izgleda govori nam
to trebamo napraviti.
Pokaziva govori
da moemo promijeniti
irinu objektu (npr.
prozoru programa) tako
da pritisnemo lijevu tipku i
vuemo pokaziva u eljenom
smjeru (ulijevo za suavanje
ili udesno za proirivanje
prozora).
B-5
PRO-MIL
Koritenje tipkovnice
Tipkovnicu koristimo za unos podataka i pisanje teksta. Pomou tipkovnice
moemo otvarati izbornike i zadavati naredbe, iako za to ee koristimo mi.
Tipkovnica se sastoji od tipki podijeljenih u nekoliko grupa. Najee su:
slovni dio (tipke sa slovima i brojkama)
brojani ili numeriki dio (tipke s brojkama, s desne strane)
tipke kursora (tipke sa strelicama izmeu slovnog i numerikog dijela) i
funkcijske tipke (F1 F12) iznad slovnog dijela.
Novije tipkovnice imaju jo tipke za internet i elektroniku potu, multimediju i
iskljuivanje raunala.
Pomou slovnog i brojanog dijela tipkovnice unosimo podatke i dodjeljujemo
imena datotekama i mapama. Tipke kursora koriste se za pomicanje po prozoru
programa, a funkcijske tipke za brzo pozivanje odreenih funkcija.
Slika 9. Tipkovnica
B-6
PRO-MIL
to znae pojedine tipke?
U sljedeoj tablici opisano je to moe raditi pojedina tipka.
Tipka Opis tipke
Tab F
tabulator za uvlake, pomie toku unosa za jedan stupac
udesno ili u sljedee polje
Caps Lock
pisanje velikim tiskanim slovima svijetli kontrolna aruljica.
Ponovni pritisak na tipku iskljuuje velika tiskana slova.
Shift
Istovremeni pritisak s tipkom slova daje veliko slovo ili
gornji znak na brojanim tipkama (#, $, %). Ako istovreme-
no pritisnemo tipke Shift i Tab, kursor se pomakne stupac
ulijevo ili u prethodno polje u dijalokom okviru
Ctrl (Control)
u kombinaciji s odreenom tipkom slova poziva odreenu
naredbu, npr. Ctrl+O poziva naredbu Otvori
Windows (Prozor) otvara izbornik Start
Alt (lijevo od
razmaknice)
u kombinaciji sa slovnom tipkom otvara izbornik, npr.
Alt+D otvara izbornik Datoteka
Razmaknica
(najvea tipka)
razmak meu znakovima
Alt Gr (Alt desno
od razmaknice)
u kombinaciji sa slovnom tipkom daje donji desni znak na
tipki, npr. Alt Gr+V daje @
Tipka objektnog
izbornika
otvara objektni izbornik koji se odnosi na oznaeni objekt,
npr. tekst ili sliku
Backspace brie znak lijevo od toke unosa
Enter 8
potvruje unos ili naredbu, kod pisanja teksta prelazi u
novi redak (novi odlomak)
Tipkovnica kursora
Insert ukljuuje/iskljuuje mogunost pii preko postojeeg
Delete, Del brie znak desno od toke unosa
Home pomie toku unosa na poetak retka (teksta unutar polja)
End pomie toku unosa na kraj retka
Page Up pomie sadraj prozora gore
Page Down pomie sadraj prozora dolje
Strelice
pomiu toku unosa (kursor) jedan znak lijevo-desno,
redak gore-dolje
NumLock ukljuuje ili iskljuuje brojani (numeriki) dio tipkovnice
Esc (Escape) izlaz iz dijalokog okvira ili izbornika
F1 poziva pomo aktivnog programa
F2-F12 funkcije ovise o programu u kojem se koriste
Dijaloki okvir
Dijaloki okvir je dodatni
prozor u kojem raunalu
dajemo dodatne upute za
izvrenje naredbe, npr. koju
pjesmu elimo sluati, ime
crtea koji elimo spremiti
itd.
Kombinacije
tipki
Kombinacija tipki znai
istovremeni pritisak
na dvije ili tri tipke. Npr.
Ctrl+O znai istovremeno
pritisnuti tipke Ctrl i O kako
bismo aktivirali naredbu
Otvori (Open).
B-7
PRO-MIL
Pokretanje naredbi pomou tipki
Pomou kombinacija tipki moemo otvoriti svaki izbornik i izabrati bilo koju
naredbu. Npr. kada elimo spremiti svoj rad, moramo uporabiti naredbu Spremi
(Save) koja se nalazi u izborniku Datoteka (File) tako je u svim programima. To
moemo uiniti na dva naina:
1. kombinacijom tipki Ctrl+S odmah aktiviramo naredbu Spremi
ili
2. kombinacijom tipki Alt+D otvorimo izbornik Datoteka (File), pomou tipki sa
strelicama oznaimo (osvijetlimo) naredbu Spremi (Save) i pritisnemo tipku Enter.
Po poljima dijalokih okvira pomiemo se pomou tipke Tab (tabulatora). Svaki
pritisak na Tab pomie nas u sljedee polje.
Panja!
Koju inaicu (verziju)
programa imate? Ako
koristite englesku verziju
programa, kombinacije
tipki podeene su
engleskom jeziku. Izbornik
Datoteka (File) otvarate
s Alt+F, F = File. Obratite
panju na poetno slovo
izbornika.
Slika 10. Pokretanje naredbe pomou tipkovnice
B-8
PRO-MIL
Prepoznavanje ikona na radnoj
povrini (Desktopu)
Kada ukljuimo raunalo, pojavi se radna povrina (Desktop) na kojoj se
nalaze ikone (sliice). Ikone predstavljaju programe instalirane na raunalo, mape
i datoteke koje se ee koriste. Svatko sam odreuje koje e ikone imati na radnoj
povrini. Ikona je zapravo preac (Shortcut) do programa, mape ili datoteke.
Dvoklikom na ikonu pokreemo izabrani program ili igricu, otvaramo mapu ili
datoteku.
Kada instaliramo program ili igricu, najee se instalira i njena ikona ili nas
program pita elimo li je na radnoj povrini (desktopu). Ikone za mape i datoteke
trebamo napraviti sami.
Slika 11. Ikone na radnoj povrini
Bitno je razlikovati ikonu programa od ikone datoteke napravljene u tom programu.
Ikona datoteke sadri ikonu programa u kojem je napravljena i ispod nje list papira.
Slika 12. Ikona programa i datoteke
Dvoklik na ikonu
Dvoklikom na ikonu
otvaramo program, mapu
ili datoteku koju ikona
predstavlja.
B-9
PRO-MIL
Promjena imena
ikone
Ako elite ikoni promijeniti
ime, najprije je oznaite.
Zatim kliknite na njeno ime
da se ono oznai, napiite novo
ime i pritisnite Enter.

Oznaavanje (selektiranje)
i pomicanje ikona
S vremenom e se na radnoj povrini nalaziti sve vie ikona pa e ih
poeljeti razmjestiti i sloiti drugaijim redoslijedom. Kako e to uiniti?
Najprije ikonu oznaimo (kliknemo na nju)
tako da se ikona i njen naziv zatamne. elimo
li je premjestiti, povlaimo je (drei pritisnutu
lijevu tipku mia) na eljeno mjesto.
Slika 13. Premjetanje ikone Windows Explorera
Moemo i vie ikona pomicati odjednom. Oznaimo ih tako da pritisnutom lijevom
tipkom mia povuemo preko ikona koje elimo oznaiti (slika 14) i premjestimo ih.
Drugi nain je da drimo pritisnutu tipku Ctrl i miem kliknemo na svaku ikonu koju
elimo oznaiti (slika 15).
Kliknemo li desnom tipkom mia na radnu povrinu, moemo izabrati raspored
ikona prema nazivu, veliini, vrsti ili da ih Windows posloi automatski. Poigrajte se
i isprobajte sve naine.
Slika 14. Ikone oznaene
povlaenjem mia
Slika 15. Ikone oznaene pojedinano
pomou mia i tipke Ctrl
Slika 16. Biranje rasporeda ikona
Brisanje ikone
Kliknite na ikonu desnom
tipkom mia pa na Izbrii
(Delete).
B-10
PRO-MIL
Prepoznavanje razliitih
dijelova prozora
Za rad na raunalu potrebno je pokrenuti program u kojem emo raditi ili igricu
koju emo igrati. Ve smo nauili da to moemo uiniti dvoklikom na ikonu programa
ili igrice. Drugi nain je pomou izbornika Start u donjem lijevom uglu zaslona. Sada
emo pokrenuti program WordPad klikom na Start Svi programi (All Programs)
Pomagala (Accessories) WordPad.
Slika 17. Pokretanje programa WordPad
Program WordPad koristimo za pisanje i ureivanje jednostavnijeg teksta. Program
se otvara u prozoru na ijem vrhu (naslovnoj traci) pie dokument WordPad.
Slika 18. Prozor programa WordPad
Zapamti!
Program pokreemo
klikom na Start Svi
programi (All Programs)
te u otvorenom popisu
kliknemo na ime programa.
Dobro je znati
Svi programi, mape i dijaloki
okviri otvaraju se u prozori-
ma koji imaju iste osnovne
elemente i s njima se radi na
isti nain.
B-11
PRO-MIL
Dobro je znati
Gumbi na alatnim trakama
koriste se za brzo pokretanje
naredbi.
Dijelovi prozora
Pogledajmo to se sve nalazi u prozoru programa WordPad.
Naslovna traka (Title bar) plava traka na vrhu prozora na kojoj pie ime
dokumenta i ime programa. Na desnoj strani ima gumbe za minimiziranje (umanjivanje),
maksimiziranje (poveanje preko cijelog zaslona) te zatvaranje programa.
Traka izbornika (Menu bar) sadri izbornike
Datoteka (File), Ureivanje (Edit), Prikaz (View)
Izbornici sadre naredbe. Kad se klikne na ime izbornika,
otvara se popis naredbi na izbor, a mi biramo koju e
naredbu raunalo izvriti. Povlaimo mi preko izbornika
dok ne oznaimo (osvijetlimo) potrebnu naredbu. Tada
kliknemo na nju.
Slika 19. Izbornik Datoteka i izabrana naredba Ispis
Naredba koja iza imena ima tri tokice, npr. naredba Ispis (Print) znai da se
po njenom pozivanju otvara dijaloki okvir (dialog box) u kojem raunalu kaemo
to elimo ispisati (cijelu priu ili samo odreenu stranicu) i u koliko primjeraka.
Raunalo e kod mnogih naredbi traiti dodatne upute pa e se pojaviti slini dijaloki
okviri.
Slika 20. Dijaloki
okvir Ispis u
WordPadu
Alatne trake (Toolbars) sadre gumbe (sliice) koji predstavljaju naredbe te se
koriste za brzo pokretanje naredbi. Prozori najee sadre Standardnu traku
(Standard) i traku Oblikovanje (Formatting), a mogu imati i druge alatne trake koje
ovise o izabranom programu (vidi sliku 18). Standardna traka sadri uobiajene naredbe
za rad s dokumentima (otvaranje, zatvaranje, ispis itd.). Dovoljno je kliknuti na gumb
Razlike u prozorima
Razlika izmeu prozora
programa i prozora
dijalokog okvira: prozor
programa ima na naslovnoj
traci ime programa i ime
dokumenta na lijevoj, a
gumbe za minimiziranje,
maksimiziranje i zatvaranje
prozora na desnoj strani
(slika 18). Prozor dijalokog
okvira ima ime izabrane
naredbe na lijevoj te gumb
za pomo i zatvaranje
prozora na desnoj strani
naslovne trake (slika 20).
B-12
PRO-MIL
naredbe Spremi (slika diskete) da bismo spremili dokument umjesto da otvaramo
izbornik i biramo naredbu. Alatne trake su detaljnije objanjene u poglavljima koja
objanjavaju rad s programima.
Radna povrina koristi se za rad u programu. Radnu povrinu u WordPadu
moe zamisliti kao list papira na koji piemo tekst, isto kao u Wordu.
Klizai kada je dokument vei (ima vie stranica) te ne stane u prozor programa,
s desne strane i na dnu radne povrine pojave se klizai (scroll bar). Klizai su trake
ijim povlaenjem pomiemo dokument u eljenom smjeru (gore-dolje, lijevo-
desno).
Rad s prozorom
Prozorima moemo mijenjati veliinu: prikazati ih preko cijelog zaslona, smanjiti
ih na veliinu gumba na programskoj traci ili premjestiti na drugo mjesto radne
povrine. Idemo redom.
Prozorima mijenjamo veliinu tako
da postavimo mi uz stranicu prozora.
Kada pokaziva mia promijeni oblik
u strelice , pritisnutom lijevom
tipkom vuemo stranicu prozora
prema unutra da bismo ga smanjili ili
prema van da bismo ga poveali. Mi
moemo postaviti na ugao prozora
i istovremeno mu mijenjati visinu i
irinu, kako prikazuje slika.
Slika 21. Promjena veliine prozora
Prozori programa imaju na desnoj strani naslovne trake gumbe za minimiziranje,
maksimiziranje te za zatvaranje programa. Klikom na gumb Minimiziraj (Minimize)
prozor programa smanji se na veliinu gumba na programskoj traci. Ponovnim klikom
na gumb programa (njegovo ime) prozor se ponovno pojavi na zaslonu.
Klikom na gumb Maksimiziraj (Maximize) prozor programa rairi se preko
cijelog zaslona. Tada se gumb Maksimiziraj promijeni u gumb Vrati smanjeno
(Restore)

pa klikom na njega moemo vratiti prozor na prethodnu veliinu,
onu koja je bila prije poveanja na cijeli zaslon.
Slaganje prozora
Imamo li vie otvorenih prozora na zaslonu, kao na slici 23., poeljet emo
ih premjestiti i sloiti na odreeni nain. Prozor premjestimo na drugo mjesto na
zaslonu tako da drimo pritisnutu tipku mia na naslovnoj traci prozora i odvuemo
ga na drugo mjesto.
Programska
traka
Programska traka
(Taskbar) je traka na
dnu zaslona na kojoj se
nalaze gumbi otvorenih
programa. Na lijevoj strani
je izbornik Start, a na desnoj
vrijeme (sat i minute).
B-13
PRO-MIL
Slaganje prozora
Prozore moemo slagati
i tako da desnom
tipkom mia kliknemo
na programsku traku te
izaberemo odgovarajuu
naredbu, kaskadno
(stepenasto) slaganje
prozora ili slaganje prozora
poput ploica.
Zatvaranje
programa
Po zavretku rada u
programu potrebno je izai
iz njega i zatvoriti njegov
prozor. To emo uiniti
pomou gumba Zatvori
(Close) na naslovnoj traci
programa.
Program moemo zatvoriti
i pomou izbornika
Datoteka (File) Izlaz
(Exit).
Na ovaj nain prozore moemo sloiti jedan do
drugog ili jedan preko drugog. Kada prozor koji
se nalazi ispod drugog prozora elimo premjestiti
na vrh, kliknemo na njega i on e se pojaviti u
prvom planu, iznad svih ostalih prozora. Primjer
na slici: prozor programa WordPad je ispod
prozora Kalkulatora. Da bismo ga premjestili
iznad, dovoljno je kliknuti na bilo koji njegov dio
i on se pojavi na vrhu (vidi gdje je pokaziva mia
na slici 23). Isto moemo postii i klikom na gumb
prozora WordPad na programskoj traci.
Slika 22. Premjetanje prozora Kalkulator
Vjeba: otvori prozore
WordPad, Kalkulator i
Bojanje (Paint) svi se
nalaze u izborniku Start
Pomagala (Accessories).
Ako treba pomo,
pogledaj sliku 17.
Mijenjaj prozorima
veliinu, minimiziraj ih pa
maksimiziraj. Sloi prozore
na zaslonu poput ploica,
jedan povrh drugog itd.
Vjebaj sve to smo u ovoj
lekciji spomenuli.
Slika 24. Primjer slaganja prozora
Slika 23. Slaganje prozora na vrh
B-14
PRO-MIL
Podeavanje vlastitog korisnikog
rauna (ime, slika, lozinka)
Windowsi XP omoguuju korisnicima (onima koji rade na raunalu) da sami
odreuju svoje postavke. To znai da svaki korisnik odreuje kako e izgledati
njegova radna povrina, kakva e biti pozadina, koje e se ikone na njoj nalaziti itd.
Kada sljedei put ukljuimo raunalo, sve e biti onako kako smo sami postavili iako
je u meuvremenu na raunalu radio netko drugi sa svojim postavkama (brat, sestra,
mama, tata ili prijatelj). Windows XP pamti postavke svakog korisnika te ih uita
prilikom prijave korisnika na raunalo. Da bi raunalo znalo koje postavke ima svaki
pojedini korisnik, potrebno je podesiti korisniki raun.
Stvaranje vlastitog korisnikog rauna
Korisniki raun stvaramo tako da kliknemo na Start Upravljaka ploa
(Control Panel) Korisniki rauni (User Accounts), a zatim na Stvaranje novog
rauna (Create a new account).
Slika 25. Stvaranje korisnikog rauna
Otvara se dijaloki okvir u kojem upisujemo ime za svoj korisniki raun (u
primjeru na slici 26. odabrano je ime e-kid) te kliknemo na Naprijed (Next).
Dobro je znati
Kada na istom raunalu
radi vie korisnika (npr.
vie ukuana), poeljno je
da svaki ima svoj korisniki
raun
Administrator
Administrator moe raditi
promjene raunalnog
sustava, instalirati
programe te pristupati svim
datotekama na njemu.
B-15
PRO-MIL
U sljedeem koraku odabiremo vrstu rauna (Ogranieni - Limited) i kliknemo
na Stvori raun (Create Account). Odabrana je vrsta rauna ispred kojeg se u krugu
nalazi tokica.
Slika 27. Odabir vrste
korisnikog rauna
Otvara se prozor s korisnikim raunima meu kojima se nalazi ovaj koji smo
upravo instalirali (slika 28.).
Slika 28. Prikaz
instaliranog rauna
Slika 26. Dodjeljivanje imena
korisnikom raunu
Ogranieni
korisinik
Ogranieni korisnik moe
pristupati instaliranim
programima, stvarati
lozinke i mijenjati neke
postavke sustava (npr.
sliku radne povrine, uvara
zaslona ili izabrati klasini
izgled Windowsa).
Gost
Gostov raun namijenjen
je nekom tko nema
korisniki raun, a eli
s vremena na vrijeme
koristiti programe
instalirane na raunalu
(npr. kada ti prijatelj doe u
posjetu i eli neto nacrtati
na tvom raunalu).
B-16
PRO-MIL
K o r i s n i k o m
raunu moemo
dodijeliti lozinku,
promijeniti ime ili
sliku tako da kliknemo
na njega. Raunalo
nas pita to elimo
promijeniti te nam
ponudi mogunosti
prikazane na slici.
Slika 29. Mijenjanje
korisnikog rauna
Lozinka za korisniki raun
elimo li svom raunu dodijeliti lozinku, kliknemo na Stvaranje lozinke (Create
a password). Otvara se dijaloki okvir u kojem odreujemo lozinku. U prvo polje
upisujemo lozinku. Zbog zatite lozinka je prikazana tokicama.
Slika 30. Unos lozinke za
korisniki raun
U drugo polje ponovno unosimo lozinku, ime je zapravo potvrdimo. U tree polje
unosimo podatak koji e nas podsjetiti na lozinku ukoliko je zaboravimo. Na kraju
kliknemo na Napravi lozinku (Create Password).
Vraamo se ponovno na prethodni dijaloki okvir (slika 29.) gdje odreujemo to
elimo promijeniti na korisnikom raunu. Pazi!!! Sada ispod korisnikog rauna
pie Zatieno lozinkom. To znai da postavke korisnika moe mijenjati samo onaj
tko zna lozinku.
Odjava
korisnika
Po zavretku rada na
raunalu korisnik se mora
odjaviti klikom na Start
Odjavi (Log Off)
Odjava. Windows zatvori
sve datoteke i programe koje
je korisnik koristio.
Promjena
korisnika
Na istom raunalu
moe raditi vie korisnika.
Za promjenu korisnika
potrebno je kliknuti na
Start Odjava (Log
Off) Promijeni
korisnika te na ikonu
korisnika koji se prijavljuje.
Pritom programi i datoteke
prethodnog korisnika
ostaju otvorene i on moe
nastaviti s radom kada se
ponovo prijavi. Takav nain
rada usporava rad raunala
jer svaki prijavljeni korisnik
ima otvorene svoje programe.
Zato je bolje da se jedan
korisnik odjavi prije nego
to se drugi prijavi.
B-17
PRO-MIL
Vano
Kod pisanja lozinke
obratite panju na velika i
mala slova u rijei lozinke.
Lozinku moemo ponovno promijeniti ili ukloniti (slika 32.). Nakon to odredimo
lozinku, zatvorimo prozor Korisniki rauni pomou gumba Zatvori na naslovnoj
traci prozora.
Promjena slike korisnikog rauna
Kada stvorimo korisniki raun, Windows mu dodijeli sliku. Ako nam se slika ne
svia, uvijek je moemo zamijeniti drugom. Imamo li otvoren prozor prikazan na slici
32., kliknemo na Promjena slike (Change the Picture). Ako ne, kreemo od izbornika
Start Upravljaka ploa (Control Panel) Korisniki rauni (User Accounts)
Promjena rauna (Change an account) pa na raun kojem elimo promijeniti sliku
(slika 28.). Otvara se prozor prikazan na slici 32. u kojem kliknemo na Promjena slike
(Change my picture).
Otvara se dodatni dijaloki okvir u kojem izaberemo novu sliku i kliknemo na
Promijeni sliku (Change Picture). Sliku moemo promijeniti kad god to poelimo.
Dobro je znati
Korisnikom raunu
moete dodijeliti sliku
koju ste nacrtali u
programu Bojanje (Paint)
ili fotografiju snimljenu
digitalnom kamerom. Klikni
na Trai vie slika i potrai
svoju sliku.
Slika 32. Mijenjanje ili uklanjanje lozinke
Slika 33. Promjena slike korisnikom raunu
Slika 31. Zatita rauna lozinkom
B-18
PRO-MIL
Rad s datotekama

Sve to radimo na raunalu moramo spremiti elimo li to naknadno koristiti. Tekst
koji napiemo spremamo na disk, disketu ili USB izmjenjivi disk. Tako spremljen tekst
zove se datoteka (file). Datoteka nije samo napisan tekst. Datoteka je i nacrtan crte,
snimljen zvuk ili video, datoteka je i slika snimljena digitalnom kamerom. Programi
koji pokreu raunalo su skup datoteka. Raunalo radi s datotekama i ima ih mnogo.
Datoteke moramo
organizirati (slagati,
razvrstati) odreenim
redom kako bismo ih
lake pronali i koristili.
Zamisli svoju sobu i to
sve ima u njoj. Zamisli
da je svaki predmet
jedna datoteka. Kao
to je potrebno stvari
slagati u ormare i
ladice, tako datoteke
u raunalu slaemo
u mape. Svakoj mapi
(folder) dajemo ime
koje govori kakve se
datoteke u njoj nalaze.
Isto tako svaka mapa
moe imati i podmapu
(subfolder) ili vie njih.
Slika 34. Organizacija datoteka
Windows Explorer
U radu s datotekama moemo koristiti vie programa, no najee koristimo program
Windows Explorer koji je sastavni dio operacijskog sustava Windows. Windows Explorer
prikazuje popis mapa i datoteka u raunalu. Pomou njega pretraujemo sadraj
diskova i mapa, kopiramo, briemo, premjetamo datoteke i mape te im mijenjamo
imena. Windows Explorer pokreemo pomou izbornika Start Svi programi (All
Programs) Pomagala (Accessories) Windows Explorer, a izgleda ovako:
Dobro je znati
Windows Explorer mo-
emo pokrenuti i preko
njegove ikone.
B-19
PRO-MIL
Slika 35. Prozor Windows Explorera
Prozor ispod adresne trake podijeljen je na dva dijela. S lijeve strane prikazan je
popis mapa, a s desne sadraj izabrane mape. Pomou popisa Mape (Folders) moemo
pregledati disk i mape na disku (diskovima), disketu, CD-ROM, a odabirom Moja
mrena mjesta (My Network Places) i ostala raunala ako je raunalo umreeno
(povezano s drugim raunalima u mreu).
Na slici je u popisu mapa izabrana (osvijetljena) mapa Moji dokumenti, a na desnoj
strani je njen sadraj podmape (mape nie razine) i datoteke. Podmape Moja glazba,
Moje slike, Moji izvori podataka, My eBooks stvaraju se instaliranjem Windowsa i na
popisu mapa uvuene su udesno.
Organizacija mapa (mape i podmape mape unutar
mapa)
Datoteke spremamo u mape, a ime mape govori kakve se datoteke u njoj nalaze.
Vratimo se na mapu Moji dokumenti (My Documents). U nju emo spremati svoje
uratke, ali emo ih odlagati prema vrsti datoteke. Kad napiemo sastavak, spremit
emo ga u Moje dokumente (My Documents), a kad nacrtamo sliku spremit emo
je u podmapu Moje slike (My Pictures) koja se nalazi unutar mape Moji dokumenti.
Ako snimimo pjesmu, spremit emo je u mapu Moja glazba (My Music). Tako emo
ih kasnije lako pronai.
Da bismo se lake snalazili u raunalnoj umi mapa i podmapa, potrebno je jo
neto objasniti.
Adresna traka
Adresna traka prikazuje
adresu izabrane mape
- mape iji je sadraj
prikazan na zaslonu (na
slici 35. to je mapa Moji
dokumenti).
Popis mapa
Popis mapa postavljamo i
uklanjamo klikom na gumb
Mape (Folders) na alatnoj
traci. Kada je popis mapa
iskljuen, na njegovom
mjestu nalazi se okno
zadataka. Ono omoguava
obavljanje raznih radnji
vezanih uz izabranu mapu
ili datoteku, npr. ispis slike,
premjetanje ili kopiranje
datoteke itd.
Dobro je znati
Preporuljivo je da svaki
korisnik raunala kreira
vlastite mape za spremanje
datoteka kao zasebne mape
na disku. Na taj e se nain
sauvati datoteke u sluaju
reinstalacije (ponovne
instalacije) Windowsa.
Reinstalacija brie sistemske
mape, ukljuujui i mapu
Moji dokumenti (My
Documents).
B-20
PRO-MIL
Slika 36. Mape i podmape
Mapa koja ispred imena ima kvadrati sa znakom + pored datoteka sadri i podmape. Mapa
koja ispred imena ima znak ima otvoren popis podmapa odmah ispod svog imena. Popis
podmapa uvuen je udesno u odnosu na glavnu mapu. Odabirom podmape vidimo njen sadraj
na desnoj strani prozora (vidi sliku 36., izabrana je mapa Moje slike koja se nalazi unutar mape
Moji dokumenti). Klikom na znak popis podmapa se same, ne vidi se te se ponovo ispred
imena mape nalazi znak +.
Mapa koja ispred svog imena nema znak ne sadri podmape, ve samo datoteke
ili je prazna.
Otvaranjem popisa Moje raunalo (My Computer) imamo pristup do diskete,
diskova, CD -a i DVD pogona iji sadraj moemo pregledati na isti nain: oznaavanjem
pogona koji elimo pretraiti, a zatim otvaranjem njegovih mapa i podmapa.
Premjetanje datoteka i mapa (Premjesti / Move)
Zato bismo premjestili datoteku? Iz vie razloga. Spremljena je u krivu mapu,
napravili smo novu mapu u koju emo spremati samo takvu vrstu datoteke (npr.
samo crtee) ili, jednostavno, zato to to elimo. Datoteku moemo premjestiti na
vie naina.
Premjetanje datoteke pokazat emo na primjeru premjetanja crtea iz mape Moje
slike u mapu Moji dokumenti. Zatim emo isti crte na drugi nain vratiti natrag.
Najprije otvorimo prozor Windows
Explorera, prikaemo sadraj mape i klikom
oznaimo datoteku koju elimo premjestiti.
Kada je datoteka oznaena, otvorimo
izbornik Ureivanje (Edit) i izaberemo
naredbu Premjesti u mapu (Move to
Folder).
Dobro je znati
Sadraj mape moe prika-
zati na razne naine pomo-
u gumba Prikazi (Views)
na alatnoj traci. Isprobaj sve
mogunosti.
Slika 37. Dostupni naini
prikaza sadraja mape
Otvaranje datoteke
Dvoklikom na ikonu ili
ime datoteke u Windows
Exploreru automatski se
pokree program u kojem
je datoteka napravljena i
otvara je.
Slika 38. Odabir naredbe za premjetanje datoteke
B-21
PRO-MIL
Otvara se dijaloki okvir s popisom mapa.
Oznaimo mapu u koju elimo premjestiti
izabranu datoteku i kliknemo na Premjesti
(Move). Datoteka se premjesti u izabranu
mapu.
Slika 39. Odabir mape za premjetanje datoteke
Premjetanja datoteka i mapa (Izrei (Cut) /
Zalijepi (Paste))
Datoteku moemo premjestiti i pomou naredbi Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste).
Koritenje ovih naredbi pokazat emo na primjeru premjetanja crtea bbc iz mape
Moji dokumenti natrag u mapu Moje slike.
1. Prikaemo sadraj mape Moji dokumenti i oznaimo datoteku.
2. U izborniku Ureivanje (Edit) izaberemo naredbu Izrei (Cut). Datoteka
nestane, izree se iz mape Moji dokumenti i privremeno smjesti u
memoriju Meuspremnika (Clipboard).
Slika 40. Odabir naredbe Izrei
3. Oznaimo mapu Moje slike u koju elimo premjestiti crte.
4. Kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) Zalijepi (Paste) ili na gumb
naredbe Zalijepi na alatnoj traci. Datoteka (crte) iz Meuspremnika
(Clipboarda) zalijepi se u izabranu mapu.
Premjetanje
vie datoteka
elite li premjestiti vie
datoteka odjednom, morate
ih oznaiti, a to moete
uiniti na dva naina:
1. Drite pritisnutu tipku
Ctrl i kliknite na svaku
datoteku koju elite oznaiti
2. pritisnutom tipkom mia
povucite preko datoteka koje
elite oznaiti.
Zatim ih premjestite na
eljeno mjesto.
Dobro je znati
Ako elimo premjestiti dato-
teku u mapu koja se nalazi
na drugom disku ili disketi
(drugom pogonu), Win-
dows Explorer e datoteku
kopirati u izabranu mapu, a
ne premjestiti. Premjetanje
je mogue samo unutar istog
pogona.
B-22
PRO-MIL

Premjetanja datoteka i mapa pomou mia
Datoteku moemo premjestiti i tako da je miem odvuemo u drugu mapu.
Najprije klikom oznaimo datoteku koju elimo premjestiti, a u popisu mapa s lijeve
strane potraimo odredinu mapu. Mapa u koju premjetamo datoteku mora biti
prikazana u popisu mapa. Pritisnutom lijevom tipkom mia odvuemo datoteku u
mapu u popisu mapa. Tek kada se odredina mapa osvijetli, otpustimo tipku mia.
Uinimo li to prije, datoteka e se vratiti tamo odakle smo je povukli.

Izrei, kopiraj i
zalijepi
Kombinacija naredbi
Izrei (Cut) i Zalijepi
(Paste) te kombinacija
Kopiraj (Copy) i Zalijepi
(Paste) uvijek se koriste u
paru. Naredbama Izrei
i Kopiraj datoteka se
premjeta (kopira) u
Meuspremnik. Nare-
dbom Zalijepi sadraj
Meuspremnika (ono to
je izrezano ili kopirano)
zalijepi se na oznaeno
mjesto.
Pazi!
Prilikom povlaenja
datoteke u drugu mapu
potreban je oprez.
Sluajno moemo oznaiti
krivu mapu i izgubiti
datoteku, odnosno
premjestiti je nekamo
drugamo.
Slika 41. Odabir odredine mape i naredbe Zalijepi (Paste)
Slika 42. Premjetanje datoteke povlaenjem mia
B-23
PRO-MIL
Kopiranje datoteka i mapa
elimo li imati vie primjeraka iste datoteke u istoj ili u razliitim mapama, kopirat
emo datoteku ili cijelu mapu unutar druge mape.
Kopiranje datoteka i mapa mogue je na vie naina.
1. Najprije oznaimo datoteku (ili vie njih) koju elimo kopirati.
2. U izborniku Ureivanje (Edit) izaberemo naredbu Kopiraj u mapu (Copy to Folder).
3. Otvara se dijaloki okvir Kopiranje stavke identian onom kod premjetanja
datoteke. Oznaimo mapu u koju elimo kopirati izabranu datoteku te
kliknemo na Kopiraj (Copy).
Drugi nain je koritenjem naredbi Kopiraj i Zalijepi.
1. Oznaimo datoteku (ili vie njih) koju elimo kopirati.
2. U izborniku Ureivanje (Edit) izaberemo naredbu Kopiraj (Copy) ili
kliknemo na gumb naredbe Kopiraj (Copy) na alatnoj traci.
3. Oznaimo mapu u koju elimo kopirati izabranu datoteku.
4. U izborniku Ureivanje (Edit) izaberemo naredbu Zalijepi (Paste) ili
kliknemo na gumb Zalijepi na alatnoj traci.
Kopiranje datoteke na disketu
Za kopiranje datoteke na disketu najprije je potrebno disketu staviti u disketni
pogon. Pomou gumba Prikazi (Views) na alatnoj traci Explorera izaberite Detalji
(Details) te u stupcu Veliina (Size) provjerite veliinu datoteke koju elite kopirati.
Provjerite imate li na disketi dovoljno prostora za datoteku tako da u popisu mapa
desnom tipkom mia kliknete na disketni pogon (3,5 disketa (A:)) pa na naredbu
Svojstva (Properties). Ruiastom bojom prikazan je slobodni prostor.
Za kopiranje datoteke na disketu
kliknemo na datoteku desnom tipkom
mia pa na naredbu Poalji (Send to)
3,5 disketa (A:).
Pojavit e se dijaloki okvir Kopiranje (Copying) u kojem vidimo kako list papira
leti iz jedne mape u drugu. Prikazan je naziv datoteke koja se kopira (kursVenera.
bmp), iz koje mape (My Pictures) na disketu (A:\) te koliko je vremena preostalo.
Dobro je znati
elite li kopiju datoteke
u mapi u kojoj se ve
nalazi? Izaberite istu mapu
i Explorer e napraviti
kopiju s nazivom Kopija
od (ime datoteke)
Slika 44. Tijek kopiranja na disketu Slika 43. Kopiranje na disketu
B-24
PRO-MIL
Razlikovanje pojmova disk, disketa,
CD, DVD i USB izmjenjivi disk
Windows Explorer, osim popisa mapa i datoteka, prikazuje i popis pogona raunala.
Kad otvorimo popis Moje raunalo (My Computer), vidimo koje sve pogone raunalo
ima. Prilikom spremanja datoteka potrebno je uz mapu izabrati i pogon (npr. disk,
disketu ili izmjenjivi disk) na koji emo datoteku spremiti. Isto tako, prilikom otvaranja
datoteke najprije biramo pogon pa mapu u kojoj se datoteka nalazi.
Sljedea slika prikazuje popis pogona jednog raunala.
Slika 45. Popis pogona raunala
Kao to se vidi na slici 45., pogoni raunala oznaavaju se velikim tiskanim
slovom i nalaze se na vrhu organizacijske strukture. Unutar pogona nalaze se mape s
podmapama i datotekama.
Oznake za pogone su sljedee:
- 3,5 disketa (A:) disketni pogon s disketom veliine 3,5 incha (ina)
- lokalni disk (C:) sistemski disk, na njemu su instalirani Windowsi i veina programa,
na njemu se nalazi mapa Moji dokumenti (My Documents). Disk raunala moe biti
podijeljen na vie dijelova (particija). U tom sluaju svaki se dio tretira kao poseban disk
i dobiva svoju oznaku sljedee slovo abecede. Na slici je prikazan disk pod slovom D.
- radni (D:) druga particija tvrdog diska raunala ili drugi disk
- CD-RW pogon (E:) ita i snima CD-a
Vano!
Zapamti: veliko tiskano
slovo s dvotojem npr.
(C:) uvijek oznaava pogon
raunala.
B-25
PRO-MIL
- DVD pogon (F:)
- izmjenjivi disk (G:) USB memory stick.
Va e se popis Moje raunalo neznatno razlikovati od prikazanog ovisno o tome
koliko imate diskova te imate li disk podijeljen na particije ili ne. Isto tako moda
imate samo CD ili DVD pogon. Bitno je znati razlikovati pogone i njihove oznake.
USB izmjenjivi disk prikazan je u popisu pogona samo onda kad je prikljuen na
raunalo. Tada mu Windows Explorer dodaje sljedee slobodno slovo kao oznaku
pogona. Kad ga iskljuite (izvadite iz prikljuka), nestat e s popisa pogona.
to prikazuje adresna traka?
Adresna traka prikazuje adresu oznaene datoteke, odnosno prikazuje pogon i
mapu unutar koje se datoteka nalazi. Pogon i mape odvajaju se meusobno kosom
crtom (\). Npr.
C:\Mapa\Podmapa1\Podmapa2 ...
U ovom primjeru datoteka bi se nalazila na disku C u Podmapa2. Do nje bismo
doli tako da prikaemo sadraj diska C, otvorimo mapu Mapa, zatim Podmapa1
pa unutar nje Podmapa2.
Na sljedeoj slici prikazana je adresa datoteke koja se nalazi u podmapi na pogonu
G:, na izmjenjivom disku.
Slika 46. Adresa oznaene datoteke na adresnoj traci
B-26
PRO-MIL
Dobro je znati
Neki programi mogu
spremati vie vrsta
datoteka. Npr. Microsoft
Word datotekama
dodjeljuje nastavak .doc,
ali moe spremati i ostale
formate kao to su .txt, .rtf,
.htm, .html itd.
Razlikovanje razliitih vrsta datoteka
i njihovo pokretanje
Radimo li u vie programa, stvaramo i vie razliitih datoteka. Kod spremanja
datoteka svaki program stvara svoju vrstu datoteke. Crtamo li u programu Bojanje
(Paint), prilikom spremanja crtea stvorit emo .bmp (bitmap) datoteku, prilikom
spremanja tablice u Excelu stvorit emo .xls datoteku. Snimamo li svoj glas na
raunalu, stvorit emo .wav datoteku.
Ime datoteke sastoji se od dva dijela: ime koje joj mi odredimo i proirenja (nastavka
ili ekstenzije) koje joj dodijeli ili predloi program u kojem je datoteka napravljena.
Slika 47. Dijelovi naziva datoteke
Evo pregleda najeih vrsta datoteka
Vrsta datoteke Program u kojem nastaje
.doc dokument u Microsoft Wordu
.xls tablica u Microsoft Excelu
.ppt prezentacija u Microsoft PowerPointu
.mbd baza podataka u Microsoft Accessu
.pub publikacija (letak, oglas i sl.) u Microsoft Publisheru
.txt tekstualna datoteka, dokument u Notepadu
.rtf tekstualna datoteka, dokument u WordPadu
.bmp, .jpg, .tiff crte u programu Bojanje (Paint)
.cdr slika u programu CorelDraw
.htm, .html web stranice u Microsoft FrontPageu
.wav, .mp3, .mid zvune datoteke snimljene u Sound Recorderu
.avi videozapis
.zip komprimirane (zipane) datoteke
Windows Explorer, neovisno o izboru prikaza sadraja mape, prikazuje popis
datoteka s imenom datoteke i ikonom programa u kojem je napravljena. Ne prikazuje
proirenje, ekstenziju datoteke.
B-27
PRO-MIL
elite li vidjeti proirenja, kliknite na
Alati (Tools) Odrednice mape (Folder
Options). Otvorite karticu Prikaz (View) i
iskljuite kvaicu ispred Sakrij proirenja
za poznate vrste datoteka (Hide extensions
for known file types) te kliknite na ok.
Slika 48. Prikaz proirenja za vrste datoteka
Sada uz ime datoteke i ikonu programa, vidite i vrstu datoteke.
Slika 49. Prikaz datoteka bez proirenja i s proirenjem

Spremanje
datoteke u
drugom obliku
Datoteke moemo
naknadno spremiti
u drugom obliku (s
drugaijim proirenjem)
pomou naredbe Spremi
kao (Save As). U dijalokom
okviru u polju Oblik
datoteke (Type of File)
izaberemo drugu vrstu
datoteke.
B-28
PRO-MIL
Stvaranje mape
to ete due raditi na raunalu, imat
ete sve vie datoteka. S vremenom e
se pojaviti potreba za preslagivanjem
(reorganizacijom) datoteka, a time i
potreba za dodatnim mapama. Vjerojatno
ete odmah htjeti imati svoju mapu i sve
svoje radove spremati u nju, to bi bilo
najbolje.
Slika 50. Izrada vlastite mape
Mapu je lako napraviti. Najprije morate odluiti gdje e se mapa nalaziti; hoe li
se nalaziti na disku kao glavna mapa ili kao podmapa druge mape, npr. unutar mape
Moji dokumenti (My Documents).
Napravit emo novu mapu s imenom
Ana. Nalazit e se na disku C: kao
samostalna mapa. Otvorimo program
Windows Explorer i prikaemo popis
pogona i mapa. Oznaimo disk C: kako
bi se nova mapa napravila unutar njega.
Otvorimo izbornik Datoteka (File)
Novo (New) Mapa (Folder).
Slika 51. Stvaranje nove mape
Na desnoj strani prozora na dnu
sadraja diska C: pojavila se ikona nove mape s natpisom Nova mapa (New Folder).
Upiemo ime mape Ana i pritisnemo tipku Enter. Istog trena u popisu mapa pojavi
se nova mapa Ana, unutar izabranog diska C:.
Sada mapi Ana na isti nain napravite
dvije podmape s imenima Roendan
i Izlet. Pazite, mapa Ana mora biti
oznaena prije kreiranja nove podmape.
Promijenimo mapi
ime
elite li mapi promijeniti
ime, kliknite na ime
mape desnom tipkom
mia i izaberite naredbu
Preimenuj (Rename).
Upiite novo ime i
pritisnite tipku Enter.
Slika 52. Prikaz kreiranih mapa
B-29
PRO-MIL
Spremanje datoteka
Spomenuli smo nekoliko puta da radove trebamo spremati kako bismo ih sauvali
za kasniju uporabu. Sada emo na primjeru spremanja dokumenta u WordPadu
nauiti kako spremiti svoj rad.
Otvorite WordPad (sjeate se Start Svi programi (All Programs)
Pomagala (Accessories) WordPad). Napiite tekst Ovo je moj prvi
dokument u programu WordPad. Ako elite, dodajte svoje podatke (ime,
prezime, adresu).
Za spremanje dokumenta kliknemo na izbornik Datoteka (File) Spremi (Save)
ili na gumb Spremi na alatnoj traci.
Slika 53. Odabir naredbe Spremi u izborniku Datoteka
Otvara se dijaloki okvir Spremi kao (Save As) u kojem odreujemo mjesto
gdje emo datoteku spremiti (pogon i mapu), ime datoteke i vrstu, oblik datoteke
(proirenje).
U polju Spremi u (Save In) odreujemo mapu u koju spremamo datoteku. Kod
prvog pozivanja naredbe ponuena je mapa Moji dokumenti (My documents). Mapu
mijenjamo tako da otvorimo popis klikom na strelicu na kraju polja i izaberemo
odgovarajuu mapu. Diskove i mape otvaramo dvostrukim klikom na ime diska ili
mape. Najprije dva puta kliknemo na disk, zatim na mapu koju elimo otvoriti pa na
mapu unutar te mape (podmapu) itd. Mapa u koju elimo spremiti datoteku mora
biti otvorena i prikazana u polju Spremi u (Save In). elimo li se vratiti na prethodnu
mapu, kliknemo na gumb Jednu razinu gore (One Level Up) na alatnoj traci
dijalokog okvira.
Odabirom disketnog pogona (3.5 disketa (A:)) spremit emo dokument na
disketu.
Dobro je znati
Naredbu Spremi
(Save) moemo aktivirati
kombinacijom tipki Ctrl+S.
B-30
PRO-MIL
Dobro je znati
Svoje radove moete
spremiti i na USB memory
stick. U popisu mapa
izaberite USB izmjenjivi
disk (Removable Disk) te
datoteci dodijelite ime.
Slika 54. Spremanje dokumenta na disketu
U polju Naziv datoteke (File Name) upisujemo ime datoteke. U polju Spremi u
obliku (File Type) odreujemo tip ili vrstu datoteke. Svaki program ponudi svoj oblik
datoteke pa tako WordPad ponudi .rtf format. Trebamo li datoteku spremiti u drugom
obliku (npr. .txt), otvorimo popis dostupnih formata klikom na strelicu na kraju polja
i izaberemo odgovarajui oblik.
Na kraju kliknemo na Spremi (Save) kako bismo spremili datoteku.
Svaku sljedeu promjenu spremamo jednostavno klikom na gumb Spremi na
alatnoj traci. Program e spremiti napravljene promjene pod istim imenom, u istu
mapu i u istom obliku.
elimo li naknadne promjene (ili istu
datoteku) spremiti u drugu mapu ili pod
drugim imenom, pozivamo naredbu Spremi
kao (Save As) iz izbornika Datoteka (File).
Ona otvara dijaloki okvir Spremi kao (Save
As) u kojem promijenimo ime, mapu ili oblik
(format vrstu) datoteke.
Naravno, datoteku moemo naknadno
premjestiti ili kopirati u drugu mapu i
promijeniti joj ime pomou Windows
Explorera.
Stvaranje nove mape tijekom spremanja datoteke
Odluimo li se tijekom spremanja datoteke spremiti je u novu mapu, napravit emo
novu mapu pomou dijalokog okvira Spremi kao (Save As). Najprije u polju Spremi
u (Save In) prikaemo mapu (ili disk) unutar koje elimo napraviti novu. Kliknemo na
Slika 55. Rad spremljen na USB memory stick
Spremi
odmah!
Svoj rad spremi odmah
na poetku. Kako
napreduje s radom
(kako dalje pie priu
ili crta crte), promjene
spremaj pomou gumba
Spremi (Save) na alatnoj
traci. Radi to esto. Nemoj
rad spremati tek kad ga
u potpunosti zavri. Ako
sluajno nestane struje,
ostat e bez svega to si
napravio, a nisi spremio.
B-31
PRO-MIL
gumb Stvori novu mapu (Create New Folder) na alatnoj traci dijalokog okvira.
U popisu datoteka i mapa pojavi se nova mapa kojoj upiemo ime i pritisnemo tipku
Enter. Novu mapu otvorimo dvostrukim klikom na nju (ili jednom kliknimo na mapu
da je oznaimo pa na gumb Otvori (Open)) kako bi se pojavila u polju Spremi u (Save
In).
Slika 56. Kreiranje nove mape u dijalokom okviru Spremi kao (WordPad)
Zatim odredimo ime i oblik datoteke i spremimo je kako smo ve nauili.
Zatvaranje datoteke
Datoteku zatvaramo pomou izbornika Datoteka (File) Zatvori (Close). Na taj
nain zatvorimo datoteku dok program u kojem radimo i dalje ostaje otvoren tako da
moemo nastaviti s radom na novom dokumentu.
Ne elimo li vie raditi u tom programu, moemo izai iz njega (zatvoriti ga) ime
ujedno zatvaramo i datoteku, odnosno sve datoteke otvorene u tom programu.
Dobro je znati
U nekim programima
klikom na gumb Stvori
novu mapu (Create New
Folder) otvara se dodatni
prozor u koji unosimo
ime mape i kliknemo na U
redu (OK). Tek tada nastaje
nova mapa s dodijeljenim
imenom.
B-32
PRO-MIL
Otvaranje datoteke
elimo li napraviti sasvim novu datoteku (tekst, crte, tablicu), kliknemo na
gumb Novo na alatnoj traci programa ili biramo izbornik Datoteka (File) Novo
(New).
Otvara se novi list papira (ili tablica) na kojem radimo to smo naumili.
Vrlo esto otvarat emo radove koje smo prethodno spremili i zatvorili. Za
otvaranje ranije spremljenih datoteka koristimo gumb Otvori na alatnoj traci ili
izbornik Datoteka (File) Otvori (Open). Pozivanje ove naredbe otvara dijaloki
okvir prikazan na slici u kojem odreujemo mapu i ime datoteke koju elimo
otvoriti.
Slika 57. Otvaranje datoteke (WordPad)
U polju Pogledaj u: (Look in:) odreujemo mapu unutar koje se traena datoteka
nalazi. Windows ponudi mapu Moji dokumenti (My Documents). Klikom na strelicu
na kraju polja otvaramo popis pogona i mapa raunala, a pogon ili mapu biramo
dvostrukim klikom na nju. U prozoru ispod polja pojavi se popis datoteka izabrane
mape. Datoteku otvaramo dvoklikom na njeno ime ili kliknemo na datoteku da je
oznaimo pa na gumb Otvori (Otvori).
U polju Naziv datoteke: (File name:) moemo upisati ime datoteke koju elimo
otvoriti te kliknemo na gumb Otvori (Open). Ovo moemo izbjei tako da dva puta
kliknemo na ime datoteke u popisu iznad polja.
U polju Vrste datoteka (Files of type:) odreujemo vrstu (nastavak, proirenje)
datoteka prikazanih u popisu.
Dobro je
znati
Program u kojem
pozivamo naredbu za
otvaranje datoteka
ponudi vrstu datoteke
karakteristinu za taj
program, npr. WordPad
ponudi .rtf format. To znai
da su u popisu datoteka
prikazane samo one koje
imaju tu izabrano proirenje
(ekstenziju). Ako se
datoteka koju elite otvoriti
ne nalazi u popisu a sigurni
ste da se nalazi u izabranoj
mapi, pomou strelice polja
otvorite popis i izaberite
Svi dokumenti (All
Documents (*.*)).
B-33
PRO-MIL

Oprez!
Brisanje datoteka

S vremenom e se u mapama nakupiti mnogo datoteka. Neke od njih neemo vie
trebati pa emo ih izbrisati.
Datoteke briemo u programu Windows Explorer ili My Computer. Otvorimo
program i prikaemo sadraj mape u kojoj elimo brisati datoteke. Oznaimo datoteku
za brisanje i kliknemo na gumb Izbrii.

Slika 58. Brisanje datoteke i potvrda brisanja
Windows Explorer pita jesmo li sigurni da elimo oznaenu datoteku izbrisati,
odnosno poslati u ko za smee. Potvrdimo li brisanje, datoteka je izbrisana, ali ne
zauvijek. Ona se nalazi u Smeu (Recycle Bin) i jo je uvijek moemo vratiti.
Kako vratiti izbrisanu datoteku?
U Windows Exploreru prikaite sadraj mape Smee (Recycle Bin) ili otvorite
Smee (Recycle Bin) dvoklikom na ikonu . U popisu oznaite grekom izbrisanu
datoteku, kliknite na nju desnom tipkom mia, pa na naredbu Vrati (Restore). Datoteka
e se vratiti u mapu iz koje je izbrisana, kao da ste iz koa za smee izvadili grekom
baeno pismo.
Slika 59. Vraanje izbrisane datoteke
Dobro je znati
Datoteku moemo izbrisati
i tako da kliknemo na nju
desnom tipkom mia i
izaberemo naredbu Izbrii
(Delete). Naredba Izbrii
(Delete) nalazi se i u izbor-
niku Datoteka (File).
Ako ispraznite Smee,
odnosno izbriete
datoteke koje se nalaze
u Smeu, izbrisat ete ih
zauvijek. Tada vie nema
vraanja.
B-34
PRO-MIL
Snimanje CD-a
Snimanje (popularno prenje) CD-a znai
zapisivanje sadraja na CD. Za to raunalo mora
imati ugraen CD-RW pogon, tzv. prilicu. Uz
prilicu dobiva se i program za snimanje CD-a.
Najpoznatiji je Nero.
Operacijski sustav Windows XP opremljen
je programom za snimanje CD-a kojim se
jednostavno rukuje pa emo snimiti CD pomou
Windowsa.
Kad umetnemo prazni CD u CD-RW pogon,
otvara se prozor poput ovog na slici.
Izabiremo prvu mogunost Otvori mapu na presnimljivom CD-u koristei
Windows Explorer (Open writable CD folder using Windows Explorer) i kliknemo
na U redu (OK) to otvara sljedei prozor.
Slika prikazuje prozor praznog CD-a. U ovaj prozor moramo kopirati datoteke koje
elimo snimiti na CD. Za tu potrebu otvaramo dodatni prozor Windows Explorera i
u njemu potraimo potrebne datoteke. Prozore Windows Explorera i praznog CD
za snimanje prikaemo paralelno na zaslonu (pogledaj lekciju o slaganju prozora!).
Datoteke (mape) koje elimo snimiti na CD prevuemo iz prozora Windows
Explorera u prozor CD-a.
Dobro je
znati
CD pogon koristi se samo
za itanje CD-a. On ne
moe zapisivati sadraj na
CD. Za zapisivanje (snima-
nje) i itanje sadraja CD-a
koristi se CD-RW pogon
ili DVD/CD-RW pogon
(combo ureaj koji ita i
snima CD te istovremeno
ita DVD).
Slika 60. Poetni prozor za snimanje CD-a
Slika 61. Prozor s praznim CD-om
B-35
PRO-MIL
Slika 62. Kopiranje datoteka u prozor za snimanje CD-a
Kad prevuemo datoteke (mape) u prozor CD-a, pojavljuje se na zaslonu prozor
Kopiranje (Copying) koji pokazuje tijek kopiranja.

Slika 63. Tijek kopiranja datoteka na CD
Datoteke (mape) kopirane u prozor CD-a snimamo klikom na Snimi ove datoteke
na CD (Write these files to CD) u oknu zadataka s lijeve strane.
Slika 64. Snimanje CD-a
Snimanje CD-a obavlja arobnjak za zapisivanje CD-a (CD Writing Wizard) koji
nam pomae snimiti CD. On nam govori to trebamo uraditi ili to se trenutno dogaa.
Sada dodjeljujemo naziv CD-u. Kad budemo koristili CD, ovaj naziv pojavljivat e se
u popisu pored oznake CD-a.
Dobro je znati
Na CD moe snimiti
svoj uradak (pjesmu,
crte, prezentaciju) te
ga odnijeti u kolu ili
igraonicu i pokazati uiteljici
ili prijateljima.
B-36
PRO-MIL

Slika 65. arobnjak za snimanje CD-a
Nakon upisivanja naziva CD-a i klika na Next, zapoinje proces snimanja, odnosno
zapisivanja datoteka na CD. arobnjak nas obavjetava o tijeku procesa.
Slika 66. Snimanje datoteka na CD
Nakon to arobnjak zavri s radom, otvara se ladica sa snimljenim CD-om te se
istovremeno pojavljuje prozor s obavijesti o zavretku rada.
Slika 67. Zavretak snimanja CD-a
Ne kopiraj
tue!
Vjetinu snimanja
CD-a nemoj koristiti
za kopiranje tuih
CD-a (igrica, programa,
filmova i slinog) jer to
nije dozvoljeno. Naprotiv,
kanjivo je zakonom.
B-37
PRO-MIL
Potvrivanjem opcije Da, zapii datoteke
na drugi CD moemo snimiti dodatne CD-e s
istim sadrajem. Na kraju kliknemo na Finish i
time je snimanje CD-a gotovo.
Zatvorimo li ladicu sa snimljenim CD-om,
ponovo e se otvoriti prozor poput onog na
poetku lekcije s nazivom CD-a na naslovnoj
traci. Sadraj prozora je drugaiji, ponuene
su opcije za rad s datotekama kao to su ispis
slika, prikaz slika poput slajdova ili otvaranje
mapa i datoteka koristei Windows Explorer
(oznaena opcija).
Klikom na U redu (OK) otvara se prozor
Windows Explorera s prikazom snimljenog
sadraja. Dvostrukim klikom na mapu
otvaramo izabranu mapu, a dvoklikom na
datoteku otvaramo izabranu datoteku u
programu u kojem je napravljena. Pomou
gumba Mape (Folders) prikaemo popis svih
pogona i mapa na raunalu te pregledavamo
njihov sadraj na uobiajen nain.

Slika 69. Otvaranje snimljenih datoteka
Slika 68. Snimanje vie CD-a uzastopno
uvaj svoje
radove na CD-u
Povremeno snimi svoje
radove na CD kako bi
imao (imala) kopiju u sluaju
brisanja datoteka s diska.
B-38
PRO-MIL
Iskljuivanje raunala
Kad zavrimo s radom na raunalu i zatvorimo sve prozore, moramo ga iskljuiti
na propisan nain. Kliknemo na gumb Start u donjem lijevom uglu ekrana pa na
Iskljui raunala (Turn Off Computer).
Ekran se malo zatamni i pojavi se dodatni prozor u kojem kliknemo na Iskljui
raunalo (Turn Off ). Nakon toga raunalo se samo iskljui.
Slika 70. Naredba za iskljuivanje raunala

Slika 71. Iskljuivanje raunala
Iskljuivanje
raunala pomou
tipkovnice
Nove tipkovnice
sadre tipku Power za
iskljuivanje raunala
pa raunalo moemo
iskljuiti i pomou nje
B-38
PRO-MIL
B-39
PRO-MIL
Raunalo ukljuujemo pritiskom na tipku Power. Nakon ukljuivanja na zaslonu
se pojavi radna povrina. Na radnoj povrini nalaze se ikone koje koristimo za
pokretanje programa i otvaranje datoteka ili mapa. Program moemo pokrenuti i
pomou izbornika Start u lijevom kutu zaslona. Svi programi otvaraju se u prozorima,
zato se operacijski sustav i zove Windows (prozori). Svaki prozor sadri naslovnu
traku s imenom programa, izbornike s naredbama, alatne trake s gumbima za
brzo pokretanje naredbi i radnu povrinu (list papira, tablicu) za rad u izabranom
programu. Svoje uratke na raunalu obino spremamo (snimamo) na disk, a moemo
ih spremati i na disketu ili USB izmjenjivi disk. Na taj nain stvaramo datoteke. Za rad
s datotekama koristimo program Windows Explorer koji omoguava premjetanje,
kopiranje, brisanje i promjenu imena datotekama te stvaranje vlastitih mapa za
njihovo odlaganje.
Svoje radove moemo snimiti na CD te ih tako trajno sauvati.
Nauili smo da raunalo moe koristiti vie osoba, korisnika. U tom sluaju dobro
je da svaki korisnik ima svoj korisniki raun pomou kojeg odreuje kako e izgledati
njegova radna povrina. U popisu izbornika Start nalazit e se oni programi koje je
prijavljeni korisnik zadnje koristio.
Na kraju rada raunalo moramo iskljuiti na propisan nain. Nakon rada na raunalu
poeljno je baviti se tjelesnom aktivnou, proetati ili poigrati se s prijateljima na
igralitu.
to smo nauili?
Neki bojaju bojicama, neki flomasterima, neki
kistom, a mi emo ovdje bojati miem. Pogledajmo
kako se mi u tome snalazi.
Na vaem se raunalu sigurno nalazi jedan
od programa za crtanje. Opisuje ga kantica s
bojicama, a naziva se Bojanje (Paint).
CRTANjE I
BOjANjE
Tamara Srnec
Ljiljana Zvonarek
C-1
PRO-MIL
Kako do programa? Pogledajmo gdje ga sve moemo pronai.
Slika 1. Pokretanje programa za crtanje
Pokree se:
preko izbornika Start i to na 2 naina:
Start Bojanje (Paint)
Start Svi programi (All Programs) Pomagala (Accessories)
Bojanje (Paint)
pomou ikone na radnoj povrini
otvaranjem crtea koji ste ranije kreirali i spremili u programu Bojanje
(Paint)
Zatvaranje programa
Ako je tako, jednostavno izai iz programa. Pita se kako?
Najee i najpraktinije zatvaranje programa jest pomou gumba Zatvori (Close)
na naslovnoj traci programa.
Pokretanje programa za crtanje
1a
1b
Moe i ovako
Bojanje je mogue
zatvoriti preko izbornika
Datoteka (File) tako da
se u izborniku izabere
naredba Izlaz (Exit) na dnu
izbornika.
Na naslovnoj traci
programa nalazi se
ikona koja predstavlja
otvoreni program. Kada
kliknemo na nju, otvori
se kontrolni izbornik u
kojemizaberemo naredbu
Zatvori (Close).
Iz programa moemo
izai i kombinacijom tipki
Alt+F4.
Slika 2. Kontrolni
izbornik

C-2
PRO-MIL
Neto mi
nedostaje!
Ukoliko u prozoru ne
vidite sve nabrojeno,
pomoi e vam izbornik
Prikaz (View). Alat je
ukljuen ako je ispred
njega kvaica.
Slika 4. Izbornik Prikaz
Novi crte
Prilikom pokretanja program nudi povrinu koju moemo zamisliti kao novi
(prazan) list papira. Prozor u kojem si trenutno tvoja je crtanka i bojanka.
Od ega se prozor sastoji?
Slika 3. Opis prozora Bojanje
Programska (naslovna) traka (Title Bar) s lijeve strane sadri ikone i ime programa
te ime crtea koji radimo, a s desne strane gumbe za rad s prozorom.
Traka s izbornicima (Menu bar) sadri izbornike koje otvaramo klikom mia ili
pomou tipkovnice. U izbornicima se kriju naredbe.
Okvir alata (Tool Box) sadri tipke s ikonama alata za crtanje, oznaavanje i bri-
sanje.
Okvir boja (Color Box) sadri boju kojom crtamo i bojamo (ispunjavamo) objekte te
poetnu paletu moguih boja.
Radna povrina predstavlja papir za crtanje.
Traka stanja (Status bar) na dnu prozora prikazuje poloaj pokazivaa mia te opis
pojedinog alata.
Klizai (Scroll Bars) nalaze se ispod i s desne strane radne povrine i njima pregleda-
vamo crte ako cijeli ne stane u prozor.
C-3
PRO-MIL
Spremanje crtea
Crte spremamo pomou izbornika Datoteka (File)
Spremi kao (Save as )

Slika 5. Spremanje datoteke
Odabirom ove naredbe otvara se dijaloki okvir Spremi kao (Save As).
Slika 6. Dijaloki okvir Spremi kao (Save As)
U ovom dijalokom okviru:
1. u polju Spremi u (Save in) odreujemo mapu u koju sprememo crte
2. u polje Naziv datoteke (File Name) upisujemo eljeno ime crtea
(npr. crtajmo zajedno, kao to je na slici)
3. na kraju kliknemo na gumb (Save).

S tim ste se ve
susreli!
Pogledaj spremanje
datoteka u poglavlju Raunalo
(str. B-31)

Da ti otkrijemo trik?
Crteu si dao ime. Naravno,
jo ga uvijek moe mijenjati
i uljepavati. eli li novi
izgled crtea spremiti,
koristi:
naredbu Spremi (Save) u
izborniku Datoteka (File) ili
tipke preaca Ctrl+S.
Ukoliko si vie puta
doraivao svoj crte, a svaku
promjenu eli zasebno
spremiti, koristi naredbu
Spremi kao (Save As) i
svaki put odaberi novo ime.

C-4
PRO-MIL
Hou vie
Broj piksela po jedinici
duljine predstavlja
razluivost ili rezoluciju
slike. Svaki piksel neke slike
u boji, opisan je u raunalu
s nekoliko bitova (niza nula
ili jedinica). Skup bitova neke
slike predstavlja bitmapu.
Slika 8. Kako nastaju uta i
ljubiasta boja
Sliku (crte) na zaslonu predstavlja niz
kvadratia ili tokica u kvadratnoj mrei.
Takvu tokicu nazivamo PIKSEL (zaslonska
tokica). Svaki piksel odreene je boje.
Svaka boja nastaje mijeanjem triju
osnovnih:
Slika 7. Od slike do piksela
to i kako spremamo?
Kad u programu Bojanje sprema svoj crte ili sliku, raunalo e ga spremiti kao
.BMP datoteku (bitmapu). Slike spremljene u takvom obliku kvalitetne su to je
vano kod njihova ispisa, ali zauzimaju mnogo prostora na disku. Mnoge nee stati
na tvoju disketu!
Najmanje slikovne datoteke su one u .JPEG obliku. Mora znati da, osim to je
po broju bitova mali, ovaj format datoteke moe znatno smanjiti kvalitetu slike koju
sadri. Kod spremanja svoje slikovne datoteke ili crtea, odabrat e ovaj oblik kad
ti kvaliteta nije bitna i eli utedjeti prostor na disku ili disketi, odnosno kad je eli
poslati putem e-maila. Zbog toga e vrlo esto susresti .JPEG oblik slikovnih datoteka
na web-stranicama.
.TIF datoteke srednje su veliine i zadravaju prilino visoku kvalitetu crtea.
Tip datoteke odabrat emo u polju
Spremi u obliku (Save as type).
C-5
PRO-MIL
UPII KLJUNU RIJE (engleski)
Koritenje funkcija pomoi
Roditelji, teta u vrtiu ili uiteljica esto su vam pomagali pri radu s crtaim/
slikarskim priborom. Kako mijeati boje, koji kist odabrati deblji ili tanji, kad koristiti
koju debljinu olovke i slino. I Paint vam moe u tome pomoi. Postoji mali problem:
pomo je na engleskom jeziku. No vjerujemo da ete se snai.
Pomo stie:
q klikom na izbornik Pomo (Help) Teme pomoi
(Help Topics) ili jednostavnije
q pritiskom na tipku F1 na tipkovnici
Prozor pomoi nudi tri kartice:
1. Contents (sadraj) kao da ita knjigu: s lijeve strane je popis naslova
(tema), a s desne strane objanjenja. Odaberi eljenu temu!
2. Index (kljune rijei) upisuje ili bira pojam ili radnju koja te zanima
(PAZI! na engleskom)
3. Search (pretraivanje) trai po kljunoj rijei

Slika 10. Kartica Contents (sadraj) unutar
prozora Pomo bojanje povrina
Slika 9. Odabrana kartica Contents (sadraj)
unutar prozora Pomo osnovne
informacije o programu Bojanje

Slika 11. Kartica Index - objanjava nain upisa teksta Slika 12. Kartica Search brisanje cijelog crtea
C-6
PRO-MIL
Zatvaranje datoteke sa crteom
Izlaskom iz programa zatvaramo datoteku sa crteom.
Slika 13. Zatvaranje datoteke i izlaz iz programa
PAZI!
U programu Bojanje moe
imati otvoren samo jedan
crte. im otvara drugi,
zatvorit e se postojei uz
pitanje:
Slika 14. Upozorenje:
to s promjenama
koje si napravio u
crteu
C-7
PRO-MIL
Koritenje linija i oblika
Ako ti je prazan papir izazov, otvori program Bojanje (Paint) i prepusti se mati.
Alate za igru potrai u Okviru alata (Tool Box) (pogledaj sliku 3 na str. C-4). eljeni
alat iz okvira aktiviraj klikom na njegovu ikonu. Prema odabranom alatu promijenit
e se pokaziva mia.

Crta (Line)
Krivulja (Curve)
Slika 15. Alati za crtanje crta i krivulja
Ulaskom u program Bojanje za crtanje je odreena crna boja. Moemo je
promijeniti klikom lijeve tipke mia na eljenu boju iz Okvira boja (Color Box).
Slika 16. Okvir boja (Color Box)
Prije samog crtanja, uz odabir crte i krivulje, u donjem dijelu
Okvira alata moemo odabrati i njihovu debljinu.
Slika 17. Primjeri crta i krivulja razliitih debljina
Nakon to smo odabrali alat, boju i debljinu crte ili krivulje, pokaziva mia
postavimo na radnu povrinu.
Miem kliknemo na poetnu toku crte, drimo lijevu tipku,
vuemo i otpustimo na kraju crte.
Ako smo odabrali krivulju, povlaenjem mia drei lijevu tipku odreujemo njen
izgled.
Da ti otkrijemo
trik?
Za vodoravnu, okomitu ili
ovakvu kosu crtu
kod crtanja dri tipku
SHIFT

C-8
PRO-MIL
Tijekom crtanja krivulju moemo zakriviti jednom s jedne i jednom s druge strane.
Naknadne promjene na istoj krivulji nisu mogue. Krivulju moramo obrisati i crtati
ponovo
Likovi ili oblici
Za veinu crtea ravne crte i krivulje nisu dovoljne, a i mnogo toga lake moe
iscrtati slaui likove i oblike. to treba uiniti?
odaberi oblik iz Okvira alata,
odredi mu svojstva (obrub lika, lik s obrubom i ispunom ili ispunjen lik bez
obruba u boji crtanja)
izaberi boju ispune i obruba.
Slika 18. Alati za crtanje likova i oblika
Pokuajte sami
Pomou crta i oblika pokuaj neto nacrtati (npr.
kuu s krovom i prozorima, prometne znakove ili
ovakvu lokomotivu). Uz malo vjebe vjerojatno nee
imati veih problema.
Da ti otkrijemo
trik?
Treba li kvadrat ili
krunicu te pravilan
mnogokut, kod crtanja
pravokutnika, elipse ili
mnogokuta dri tipku
SHIFT.
Dobro je znati
Obrub se iscrtava bojom
crtanja. Biramo je klikom
lijeve tipke mia na Okviru
boja. Boju ispune biramo iz
istog okvira klikom DESNE
tipke mia.
C-9
PRO-MIL
to ako pogrijei?
Naredba Ureivanje (Edit) Poniti (Undo) moe ponititi do 3 posljednje
izvedene radnje.

Ako ponitavanje ne pomae, odaberi alat : (Eraser/Color Eraser)
Debljinu gumice biramo u donjem dijelu Okvira alata.
Slika 19. Alati za brisanje
Uporaba olovke
Uvijek moe odabrati Olovku (Pencil) i nacrtati ono to eli. Njome radi kao
obinom olovkom, jedino je pomie miem. Za eljeni rezultat treba i malo vjetine.
Hou vie!
eli li u crtanju i brisanju
biti precizniji poveaj prikaz
crtea da bolje vidi.
To moe pomou izbornika
Prikaz (View) Zumiraj
(Zoom) ili alatne trake.

Slika 3.21. Izbornik
zumiranje
Slika 3.22. Uveani crte
krunice
Crte u normalnoj
veliini
Obian prikaz crtea dobit
emo preko izbornika
Prikaz (View) Zumiraj
(Zoom) Obina
veliina (Normal size)
Slika 20. Primjer crtea nacrtanog alatom Olovka
C-10
PRO-MIL
(Brush) (Airbrush)
Bojanje linija i oblika
Za bojanje ve nacrtanih oblika koristimo alat
Ispuna bojom (Fill With Color). Biramo boju iz
okvira boja, alat iz Okvira alata te pokaziva mia
u obliku kantice kliknemo unutar zatvorenog
podruja koje elimo obojati. Moemo bojati i
crte!
Slika 23. Primjer koritenja alata za ispunu bojom
Ve postojeu boju sa slike (i onu koje nema u ponuenoj paleti
boja) moemo pokupiti alatom Hvata boje (Pick Color). Odaberemo
ikonu alata i kliknemo miem na eljenoj boji s nae slike. Boja koju
smo pokupili je boja koju emo koristiti u narednom crtanju ili bojanju.
Za dotjerivanje slike ili crtea mogu ti pomoi i kistovi, onaj obian
ili zrani koji podsjea na sprej za natpise na zidu ili prozorskom staklu.
Jednom i drugom moemo odabrati vrstu i boju.

Pokuajte sami
Docrtaj dim lokomotivi. Uporabi zrani kist.
Poigrali ste se u crteu bojama. elite li ih sve odjednom promijeniti, moe to uiniti
i program sam. Kako? Pomou
izbornika Slika (Image) i
naredbe Invertiraj boje
(Invert Colors). Evo jednog
primjera kako to izgleda.
Slika 25. Invertiranje boja

Pazi da se boja
ne razlije!
Slika 24. Biranje oblika i debljine kista

Invertiranje boja
uta boja prelazi u plavu
i obrnuto, crvena u zelenu
i obrnuto, bijela u crnu i
obrnuto itd.
C-11
PRO-MIL
Pisanje teksta
Bilo gdje unutar svog crtea moe upisati i tekst. Odaberi alat za pisanje
Tekst (Text), odaberi boju slova i premjesti pokaziva na radnu povrinu.
Povlaenjem lijevom tipkom mia odredi veliinu okvira za upis teksta.
Slika 26. Upis teksta u crte
Pokuajte sami
Svoj tekst kao i svaki drugi dio svog crtea moe premjetati ili brisati.
Odaberi alat:

(Select) (Free Form Select)
ili
C-12
PRO-MIL

Dio crtea moemo premjestiti s pozadinom ili bez nje. To ovisi o odabiru alata.
Slika 28. prikazuje premjetanje plavog kruga unutar utog pravokutnika na 2 razliita
naina. Uoi razliku!


Koristei odgovarajue naredbe pokuaj odabrane objekte na slian nain poveati
ili smanjiti!
Drei lijevu tipku mia,
napravimo pravokutnik.
Odabrani dijelovi za premjetanje
ili brisanje nalaze se u pravokutniku.

Slika 28. Premjetanje objekta s pozadinom i bez nje

premjetanje s pozadinom
premjetanje bez pozadine
original
Slika 29. Smanjivanje dijela crtea
smanjeno
Kliknemo miem unutar
crtea.
Slika 27. Odabir (oznaavanje) i pomicanje dijela crtea

Odvuemo miem odabrane

dijelove na novo mjesto u crteu.
C-13
PRO-MIL
Umetanje gotovih slika
Nacrtali ste svoj crte i elite u njega umetnuti neku sliku.
U izborniku Ureivanje (Edit) odaberete naredbu Lijepljenje
iz... (Paste From ...).
Slika 30. Odabir naredbe Lijepljenje iz
Otvorit e se sljedei dijaloki okvir:
Unutar njega odaberite
eljenu sliku. Ukoliko se ona
ne nalazi u mapi koju vam po-
nudi program (u ovom sluaju
Moje slike (My Pictures), otvo-
rite mapu u kojoj se slika nalazi.
Evo kako. Kliknete na gumb
unutar polja Pogledaj u (Look
in) te izmeu ponuenih mapa
otvorite onu u kojoj se nalazi
traena slika.
Slika 31. Dijaloki okvir Lijepljenje iz
Slika 32. Odabir mape i datoteke u kojoj se nalazi eljena slika
smanjeno
C-14
PRO-MIL
Kad ste sliku pronali, oznaite je i klikom na gumb Otvori (Open) slika e biti u
vaem crteu.
Evo jednog primjera. Napravite okvir i smjestite u njega svoju sliku:
Slika 33. Slika u crteu
Veliinu ubaene slike moe
mijenjati. Pokuaj!
Sliku moete unutar crtea hvataljkom smjestiti kamo elite. To vam pokazuje
slika bijelog i crnog psia koji su zajedno krenuli u etnju.
Slika 34. Premjetanje slike unutar crtea
Da ti otkrijemo trik?
Evo malog karatista koji prvi
put zadaje udarac lijevom, a
drugi put desnom rukom.
Kako karatista okrenuti u drugi
poloaj? Pomou izbornika
Slika (Image) i naredbe
Zrcaljenje/Rotiranje (Flip/
Rotate). Odabirom naredbe
otvara se istoimeni dijaloki
okvir pomou kojeg moete
sliku okretati kako elite. Um-
etnite u Bojanje (Paint) neku
svoju sliku i otkrijte razliite
mogunosti okretanja.
Slika 35. Crte u ogledalu
C-15
PRO-MIL
Ispis crtea

Va uradak je gotov i elite ga ispisati (iscrtati). Prije
ispisa najbolje je provjeriti kako e izgledati na papiru.
U izborniku Datoteka (File) odaberite naredbu Pregled
prije ispisa (Print Preview).
Slika 36. Naredba Pregled prije ispisa
U pregledu ispisa vidimo poloaj crtea (slike) na papiru. U crte se ponovo vraate
pritiskom na gumb Close.
Slika 37. Pregled prije ispisa
Ako ste zadovoljni onim to vidite, ispiite svoje remek-djelo na papir. Odaberite u
izborniku Datoteka (File) naredbu Ispis (Print).
Slika 38. Naredba Ispis
Otvorit e se dijaloki okvir Ispis (Print). U tom dijalokom okviru, unutar polja
Odabir pisaa (Select Printer) vidite naziv pisaa koji e ispisati va crte. elite li
crteom razveseliti svoje prijatelje, ispiite ga u vie primjeraka. Dovoljno je u polje
Broj primjeraka (Number of copies) upisati broj kopija i bit e dovoljno crtea za
sve.
Slika 39. Odabir broja primjeraka u okviru za ispis
Pokuajte sami
Napravi plakat sa svojim obiteljskim stablom. Iskoristi crte, linije i oblike. Koristi
vie boja. Ukljui fotografije lanova svoje ue obitelji i naravno sebe. Napii imena,
a svoje ime pokuaj ispisati pisanim slovima pomou alata Olovka. Spremi plakat na
disk svog raunala da ga moe izmijeniti u sluaju ako u obitelj stignu prinove. Ispii
ga na papiru i zalijepi na vrata svoje sobe.
C-16
PRO-MIL
C-17
PRO-MIL
Zamara li te tekst na raunalu, a voli crtati i igrati se bojama, potrait e program
Bojanje (Paint). Jedan je od najjednostavnijih programa za crtanje i ima ga svako
raunalo s operacijskim sustavom Windows. Pojavljuje se na hrvatskom ili engleskom
jeziku.
Osnovni prozor sadri izbornik s moguim naredbama, okvir alata i boja te papir
radnu povrinu za crtanje. Veliinu svoje radne povrine moe mijenjati, a klizaima
uz prozor pregledavati vee crtee u prozoru.
Osnovni elementi u crteu bit e crte i krivulje. Prema elji odreujemo im debljinu
i boju. Crtanje krivulja zahtijeva malo spretnosti i vjebe. etiri zasebna alata crtaju
pravokutnik (obian ili zaobljeni), mnogokut (npr. trokut ili peterokut) ili elipsu. Tipka
Shift pomae kod crtanja vodoravnih i okomitih linija te kvadrata, jednakostraninog
trokuta, nekog mnogokuta ili krunice. Likovi i oblici mogu biti s rubom ili bez, po
potrebi ispunjeni bojom. Svaki jednostavni crte skup je crta, likova i oblika. Treba li
ti tvoja slobodna ruka, odaberi miem olovku iz Okviru alata i uz malo vjebe crte
e izgledati kao da umjesto mia zaista dri olovku.
U bojanju veih povrina i dodavanju specijalnih efekata koristit e boju i kist, a
zatrebaju li ti slova, upisat e ih pomou okvira za tekst. Alat je prilino siromaan,
ali moe odrediti vrstu, veliinu, oblik i boju slova.
Pogreku u crtanju i pisanju lako ispravlja brisalom s alatnog okvira, nacrtane
dijelove crtea moe premjetati, kopirati ili poveavati/smanjivati. Dovoljno je
odabrati dio koji zahtijeva promjene.
U crte se moe smjestiti i slika.
Nacrtano spremamo u datoteku standardnim Spremi naredbama (vodi rauna o
vrsti datoteke i kvaliteti crtea) ili prenosimo na papir naredbom Ispis.
Prepusti se mati i oslobodi ruku!
to smo nauili?
Rijeima izraavamo misli, osjeaje, doivljaje, biljeimo
podatke, oznaavamo objekte i pojave oko nas...
Nalazimo ih u knjigama, na reklamama, na omotu omiljene
okolade i u biljenicama vlastitim i tuim. Skrivaju se i
u raunalu. Kako su dospjele u biljenicu, to vam je sigurno
jasno, a elite li znati kako su stigle u raunalo, slijedite nas i
otkrit emo vam tajnu.
U otkrivanju tajne pomoi e nam program za obradu teksta
- Word.
UNOS I OBLIKOVANjE
TEKSTA
Ljiljana Zvonarek
Tamara Srnec
D-1
PRO-MIL
Odakle poeti? Krenimo zajedno.
Slika 1. Pokretanje Worda
Program Word pokreemo na razliite naine:
preko izbornika Start i to na dva naina:
Start Microsoft Word
Start Svi programi (All Programs) Microsoft Word
pomou ikone na radnoj povrini
pomou ikone na alatnoj traci za Brzo pokretanje (Quick Launch)
otvaranjem datoteke koju ste ranije kreirali u Wordu
Zatvaranje programa
Najee i najpraktinije zatvaranje programa jest pomou gumba Zatvori (Close)
na naslovnoj traci programa.
Pokretanje programa za
obradu teksta

1a
1b
Moe i ovako
Word je mogue
zatvoriti preko izbornika
Datoteka (File) tako da
se u izborniku izabere
naredba Izlaz (Exit)
koja se nalazi na dnu
izbornika.
Na naslovnoj traci
programa Word nalazi
se ikona koja predstavlja
otvoreni program. Kada
kliknemo na nju, otvori se
kontrolni izbornik u ko-
jem je potrebno izabrati
naredbu Zatvori (Close).
Slika 2. Kontrolni
izbornik
Iz programa moemo
izai i kombinacijom tipki
Alt+F4.
D-2
PRO-MIL
Prilikom pokretanja Worda automatski se otvara prozor s novim (praznim)
dokumentom. Zamisli da si okrenuo isti list papira svoje biljenice.
Zavirimo u prozor.
Slika 3. Opis ekrana
Evo objanjenja:
Programska (naslovna) traka (Title Bar) s lijeve strane sadri ikone i ime programa
u kojem radimo te ime aktivnog dokumenta, a s desne strane gumbe za rad s
prozorom.
Traka s izbornicima (Menu bar) sadri izbornike koje otvaramo klikom mia ili
pomou tipkovnice. U izbornicima ete nai naredbe.
Alatne trake (Toolbars) sadre tipke s ikonama koje omoguuju jednostavan i brz odabir
naredbi. Na slici se vide dvije najee koritene trake: Standardna alatna traka
(Standard) i Oblikovanje (Formatting).
Ravnalo (Ruler) nalazi se iznad i s lijeve strane radne povrine, a koristi se za razna
podeavanja (npr. prostor od ruba stranice do teksta, namjetanje oznaka za
uvlaenje teksta...).
Radna povrina koristi se za rad u izabranom dokumentu. U Wordu radna povrina
ima izgled praznog lista papira.
Gumbi za pogled (View) uz lijevi rub vodoravnog klizaa omoguuju pet razliitih
prikaza dokumenta na zaslonu.
Izrada novog dokumenta
Dobro je znati
Dokument u Wordu je
tekstualna datoteka koja
ima nastavak .doc.
Gdje se skriva
traka?
U Wordu ima mno-
go alatnih traka koje
postavljamo i uklanjamo
prema elji pomou
naredbe Alatne trake
(Toolbars) iz izbornika
Pogled (View).
D-3
PRO-MIL
Dobro je
znati!
Trebamo li umetnuti
novi tekst u postojei,
postavimo toku unosa
(kliknemo miem) na ono
mjesto u dokumentu gdje
elimo upisati novi tekst i
piemo.
Traka stanja (Status bar) nalazi se na dnu prozora, a prikazuje redni broj stranice,
redak i stupac u koji trenutno piete.
Klizai (Scroll Bars) nalaze se ispod i s desne strane radne povrine i njima se
kreemo po dokumentu.
Okno zadataka (Task Pane) uz desni rub prozora koristi se za dohvat raznih naredbi
npr. otvaranje dokumenta, pretraivanje, oblikovanje itd. Ako ti smeta, zatvori
ga iksiem.
eli li zapoeti novu priu, otvori novi dokument na jedan od sljedeih naina:
U Oknu zadataka (Task Pane) odaberi Stvaranje
novog dokumenta ... (Create a new document ...).
Klikni na gumb Novi prazni dokument (New Blank
Document). Gdje se gumb nalazi? Na Standardnoj alatnoj
traci.
Izaberi u izborniku Datoteka (File) naredbu Nova...
(New) te zatim Prazan dokument (Blank Document) u
Oknu zadataka (Task Pane).
Priu pie na prazan list papira radnu povrinu.
Pisanje zapoinje u dokumentu na onom mjestu gdje se nalazi toka unosa.
Slika 6. Toka unosa
Sa svakim upisanim znakom i napravljenim razmakom toka unosa se pomie za
jedno mjesto udesno. Kad prilikom unosa teksta doemo do desnog ruba dokumenta
i nastavimo pisati, Word automatski prelomi tekst tako da toku unosa zajedno s
rijei koju piemo premjesti na poetak sljedeeg retka.
Kad pritisnemo tipku Enter (Return) na tipkovnici, Word automatski stvara novi
odlomak. Pritisnemo li Enter dva puta, dobit emo prazan redak meu odlomcima.
Pritiskom Shift+Enter dobit ete novi red u istom odlomku.
Slika 4. Otvaranje
dokumenta u
oknu zadataka
Slika 5. Jedan od naina
otvaranja novog
dokumenta
Da ti otkrijemo
trik?
Novi prazni dokument
moe otvoriti istovre-
menim pritiskom na
tipke Ctrl+N.
D-4
PRO-MIL
Svaka pria ima kraj i svaki posao zavretak. Svoj uradak u Wordu moe ispisati
na papir ili ga uvati u raunalu.
Za spremanje dokumenta koristi se naredba Spremi kao (Save As) iz izbornika
Datoteka (File).
Slika 7. Spremanje datoteke
Odabirom ove naredbe otvara se dijaloki okvir Spremi kao (Save As).

Slika 8. Dijaloki
okvir Spremi kao
U tom dijalokom okviru:
1. u polju Spremi u (Save in) izabiremo mapu u koju emo spremiti dokument
2. u polje Naziv datoteke (File Name) upisujemo ime dokumenta
3. na kraju kliknemo na gumb (Save).
Ne svia ti se ime tvoje datoteke? Treba je spremiti u drugu mapu? eli li iz stare
datoteke napraviti neku novu, malo drugaiju?
Koristi naredbu Spremi kao (Save As)!
U dijalokom okviru Spremi kao (Save As) odredi novi pogon ili mapu i upii novo
ime te odaberi Spremi (Save).
Spremanje dokumenta
Disketa?
Za spremanje na disketu u
polju Spremi u (Save in)
izaberemo disketni pogon
Floppy (A:).
Da ti otkrijemo trik?
Za spremanje dokumenta
pod istim imenom i na isto
mjesto na disku ili disketi
moe koristi:
naredbu Spremi (Save) u
izborniku Datoteka (File) ili
gumb Spremi na stan-
dardnoj alatnoj traci ili
tipke preaca Ctrl+S.

Koritenje funkcija pomoi

D-5
PRO-MIL
Slika 10. Funkcija Ne
moete pronai?
(Cant Find It?)
elimo li koristiti pomo tijekom rada s Wordom, moemo je aktivirati na nekoliko
naina:
q klikom na izbornik Pomo (Help) Microsoft Word Pomo (Microsoft Word
Help),
q klikom na gumb Microsoft Word Pomo (Microsoft Word Help)
q pritiskom na tipku F1
U polje Trai (Search for) upisujemo pojam ili radnju koja nam nije jasna te
kliknemo na gumb Pokreni pretraivanje (Start Searching).
Program e ponuditi pripremljene teme koje vam mogu pomoi u radu s Wordom.
Klikom mia odaberemo eljenu temu i u okviru e se pojaviti objanjenje.
Slika 9. Odabir teme u funkciji pomoi
Koritenje funkcija pomoi
Ne moete
pronai?
D-6
PRO-MIL
U radu ti moe pomoi i Office pomonik. Pokazat e se pomou izbornika Pomo
(Help) Pokai Officeovog pomonika (Show the Office Assistant).
Pomonika moemo maknuti s ekrana tako da ga sakrijemo
pomou izbornika Pomo (Help) Sakrij Officeovog
pomonika (Hide the Office Assistant) ili odabirom naredbe Hide
iz objektnog izbornika koji dobijemo klikom na Pomonika (desni
klik!).
Izgled pomonika moemo promijeniti
odabirom naredbe Odaberi pomonika
(Choose Assistant) iz objektnog izbornika.
Slika 12. Promjena izgleda Officeovog pomonika
Pomonik izvodi razne animacije (pokrete) ovisno
o naem radu i izabranom pomoniku. Animacije
moemo vidjeti odabirom naredbe Animiraj (Animate!)
iz objektnog izbornika pomonika.
Kako nam pomonik moe pomoi? Kliknemo
miem na njega i upiemo pripremljeno pitanje.

Slika 13. Postavljanje pitanja pomoniku
Slika 11. Primjer uporabe
pomoi na dijalokom
okviru Font
Shift + F1
Brzu pomo ponudit e ti
tipke Shift+F1.
Ukoliko ih uporabimo
unutar upisanog teksta,
otvori se okno zadataka
Otkrivanje oblikovanja
(Reveal Formatting)
i prikae oblikovanje
primijenjeno na odlomak
unutar kojeg smo kliknuli.
Uporabimo li ih unutar
dijalokog okvira, Word
nam daje objanjenje
elemenata okvira. Neka te
ne zbuni ako ne dobije
pomo za svaki dijaloki
okvir. Ni raunalo, a ni
programi nisu svemogui
ni savreni.
D-7
PRO-MIL
to je font
Font je oblik slova.
Evo nekoliko primjera
razliitih oblika slova:
volim volim
volim volim
Kod izrade dokumenta na tekst koji unosimo primjenjuje se unaprijed zadani font
i veliina fonta.
Font oblikujemo gumbima na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting), pomou
dijalokog okvira Font ili kombinacijama tipki preaca.
elimo li oblikovanje primijeniti samo na jednu rije (npr. ispisati je ukoeno),
dovoljno je postaviti toku unosa unutar te rijei i izabrana naredba primijenit e se
samo na tu rije.
Ukoliko elimo oblikovati vie rijei, reenicu,
odjeljak ili cijeli dokument, moramo eljeni tekst prije
oblikovanja oznaiti (zacrniti)!
Vie rijei najlake je oznaiti miem: postavimo pokaziva mia na poetak teksta,
pritisnemo i drimo lijevu tipku mia te vuemo preko teksta koji elimo oznaiti.
Najbri nain promjene vrste fonta
(pisma) i njegove veliine je preko
gumba na alatnoj traci Oblikovanje
(Formatting).
Slika 14. Promjena vrste i veliine fonta pomou
alatne trake
Uporaba dijalokog
okvira Font
Dijaloki okvir Font pozivamo iz
izbornika Oblikovanje (Format)
Font ili kombinacijom tipki Ctrl+D.
U polju Pretpregled (Preview) vidimo
trenutni oblik teksta.
Slika 15. prikazuje da smo odabrali
crvenu boju ukoenog teksta (kurziv) koji
je podcrtan plavom dvostrukom linijom.
Tekst pomou dijalokog okvira
ureujemo tako da promijenimo ono to
nam je potrebno u pojedinom polju ili u
svim poljima. Biramo vrstu, stil, veliinu
i boju pisma, nain i boju podcrtavanja te
efekte.
!
Mijenjanje vrste i veliine slova
Slika 15. Dijaloki okvir i kartica Font
D-8
PRO-MIL
U polju
Font biramo vrstu pisma
Stil fonta (Font Style) biramo stil pisma (naglaavanja)
Veliina (Size) biramo veliinu slova
Boja fonta (Font color) biramo boju slova
Stil podcrtavanja (Underline style) biramo nain podcrtavanja
Boja podcrtavanja (Underline color) biramo boju podcrtavanja
Na dijelu Efekti postavimo kvaicu uz opciju koja nam treba.
Precrtano (Striketrough)
Dvostruko precrtano (Double strikethrough)
Eksponent (Superscript) X
2
Indeks (Subscript) X
2
Sjena (Shadow)
Kontura (Outline)
Reljefno (Emboss)
Ugravirano (Engrave)
Smanjena velika slova (Small caps)
Sve velikim slovima (All caps)
Skriveno (Hidden)
Tekst postoji, ali je skriven.
D-9
PRO-MIL
Oznaimo tekst koji elimo podebljati, ukositi ili podvui i odaberemo gumb
Podebljano (Bold) ,
Kurziv (Italic)

ili
Podcrtano (Underline)
na alatnoj traci Oblikovanje (Formatting).
elimo li ponititi oblikovanje, samo kliknemo ponovno na isti gumb alatne
trake.
Izaberemo li podcrtavanje pomou gumba na alatnoj traci, podcrtat e se sve
oznaene rijei i razmaci meu njima neprekinutom jednom crtom. elimo li
promijeniti nain podcrtavanja, koristit emo dijaloki okvir Font.
U polju Stil podcrtavanja odaberemo jednostruko,
dvostruko ili neko drugo podcrtavanje ili moda
podcrtavanje Samo rijei (Words only) ne i razmaka.
Slika 16. Odabir naina podcrtavanja
Pokuajte sami
Koristei program Word, u sljedeim reenicama glagole podcrtaj utom crtom, a
imenice dvostrukom plavom. Tekst najprije prepii u program Word (isto vrijedi i za
vjebe koje slijede).

Moj tata voli pei kolae.
Na pas ima gustu dlaku.
Ponekad su mievi i make u crtiima prijatelji.
U moru ima puno zanimljivih ivotinja.
Put od kue do kole uvijek je pun radosti.
- podebljan ispis
- zakoenje
- podvlaenje
- podvlaenje rije-
i (bez razmaka)
- dvostruko pod-
vlaenje teksta
Ctrl+Shift+D
Ctrl+B
Ctrl+I
Crtl+U
Crtl+Shift+W
Primjena podebljanog, ukoenog i
podcrtanog teksta
Da ti otkrijemo trik?
Navedena oblikovanja
na oznaenom tekstu
moemo brzo izvesti
tipkama preaca:
Kurziv???
Rije kurziv znai
ukoeno
D-10
PRO-MIL
Ukrasne rijei
Do sada ste nauili na koji nain moete oblikovati slova tako da im promijenite
veliinu, stil ili ih npr. podebljate. Time istiete pojedine dijelove teksta u dokumentu.
U Wordu postoji alat koji e omoguiti da se u vaem tekstu izmijenjuju rijei duginih
boja, da se tekst prelijeva iz vala u val i slino. Kako to postii? Pokuajte pomou alata
koji se zove WordArt ukrasne rijei.
WordArt umeemo u dokument na dva naina:
r gumbom WordArt (nalazi se na alatnoj traci Crtanje (Drawing))
r pomou izbornika Umetanje (Insert) Slika (Picture) WordArt.
Slika 17. Umetanje ukrasnih rijei iz izbornika
Odabirom naredbe WordArt pojavi se prozor u okviru kojeg biramo stil, oblik
ukrasne rijei. Odabiremo stil ukrasnih rijei iz ponuene galerije (sl. 18.), a zatim
upisujemo tekst (sl. 19.).
to ako?
to ako alatne trake
Crtanje (Drawing)
nema u vaem prozoru?
Trebate je jednostavno
ukljuiti. Kako?
Pogledajte na stranici D-4
poglavlje Izrada novog
dokumenta tekst pod
nazivom Gdje se skriva
traka i otkrit ete.
Slika 18. Stil ukrasnih rijei
D-11
PRO-MIL
Nakon potvrde unosa ukrasne rijei pojave
se u dijelu dokumentu na mjestu pokazivaa, a
u prozoru dokumenta pojavi se i WordArt alatna
traka (sl. 20.).
Slika 19. Unos teksta
Slika 20. Primjer ukrasnih rijei
WordArt moemo po dokumentu premjetati i mijenjati njegovu veliinu. Pri tome
koristimo mi. Ukrasnu rije premjetamo tako da rije oznaimo i postavimo pokaziva
mia na nju. Kada pokaziva poprimi ovakav oblik , drimo pritisnutu lijevu tipku
mia i odvuemo ukrasnu rije kamo elimo. Mijenjamo li veliinu, trebamo se postaviti
na jedan od bijelih kruia i kada pokaziva poprimi oblik , vuemo miem prema
van ili unutra ovisno o tome poveavamo li ili smanjujemo ukrasnu rije.
Kako doi do bijelih kruia, budui
da je ukrasna rije uokvirena crnim
kvadratiima? Tako da na ukrasnu
rije primijenimo jedan od alata
Prelamanje teksta (Text Wrapping)
na alatnoj traci WordArt, ovako kako
pokazuje slika 21. Prelamanje teksta je
obabir naina kako e tekst obavijati
sliku, u ovom sluaju ukrasnu rije.
to omoguuju uti romb i zeleni krui ? Kada se pokazivaem mia
postavimo na uti romb, pokaziva poprimi oblik trokutia. Pritisnutom tipkom mia
i povlaenjem mijenjamo oblik ukrasne rijei. Zeleni krui omoguuje okretanje
ukrasne rijei. Pokazivaem mia postavimo se na zeleni krui i on tada poprimi
ovakav oblik . Drimo pritisnutu lijevu tipku i okreemo mi. Kako pomiemo
mi, tako se ukrasna rije okree.
Slika 23. Uloga i u oznaenoj ukrasnoj rijei
Najbolje e biti da se malo poigrate svim ovim naredbama - tako ete ih najbolje
upoznati!
Hou vie!
WordArt moete dodatno
oblikovati. Alatna traka
omoguuje ureivanje
ukrasnih rijei tako da mo-
ete promijeniti stil, boju
ispune i obruba, promijeni-
ti veliinu ili oblik, odrediti
nain prelamanja teksta i
slino.
Slika 22. Znaenje gumbi na
alatnoj traci WordArt
Slika 21. Prelamanje
teksta
D-12
PRO-MIL
Umetanje slika
Ako je potrebno, ili da bi dokument izgledao to atraktivnije, moemo u njega umetnuti
sliku. Za umetanje slika koristimo izbornik Umetanje (Insert). Otvorite taj izbornik i uoit
ete podizbornik Slika (Picture) koji vam to omoguuje. Moete umetnuti gotove crtee
koje nudi ovaj program pomou naredbe Isjeak crtea (Clip Art) ili crtee koje ste sami
nacrtali u Paintu ili fotografije na kojima ste zabiljeili zanimljive dogaaje digitalnim
fotoaparatom. Krenimo redom.
Kako umetnuti ve gotov crte koji nam nudi ovaj program? Razlikujemo dva naina:
r otvorimo izbornik Umetanje (Insert) Slika (Picture) Isjeak crtea (Clip Art)
r klikom na gumb Umetni isjeak crtea na alatnoj traci Crtanje (Drawing).
Odabirom bilo kojeg naina otvori se Okno zadataka (Task
Pane) preko kojeg moemo pretraivati ponuene zbirke. To su:
Pogledajte iz kojih sve podruja moete odabrati crtee u Officeovoj zbirci. Sigurno
ete nai neko podruje koje vam se svia.
Kako pronai odreeni crte?
Upisom pojma koji opisuje crte koji vi traite u polje Trai (Search for) u
Oknu zadataka (Task Pane) te klikom na gumb Idi (Go).
Hou vie!
Kliknete li na gumb Orga-
niziraj isjeke (Organize
clips), otvori se dijaloki ok-
vir Microsoftov organi-
zator isjeaka (Microsoft
Clip Organizer) gdje s lijeve
strane odabirete mapu
iz koje elite odabrati
odreenu sliku, a s desne
sliku. Sliku moete umet-
nuti tako da je miem
odvuete na odreeno
mjesto u dokumentu ili
pomou naredbi Kopiraj
(Copy) i Zalijepi (Paste).
Slika 25. Nain
odabira crtea u
Microsoftovom
organizatoru
isjeaka
Slika 24. Odabir naredbe Isjeak crtea iz izbornika te Isjeak crtea u Oknu zadataka
D-13
PRO-MIL
Pokuajte sami
Upii pojam computer u polje Trai (Search for) i klikni na gumb Idi (Go). U Oknu
zadataka (Task Pane) pojavit e se svi crtei vezani uz upisani pojam. Crte e umetnuti
u dokument tako da ga lijevom tipkom mia odvue na stranicu dokumenta.
Gdje jo ima slika?
Sliku ili crte moemo umetnuti i iz neke datoteke koja se nalazi na disku ili CD-u.
To moe biti neka vaa slika, crte koji ste nacrtali u programu Paint, fotografija... Da
bismo je umetnuli, krenimo opet od izbornika Umetanje (Insert) Slika (Picture)
Iz datoteke (From File). Odabirom ove naredbe otvorit e se dijaloki okvir Umet-
ni sliku (Insert Picture) u kojem odabiremo sliku koju elimo umetnuti u dokument.
Umeemo je tako da dva puta kliknemo na sliku ili je oznaimo i kliknemo na gumb
Umetni (Insert). Slika e biti umetnuta na mjesto gdje smo postavili toku unosa.
Slika 26. Umetanje slike iz datoteke
Pokuajte sami
Izradi u Wordu pozivnicu za svoj roendan u kojoj e se nalaziti i tvoja slika.
Iskoristi pri tome mogunosti ukrasnih rijei te isjeka crtea.
D-14
PRO-MIL
Izrei, kopiraj i zalijepi
Alate Izrei (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) vrlo esto ete koristiti. Ovi
deki uvijek rade u paru. Alat Zalijepi (Paste) slae se i s Izrei (Cut) i s Kopiraj
(Copy). Deki Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste) premjetaju oznaeni dio dokumenta,
a Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) kopiraju. Spomenuti alati nalaze se na alatnoj traci
Standard.
Napiite sljedeu reenicu: Lijepo je darivati, ali je jo ljepe primati. ini ti se tono,
ali neka ti ivotni moto bude: Lijepo je primati, ali je jo ljepe darivati. Koje smo rijei
zamijenili? Koristei alate Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste) premjesti rijei na pravo mjesto u
reenici.
Evo kako:
1. Oznaimo tekst koji elimo premjestiti (rije darivati).
2. Odaberemo gumb Izrei (Cut)

na alatnoj traci.
3. Postavimo pokaziva na mjesto gdje elimo premjestiti tekst (iza rijei ljepe).
4. Odaberemo gumb Zalijepi (Paste) na alatnoj traci.
Na isti nain premjesti rije primati na pravo mjesto.
Ponekad trebamo iste dijelove teksta koristiti na vie mjesta. Da ih ne bismo mora-
li prepisivati, moemo ih kopirati. Ako ti je jasno premjetanje pomou naredbi, tada
s kopiranjem nee biti nikakvih problema. Kopiramo ovako:
1. Oznaimo tekst koji elimo kopirati.
2. Odaberemo gumb Kopiraj (Copy) na alatnoj traci.
3. Premjestimo pokaziva na mjesto gdje elimo tekst kopirati.
4. Odaberemo gumb Zalijepi (Paste) na alatnoj traci.
Osim to se nalaze na alatnoj traci, alati Izrei (Cut), Kopiraj (Copy) i Zalijepi
(Paste) nalaze se i u izborniku Ureivanje (Edit). Hoete li koristiti alate na alatnoj traci
ili u izborniku ovisi samo o vama.

Gdje je tekst?
to ste primijetili kada ste
odabrali gumb Izrei (Cut)?
Tekst je nestao. Nije nestao,
samo se privremeno nalazi
u memoriji raunala koju
zovemo meuspremnik.
Odabirom gumba Zalijepi
(Paste) tekst e se ponovo
pojaviti u dokumentu na
mjestu gdje smo postavili
toku unosa.
Hou vie!
Nakon to tekst kopi-
ramo, pojavi se gumb
Mogunosti lijepljenja
kojim odreujemo neke
mogunosti oblikovanja.
Slika 27. Mogunosti
lijepljenja
Slika 28. Odbir alata Izrei, Kopiraj i Zalijepi iz izbornika s preacima
D-15
PRO-MIL
Pokuajte sami
Uredi ove zbrkane reenice. Koristi alate Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste). Nemoj
zaboraviti, kad pravilno poreda rijei, reenica mora zapoeti velikim slovom.
padaju vani pahuljice bijele.
voli pas Rex moj slasne kosti.
zimskim veselim uvijek se radostima.
malog u mia kui uplaenog smo pronali.
Slika 29. Objektni izbornik kod
premjetanja ili kopiranja
desnom tipkom mia
Kopiranje pomou lijeve tipke mia:
1. Oznaimo tekst koji emo kopirati.
2. Drimo pritisnutu tipku Ctrl i miem odvuemo oznaeni tekst tamo gdje ga
elimo kopirati.
3. Otpustimo tipku mia, a zatim tipku Ctrl jer e se u protivnom tekst premjestiti,
a ne kopirati. Kada vuemo tekst, kvadrati sa znakom plus (+) oznaava da se
tekst kopira, a ne premjeta.
Premjetanje i kopiranje pomou desne tipke mia:
1. Oznaimo tekst koji elimo premjestiti ili kopirati.
2. Kliknemo na oznaeni dio desnom tipkom i vuemo na mjesto gdje tekst elimo
premjestiti.
3. Kada otpustimo desnu tipku mia, pojavi se izbornik u kojem odaberemo
naredbu Premjesti ovdje (Move Here) ili Kopiraj ovdje (Copy Here) ovisno o
tome kopiramo li ili premjetamo tekst.
Premjetati i kopirati moemo i na druge naine.
Premjetanje pomou lijeve tipke mia:
1. Oznaimo tekst koji elimo premjestiti. Kliknemo na oznaeni dio teksta lijevom
tipkom mia i drimo je pritisnutom.
2. Kada se na kraju strelice pojavi kvadrati, povuemo strelicu (mi) na mjesto
gdje elimo tekst premjestiti.
3. Otpustimo tipku mia.
D-16
PRO-MIL
Brisanje teksta
Koliko ste do sada potroili gumica za brisanje neipravno napisanih rijei ili
ste prilikom pisanja nekog sastavka nakon sat vremena uoili da ste zapravo eljeli
napisati neto sasvim drugo. Pogreku ste obrisali, ali su ostali tragovi. U Wordu je
brisanje arobno kao i pisanje. Moete pisati, brisati, pisati, brisati , a stranica je i
dalje uredna.
Obrisati moete jedan znak, cijelu rije, vie rijei, redak, vie redaka, odlomak ili
cijeli tekst u dokumentu odjednom. Pri tome moete koristiti tipke na tipkovnici i
naredbe. Vano je napomenuti da tekst koji briemo treba oznaiti, osim ako se radi o
jednom znaku (slovu, toki i sl.).
Tipke koje koristimo za brisanje su Backspace i Delete. Potraite ih na
tipkovnici.
Briemo li oznaeni tekst, a ne samo jedan znak, tada je svejedno koristimo li tipku
Backspace ili Delete jer obje briu oznaeni tekst.
Pokuajte sami
Napii u Wordu sljedee reenice:
Danas je padao bijeli snijeg kamenje.
Djeca tre plivaju po pijesku.
Svaki nijedan cvijet je na svoj nain lijep.
Uoi da nekim rijeima nije mjesto u reenici. Obrii ih. Isprobaj funkcije tipki
Backspace i Delete.
Hou vie!
Naredbe koje koristimo
za brisanje su Oisti
(Clear) i Izrei (Cut) u
izborniku Ureivanje
(Edit). Naredbom Oisti
(Clear) moemo izbrisati
samo sadraj ili samo
oblikovanje oznaenog
teksta.
Slika 31. Naredba
Oisti
Brie znak lijevo
od toke unosa
Brie znak desno
od toke unosa
Slika 30. Tipke Delete i Backspace na tipkovnici
D-17
PRO-MIL
Ispisivanje dokumenta
Kako e dokument izgledati na papiru?
U Wordu uvijek moemo vidjeti kako e dokument izgledati na papiru prije nego
ga ispiemo. To nam omoguava naredba Datoteka (File) Pretpregled ispisa
(Print Preview) ili gumb Pretpregled ispisa (Print Preview) . Zato uope koristiti
tu naredbu? Zato da jo jednom pogledamo kako smo rasporedili tekst, slike, vidimo
ima li nekih pogreaka i slino.
U pretpregledu ispisa pokaziva mia poprimi oblik poveala i omoguuje
poveavanje ili smanjivanje dijela dokumenta radi bolje itljivosti.
Pretpregled ispisa zatvaramo pomou gumba Zatvori (Close) ili pritiskom na
tipku Esc.
Slika 32. Izgled ekrana Pretpregleda ispisa
Ispis dokumenta

Stigli smo do ispisa dokumenta. Dokument moemo ispisati na 2 naina:
r klikom na gumb Ispis (Print)

- u ovom sluaju dokument e se ispisati u jednom primjerku
r naredbom Datoteka (File) Ispis (Print)
D-18
PRO-MIL
Odabirom naredbe Datoteka (File) Ispis (Print) otvara se dijaloki okvir Ispis
(Print) koji prua dodatne mogunosti ispisa. Najvanije su:
Slika 33. Ispis dokumenta
1. U polju Pisa (Printer) odreujemo pisa, u sluaju kada imamo vie
instaliranih.
2. U polju Raspon stranica (Page range) odreujemo elimo li ispisati sve stranice
dokumenta, stranicu na kojoj se trenutno nalazi pokaziva ili pojedine stranice.
Mogunosti odabiremo klikom mia unutar kruia.
Npr. ako elimo ispisati stranicu broj 5 i stranice od 7 do 9, tada emo izabrati
mogunost Stranice (Pages) i unutar pravokutnika upisati: 5, 7-9.
3. U polju Kopije (Copies) odreujemo u koliko primjeraka elimo ispisati
dokument tako da upiemo broj primjeraka.

Pokuajte sami
Napii kratku pjesmu ili priu o ivotinji koju voli. Neka ima najvie 8 stihova
ili reenica. Naslov pjesme ili prie prikai ukrasnim rijeima. Prvi red neka bude
prikazan veliinom slova 8, a svaki sljedei za 2 vei. Potrai meu isjecima crtea
neki crte koji e odgovarati sadraju tvoje pjesme ili prie. Umetni crte u dokument.
Ispii dokument na papir u dva primjerka.
Vano!
Ukoliko imate vie pisaa
uz raunalo, pazite da
odaberete onaj koji je
trenutno prikljuen na
raunalo.
D-19
PRO-MIL
to smo nauili?
Na raunalu moe pisati, spremati svoje radove ili ih ispisivati na papir pomou
programa za upis i obradu teksta. Jedan od najpopularnijih takvih programa jest
Word. Dio je paketa Microsoft Office i preveden je na hrvatski. Datoteka nastala u
Wordu naziva se dokument. Prilikom pokretanja programa otvaramo nov prazan
dokument te pomou tipkovnice upisujemo tekst. Za pregled i promjene u tekstu
slue nam naredbe u izborniku, alati s trake s alatima, tipke na tipkovnici s posebnom
funkcijom. U prozoru pomoi e nam klizai i ravnalo. Tekstu mijenjamo vrstu,
veliinu, boju i tip slova. Najlake je pomou trake s alatima, a sve mogunosti mogu
se vidjeti u dijalokom okviru Font pozvanom iz izbornika. eli li neto posebno,
odaberi ukrasne rijei. Nemoj pretjerivati!
Ako ti zatreba, u dokument moe ukljuiti sliku ili crte.
Sve upisano moe premjetati ili kopirati. Pomoi e ti oznaavanje i poznati
trojac izrei kopiraj zalijepi. Nemoj se obeshrabriti ako odmah ne uspije. Za ove
naredbe vrijedi se potruditi jer u svim programima rade jednako. Brisanje obavljaju
tipke Delete i Backspace ili naredba Delete. Ako si pogrijeio, odaberi naredbu Poniti,
a ako ima problema u radu, pozovi u pomo arobnjaka. Ne zaboravi spremiti na disk
ono to si napravio. Moe otvoriti ve postojei dokument i mijenjati ga ili spremiti
pod novim imenom. Prije ispisa na papir pomou pretpregleda pogledaj kako e tvoj
dokument izgledati na papiru.
Malo spretnosti i vjebe na tipkovnici pretvorit e te u brzog, urednog i zadovoljnog
pisca.
INTERNET
Internet je svjetska mrea
meusobno spojenih raunala.
Nazivaju je i mreom svih mrea.
Kako pristupiti internetu,
koristiti preglednike, preuzimati i
spremati pronaene podatke?
itajte ovo poglavlje dok vam
je raunalo ukljueno i usput
isprobavajte.
Toma Gvozdanovi
E-1
PRO-MIL
Vano!
U internetu postoje dvije
skupine raunala: posluitelji
(serveri) i korisnici (klijenti).
Posluitelji su vrlo jaka
raunala koja su stalno
prikljuena na internetu i
omoguuju korisnicima da dou
do eljenih podataka.
Korisnici su raunala koja
se povremeno ukljuuju na
internet, postavljaju upite
posluiteljima i trae od njih
podatke.
Protokoli
Da bi se koristile sve usluge
interneta, potrebno je ostvariti
vezu izmeu raunala uz
pomo protokola. Protokol
je skup utvrenih pravila koja
omoguuju prijenos podataka
meu raunalima ili mreama
u kojima raunala koriste
razliite operacijske sustave i
korisnike programe. Za razliite
internetske servise postoje i
razliiti protokoli, npr.: POP3,
HTTP, SMTP, TCP/IP itd.
elimo potraiti kakvu informaciju, razmijeniti s nekim poruke, slike, tekst,
glazbu ili neki drugi sadraj iz raunala? No, sve to zbog svoje veliine ne stane na
disketu nije pogodno za slanje. Osim toga, osoba kojoj elimo neto poslati ili primiti
od nje moe biti jako udaljena pa nam udaljenost stvara probleme.
Zbog tih se razloga raunala spajaju u mreu pomou posebnih ureaja. To su
mrene kartice, mreni kabeli, modemi i jo neki ureaji koji slue za usmjeravanje
podataka s raunala na raunalo.
to je internet?
Internet je skupina velikog broja raunala meusobno povezanih u jednu veliku
isprepletenu mreu slinu paukovoj. Odatle i naziv WWW to je kratica od World
Wide Web, a znai pauina koja obavija svijet.
Slika 1. Raunalna mrea
Na internetu moemo koristiti razliite usluge servise. To su usluge pomo
kojih moemo pretraivati informacije, postavljati svoje informacije, izmjenjivati
potu, avrljati (chat), sudjelovati u diskusijskim grupama - mrenim novinama
(news Usenet), pisati vlastiti dnevnik (blog) itd.
Slika 2. Svjetska mrea raunala internet (Mrea svih mrea)
E-2
PRO-MIL
Dobro je znati
Ponekad u adresi umjesto
oznake http:// moe pisati i
neto drugo, npr.: htps:// ili ftp://.
Nama korisnicima to nije previe
vano, no moramo napisati tonu
adresu. Te oznake vie slue
raunalima u meusobnom
sporazumijevanju.
eli pretraivati, nai na internetu neki sadraj koji te zanima? eli nai neku
sliku koja ti se svia?
Sve e nai na internetu, ali mora znati ili adresu ili tono to trai. Slino
radimo i u svakodnevnom ivotu. Kako idemo prijatelju? Znamo mu adresu! Adresa
se sastoji od imena, prezimena, naziva ulice i kunog broja. Takvu adresu ima i sadraj
ili stranica koju traimo na internetu. Njezin oblik drugaiji je od obine adrese i
zapisan je na sljedei nain: http://www.[ime_stranice].[nastavak]. Ako upiemo
adresu: http://www.nonstick.com/sounds/, dobit emo glazbu iz crtanih filmova. Neke
stranice nemaju znakove www., npr.: stranica s crtanim filmovima Looney Tunes. Nju
moemo nai ako znamo adresu i tono je napiemo na sljedei nain: looneytunes.
warnerbros.com
to je to adresa?
Slika 3. Stranica kojoj znamo adresu
Ako je na prijatelj promijenio adresu, nastaje problem jer ga moramo traiti
raspitivati se o njemu, poblie ga opisati. Moramo pretraivati odreeno podruje ne
bismo li ga nali.
Kako emo upisivati poznate adrese te kako na nepoznatim stranicama pronalaziti
sadraje, nauit emo odmah.
http://www.nonstick.com
Stranica kojoj znamo adresu
E-3
PRO-MIL
Web preglednik i web pretraiva
Web preglednik (browser) je program u naem raunalu uz pomo kojeg moemo
pregledavati sadraj stranica na internetu. Najee koriteni program je Internet
Explorer jer je ve instaliran ugraen u nae raunalo zajedno s operacijskim
sustavom. Osim Internet Explorera esto se koriste i preglednici Opera , Netscape
i Mozilla Firefox . Uz nazive programa prikazane su i sliice ikone koje
se nalaze na osnovnom ekranu raunala kad su programi instalirani. Programe
moemo pokrenuti dvostrukim klikom lijeve tipke mia na ikonu ili jednim klikom i
pritiskanjem tipke Enter na tipkovnici.
Kad je preglednik pokrenut, moemo u traku za upis adresa unijeti tonu adresu i
dobit emo traenu stranicu. Na sljedeim slikama prikazane su trake za upis adresa
u Internet Exploreru i Mozilla Firefoxu.
Slika 5. Traka za upis adrese u Mozilla Firefoxu
Web pretraiva nije program koji je ugraen u naem raunalu, nego je to jedna
od usluga servisa na internetu. Pretraiva sadri podatke s razliitih web stranica.
Te podatke prikazuje prema potrebi - na na zahtjev.
Najee koriteni pretraiva je Google. Njemu pristupamo tako da u traku
za upis adresa upiemo adresu: www.google.com. Poslije svakog upisivanja adrese
potrebno je pritisnuti tipku Enter na tipkovnici. Rezultat koji dobijemo prikazan je
na sljedeoj slici.
Slika 6. Web pretraiva
Google pokrenut
u pregledniku
Internet Explorer
Slika 4. Traka za upis adrese u Internet Exploreru

Web pretraivai
Postoji vie vrsta pretraivaa:
1. Web indeksi
(Web Indexes; Search Engines)
2. Web imenici ili adresari (Web
directories)
3. Nevidljivi Web
(Invisible Web)
E-4
PRO-MIL
Pokretanje i zatvaranje
web preglednika
Web preglednik moe se otvoriti na vie naina.
Mi emo nauiti dva naina, a ti e koristiti onaj
nain koji ti se vie dopada i smatra ga lakim.
Prvi nain:
Kliknemo na Start u donjem lijevom kutu
radne povrine.
Strelicu mia postavit emo na Svi programi
(All Programs). Otvorit e se izbor programa
koji su instalirani u raunalu.
Iz tog izbora, klikom na lijevu tipku mia,
odabrat emo Internet Explorer. Ako imamo
instaliran neki drugi preglednik, klikom emo
odabrati njega.
Drugi nain:
Preglednike moemo pokrenuti dvostrukim klikom lijeve tipke mia na ikonu ili
jednim klikom i pritiskom na tipku Enter. Ovaj drugi nain vrijedi samo ako je ikona
preglednika postavljena na radnu povrinu.
Prvi nain:
Kliknut emo na izbornik
Datoteka (File).
Odabrat emo naredbu Zatvori
(Close).
Drugi nain:
Kliknut emo miem na crveni
gumb koji se nalazi u desnom
gornjem kutu prozora preglednika.
I za zatvaranje preglednika postoje dva naina:
Slika 7. Pokretanje preglednika
Slika 8. Ikone razliitih preglednika koje se mogu nalaziti na radnoj povrini
Slika 9. Zatvaranje
preglednika (prvi nain)
Slika 10. Zatvaranje preglednika (drugi nain)
E-5
PRO-MIL
Pristupanje web stranicama
na internetu
Saznali smo za neku stranicu i htjeli bismo je pogledati.
Znamo li tonu adresu, upiemo je u adresnoj traci naeg preglednika i kliknemo
na tipku Idi (Go) s desne strane trake ili pritisnemo tipku Enter.
Ne znamo li adresu, ni to nije problem. Nauili smo kako pristupiti pretraivau,
kako ga pokrenuti. Ponovimo: u traku za upis adrese upiemo www.google.com i
stisnemo tipku Enter. Dobit emo pretraiva prikazan na sljedeoj slici.
Slika 11. Upisivanje adresa u adresnu traku
Slika 12. Prozor pretraivaa Google
U polje oznaeno strelicom upiemo kljunu rije ili vie rijei. to je to kljuna
rije?
Kljuna rije je rije za koju znamo da se nalazi na stranici koju traimo. U polje
oznaeno strelicom upiemo npr. rijei crtani filmovi i pritisnemo tipku Enter.
Napredno
pretraivanje
Klikom na hipervezu Napredno
pretraivanje mogu se odabrati jo
mnogi dodatni uvjeti kako bi se
poboljali rezultati pretraivanja

Kljune rijei
Podaci koji su pohranjeni u
pretraivaima mogu biti kljune
rijei, posjeenost stranice
i slino. Kljune rijei koristit
emo za pronalaenje sadraja
na internetu, a bit e opisane u
jednom od sljedeih poglavlja.
E-6
PRO-MIL
Sada pretraiva trai stranice po internetu umjesto nas. Rezultati pretraivanja
prikazuju se u prozoru preglednika
Slika 13. Upisivanje kljunih rijei
Kljune rijei
to preciznije upiemo kljune
rijei, dakle to bolje opiemo
traeni pojam, to emo dobiti
tonije rezultate pretraivanja.
Slika 14. Rezultati pretraivanja za kljune rijei crtani filmovi
E-7
PRO-MIL
Hiperveza i slikovna poveznica

Otvorili smo stranicu koja nas zanima. Stranica je puna teksta i slika. Pomiemo
pokazivaa mia preko teksta i slika. Strelica mijenja oblik u stisnutu aku s ispruenim
kaiprstom!
Slika 15. Promjena izgleda strelice nad tekstom
Slika 16. Hiperveza u obliku teksta
Isprueni kaiprst pokazuje nam da je tekst veza na neki drugi sadraj. to to
znai? To znai da emo klikom mia na tu vezu pokrenuti:
otvaranje drugog teksta
preuzimanje podataka (slike, glazbe i drugih datoteka) s interneta
izvravanje programa, npr. sluanje glazbe ili gledanje video sadraja
Ovakva veza zove se hiperveza.
Hiperveza moe biti i obina rije ili
reenica u tekstu. Takva je rije najee
podcrtana. Podcrtana hiperveza prikazana
je na sljedeoj slici.
Dobro je znati
Kada strelica promijeni oblik u
aku s ispruenim kaiprstom, u
donjem lijevom kutu prozora na
traci stanja moemo oitati adresu
oznaene hiperveze
E-8
PRO-MIL
Dobro je znati
Klikom mia na hipervezu
mijenjamo postojei sadraj
na zaslonu preglednika novim.
elimo li zadrati postojei
sadraj, a da se novi sadraj otvori
u drugom prozoru, pritisnut emo
tipku Shift (tipka sa strelicom
za upis velikih slova), zadrati
je pritisnutom te kliknuti na
hipervezu.
Slika 18. Otvaranje novog sadraja u drugom prozoru (tipkom Shift+klik)
I slikovna poveznica je hiperveza.
Postavimo li strelicu na sliicu
Zekoslava na prethodnoj slici, strelica
e se promijeniti u stisnutu aku s
ispruenim kaiprstom. Klikom mia
na slikovnu poveznicu moi emo s
interneta preuzeti sliku Zekoslava na
nae raunalo.
Slika 17. Slikovna poveznica
E-9
PRO-MIL
Kretanje naprijed i natrag
po web stranicama
Posjetili smo nekoliko stranica za redom i sjetili se neega to smo vidjeli na
prethodno posjeenoj stranici. eljeli bismo to vidjeti ponovno, a ne znamo koja je
bila adresa te stranice.
Na alatnoj traci preglednika postoje dva gumba
Back (Natrag) i Forward (Naprijed) . Njima
se moemo pomicati naprijed i natrag, ali samo po
stranicama koje smo ve posjetili.
Vano je znati da se pomicanje po stranicama moe
obavljati samo ako su strelice Back (Natrag) i
Forward (Naprijed) obojane zelenom bojom. To znai
da je preglednik zabiljeio vie posjeenih stranica. Ako
su strelice obojane sivom bojom ( ), to znai da se
ne moemo pomicati jer nismo posjetili vie stranica.
Dobro je znati
elimo li preskoiti neke od
posjeenih stranica, kliknut emo na
mali crni trokut uz strelicu. Otvorit e
se popis posjeenih stranica s kojeg
emo klikom mia odabrati onu koju
elimo ponovno posjetiti
Postavljanje polazne web stranice
Nauili smo kako se pokree preglednik (str. E-4). Pri pokretanju preglednika
otvori se prozor u kojem se vidi sadraj neke stranice ili je prozor prazan. Nain na
koji e se otvoriti osnovni prozor i to e se pokazati u njemu moemo sami podesiti
postaviti.
Ta prva prikazana stranica zove se
polazna web stranica.
Kako postaviti polaznu web
stranicu?
U otvorenom prozoru Internet
Explorera kliknemo na izbornik Tools
(Alati) i odaberemo naredbu Internet
Options (Internet Opcije).
Slika 21. Naredba Internet Opcije (Internet Options)
Slika 19. Gumb Naprijed (Forward)
Slika 20. Gumb Natrag (Back)
E-10
PRO-MIL
Otvorit e se dijaloki prozor prikazan na sljedeoj slici.
Slika 22. Dijaloki prozor Internet Opcije (Internet Options)
Upisivanjem eljene adrese u traku polje adrese (prikazano zelenim okvirom)
svaki put kad otvorimo preglednik pojavit e se zadana stranica kao polazna.
elimo li da polazna stranica bude prazna, kliknut emo na gumb Koristi praznu
(Use Blank). Ako elimo da polazna stranica bude trenutno posjeena stranica,
kliknut emo na Koristi trenutnu (Use Current). Ako kliknemo na Koristi zadanu
(Use Default), polazna stranica bit e stranica s Microsoftovog web sjedita.
Slika 23. Odabir polazne stranice
E-11
PRO-MIL
Spremanje adrese
web stranice u web favorite
Za vrijeme pretraivanja na internetu nali smo stranicu koju bismo eljeli
ponovno posjetiti. To moe biti stranica iji se sadraj esto mijenja, npr. stranica
vremenske prognoze, novina ili stranica na kojoj moemo izmjenjivati razliite tipove
poruka. Tu emo stranicu spremiti u favorite. To su poveznice - linkovi (links)
kojima pristupamo eljenim stranicama, a bez da svaki put upisujemo adresu.
Kako?
Slika 24. Dodavanje stranice u favorite
upisat emo adresu web stranice u adresnu traku preglednika i otvoriti je
pritiskom na tipku Enter
kliknut emo na izbornik Favoriti (Favorites) i odabrati naredbu Dodaj u
Favorite... (Add to Favorites...)
potvrdit emo ime stranice koje je ponudio preglednik ili emo odabrati ime
koje mi elimo
Dobro je znati,
ali nije obvezno:
Za spremanje favorita moemo
napraviti novu mapu klikom
na gumb Nova mapa... (New
folder...). Ime mapi dajemo na isti
nain koji smo nauili u radu s
Windows Explorerom.
E-12
PRO-MIL
Pregledavajui stranice
na internetu, moemo
naii na stranicu iji bismo
sadraj pogledali jo koji
put, ali nismo sigurni
hoe li sadraj ostati
nepromijenjen. U kojem se
to sluaju moe dogoditi?
Ako pregledavamo
stranice dnevnih novina,
vijesti na portalu i sl.
Na primjer: na adresi
ht t p: / / www. t por t al . hr /
klinci/fset.html, otvorila
se stranica prikazana na
slici 26.
Slika 26. http://www.tportal.hr/klinci/fset
Otvaranje stranice iz web favorita
Stranicu spremljenu u Favorite
pokreemo pozivamo klikom na izbornik
Favorites (Favoriti) i iz popisa klikom mia
odaberemo eljenu spremljenu stranicu.
Slika 25. Pokretanje stranice iz web favorita
Spremanje stranice
E-13
PRO-MIL
Slika 27. Traeni sadraj koji elimo sauvati
Otvorili smo lanak o
kazalitu Trenja i elimo
ga spremiti jer za nekoliko
dana moda nee vie biti
dostupan na web stranici.
Kliknuli smo na hipervezu
TKO IDE U TRENJU,
a zatim na izbornik
Datoteka (File) i odabrati
naredbu Spremi kao...
(Save As...). Otvorit e se
dijaloki prozor Spremi
web stranicu (Save Web
Page).
Slika 28. Dijaloki prozor Spremi web stranicu (Save Web Page)
Moemo spremiti itavu web stranicu sa svim sadrajima (slikama, tekstom i
hiperlinkovima) ili samo tekst s web stranice.
E-14
PRO-MIL
Preuzimanje i spremanje podataka
s interneta (download)
Nauili smo kako se kretati po web stanicama te kako ih spremati u favorite i na
disk. Pogledajmo sad kako emo spremati dijelove sadraja stranice slike, tekst,
glazbu i sl.
Kada naiemo na sliku koju bismo eljeli
imati, preuzet emo je tako da kliknemo
desnom tipkom mia na nju. Otvorit e se
izbornik, prikazan na slici 29., u kojem emo
odabrati naredbu Spremi sliku kao... (Save
Picture As...)
Slika 29. Preuzimanje (download) slike
U dijalokom okviru Spremi (Save)
odabrat emo mjesto i ime pod kojim emo
spremiti sliku.
Kada naemo neku datoteku (glazbu,
tekst, sliku ili neku drugu datoteku) koju
elimo preuzeti, kliknut emo na hipervezu
i otvorit e se sljedei dijaloki okvir (slika
30.) u kojem moemo odabrati hoemo li
pokrenuti ili spremiti odabranu datoteku.
Ako odaberemo spremanje
Spremi (Save), otvorit e se
novi dijaloki okvir u kojem emo
odabrati ime i mjesto spremanja
datoteke.
Slika 30. Preuzimanje datoteke

Umetanje slike u
dokument
Ako preuzetu sliku elimo samo
postaviti u neki dokument, tad
emo u izborniku na prikazanoj
slici kliknuti na naredbu Kopiraj
(Copy). Slika se pohranjuje u
meuspremniku. Klikom u
dokument i izborom naredbe
Zalijepi (Paste) slika se
pojavljuje u dokumentu.
E-15
PRO-MIL
Ispisivanje web stranice
Moemo odabrati razliite postavke za ispis kao to su: sve stranice, odreene
stranice, oznaeni dio teksta i broj kopija.
Ako elimo napraviti ispis stranice bez veih podeavanja, kliknut emo na ikonu
u alatnoj traci Ispis (Print). Imamo li odreene zahtjeve, tada emo iz izbornika
Datoteka (File) odabrati naredbu Ispis... (Print...).
U otvorenom dijalokom okviru koji ima dvije kartice: Openito (General) i
Odrednik (Options) u kartici Openito (General) moemo odabrati pisa (ako ih je
vie instalirano na raunalu), raspon i broj stranica te broj primjeraka (kopija).
Slika 31. Dijaloki okvir Ispis... (Print...)
U kartici Odrednik (Options) moemo podesiti ispis okvira, ako web stranica ima
vie okvira i to:
- Kako je prikazano na zaslonu (As laid out on screen)
- Samo oznaeni okvir (Only the selected frame)
- Svaki okvir posebno (All frames individually)
Slika 32. Kartica Odrednik (Options) u dijalokom okviru Ispis... (Print...)
E-16
PRO-MIL
Ispis oznaenog teksta
s web stranice
Ako elimo ispisati samo dio teksta s web stranice, najprije emo oznaiti tekst
drei pritisnutu lijevu tipku mia i prelazei preko teksta dok se eljeni dio teksta ne
oznai drukijom bojom.
Iz izbornika Datoteka (File) klikom mia odabrati naredbu Ispis... (Print...).
Slika 33. Postavljanje raspona stranice za ispis
U dijelu Raspon stranica (Print Range) klikom mia u krui aktivirati
mogunost Odabir (Selection)
Uvjet za ispis
Da bi nam se uope ponudila
mogunost ispisa, trebamo imati
prijavljen (instaliran) bilo koji pisa
na naem raunalu.
E-17
PRO-MIL
to smo nauili
Internet se razvio zbog potrebe razmjene podataka meu korisnicima raunala.
Spajanjem velikog broja raunala irom svijeta stvorena je svjetska mrea internet.
Na internetu se mogu koristiti razliiti servisi usluge, npr. pretraivanje, slanje i
primanje pote, brbljanje (chat) i sl.
Spajanjem naeg raunala (korisnika) s udaljenim raunalom (posluiteljem) u
mogunosti smo preuzimati razliite vrste podataka.
Programi koje koristimo za pregledavanje stranica na internetu zovu se preglednici.
Najpoznatiji preglednici su Internet Explorer, Mozilla Firefox, Opera, Netscape.
Najpopularniji od navedenih jest Internet Explorer jer je sastavni dio operacijskog
sustava Windows.
Uz pomo Internet Explorera moemo pristupati stranicama kojima znamo
adresu, itati podatke, kretati se sa stranice na stranicu koristei hiperveze, preuzimati,
spremati i ispisivati podatke. Takoer moemo pohraniti adrese posjeenih stranica
u Favorite. Za stranice kojima ne znamo adresu u pregledniku emo pokrenuti
pretraiva te upisati jednu ili vie kljunih rijei. Iz prikazanih rezultata odabrat
emo stranicu koja po sadraju najvie odgovara kljunim rijeima. Najpopularniji
pretraiva je Google. Preveden je na hrvatski jezik tako da sva osnovna i dodatna
podeenja moemo s lakoom primijeniti. Od domaih pretraivaa moemo
spomenuti Pogodak (www.pogodak.hr).
ELEKTRONIKA POTA
(E-MAIL)
E-mail je nain slanja i primanja pote
u kojem je raunalo spojeno na internet
zamijenilo potara.
Zoran Ikica
F-1
PRO-MIL
to je elektronika pota (e-mail)?
Kad napiemo obino pismo, stavimo ga u omotnicu i na nju napiemo adresu
onoga kome pismo aljemo. Na pismo nalijepimo potansku marku (tako poti i
potarima plaamo njihov rad) i ubacimo ga u potanski sandui. Iz sanduia
pismo preuzimaju potari i dalje se brinu da (vlakom, autobusom, zrakoplovom ili
brodom) ono stigne do primatelja ija je adresa napisana na omotnici.
Elektronika pota (e-mail) je
nain pisanja i slanja pote (pisama)
pomou raunala povezanog na
internet. Ovdje posao slanja pisma
koje smo napisali na naem raunalu
ne vre potari, nego posebni programi
(nazivaju se protokoli) za slanje i
primanje elektronike pote. Pismo
ovdje ne putuje kao obino pismo
(vlakom, autobusom, zrakoplovom
ili brodom), ve telefonskim linijama
kojima je nae raunalo spojeno na
internet.
Jednako kao i kod obine pote i kod e-maila na poruci (pismu) koje aljemo
moramo navesti adresu primatelja.
Slika 2. Usporedba obine i e-mail adrese
Znak @ naziva se et i obvezan
je u svakoj e-mail adresi. Ispisujemo
ga istovremenim pristiskom na tipku
Alt Gr i tipku V.
Bitno
e-mail adresa zoran.ikica@poljud.
pomsk.hr znai: korisnik Zoran
Ikica (zoran.ikica) ima svoj potanski
sandui na raunalu posluitelju ije
ime je poljud, a nalazi se u mrei
raunala koja se zove pomsk i nalazi
se u Hrvatskoj (hr).
Korisniko ime i
zaporka
Potpuno je svejedno odakle i s
kojeg raunala se spajamo s naim
potanskim sanduiem. Vano je da
imamo klju, a to su korisniko
ime (user name) i lozinka ili
zaporka (password) kojom
sandui moemo otvoriti.
Slika 1. e-mail je zamjena za obinu potu
Slika 3. Kako do znaka @
F-2
PRO-MIL
Da bismo mogli primati elektroniku potu (e-mail), moramo na nekom
raunalu na internetu imati svoj potanski sandui u koji e ona stizati (jednako kao
to nam stie i obina pota u potanski sandui).
elimo li proitati pristigla pisma, moramo doi do naeg potanskog sanduia,
otkljuati ga i preuzeti ih. To znai da se za preuzimanje elektronike pote preko
interneta moramo povezati s raunalom na kojem se nalazi na potanski sandui
(takvo raunalo naziva se posluitelj ili server) te koristei svoje korisniko ime i
lozinku, otkljuati sandui. Kao to je potanski sandui ispred naeg stana
zakljuan kljuem koji samo mi imamo, tako je i na potanski sandui na internetu
zakljuan naim korisnikim imenom i lozinkom i samo ga mi moemo otvoriti,
odnosno moe ga otvoriti i osoba koja zna korisniko ime i lozinku.
Kako dobiti svoju e-
mail adresu?
Hrvatska akademska istraivaka
mrea CARNet preuzela je obvezu
otvaranja korisnikih rauna (e-mail
adresa) za sve uenike osnovnih
i srednjih kola. Tako e uskoro svi
uenici moi koristiti CARNetove
e-mail adrese (pitaj svog uitelja
informatike). Ovo ne iskljuuje
mogunost koritenja i drugih e-mail
adresa koje nude poduzea koja
omoguavaju spajanje raunala na
internet (T-com, Iskon itd.).
Prednosti e-maila
Osim jednostavnosti slanja te brzine putovanja i isporuke, e-mail ima jo i drugih
prednosti u odnosu na obinu potu. Pogledajmo neke:
e-mail je jeftiniji
e-mail putuje jako brzo (za nekoliko minuta poruka stie na odredite)
e-mail moemo slati i primati s bilo kojeg mjesta na svijetu gdje imamo
raunalo povezano na internet
e-mail moemo slati i primati u bilo koje doba dana i noi, ak i blagdanima
i nedjeljom, dakle nismo vezani radnim vremenom ni pote ni bilo koga
drugog
u e-mailu uz pismo moemo, slati privitke (attachments) (crtee, fotografije,
glazbu, video...)
Nita nije besplatno
Samo koritenje e-maila
besplatno je, ali koritenje
interneta se plaa (vrijeme
provedeno na internetu ili koliina
podataka koje prima ili alje).
Cijena tih usluga razlikuje se ovisno
o davatelju usluge.
Koritenje e-maila
Kako aljemo i primamo elektroniku potu (e-mail)? Jednostavno. To moemo
initi na dva naina :
1. pomou web maila
2. pomou programa za slanje i primanje e-maila (mail klijenti)
Web mail jednostavniji je nain i obino ga koristimo kad smo negdje van kue,
npr. u koli, na putu, kod prijatelja itd. Sve to je potrebno jest web preglednik (npr.
Internet Explorer ili Mozilla Firefox) i naa e-mail adresa - korisniko ime (user
name) i lozinka (password).
Ako nemamo e-mail adresu, moemo je vrlo jednostavno i besplatno otvoriti.
Webmail
F-3
PRO-MIL
Kako otvoriti (dobiti)
e-mail adresu
U web pregledniku (Internet Explorer) otvori web stranicu neke tvrtke koja nudi
otvaranje besplatnih e-mail adresa i koritenja web maila npr. http://www.iskon.hr
Preporuka
Ako eli dobiti svoju e-mail adresu
i koristiti e-mail, to trebaju znati i
odobriti tvoji roditelji!
Gdje otvoriti e-mail
adresu?
Besplatnu e-mail adresu moe
otvoriti i na:
http://www.yahoo.com ,
http://www.hotmail.com ,
http://www.t-com.hr itd.
Otvara se novi prozor.
Za koritenje be-
splatnog e-maila
KLIKNI na free mail!!!
Slika 4. Iskonova stranica
Ako jo
nema e-mail
adresu, KLIKNI
na otvorite
besplatnu e-mail
adresu.
Ovdje e
se prijaviti kad
dobije e-mail
adresu!
Slika 5. Poetni prozor za otvaranje besplatne e-mail adrese
F-4
PRO-MIL
Unesi korisniko ime
koje eli dobiti i klikni
na PROVJERI!
Mora smisliti lozinku
i unijeti je 2 puta!
Ime mosor koje
si odabrao ve
postoji.
Odaberi neko
drugo ime, npr.
pmosor i to je u
redu!
Ako zaboravi lozinku, program e
te pitati ono to ovdje upie, a ti e
morati dati odgovor koji si unio u donje
polje!
Ovdje treba upisati ono to vidi u
gornjem polju (D88TG)!
Slike 6., 7., 8. Upisivanje podataka za otvaranje e-mail adrese
Gotovo sad ima (otvoren je) e-mail i ovdje su
svi tvoji podaci!
Slika 9. Obavijest o uspjenom otvaranju e-mail adrese
Velika i mala slova
Kod pisanja korisnikog imena i
lozinke treba voditi rauna o velikim
i malim slovima.
F-5
PRO-MIL
Prijava na webmail i otvaranje poruke
Za koritenje web maila moramo, koristei web preglednik, otvoriti web stranicu
onoga pruatelja usluga kod kojeg smo otvorili odnosno dobili e-mail adresu. U
naem sluaju to je tvrtka Iskon, odnosno web stranica http://www.iskon.hr
Slika 10. Prijava na web mail
Mora se prijaviti! Korisniko ime i lozinku unesi ovdje te klikni na ulaz.
Nakon uspjene prijave
otvara se prozor u kojem je, ako
je stigla, prikazana tvoja pota.
Otvorio se prozor Pristigla
pota! Ako se uz naslov nalazi
znak spajalice to znai da ima
privitak ! Ako ti je stiglo neko
pismo, otvori ga KLIKOM na
njegov naslov! Pismo je otvoreno
i moe ga itati!
Slika 11. Prozor Pristigla pota
F-6
PRO-MIL
Vano je znati
Virusi se najee ire putem
e-maila i to preko privitaka
(attachment). Naroito vodite
rauna da ne otvarate privitke
koji vam dolaze od nepoznatih
poiljtelja. Datoteke koje imaju
nastavak (sufiks) exe, scr, com ili
pif, a dolaze od nepoznatog
poiljatelja najee sadre viruse!
Izrada nove poruke
eli li napisati i poslati nekome poruku, kliknemo na gumb nova poruka.
Klikom na nova poruka otvara se prozor za pisanje nove poruke!
Slika 12. Provjera nove pote
Ovdje provjerava ima li nove pote!
Slika 13. Gumb Nova poruka
Pazi!
Ako klikne na zavri,
odjavljuje se s web maila!
F-7
PRO-MIL
,, , ,
U e-mail adresama ne koriste se
hrvatska slova (, , , i ) i razmaci.
Ovo je prozor za pisanje i slanje nove poruke! Kod obinog pisma adresu
primatelja upisivali smo na omotnicu, dok ovdje e-mail adresu primatelja
upisujemo u polje Prima (To).
Ovdje upisuje adresu primatelja.
Slika 15. Prozor za upis nove poruke
Umetanje e-mail adrese u polje
Prima (To)

U polje Prima (To) upisuje
e-mail adresu onoga kome alje
poruku (mail). Ako alje na vie
adresa, sve e ih napisati jednu
za drugom, ali pazi mora ih
razdvojiti znakom ; (toka sa
zarezom).
Ovdje upisuje tekst poruke.
Klikom na poalji, alje
poruku primatelju.
Slika 14. Polje Prima (To)
Pazi!
e-mail adresu primatelja
mora tono napisati, inae
poruka nee stii kamo eli!
F-8
PRO-MIL
Umetanje e-mail adrese u polja
Kopija (Cc) i (Bcc)
E-mail nam omoguuje slanje kopija poruke na vie adresa (ne samo onoj osobi
iju smo adresu unijeli u polje Prima (To)). Za to koristimo polja Kopija:
(Cc) i Kopija (na znanje) (Bcc).
Slika 16. Polje Kopija (Cc, Bcc)
Ako kopiju poruke eli poslati jo nekome, njegovu e-mail adresu (ili vie adresa
razdvojenih toka zarezom) upisuje u polje Kopija (Cc).
Ako nekome hoe poslati poruku tako da to ne znaju ostali ije si adrese upisao u
prethodna polja (To i Cc), onda tu adresu upii u polje Kopija (na znanje) (Bcc)!
F-9
PRO-MIL
Umetanje naslova u polje
Naslov (Subject)
Naslov poruke (Subject) nije obvezno ispuniti, ali se preporua radi onih koji e
je primiti jer prikladno odabrani naslov upuuje na sam sadraj poruke.
Slika 17. Polje Naslov
Dodavanje privitka ili priloga
(Attachment) e-mail poruci
Vano svojstvo elektronike pote je mogunost slanja i primanja privitaka ili
priloga (Attachments) uz poruku.
Uz e-mail poruku moe slati crtee, fotografije, glazbu, video alje ih kao
privitke ili priloge (attachments) To znai da u prilogu poruke moe poslati
bilo koju datoteku. Mora samo voditi rauna o njenoj veliini jer onaj kome alje
poruku moda ne eli ili ne moe primati velike privitke. Pravila lijepog ponaanja na
internetu kau da poruke (privici) ne bi smjele biti velike. Trebalo bi ih najaviti!
F-10
PRO-MIL
Dodavanje privitaka (priloga) e-mail poruci:
Slika 18. Dodavanje Privitka (Attachment)
U novoj poruci (ili u
odgovoru) klikne na Dodaj/
Brii prilog .
Otvara se prozor Prilozi
uz e-mail. Klikne na Browse
da nae datoteku koju eli
poslati.
Oznai pronaenu datoteku i
klikne na Open.
Slika 20. Povratak na poruku
To te vraa na prethodni prozor.
Klikne na dodaj prilog,
zatim na povratak na poruku.
Slika 19. Odabir Privitka
F-11
PRO-MIL
Ponovno se otvara poruka uz koju smo sada dodali i privitak (prilog).
Slika 21. Prozor Nova poruka
Datoteka koju si odabrao bit
e poslana uz poruku, preostalo
je samo ispuniti obrazac za
slanje pote i kliknuti na
poalji!

Time je poslana e-mail
poruka s odabranom datotekom
u prilogu (privitku)!
Odgovaranje (Reply), slanje i
prosljeivanje (Forward) e-mail poruka
Na poruku koju smo primili moemo odgovoriti na nekoliko naina:
- odgovoriti onome tko ju je poslao
- odgovoriti svima koji su primili tu istu poruku
- proslijediti poruku kome eli
Slika 22. Odgovori na poruku (Reply)
1. Odgovori na poruku (Reply)
F-12
PRO-MIL
2. Odgovori svima kojima je poruka bila poslana (Reply All)
Slika 23. Slanje odgovora
Kad klikne na
odgovori (Reply),
otvara se obrazac
s ve upisanom
adresom onoga kome
odgovara.
Na mjestu gdje
treba unijeti poruku
pie i poruka koju
si primio, tako da
se onaj koji primi
odgovor podsjeti to
ti je pisao.
Ispod ovoga teksta
upie svoj odgovor
i poruku poalje
klikom na poalji.
Slika 24. Odgovor svima
Ako eli odgovoriti
svima kojima je bila
upuena ova poruka,
klikne na odgovori
svima.
F-13
PRO-MIL
Otvara se obrazac s ve upisanim adresama svih onih kojima je poruka bila
upuena. Na mjestu gdje treba unijeti poruku pie i poruka koju si primio, tako da
se onaj koji primi odgovor moe podsjetiti to je pisalo. Ispod ovoga teksta upie
svoj odgovor i poruku alje klikom na poalji.
Slika 25. Slanje odgovora svima
3. Proslijedi poruku drugoj osobi / osobama (Forward)
eli li poruku koju si
primio sa svim prilozima
(privicima) poslati (proslijediti)
nekom drugom, klikne na
proslijedi.
Slika 26. Gumb Proslijedi
F-14
PRO-MIL
Otvara se novi prozor. Sada u polje Prima (To) mora unijeti adresu onoga
kome prosljeuje poruku. Ako eli, moe neto i napisati (dodati) u poruku koju
prosljeuje. Poruku e poslati klikom na poalji.
Ispisivanje poruke
Svaku poruku koju
elimo moemo ispisati
na pisau. Za ispisivanje
odreene poruke moramo je
najprije otvoriti.
Klikne na izbornik File,
a zatim na naredbu Print.
Ispis poruke moe
izvriti i klikom na gumb
Print na alatnoj traci.
Kod proslje-
ivanja poruke
vrijedi sve to je
ranije reeno za
nain unosa u
polja kome (To),
kopija (Cc) ili
kopija (Bcc).
Slika 27. Prosljeivanje poruke
Slika 28. Ispis poruke
F-15
PRO-MIL
U prozoru Print mora odabrati pisa.
Ako eli ispisati vie kopija, mora oznaiti
koliko.
Klikne na gumb Print i poruka je
ispisana!
Slika 29. Odabir pisaa i ispis
Slika 30. Ispisivanje elektronike pote
F-16
PRO-MIL
Zavretak rada i odjava s web maila
Web mail moemo koristiti na bilo kojem raunalu koje ima pristup internetu.
Ako takvo raunalo koristi vie osoba, treba se odjaviti na kraju rada.
Mail Klijenti (Outlook express)
Pored web maila za slanje i primanje e-maila postoje i posebni programi - nazivaju
se mail klijentski programi. To su npr. Outlook Express, Eudora, Mozilla Thunderbird
i mnogi drugi. Prednost ovih programa pred web mailom je u tome to za njihovo
koritenje ne moramo biti stalno spojeni na internet. Ovi programi zahtijevaju neka
podeavanja i unos imena raunala posluitelja koji se koriste za primanje i slanje
poruka.
Najee koriteni program (od spomenutih) je Outlook Express.
Sve ranije reeno za web mail o slanju i primanju poruka vrijedi i ovdje.
Outlook Express pokreemo klikom na:
Start Programs Outlook Express
Podeavanje Outlook
Expressa
O podeavanju Outlook Expressa vie
moe pronai na
www.pro-mil.hr/e-kids
Kad zavri rad s web mailom, odjavljuje se (klikne na zavri) tako da nitko
drugi ne moe nastaviti rad koristei tvoje podatke ili pregledavati tvoju potu.
Nadam se da ete, ako ste paljivo prouili ove upute, moi sada sami uspjeno
koristiti e-mail!
Slika 31. Zavretak rada s Free mailom
F-17
PRO-MIL
Otvara se prozor Outlook Expressa.
Klikom na Stvori potu (Create Mail) otvara nam se prozor za pisanje nove
poruke.
Slika 32. Prozor Outlook Expressa
Klikom na alji/Pri... (Send/Recv) aljemo i preuzimamo potu.
Ispred pristigle pote pojavljuje se sliica zatvorene omotnice .
Klikom na nju moemo proitati potu.
Kad otvorimo potu, pojavljuju se novi gumbi:
1. Stvori novu poruku (Create Mail)
2. Odgovori (Reply)
3. Odgovori svima (Reply All)
4. Proslijedi poruku (Forward)
Kao to vidi postupak je slian kao kod
webmaila.
Kod odgovaranja na potu ili kod pisanja
nove poruke polja za unos adresa su ista
kao i kod webmaila.

Slika 33. itanje poruke

F-18
PRO-MIL
Elektronika pota ili e-mail jedna je od najkoritenijih mogunosti koje prua
internet. To je nain slanja i primanja poruka (pisama) preko interneta. Uz poruke
moemo slati (i primati) razne dodatke (priloge ili privitke) kao to su fotografije
(grafike datoteke), pjesme (zvune datoteke), razne tekstove (tekstne datoteke),
programe (izvrne datoteke) itd. Uz e-mail poruku moemo poslati bilo koju datoteku,
pod uvjetom da nije prevelika jer to moe predstavljati problem kod primanja poruke.
E-mail nam omoguava primanje i slanje poruke bez potrebe da izlazimo iz kue. To
moemo obavljati u bilo koje doba dana ili noi, a nae poruke stiu na odredite u
roku od samo nekoliko minuta. Za koritenje e-maila potrebno je imati otvoren tzv.
korisniki raun, odnosno e-mail adresu, te raunalo koje ima pristup internetu.
Dva su osnovna naina koritenja e-maila; jedan je koritenjem web maila, a
drugi koritenjem programa za e-mail (tzv. klijentski programi). Za koritenje web
maila potrebno je znati samo web adresu (URL ili internetska adresa) odreenog
web maila te svoje korisniko ime i lozinku (zaporka ili password). Kod koritenja e-
mail (klijentskih) programa potrebnu je, uz korisniko ime i lozinku, imati instaliran
takav program na raunalu te ga podesiti za prijam i slanje pote. Jedan od najee
koritenih programa te vrste jest MS Outlook Express koji je sastavni dio operacijskog
sustava Windows. Ovaj program preveden je na hrvatski jezik. Osim njega postoji
itav niz programa ove vrste, npr. Mozilla Thunderbird, Eudora itd.
to smo nauili?
PREZENTACIjE
Uz slike, zvuk i animaciju sve izgleda ljepe i
dinaminije. Pokazat emo vam to u programu
Microsoft PowerPoint 2003.
Nina Lipljin
G-1
PRO-MIL
to je prezentacija?
Prezentacija (Presentation) je predstavljanje (izlaganje) neke teme uz pomo
pomagala kao to su grafoskop, dijaprojektor ili raunalo.
PowerPoint je program za izradu prezentacija koji omoguuje oblikovanje slajdova
(Slide - stranica prezentacije) koji prate usmeno izlaganje ili se samostalno prikazuju
i izmjenjuju u zadanim vremenskim razmacima.
Uenici jako vole izraivati i prikazivati prezentacije. To nije teko nauiti.
Zapamti: kad jedanput usvoji osnovne pojmove, rezultat e biti oaravajui.
Zamisli prezentaciju o svom boravku na moru za vrijeme kolskih praznika: redaju
se slike svojim prijateljima iz razreda moe pokazati i opisati kako si putovao,
kupao se, kakvu si ribu ulovio, to si sve vidio
Slika 1. Slajdovi na temu more
G-2
PRO-MIL
Pokretanje PowerPointa
Slika 2. Poetni zaslon
Ako na svojoj Radnoj povrini (Desktop) nema ikonu Microsoft PowerPointa,
pronai e ga na sljedei nain:
1. Klikni na Start u donjem lijevom kutu zaslona. Otvorit e se izbornik
Start.
2. Klikni na Svi programi (All Programs). Pokazat e se popis svih programa
koji se nalaze na tvom raunalu.
3. Klikni na Microsoft Office i vidjet e popis svih njegovih dijelova.
4. Klikni na Microsoft Office PowerPoint 2003
G-3
PRO-MIL
Izrada nove prezentacije
Kad se otvori, PowerPointov prozor izgleda ovako:
Slika 3. Izgled PowerPoint prozora
S desne strane zaslona moe vidjeti tri naina za oblikovanje nove prezentacije:
Na poetku odaberi Prazna prezentacija (Blank Presentation), za koju kaemo
da je zadana (default) jer se prilikom otvaranja PowerPointa pojavljuje automatski
(sama od sebe).
Samo hrabro! Slijedi upute:
1. Klikni u okvir na kojem pie Kliknite da biste dodali naslov (Click to add
title) i upii tekst npr. Dobro doli!
2. Klikni u okvir na kojem pie Kliknite da biste dodali podnaslov
(Click to add subtitle) i upii npr. tekst male pjesmice:
iri-bari, iri-bari, evo nekih novih stvari! Nisu stvari, nego slajd, pa ti radi
sada, hajd!
Slika 4. Naini oblikovanja nove prezentacije
G-4
PRO-MIL
To emo uiniti kasnije, im naui osnovne postupke. Napokon, niti tvoj prvi slajd
uope ne izgleda loe, slae li se?
Rado bismo ti odmah pokazali kako e moi uljepati prezentaciju slovima u
boji ili moda slikom svog psa ili make.
Slika 5. Izgled prvog slajda
Slika 6. Izgled slajdova
PowerPoint nudi 24 izgleda slajdova
pogodnih za naslove, tekst, crtee, grafikone,
tablice, stupce i druge objekte. Ovdje je i prazni
slajd koji moete oblikovati po elji.
G-5
PRO-MIL
Spremanje prezentacije
Kad zapone rad na prezentaciji, valja je spremiti u Mapu (Folder) na disku, na
disketu (Floppy) ili USB izmjenjivi disk (Removable Disk).
Ako prezentacija ima puno slajdova, slika ili grafikih elemenata, trebat e ti vei
broj disketa. To ba nije praktino. Zato je bolje koristiti USB izmjenjivi disk.
Evo kako e spremiti novu prezentaciju na disketu:
1. umetni disketu
2. klikni na izbornik Datoteka (File) i odaberi naredbu Spremi (Save).
Kod spremanja nove prezentacije, otvorit e se dijaloki okvir Spremi kao...
(Save As...)
3. u polju Naziv datoteke (File name) upii ime svoje prezentacije, npr. Prva
4. klikni na padajuu strelicu desno od natpisa Spremi u (Save in)
5. u padajuem izborniku, koji e se otvoriti, klikni na (ne zaboravi
umetnuti disketu)
6. klikni na gumb Spremi (Save) i prezentacija e biti spremljena.
Dobro je znati
Za vrijeme rada prezentaciju treba
ee spremati. Tako e uvijek imati
kopiju koju moe pregledavati,
izmijeniti, ispisati biljeke (Handouts)
ili izvoditi projekciju (Slide Show).
Slika 6. Izgled slajdova
Slika 7. USB izmjenjivi disk
Preporuka
Za spremanje kopije prezentacije
dobro je koristiti USB izmjenjivi disk:
jednostavan je za prijenos i rukovanje,
a ovisno o kapacitetu, moe spremiti i
veu koliinu podataka.
G-6
PRO-MIL
Slika 8. Dijaloki okvir Spremi kao
Prezentacija je spremljena na disketu, a njezino ime (Prva) pojavit e se na
naslovnoj traci programa.
Slika 9. Izgled naeg prvog slajda
Savjeti i
preporuke:
Moe nastaviti s radom na
prezentaciji. Kad poeli
spremiti promjene,
klikni na gumb Spremi
(Save)

Nai e ga na Standardnoj
alatnoj traci. Dobro je
ponoviti operaciju spremanja
svakih desetak minuta.
Naredbu Spremi kao (Save
As) koristi samo kad sprema
novu prezentaciju. Nakon
toga tvoja e se prezentacija
spremati uvijek na isto
mjesto, pod istim imenom
koje je dobila na poetku.

G-7
PRO-MIL
Izgled prozora PowerPointa
Slika 10. Opis PowerPointovog prozora
Pogledajmo kako izgleda i od ega se sastoji prozor PowerPointa na primjeru nae
prve prezentacije:
G-8
PRO-MIL
Ako za vrijeme rada na prezentaciji zatreba pomo, moe je traiti i dobiti preko
Microsoft Office pomonika (Microsoft Office Assistant), preko gumba u dijalokom
okviru i odabirom izbornika Pomo (Help).
Prvi nain: Microsoft Office pomonik (Microsoft Office Assistant) simpatino je
malo animirano stvorenje koje se pojavljuje na zaslonu, prati tvoj rad, daje preporuke
i odgovara na pitanja. Pomonik se na zaslonu pojavljuje sam od sebe, standardno:
Ako je skriven, moe ga pokrenuti ovako:
1. Klikni na izbornik Pomo (Help), odaberi Pokai
Officeovog pomonoka (Show the Office Assistant)
i on e se pojaviti. Obino je u obliku spajalice kao ovaj na
slici.
2. Ako ga eli sakriti, klikni na njega desnom
tipkom mia i potom, nakon to se ispie izbornik, lijevom
tipkom na opciju Sakrij (Hide)
3. Moe odabrati i neki drugi lik tako da na
pomonika klikne desnom tipkom mia i klikne na
naredbu Odaberi pomonika (Choose Assistant).
Napomena!
Iz nepoznatih razloga uz lik
pomonika pojavljuje se tekst na
slovenskom jeziku (?!). Prijevod: to
vas zanima? i Ovdje unesite svoje
pitanje i klikinite Pretraivanje
Slika 11. Officeov pomonik
Slika 12. Skrivanje
Office pomonika
Koritenje funkcija pomoi
.
G-9
PRO-MIL
Psi
Rocky
Loptica
Dot
Robot
F1
Office
Logo
arobnjak
Merlin
Majka
priroda
Makica
Veze
Drugi nain: Gumb za dobivanje pomoi nalazi se i u gornjem desnom kutu
veine dijalokih okvira, na primjer:
Klikni na i potom na mjesto na dijalokom okviru koje ne razumije.
Trei nain dobivanja pomoi: Odabirom izbornika
Pomo (Help) na alatnoj traci s izbornicima i klikom na
naredbu Microsoft Office PowerPoint pomo (Microsoft
Office PowerPoint Help). Nakon to se pojavi okno zadataka,
potrebno je:
1. U okvir Trai (Search) upii pojam ili pitanje i klikni
na .
2. Ukoliko ne zna tono to bi upisao, klikni na Tablica
sadraja (Table of contents) i odaberi poglavlje koje ti se ini
najblie rjeenju problema.
3. Pomo moe potraiti i na internetu.

Slika 13. Ponueni Officeovi pomonici
Slika 14. Okno zadatka
Evo ponuenih pomonika:
G-10
PRO-MIL
Sada emo naslovnom slajdu dodati slajd na kojem e se nalaziti roendanski
jelovnik. U tu svrhu izabrat emo naredbu umetanja novog slajda.
1. Klikni na izbornik Umetanje (Insert) i odaberi naredbu Novi slajd (New Slide).
Pojavit e se novi slajd i Okno zadataka (Task pane) s izgledom slajdova:
Slika 15. Novi slajd i Okno zadataka
2. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upii
Roendanski jelovnik.
3. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upii redom:
Za poetak, Grickalice, Glavno jelo, Mamini sendvii, Rajice narezane na krike,
posoljene, Kiseli krastavci, Pie, Na kraju i Bakina torta sa svjeicama. Nakon svakog
retka pritisni tipku Enter.
Oblikovanje teksta u prezentaciji
Grafike oznake
Oblikovanje teksta objasnit emo na primjeru izrade prigodne prezentacije za
roendan.
G-11
PRO-MIL
Uvlake
Na slajdovima s grafikim oznakama (Bullets) redci se mogu grupirati prema
znaenju jer emu je korisno vidjeti to emu pripada. To se postie smanjivanjem ili
poveavanjem uvlaka (Indents).
Pokuajmo ponovo oblikovati
roendanski jelovnik na novom slajdu,
tako da slajd izgledao ovako:
Evo postupka:
1. Klikni na izbornik Umetanje i odaberi naredbu Novi slajd (New Slide)
2. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upii
Roendanski jelovnik
3. U okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upii redom: Za
poetak, Grickalice, Glavno jelo, Mamini sendvii, Rajice narezane na krike,
posoljene, Kiseli krastavci, Pie, Na kraju i Bakina torta sa svjeicama. Nakon
svakog retka pritisni tipku Enter.
Slajd jo nije gotov. Sad izgleda
ovako:
Slika 16. Slajd - Roendanski jelovnik
4. Zatim klikni na gumb Spremi (Save).
G-12
PRO-MIL
4. Odaberi redom tekstove: Grickalice, Mamini sendvii, Rajice narezane na krike,
posoljene, Kiseli krastavci, aj i voni sokovi te Bakina torta sa svjeicama. Za
svaki redak posebno pritisni gumb koji oznaava naredbu Poveaj uvlaku
(Increase Indent) i nalazi se na alatnoj traci za oblikovanje.
5. Uvlaka oznaenih redaka e se poveati, a veliina slova smanjiti:

6. Spremi prezentaciju!
Slika 17. Uporaba tipkovnice
Dobro je znati
Za poveanje uvlake moe
koristiti i tipku Tab, a za smanjivanje
kombinaciju tipki Tab + Shift.
Tab
Shift
G-13
PRO-MIL
Pisanje u vie stupaca
Slajd moe oblikovati i tako da tekst bude upisan u vie stupaca. Pritom moe
odabrati razliite oblike i veliine slova:
Sad emo na novoj prezentaciji nauiti kako se pie u dva stupca:
1. Klikni na izbornik Umetanje (Insert) i odaberi naredbu Novi slajd (New slide)
ili
klikni na gumb Novi slajd (New slide) koji se nalazi na alatnoj traci za
oblikovanje
ili
pritisni tipke Ctrl + M.
Bez obzira to je od ovoga odabrano, rezultat e biti isti pojavljuje se novi
slajd i Okno zadataka s izgledom slajdova.
2. Klikni na Naslov i dvostupani tekst
(Title and 2-Column Text) i na slajdu e se pojaviti
dva stupca.
3. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upii Neto
volim, a neto ne.
Klikni u lijevi okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upii
redom: Volim uiteljicu, ii na more, gledati televiziju, igrati igrice. Nakon svakog
retka pritisni tipku Enter.
4. Odaberi povlaenjem mia cijeli tekst, osim prvog reda u kojem pie Volim i
pritisni gumb (Poveaj uvlaku) (Increase Indent).
Slika 18. Prikaz razliitih oblika i veliina slova
G-14
PRO-MIL
Klikni u desni okvir Kliknite da biste dodali tekst (Click to add text) i upii
redom: Ne volim susjedu, kiu, zabrane, ii rano spavati. Nakon svakog retka
pritisni tipku Enter.
5. Odaberi povlaenjem mia cijeli tekst osim prvog retka u kojem pie Ne volim
i pritisni gumb Poveaj uvlaku (Increase Indent). Tvoj slajd sad ima dva
stupca.
6. Odaberi povlaenjem mia cijeli sadraj lijevog okvira i klikni na gumb
(ukoena slova) koji se nalazi na alatnoj traci za oblikovanje.
7. Odaberi povlaenjem mia cijeli sadraj
desnog okvira i klikni dva puta na gumb
- Poveaj veliinu slova (Increase
Font Size) koji se nalazi na alatnoj traci
za oblikovanje: slova u desnom okviru
poveat e se pa e tvoj slajd sada
izgledati ovako:
8. Vjebaj oblikovanje: mijenjaj uvlake,
veliinu i izgled slova po volji
9. Kad zavri, ne zaboravi spremiti prezentaciju.
Slika 19. Promjena vrste, oblika i veliine fonta
Dobro je znati
Za vei izbor mogunosti odaberi
tekst koji eli oblikovati i u
izborniku Oblikovanje (Format)
odaberi Font. Tu e nai veliki broj
mogunosti za promjenu vrste,
veliine, stila, efekata i boje slova.
G-15
PRO-MIL
Napravimo novu prezentaciju. Na prvom slajdu crte emo umetnuti na sljedei
nain:
1. U Oknu zadataka (Task pane) klikni na
Naslov, isjeak crtea i tekst (Title, content and text):
2. Klikni u okvir Kliknite da biste dodali naslov (Click to add title) i upii Kako
izgleda mi?
Klikni u desni okvir
Kliknite da biste dodali
tekst (Click to add text) i
upii Ovo je pravi mi.
Onaj na raunalu samo
se tako zove.
3. Klikni u lijevi okvir
Dvokliknite da biste
dodali isjeak crtea
4. U trailicu Trai tekst
upii mi.
5. Klikni na gumb Idi (Go).
prikazuju se crtei
mieva
6. Nai crte koji ti se najvie
svia, odaberi ga i pritisni
gumb (OK).
Slika 20. Odabir crtea
Umetanje crtea
Sigurno eli poboljati izgled svoje prezentacije. U tom sluaju valja nauiti
vjetinu umetanja crtea, slika, animacije i zvuka. Oni e prezentaciju uiniti
razumljivijom, zanimljivijom i ljepom za gledanje. Ali nemoj pretjerivati da ne
odvrati panju gledatelja od teme prezentacije.
Umetanje crtea, slike, animacije i zvuka
G-16
PRO-MIL
Umetanje slike
Ovo je alatna traka Slika (Picture):
Ako na prozoru nema alatne trake Slika, moe je dobiti tako da klikne na
izbornik Pogled (View), zatim na Alatne trake (Toolbars) i onda na Slika (Picture).
Zamijenit emo ilustraciju na slajdu Kako izgleda mi?. Umjesto crtea umetnut
emo sliku.
Pretpostavimo da na raunalu ve ima spremljenu sliku mia. Evo kako e je
umetnuti:
1. Klikni na gumb Umetni sliku (Insert picture) koji se nalazi na alatnoj traci za
crtanje na dnu zaslona: . Otvorit e se odgovarajui prozor:
Dobro je znati
Da bi premjestio sliku, pomakni
kursor na njezin vrh. Kad se oko
kursora pojave strelice ,klikni i
povuci sliku na eljeno mjesto.
Da bi slici promijenio veliinu, postavi
kursor na jednu od hvataljki (bijeli
krui oko odabrane slike). Pojavit e
se ovakva dvostrana strelica .Klikni i
povuci prema unutra (smanjivanje) ili
prema van (poveavanje slike).
Slika 21. Alatna traka Slike
G-17
PRO-MIL
2. Klikni na eljenu sliku, a zatim na gumb (Insert). Slika e se pojaviti
na slajdu.
Pokuajte sami
poznato je da mievi vole sir; oblikuj slajd na kojem e se
to vidjeti; ako ti se dopada ova slika pogledaj na adresi:
www.animationfactory.com
Slika 22. Umetanje slike
G-18
PRO-MIL
Umetanje animacije
Prezentacija se moe animirati dodavanjem posebnih efekata.
1. Klikni na izbornik Dijaprojekcija (Slide Show) i odaberi
Sheme animacija (Animation Shemes).
2. Pojavljuje se Okno zadataka u kojem e odabrati jednu od
predloenih shema animacije slajdova.
Ako eli animirati samo neke dijelove slajda (tekst, grafike, crtee i sl.) odabrat
e malo drugaiji postupak:
1. Oznai ono to eli animirati, klikni na izbornik Dijaprojekcija (Slide Show) i
potom na Prilagoena animacija (Custom animation) (Slide
Show g Custom Animation). Pojavit e se dijaloki okvir za animacije:
2. Objekt se moe animirati prilikom Ulaza (Entrance) i Izlaza (Exit), odnosno
isticati za vrijeme boravka na slajdu (Emphasis).

3. Za uklanjanje ve postavljene animacije odaberi
gumb
4. Ako odabere (Play), rezultat moe pogledati odmah, a ako pak
eli vidjeti projekciju, izaberi (Slide Show). Oba gumba nalaze se na
dnu okvira.
Dodatne mogunosti usvojit e postupno dodatnim uenjem i vjebom. Ako
zatreba, koristi i datoteku Pomo.

izradi animiranu prezentaciju pod naslovom Tko je to? u kojoj e prikazati irafu
kako prolazi ispred prozora; pogledaj predloak i pokuaj napraviti isto tako ili jo
bolje:
Pronai na internetu veliku sliku irafe
(pokuaj na http://www.jpbutler.com/tanzania/travelogue-06100.html
Kopiraj (klikni na sliku desnom tipkom mia i odaberi naredbu Kopiraj (Copy)) te
zalijepi sliku na slajd.
Poveaj sliku na 478% (oznai sliku g Oblikovanje (Format) g Slika (Picture) g
Veliina (Size) g 478% g U redu (OK)) i smjesti je uz lijevi rub slajda:
Pokuajte sami
G-19
PRO-MIL
Na slajdu nacrtaj prozor
- Vodoravni pravokutnici: 0,6x25,4 cm
- Okomiti pravokutnici: 0,6x19,06 cm
- Ispuna: Oblikuj samooblik... (Format AutoShape...) g Boja ispune
(Fill) g Efekti ispune (Fill Effects)g Tekstura (Texture)g Orahovina (Walnut)
Animiraj irafu
- Oznai sliku
- Odaberi: Dijaprojekcija (Slideshow) g Prilagoena animacija (Custom animation)
g Dodaj efekt (Add effect) g Ulaz (Entrance) g Let prema unutra (Fly In)

- Poetak: poslije prethodnog
- Smjer: Zdesna
- Brzina: 10,0 s
Gotovo! Moe pogledati projekciju!
Slika 23. Slika uz slajd
Slika 24. Dodavanje
efekta animacije
G-20
PRO-MIL
Umetanje zvuka
Za dodavanje zvunih efekata odaberi Umetni g Filmovi i zvukovi (Insert g
Movies and Sounds) i, ovisno o tome kakav zvuk eli umetnuti, odaberi jedan od
predloenih naina:
Zvuk iz datoteke (Sound from File)
Zvuk iz organizatora isjeaka (Sound from Gallery)
Sviraj audio zapis sa CD-a (Play sound from CD) ili
Snimi zvuk (Record Sound)
Nakon odabira klikni U redu (OK).
Ozvui animiranu prezentaciju pod naslovom Tko je to?. Poznato je da irafe ive u
Africi. Zato, da bi tvoja prezentacija dobila pravu zvunu kulisu, potrai na internetu
originalne zvukove Kenije, Tanzanije i sl.
Dobro je znati
Dodatne animacijske i
zvukovne mogunosti usvojit e
postupno nadogradnjom i vjebom.
Koristi datoteku Pomo.
Slika 25. Umetanje filmova i zvukova
Pokuajte sami
G-21
PRO-MIL
Svi slajdovi koje smo vidjeli imali su bijelu pozadinu. eli li uljepati prezentaciju,
primijeni jedan od gotovih predloaka:
1. Klikni na izbornik Oblikovanje (Format) i odaberi
u Oknu zadataka pojavljuje se Dizajn slajda (Slide Design)
2. Oznai klikom mia dizajn koji ti se najvie
svia i tvoja e prezentacija promijeniti izgled:
Ovako e izgledati Okno zadatka s
predlocima dizajna.
Dobro je znati
Novosti o koritenju programa
PowerPoint nai e ovdje:
http://office.microsoft.com/hr-hr/
FX010857971050.aspx
Slika 26. Dizajn slajda
Slika 27. Slajd prije primjene predloka dizajna
Slika 28. Slajd poslije primjene predloka dizajna
Predloak dizajna
G-22
PRO-MIL
Naredba Pokai projekciju (Slide Show) omoguuje ti da je vidi onako kako e
je vidjeti gledatelji.
1. Klikni na izbornik Pogled (View) i odaberi naredbu
(View Show) ili klikni na gumb koji se nalazi lijevo pri dnu prozora
slajd e ispuniti cijeli zaslon
2. Za napredovanje do sljedeeg slajda primijeni: klik mia , tipke Page Down,
Strelica prema dolje ili Enter. Za povratak na prethodni slajd rabimo tipke Page
up ili Strelica prema gore.
3. Za prekid projekcije pritisni tipku Esc. PowerPoint e se automatski
prebaciti na Obian pogled (Normal View).
Dobro je znati
Da bi se za vrijeme projekcije
otvorio izornik koji omoguava
pristup do alata s olovkama i
pokazivaima, klikni desnom tipkom
mia.
Slika 29. Izgled slajda
Dobro je znati
Kako pokrenuti projekciju od
poetka, ako nisam na prvom slajdu?
Klikni na izbornik Dijaprojekcija i
odaberi Pokai prijekciju
Projekcija prezentacije
G-23
PRO-MIL
Kad zavri s oblikovanjem prezentacije, vjerojatno e je poeljeti ispisati. Moe
izabrati
ispis svih slajdova, samo nekih slajdova ili trenutnog slajda
ispis biljeki s dva, tri ili est slajdova na stranici
ispis strukture (samo naslovi i tekst)
ispis broure s po tri slajda na stranici za potrebe gledatelja, ukoliko
za vrijeme projekcije ele zapisati primjedbe
Za postavljanje navedenih odredbi ispisa treba kliknuti na izbornik Datoteka (File)
i odabrati naredbu (Print). Pazi: gumb Ispis (Print) na standardnoj
alatnoj traci odmah ispisuje sve slajdove pa ga odaberi samo kad nema dodatnih
zahtjeva.
Ispii brouru prezentacije Moja prva prezentacija tako da po stranici ispie tri
slajda.
Postupak:
1. klikni na izbornik Datoteka (File)i potom
na Ispis (Print)
otvara se dijaloki okvir Ispis
2. u polju Ispii (Print what:): odaberi Broure
(Handouts)
3. u polju Broj slajdova (Slides per page) po
stranici odaberi 3
4. provjeri je li ukljuen pisa i ima li papira
5. klikni na gumb U redu (OK)
pisa zapoinje s ispisom.
Slika 30. Ispis prezentacije
Ispisivanje prezentacije
Pokuajte sami
G-24
PRO-MIL
Nauili smo izraditi i spremiti prezentaciju. Pretpostavimo da smo poslije toga
zavrili s radom i iskljuili raunalo. to sada? Kako je ponovo nai?
Evo postupaka koje treba slijediti da bismo otvorili spremljenu prezentaciju.
1. Klikni na izbornik Datoteka (File) i
odaberi naredbu Otvori (Open).
otvara se dijaloki okvir Otvori (Open)
2. Klikni na strelicu desno od okvira
Pogledaj u: (Look in:),
4. Klikni na (ubaci disketu
na koju je spremljena prva prezentacija)
5. Klikni na prezentaciju koju eli otvoriti
(npr. Moja prva prezentacija).
6. Klikni na gumb koji se nalazi
desno pri dnu dijalokog okvira.
prezentacija e se otvoriti
Slika 32. Otvaranje spremljene prezentacije s diskete
Dobro je znati
Ako si nedavno koristio prezentaciju
koju eli otvoriti, nai e je na dnu
dijalokog okvira Otvori (Open).
Klikni!
Slika 31. Otvaranje prezentacije
Otvaranje spremljene prezentacije
G-25
PRO-MIL
Slika 31. Otvaranje prezentacije
to smo nauili?
Najpopularniji i najkoriteniji program za izradu prezentacija je Microsoft
PowerPoint. Preveden je na hrvatski jezik, a omoguuje izradu i oblikovanje
prezentacija koje e pratiti usmeno izlaganje ili e se samostalno prikazivati.
Novu prezentaciju moete oblikovati sami od poetka ili je izraditi uz pomo
predloka dizajna ili arobnjaka za automatski sadraj. Prezentacija se sprema u
mapu na disku, na disketu ili USB izmjenjivi disk. Za pomo se koristi Microsoft
Office pomonik. Da bi tekst bio pregledan, na slajdovima se mogu koristiti grafike
oznake, uvlake, slova razliite veliine, boje i dizajna Omogueno je pisanje u dva ili
vie stupaca kao i umetanje crtea, slika i ukrasnih naslova. Sve se to moe animirati
i popratiti glazbom i/ili zvukovnim efektima sve sa ciljem prireivanja atraktivne
projekcije.
TABLINE
KALKULACIjE
Tabline kalkulacije su program pomou kojeg moemo mnogo toga
izraunati, npr. koliko je 5+2 ili 5*2 kao na kalkulatoru. Moemo izraunati
koliko bi kotalo da svoje prijatelje poastimo s 2 ili 3 kuglice sladoleda,
koliko e kotati kolski izlet i jo puno, puno toga. Moemo ak i sami pisati
formule. Sve to radimo u tablicama pa se zato program i zove tabline
kalkulacije ili proraunske tablice. Ovdje emo uiti program Microsoft
Excel 2003 dalje emo koristiti naziv Excel.
Ljiljana Milija
H-1
PRO-MIL
Program Excel pokreemo tako da dva puta kliknemo
na njegovu ikonu koja izgleda ovako . Ako na ekranu
nema ikone Excela, kliknemo na Start Microsoft
Office Excel 2003 ili na Start Svi programi (All
Programs) Microsoft Office Microsoft Office
Excel 2003).
Slika 2. Pokretanje Excela dui put
Slika 1. Pokretanje Excela
Dobro je znati
Ispred imena programa Excel uvijek
se nalazi njegova ikona po kojoj
ga prepoznajemo.
Otvaranje i zatvaranje
Excela
H-2
PRO-MIL
Kako izgleda prozor Excela
Pozivanjem programa otvorit e se prozor koji izgleda kao ovaj na slici.
Slika 3. Prozor Excela
U prozoru se nalazi tablica s poljima koja su poredana u stupce (A, B, C) i
redove (1, 2, 3). Ta polja zovu se elije (Cells) i u njih se upisuju podaci tekst,
brojevi i formule.
Iznad tablice i naziva stupaca nalazi se traka Formula za pisanje formula, a iznad
nje dvije alatne trake (Toolbars) s gumbima (sliicama) za naredbe. Kada se klikne
miem na gumb (sliicu), izvri se odreena naredba. Njih emo objasniti kasnije.
Iznad sliica nalazi se Traka s izbornicima (Menu Bar). Izbornik znai da se
otvara popis naredbi na izbor, a mi biramo koju naredbu e raunalo izvriti. Puno
naredbi iz izbornika prikazano je gumbima na alatnoj traci. Na vrhu prozora nalazi
se naslovna traka na kojoj je ikona programa i ime programa. Na desnoj strani su
gumbi za rad s prozorom.
Sada moemo raditi tablice, upisivati brojeve u elije (redove i stupce), izraunati
to trebamo i tablici crtati okvire.
Zatvaranje Excela
Kad smo gotovi s radom, spremimo to smo napravili i zatvorimo program:
1. kliknemo na crveni gumb Zatvori (Close)
Slika 4. Zatvaranje Excela
Dobro je znati
Za zatvaranje programa
moemo istovremeno
pritisnuti tipke Alt i F4.
2. kliknemo na izbornik Datoteka (File) izlaz (Exit)
H-3
PRO-MIL
Izrada nove proraunske tablice
Izraditi novu proraunsku tablicu znai upisati podatke brojeve u elije (stupce
i redove tablice) i s njima raunati.
Kao to s brojevima raunamo u matematikoj biljenici, u Excelu raunamo u
radnoj knjizi.
Kad pokrenemo Excel, automatski se otvori nova radna knjiga pod nazivom
Knjiga1 (Book1) koja ima tri lista. Na dnu prozora vidi se bijelo polje i natpis List1
(Sheet1). To je list koji vidimo na ekranu i na kojem radimo tablicu - kao list u
matematikoj biljenici samo to podatke unosimo pomou tipkovnice i mia. Kada
elimo napraviti novu tablicu na novom listu, kliknemo na List2 i imat emo novi list
za drugu tablicu.
Dobro je znati
Kad pokrenemo Excel, odmah
moemo raditi novu tablicu.
Slika 5. Upis podatka u tablicu
Ako elimo napraviti novu tablicu
u novoj radnoj knjizi, kliknemo na
gumb Novo (New) na alatnoj traci
(slika 6.).
Pomou ove naredbe otvara se
nova radna knjiga Knjiga2 (Book2)
s tri nova lista.
Ako elimo, moemo koristiti
izbornik Datoteka (File) Nova
(New) ili tipke Ctrl+N (zajedno
pritisnuti tipke Ctrl i N) (slika 7.).
Slika 6. Gumb za otvaranje nove radne knjige
H-4
PRO-MIL
Slika 7. Otvaranje nove knjige pomou izbornika i okna zadataka
Spremanje proraunske tablice
Tablicu koju radimo moramo spremiti ili
snimiti na disk kako bismo je mogli kasnije
ponovo koristiti. Moemo je snimiti na
nekoliko naina. Najlake je da kliknemo na
gumb s disketom kao to prikazuje slika 8.
Nakon toga otvara se dijaloki okvir
(slika 9.) u kojem moramo tablici odrediti ime i
mjesto gdje e se spremiti.
Slika 8. Gumb za spremanje tablice
Dobro je znati
Tablice napravljene u Excelu imaju
iza svog imena nastavak .xls npr. Prva
tablica.xls.
Slika 9. Dijaloki okvir za spremanje tablice
Ve smo nauili da se sve na
raunalu sprema u mape. Dakle,
potrebno je odrediti mapu u koju
emo tablicu spremiti te kako e se
tablica zvati (npr. Ocjene, Vjeba1
ili tvoje ime). Na kraju je potrebno
potvrditi naredbu klikom na gumb
Spremi (Save) kao to prikazuje
slika 9 pod 3.
H-5
PRO-MIL
Dobro je znati
Tablicu moemo spremiti
kombinacijom tipki Ctrl+S.
Sada je tablica spremljena i moemo je
ponovo koristiti kad god je zatrebamo ili
elimo neto u njoj promijeniti.
Naredbu Spremi (Save) moemo
pozvati pomou izbornika Datoteka (File)
Spremi (Save). Ispred naredbe nalazi se
slika diskete (slika 10.).
Slika 10. Spremanje tablice pomou izbornika
Ako elimo tablicu spremiti pod drugim imenom, npr. Druga tablica, izaberemo
naredbu Spremi kao (Save As) koja se nalazi u izborniku Datoteka (File) odmah ispod
slike diskete. Ona e otvoriti dijaloki okvir prikazan na slici u kojem promijenimo
ime tablici (na slici pod 2) i ponovo kliknemo na gumb Spremi (Save) (na slici 9.
pod 3).
Za spremanje tablice u drugu mapu, kliknemo na strelicu s desne strane polja da
otvorimo popis mapa i onda na mapu koju elimo.
Spremanje tablice pod drugim
imenom i u drugu mapu
Slika 11. Odabir druge mape
H-6
PRO-MIL
Izrada vlastite mape
Ako elimo svoju mapu, kliknemo na
gumb mape sa zvjezdicom i otvorimo
novi prozor. Napiemo ime mape i
kliknemo na U redu (OK). Sada je
izabrana mapa koju smo upravo napravili.
Ponovo kliknemo na Spremi (Save) kako
bismo tablicu spremili u ovu mapu. Ako
elimo, prije spremanja moemo tablici
promijeniti i ime.
Slika 12. Izrada vlastite mape
Zatvaranje tablice
Za zatvaranje tablice klikni na gumb
Zatvori prozor ispod gumba za
zatvaranje Excela. Ako tablicu elite
sauvati, morate je spremiti prije
zatvaranja
Slika 13. Zatvaranje tablice
Otvaranje spremljene tablice
elimo li ponovo
koristiti tablicu koju
smo spremili na disk,
moramo je otvoriti kako
bi se prikazala na ekranu.
Za to koristimo naredbu
Otvori (Open). Ona se
nalazi na alatnoj traci i
u izborniku Datoteka
(File), a prikazana je
mapom koja se otvara.
Slika 14. Otvaranje spremljene tablice
Sjeti se
Mapu u koju ete spremati svoje
tablice moete napraviti u programu
Windows Explorer. Pogledajte
lekciju Stvaranje mape u poglavlju
Raunalo.
H-7
PRO-MIL
Otvaranje spremljene tablice
Otvori se dijaloki okvir u
kojem najprije biramo mapu
u kojoj je tablica spremljena.
Zatim kliknemo na ime tablice
da se oznai (zaplavi) i na gumb
Otvori (Open). Naa se tablica
pojavi na ekranu.
Slika 15. Dijaloki prozor Otvori (Open)
Koritenje funkcija pomoi
Program Excel sadri upute za rad sa
samim programom. Kada elimo neto
napraviti, a ne znamo kako, potraimo
pomo klikom na gumb ili pritisnemo
tipku F1.
Otvara se okno zadataka Pomo (Help)
u koje upisujemo kljunu rije za na
problem, npr. unos. Zatim kliknemo na
gumb sa zelenom strelicom.
Slika 16. Traenje teme u pomoi
Sustav pomoi daje popis tema koje
sadre zadanu rije, a mi dalje biramo
onu koja nas zanima. Kada kliknemo
na naslov teme, njen sadraj pojavi se
u oknu zadataka.
Slika 17. Izabrana tema (lijevo) i njen sadraj (desno).
Pitaj Officeovog
pomonika
Pozivanjem funkcije pomoi
vjerojatno e se pojaviti Microsoft
Office pomonik (ako je ukljuen)
te vas pitati to vas zanima. U
odgovarajue polje upiite kljunu
rije za problem koji imate i kliknite
na Pretraivanje.
Ponudi se popis tema iz kojeg
birajte onu koja vas zanima.
H-8
PRO-MIL
Tablica sadraja u funkciji pomoi
Pomo moemo potraiti i pomou tablice
sadraja.
Kada kliknemo na nju, pojavi se popis tema
sadraja. Teme su predstavljene sklopljenom knjigom.
Kada izaberemo naslov teme (1), otvori se knjiga
ispred izabrane teme i ponudi popis podnaslova (2).
Zatim biramo podnaslov koji je najblii onome to
traimo (3).
Slika 18. Pozivanje
tablice sadraja
Slika 19. Biranje tema pomoi
Tako idemo dalje dok ne doemo do
konanog teksta, kako prikazuje slika. Tekst
podnaslova ispisan je plavom bojom, a sadraj
crnom bojom.
Slika 20. Izabrani naslov i sadraj
Ukljui / Iskljui
Officeovog pomonika
Officeovog pomonika
ukljuujemo i iskljuujemo u
izborniku Pomo (Help) naredbama
Pokai Officeovog pomonika
(Show Office Assistant) i Sakrij
Officeovog pomonika (Hide Office
Assistant). Pomonik izvodi razne
animacije koje moete pogledati tako
da kliknete na pomonika desnom
tipkom mia pa na Animiraj
(Animate).
H-9
PRO-MIL
Unoenje brojeva i teksta u elije
Na poetku poglavlja rekli smo da se podaci (brojevi i tekst) unose u elije (polja)
poredane u stupce i redove. Podaci se unose redom od prve elije nadalje. Kliknemo
na eliju u koju elimo upisati podatak (A1) tako da se oko nje pojavi crni okvir. Tako
smo eliju oznaili.
Adresa elije
Adresa elije
Svaka elija u tablici ima svoju
adresu slovo stupca i broj reda u
kojem se nalazi.
Adrese elija bitne su kod
pisanja formula.

Slika 22. Adresa elije
Zatim unosimo podatak, npr.
napiemo Izraunaj:. To jo nije sve.
Tekst je napisan, ali ga treba unijeti u
eliju tako da kliknemo na gumb Unos
(Enter) na traci Formula. Sada je
tekst upisan u eliju.
Za unos moemo pritisnuti tipku
Enter na tipkovnici unijet e se napisan
tekst i premjestiti nas u eliju ispod. Tipke
sa strelicama takoer unose napisan tekst
i pomiu nas u susjednu eliju u smjeru
strelice (dolje, gore, desno ili lijevo).
Slika 21. Unos podatka u eliju
Dobro je znati
Gumbi Unos i Odustani
pojave se na traci Formula samo
kada unosimo podatak u eliju ili ga
mijenjamo.
Ako tekst koji smo napisali ne elimo unijeti u eliju, kliknemo na gumb Odustani
(Cancel) ili pritisnemo tipku Esc. Podatak se nee unijeti u eliju.
elimo li izbrisati sadraj upisan u eliju, oznaimo eliju (kliknemo na nju da
dobije crni okvir) i pritisnemo tipku Delete.
Promjena ili ispravak sadraja elije
Sadraj elije mijenjamo tako da kliknemo na eliju, napiemo novi sadraj i
potvrdimo unos klikom na gumb Unos ili pritiskom na tipku Enter. Novi sadraj
zamijeni stari.
Za ispravljanje sadraja elije potrebno je dva puta kliknuti na eliju. Ona se oznai
i u njoj se pojavi toka unosa. Zatim promijenimo to elimo, izbriemo dio sadraja
ili dodamo novi. Za pomicanje po sadraju elije koristimo tipke sa strelicama. Za
brisanje sadraja elije koristimo tipke Backspace (brie znak lijevo od toke unosa)
i Delete (brie znak desno od toke unosa).
H-10
PRO-MIL
Izgled sadraja elije
Prilikom pisanja tekst se
poravna (smjesti) od lijevog
ruba elije prema desnom, ali to
moemo naknadno promijeniti.
Ponekad nee sav tekst stati u
eliju, nego e prelaziti preko ruba
u sljedeu eliju. Tada je potrebno
proiriti stupac kako bi se vidjelo
sve to je objanjeno na str. H-15.
Slika 23. Podaci u elijama
Brojeve unosimo pomou tipki
na desnoj strani tipkovnice i pri
unosu se poravnavaju od desnog
ruba prema lijevom.
Kod datuma, npr. 15. listopada
2005. unosimo dan, pa mjesec i
godinu a razdvajamo ih crticom
() ili kosom crtom (/) npr. 15-10-
05. Kasnije emo odrediti kako e
datum izgledati.
Za vjebu napravi tablicu prikazanu na slici 24. i spremi je pod nazivom Prva
tablica.xls. Pomou nje vjebat emo pisanje formula za jednostavne raunske
operacije (zbrajanja, mnoenja i dijeljenja).
Slika 24. Prva tablica.xls
Ureivanje sadraja
Sadraj elija ureujemo mijenjajui
poravnanje sadraja, veliinu i oblik
slova (str. H-16).
Tekst elije u vie
redaka
Tekst unutar jedne elije moemo
pisati u vie redaka kao to prikazuje
slika.
Kada elimo prijei u novi redak,
pritisnemo istovremeno tipke Alt
i Enter te nastavimo pisati tekst.
Kasnije moramo prilagoditi irinu
stupca ili visinu retka kako bi se vidio
sav sadraj.
Tekst elije u vie redaka
H-11
PRO-MIL
Pisanje jednostavne formule
Rekli smo na poetku poglavlja da je Excel program za tabline kalkulacije pomou
kojeg moemo mnogo toga izraunati. U Excelu raunamo pomou formula koje
sami piemo i funkcija koje ima Excel.
Sada emo nauiti pisati jednostavne formule.
Formule zapoinjemo znakom jednakosti (=). Tako Excelu kaemo da u eliju
upisujemo formulu. Zatim upiemo formulu po kojoj elimo raunati.
Pokazat emo pisanje formula na primjeru nae tablice. Otvorimo tablicu Prva
tablica.xls i kliknemo na eliju B3 (oznaena je). U nju upiemo: =B2+5 da bismo
broju a koji se nalazi u eliji B2 (broj 10) pribrojili broj 5. Potvrdimo unos klikom
na i Excel izrauna rezultat.
Dobro je znati
U formulama koristimo adrese elija
u kojima se nalaze brojevi s kojima
raunamo.
Slika 25. Prva formula
A moe i ovako: upii = pa klikni
na eliju B2 (njena adresa unese se u
eliju). Zatim upii +5 i potvrdi unos.
Pazi: u eliji se vidi samo rezultat
rauna, dok se formula vidi na traci
Formula iznad tablice.
Slika 26. Rezultat i formula
Isprobaj
Promijeni broj u eliji B2 i pogledaj
to e se dogoditi. Kad promijenimo
broj u eliji koja je ukljuena u
formulu, Excel automatski nanovo
izrauna rezultat.
H-12
PRO-MIL
Brzo raunanje
eli li brzo izraunati rezultate u cijelom redu? Slijedi upute sa slike.
Slika 27. Automatska ispuna
Odlino, zar ne? Excel kopira formulu i izrauna rezultate u svim poljima
u istom redu. To se zove automatska ispuna (AutoFill).
Napii formule i izraunaj rezultate za ostala polja u tablici (Prva tablica.
xls) koristei sljedee znakove:
Oznaka Matematika operacija
+ zbrajanje
- oduzimanje
* mnoenje ()
/ dijeljenje (:)
^ potenciranje (2
3
)
Slika 28. Pisanje formula
moe biti zabavno
Automatska ispuna za
brzi unos podataka
Automatska ispuna unosi u elije
podatke s unaprijed pripremljenog
popisa. Upii u bilo koju eliju
Ponedjeljak i potvrdi unos. Povuci
automatsku ispunu udesno ili
prema dolje. Primijetit e da Excel
popunjava elije ostalim danima u
tjednu. Isto radi i s mjesecima.
H-13
PRO-MIL
Zbrajanje uz pomo funkcije
Vratimo se naoj tablici. elimo zbrojiti sve brojeve u jednom redu sve brojeve
a. Pisanje formule = B2+C2+D2 do G2 oduzelo bi previe vremena. Zato
koristimo funkciju Automatski zbroj (AutoSum) iji gumb izgleda ovako .
Kliknemo u eliju H2 , na gumb i na gumb Unos . I rezultat je tu.
Slika 29. Automatski zbroj
Klikom na gumb Automatski zbroj (AutoSum) pojave se oko elija isprekidane
crtice. Ovako omeene elije izabrane su za zbrajanje. Excel automatski izabere
elije lijevo ili iznad one u kojoj se rauna automatski zbroj. Tako je Excel na slici
29 automatski izabrao elije lijevo od elije H2. Kad potvrdimo unos, zbrojit e se
izabrane elije.
Da to promijenimo, pritisnutom tipkom mia povuemo po elijama koje elimo
zbrojiti, npr. elije B2 do D2. Na taj nain biramo elije za automatski zbroj. Zatim
kliknemo na gumb Unos i Excel zbroji izabrane elije.
Raspon elija
Raspon elija B2:G2
to su elije od poetne B2 do
zadnje elije G2, dakle elije u
drugom redu od stupca
B do stupca G.
Funkcija
=SUM(B2:G2) znai
da e Excel zbrojiti
sve elije od B2 do G2.
Slika 30. Odabir vlastitog
raspona za zbrajanje
H-14
PRO-MIL
Oznaavanje vie elija u nizu (raspon elija)
Vano!
Oznaena elija je ona koja ima
crni okvir.

Slika 31. Oznaena elija
Oznaavanje elija, redaka i stupaca
to znai oznaiti eliju? Moramo li oznaiti eliju?
elije su polja u tablici poredana u stupce i redove i ima ih jako puno. Kad elimo
neto zapisati u tablicu, moramo izabrati eliju (polje) u koju emo to zapisati. To
radimo tako da miem kliknemo na eliju i oko nje se pojavi crni okvir. Tako smo
eliju oznaili i na taj nain rekli Excelu da emo neto upisati ba u tu eliju.
Sadraj elija moemo urediti na razliite naine, kosim slovima, debljim slovima
ili slovima u boji. Kad elimo podebljati sadraj vie elija, oznaimo sve elije i
izaberemo naredbu koja e to napraviti u svim oznaenim elijama odjednom.
Tako ne moramo isti posao raditi vie puta.
Oznaavanje elija
pomou tipki
Kliknemo u eliju A1.
Drimo pritisnutu tipku Shift i
istovremeno pritiemo tipke sa
strelicama prema dolje i desno dok
ne oznaimo elije koje elimo.
Kliknemo u prvu eliju i
vuemo pritisnutu lijevu tipku
mia do zadnje elije koju elimo
oznaiti. Npr. elije od A1 do C5.
Ovako oznaene elije zovu se
raspon elija. Oko njih je crni
okvir. Prva elija A1 je bijela ona
je aktivna. Ako neto napiemo, to
e se unijeti u tu eliju.
Slika 32. Oznaavanje raspona pomou mia
Oznaavanje odvojenih raspona
Oznaimo prvi raspon,
drimo pritisnutu tipku
Ctrl, a miem oznaavamo
ostale raspone. Kad smo
gotovi, pustimo tipku Ctrl.
Slika 33. Vie oznaenih raspona
H-15
PRO-MIL
Oznaavanje retka
Jednostavno. Kliknemo na
broj retka koji elimo oznaiti.
Tako oznaimo sve elije koje mu
pripadaju.
Slika 34. Oznaavanje redaka
Vie redaka oznaimo tako da pritisnutu tipku mia vuemo prema dolje od prvog
do posljednjeg retka koji elimo oznaiti. Ili kliknemo na broj prvog retka, drimo
tipku Shift, a pomou tipki sa strelicama oznaavamo redak po redak prema dolje
ili gore.
Tekst prelazi preko
ruba elije
moramo
proiriti stupac
Postavimo mi na desni rub
polja sa slovom stupca i vuemo
pritisnutu tipku mia udesno dok
ne podesimo irinu. Isprekidana
crta pokazuje novu irinu stupca.
Slika 37. Proirenje stupca
Oznaavanje odvojenih redaka
Oznaavanje stupaca
Oznaimo prvi redak klikom
na njegov broj. Drimo pritisnutu
tipku Ctrl i kliknemo na svaki
sljedei broj retka koji elimo
oznaiti.
Slika 35. Oznaavanje vie odvojenih redova
Stupac oznaimo tako da kliknemo na slovo stupca. Vie stupaca oznaimo tako
da vuemo pritisnutu tipku mia po slovima stupaca koje elimo oznaiti.
Vie razdvojenih stupaca oznaimo tako da drimo tipku Ctrl i kliknemo na slovo
svakog stupca koji elimo oznaiti.
Za vjebu pokuaj oznaiti
elije, stupce i retke u tablici Prva
tablica.xls.
Podeavanje irine
stupca
Kada dva puta kliknemo na desni
rub polja sa slovom stupca, irina
stupca podesi se prema najduem
sadraju u tom stupcu.
Slika 36. Oznaeni stupci
H-16
PRO-MIL
Oblikovanje sadraja elije
Vratimo se naoj tablici Prva tablica.xls. Izgleda nepregledno, hrpa brojeva u
kojima se treba snai. Sada emo oblikovati sadraj elija i uljepati tablicu. Ispisat
emo sadraj podebljanim i ukoenim slovima, mijenjati veliinu i boju slova. Na
kraju promijenit emo i oblik slova.
Oznaimo eliju A1 i kliknemo na gumb za ispis podebljanim slovima, pa na
gumb za ukoeni ispis.
Oznaimo elije A2:G2 (od A2 do G2) i izaberemo podebljan ispis.
elijama A3:A5 dodijelimo podebljan ispis.
Ispis sadraja podebljanim i ukoenim slovima
Promjena veliine slova
Oznaimo eliju A1. Kliknemo
na strelicu gumba za promjenu
veliine slova , otvorimo popis i
izaberemo veliinu slova 12.
Oznaimo elije A2:G2 i izaberemo
veliinu slova 11.
Sada smo promijenili stil slova
podebljali ga i ukosili te mu promijenili
veliinu. Idemo dalje.
Slika 38. Oblikovanje slova u eliji
Promjena boje slova
Oznaimo elije A3:G3 i
kliknemo na strelicu gumba te
izaberemo crvenu boju slova.
elijama A4:G4 izaberemo plavu
boju slova.
Slika 39. Promjena boje slova
Spajanje elija
Kada naslov tablice eli lijepo
ispisati du cijele tablice (preko
svih stupaca), oznai sve elije
(stupce) u retku u kojem je
naslov i klikni na gumb Spoji
i centriraj (Merge and Center).
Oznaene elije spojit e se u
jednu i sadraj e se poravnati po
sredini.
Spojene elije
H-17
PRO-MIL
Poravnanje sadraja elije
Oznaimo elije od A2:
G5 i izaberemo ispis sadraja
po sredini elije
Slika 40. Promjena poravnanja sadraja elije
Promjena fonta (oblika slova)
Oznaimo elije A1:A5 (stupac
A). Promijenimo oblik slova tako
da kliknemo na strelicu gumba
i izaberemo slova
Comic Sans MS.
Sada ponitimo promjenu oblika
slova klikom na gumb . Kada nismo
zadovoljni promjenom oblikovanja,
kliknemo na gumb Poniti (Undo) .
Tako ponitimo zadnju promjenu.
Sada naa Prva tablica.xls izgleda
ovako:
Slika 41. Promjena oblika slova u eliji
Slika 42. Ureena tablica
Slika 43. Ureivanje tablice
Prenositelj
oblikovanja
Oblikovanje jedne elije
moemo prenijeti (preslikati)
na druge elije.
Oznaimo eliju s oblikovanjem i
kliknemo na gumb
Prenositelj oblikovanja (Format
Painter).
Pokaziva poprimi izgled kista.
Miem prevuemo po elijama na
koje elimo preslikati oblikovanje.
H-18
PRO-MIL
Obrubljivanje i bojanje tablice
Dobro je znati
Poigrajte se izgledom tablice
mijenjajui veliinu i boju fonta te
vrstu obruba i boju elije.
Tablica na ekranu izgleda kao da ima nacrtana polja. To je samo na ekranu. Ako
takvu tablicu ispiemo, na papiru e biti samo slova i brojke bez obruba. elimo li na
papiru imati nacrtana polja, moramo elijama dodati okvire (obrube) koji mogu biti
razliite debljine. Tablicu moemo dodatno urediti dodajui elijama boje.
Oznaimo elije A2:G5. Kliknemo na
strelicu gumba i izaberemo crtanje
obruba svim elijama.
Oznaimo elije A5:G5 i izaberemo
elijama debeli donji obrub (na slici 44. iznad
izabranog gumba Svi obrubi).
Slika 44. Biranje obruba
Oznaimo elije A2:G2 i pomou gumba
izaberemo ispunu (bojanje) elija sivom
bojom.
Slika 45. Biranje boje ispune
Slika 46. Ureena tablica 2
Spremi promjene koje su napravljene pomou gumba Spremi (Save) .
Gotov oblik tablice
Tablicu moe brzo urediti tako
da joj dodijeli gotov oblik.
Oznai bilo koju eliju u tablici te
pomou izbornika Oblikovanje
(Format) g Samooblikovanje
(AutoFormat) otvori dijaloki okvir
s pripremljenim oblikovanjima.
Izaberi gotov oblik tablice koji ti
se najvie svia.
Sada je naa tablica puno ljepa i izgleda ovako:
H-19
PRO-MIL
Promjena oblikovanja elije
Kad nam se ne svia oblikovanje u eliji, moemo ga promijeniti ili ukloniti na
vie naina.
Oznaimo li eliju (ili vie elija s istim oblikovanjem), na traci Oblikovanje
moemo vidjeti koja su oblikovanja primijenjena. Promotri sliku 38. na kojoj se vidi
da je u oznaenoj eliji podebljan i nakoen font. Ako je elija ispunjena bojom, na
paleti boja oznaena je ona boja kojom je obojana elija. Isto tako oznaena je i boja
fonta.
Ako elimo promijeniti oblikovanje u eliji, oznaimo eliju i izaberemo novo
oblikovanje, npr. drugu boju elije, drugaiji obrub ili drugi font.
Brisanje oblikovanja elije
eliji moemo ukloniti svako oblikovanje posebno ili sva oblikovanja odjednom.
Podebljan ispis, ispis kurzivom (ukoeno) i podcrtavanje uklanjamo tako da
ponovo kliknemo na gumb naredbe koja je prethodno koritena. Primjer: prvi klik
na gumb aktivira naredbu, podeblja font u oznaenoj eliji. Gumb ostaje ukljuen,
ima drugaiju (naranastu) podlogu. Drugi klik na gumb iskljui podebljanje u toj
eliji.
Boju ispune, boju fonta i okvire uklanjamo tako da pomou strelice gumba
otvorimo paletu boja i izaberemo Bez ispune ili automatsku boju fonta. Kod obruba
biramo Bez obruba.
Slika 47. Brisanje oblikovanja
Slika 48. Uklanjanje svih
oblikovanja odjednom
Brisanje oblikovanja
Kad elimo odjednom izbrisati
sva oblikovanja u eliji (font,
veliinu fonta, podebljanje, obrube
i ispunu), kliknemo na izbornik
Ureivanje (Edit) g Oisti (Clear) g
Oblikovanja (Formats).
H-20
PRO-MIL
Premjetanje i kopiranje
sadraja elije
Sadraj elije moemo premjesti i kopirati u drugu eliju ili na drugi radni list. Za
kopiranje i premjetanje sadraja koristimo mi i naredbe Izrei, Kopiraj i Zalijepi.
Premjetanje sadraja elije pomou mia
Oznaimo eliju ili elije iji sadraj elimo premjestiti. Zatim postavimo mi uz
rub oznaenih elija da promijeni oblik u strelicu. Pritisnutom tipkom mia odvuemo
sadraj oznaenih elija na drugo mjesto i otpustimo tipku mia.
Premjetanje i
kopiranje sadraja
desnom tipkom
mia
Sadraj elija odvuemo na
drugo mjesto desnom tipkom
mia. Kada je otpustimo, pojavi
se izbornik u kojem izaberemo
naredbu Premjesti ovdje (Move
Here) ili Kopiraj ovdje (Copy Here)
Slika 49. Kopiranje desnom
tipkom mia
Kopiranje sadraja elije pomou mia
Sadraj elija kopiramo pomou mia na isti nain kao to ga i premjetamo
samo za vrijeme povlaenja mia drimo pritisnutu tipku Ctrl. Pored mia mora
se nalaziti znak + (plus) to znai da se sadraj kopira, a ne premjeta. Kad sadraj
dovuemo na eljeno mjesto, otpustimo tipku mia pa tek onda tipku Ctrl.
Slika 50. Premjetanje i kopiranje sadraja elije pomou mia
H-21
PRO-MIL
Premjetanje sadraja elije pomou mia
Premjetanje sadraja elije pomou naredbi
Izrei i Zalijepi
Sadraj elije (ili vie elija) moemo premjestiti na drugo mjesto na istom radnom
listu ili na drugi list radne knjige. Za to koristimo naredbe Izrei (Cut) i Zalijepi
(Paste).
Postupak premjetanja sadraja elija je sljedei:
1. oznaimo elije iji sadraj elimo premjestiti
2. kliknemo na gumb naredbe Izrei (Cut) ili na izbornik Ureivanje (Edit) g
Izrei (Cut) oko oznaenih elija pojavi se isprekidani okvir
3. kliknemo na eliju gdje elimo sadraj premjestiti
4. kliknemo na gumb naredbe Zalijepi (Paste) ili na izbornik Ureivanje
(Edit) g Zalijepi (Paste).
Sadraj oznaenih elija se premjesti izree se na poetnom mjestu i zalijepi
na drugo mjesto.
Slika 51. Premjetanje sadraja elija pomou naredbi
Slika 52. Izbornik Ureivanje (Edit) i naredbe za
premjetanje i kopiranje sadraja elija
Premjetanje sadraja
na drugi radni list
Nakon drugog koraka
premjestimo se na radni list na koji
elimo premjestiti sadraj klikom
na njegovo ime. Oznaimo eliju i
kliknemo na
naredbu Zalijepi (Paste).
H-22
PRO-MIL
Kopiranje sadraja elije pomou naredbi
Kopiraj i Zalijepi
Sadraj elije (ili vie elija)
moemo kopirati na istom radnom
listu ili na drugi list radne knjige na
sljedei nain:
1. oznaimo elije iji sadraj
elimo kopirati
2. kliknemo na gumb naredbe
Kopiraj (Copy) ili na
izbornikUreivanje (Edit) g
Kopiraj (Copy) oko
oznaenihelija pojavi se
isprekidani okvir
3. kliknemo na eliju u koju
elimo sadraj kopirati
4. kliknemo na gumb naredbe
Zalijepi (Paste) ili na
izbornik Ureivanje (Edit) g
Zalijepi (Paste).
Sadraj izabranih elija kopira se
na oznaeno mjesto.
Slika 53. Kopiranje sadraja

Kratice za naredbe
Ctrl+X Izrei
(istovremeno pritisnuti
tipku Ctrl i X)
Ctrl+C Kopiraj
Ctrl+V Zalijepi
elimo li sadraj kopirati na drugi radni list, u treem koraku premjestimo se na
drugi radni list klikom na njegovo ime, oznaimo poetnu eliju i kliknemo na gumb
naredbe Zalijepi (Paste).
H-23
PRO-MIL
Brisanje sadraja elija
Sadraj elije izbriemo tako da oznaimo eliju i pritisnemo tipku DELETE.
elimo li izbrisati sadraj vie elija, prije pritiska na tipku Delete oznaimo sve
elije iji sadraj elimo izbrisati.
Sadraj elije moemo izbrisati i pomou tipke Backspace (strelica ulijevo). Ona
brie sadraj elije, a toka unosa ostaje u eliji.
Razlika izmeu tipke Backspace i Delete
Kada je oznaeno vie elija, tipka Backspace brie samo sadraj aktivne (bijele)
elije, a ne i sadraje ostalih zatamnjenih elija. Tipka Delete brie sadraj svih
oznaenih elija.
Dobro je znati
Tipka Delete
brie samo sadraj elije -
ne i eliju
Pokuajte sami
Otvori tablicu Prva tablica.xls. Oznai elije B3:G5 i izbrii njihov sadraj
pritiskom na tipku Backspace. Izbrisan je sadraj elije B3 i toka unosa se nalazi u
njoj. Pritisni tipku Esc da poniti brisanje.
elije su i dalje oznaene. Sada pritisni tipku Delete. Poniti brisanje pomou
gumba Poniti (Undo) .
Ispisivanje tablice
Za ispis tablice na papir koristimo
naredbu Ispis (Print). Nju pozivamo
klikom na gumb .
Tablica koju vidimo na ekranu
ispie se u jednom primjerku.
Za ispis tablice u vie primjeraka
koristimo izbornik Datoteka (File)
naredbu Ispis (Print) ispred
naredbe je slika pisaa. Ona otvara
dijaloki okvir u kojem odreujemo
Excelu to elimo ispisati i u koliko
primjeraka. Slika 54. Ispis tablice
Dobro je znati
Ispis tablice moemo pozvati i
kombinacijom tipki Ctrl+P
H-24
PRO-MIL
Obino ispisujemo aktivni radni list (onaj koji je prikazan na ekranu). Kad je tablica
velika, moemo izabrati ispis odreenih stranica, npr. 3-5 pa emo te podatke upisati
u polja Od: i Do:. Kad je tablica mala kao naa Prva tablica.xls, u polju Raspon
ispisa (Print Range) izaberemo Sve (All) kao na slici 54. Odredimo broj kopija ispisa
(u primjeru na slici 3 kopije) i kliknemo na U redu (OK).
Izgled tablice na papiru
Kod ispisa tablice moemo doivjeti iznenaenje, npr. da se svi stupci tablice ne vide
jer je tablica ira od papira. Tablica se ispisuje na papir po irini ili na uspravno poloenoj
stranici Portret (Portrait). Ima li tablica puno stupaca, trebat emo je ispisati po
duoj stranici papira ili vodoravno poloenoj stranici Pejza (Landscape).
Da bismo vidjeli kako e tablica izgledati na papiru, koristimo Pretpregled ispisa
(Print Preview) pomou gumba .
Pretpregled ispisa (Print Preview)
Klikom na gumb
Pretpregled ispisa (Print
Preview) otvara se
prozor poput ovog na slici.
Slika 55. Pretpregled ispisa
Slika 56. Odreivanje usmjerenja stranice
Vidi se list papira i kako je tablica na njemu
smjetena.
Pomou gumba Margine (Margins) moemo
vidjeti margine (udaljenost od ruba papira) i irinu
stupaca. Pomou gumba Postava (Page Setup)
moemo podeavati usmjerenje stranice (slika 56.)
i tablicu centrirati (smjestiti na sredinu) okomito i
vodoravno na papiru (slika 57.).
H-25
PRO-MIL
Izgled tablice na papiru
Da bismo bolje vidjeli je li sav
tekst stao u elije, koristimo gumb
Zumiraj (Zoom) za poveanje
tablice.
Slika 57. Centriranje stranice
Kada sve provjerimo i
podesimo, kliknemo na gumb
Zatvori (Close) i zatvorimo
pretpregled ispisa. Zatim ispiemo
tablicu.
Slika 58. Zumirana tablica
Za kraj
Nadam se da vam Excel ne
izgleda zamreno, ve da imate
nove ideje za tablice. Npr. izradite
tablicu i izraunajte uplate uenika
za izlet na kraju kolske godine ili
roditeljima trokove tjedne nabave
namirnica.
elim vam puno uspjeha u radu s
tablicama.
H-26
PRO-MIL
to smo nauili?
Tabline kalkulacije su program pomou kojeg moemo raunati piui formule
i koristei gotove funkcije programa. Najpoznatiji program za tabline kalkulacije je
Microsoft Excel. Nauili smo da prozor Excela ima traku Formula na kojoj piemo
formule za izraunavanje rezultata i da radna povrina izgleda poput tablice polja
poredanih u stupce i redove. Takvo polje zove se elija. U eliju se unose podaci:
tekst, brojevi i formule. Poloaj ili mjesto elije u tablici oznaava se slovom stupca i
brojem retka u kojem se elija nalazi i naziva se adresa elije.
Pisanje formule zapoinjemo znakom jednakosti (=) nakon kojeg navodimo
adrese elija s brojevima i oznaku matematike operacije. Promijenimo li broj u eliji
koja je u formuli, Excel e ponovo izraunati rezultat. Za zbrajanje raspona elija
moemo koristiti i funkciju SUM koja zbraja brojeve u izabranim elijama. Raspon
elija je vie susjednih elija u nizu stupcu i/ili retku. Funkcija SUM moe zbrajati
vie odvojenih raspona koje oznaimo tako da drimo pritisnutu tipku Ctrl i miem
oznaimo raspone (elije u vie odvojenih redaka i stupaca).
Tablice moemo urediti mijenjajui oblik, veliinu i boju slova (fonta) te ih ispisati
podebljano ili ukoeno. Brojevima moemo dodavati decimalna mjesta i oznaku
novanice (valute). elije moemo ispuniti bojom i uokviriti obrubom razliite boje
i debljine ili im jednostavno dodijeliti gotov oblik (izgled) koji nudi Excel. Tablice
moemo ispisati na papir.
Ako vam je Excel na poetku izgledao zamreno, nadam se da ste do kraja poglavlja
promijenili miljenje. Excel je zanimljiv program gdje se uz ozbiljno raunanje moete
i zabaviti izgledom tablice mijenjajui boje elijama i okvirima. Sretno!
Indeks
A
Adresa E-2
Adresa elije H-9
adresna traka B-25
Alatna traka D-2
alat za pisanje C-11
antivirusni programi A-14
Attachment F-9
automatska ispuna H-12
B
backup A-17
bajt A-4
bar code A-12
beino povezivanje A-8
binarni brojevi A-4
bit A-4
Boja C-10
Bojanje C-1
brisanje teksta D-16
browser E-3
C
CD A-7
elije H-2
crtanje B-41
Crtanje olovkom C-9
crte C-7, C-8, C-10, C-16
crtini kod A-12
D
datoteka B-18
brisanje datoteka B-33
kopiranje datoteke B-23
kopiranje datoteke na disketu B-23
premjetanje datoteka B-20
spremanje datoteke B-29
vraanje izbrisane datoteke B-33
vrste datoteka B-26
desna tipka mia B-3
Dijaloki okvir B-6
dijelovi prozora B-11
alatne trake B-11
klizai B-12
naslovna traka B-11
radna povrina B-12
traka izbornika B-11
disketa A-7
Dokument D-2
download E-14
DVD A-7
dvoklik B-3
E
e-mail A-9, F-1
Koritenje e-maila F-2
Prednosti e-maila F-2
Efekti D-8
ekran A-13
Elektronika pota A-9, F-1
Excel H-1
F
Font D-7
formula H-11
G
Google E-3
H
hard disk A-7
hiperveza E-7
I
ikona (preac) B-8
ikona - oznaavanje B-9
ikona - premjetanje B-9
informacija E-1
Internet A-9, E-1
Internet Explorer E-3
Invertiranje boja C-10
Isjeak crtea D-12
iskljuivanje raunala B-38
ispis C-15, C-16
izrei, kopiraj i zalijepi D-14
J
joystick A-11
K
kapacitet memorije A-6
kist C-5, C-10
klik B-3
Klizai D-3
Kljune rijei E-6
kod A-4
korisniki raun B-14
lozinka za raun B-16
stvaranje rauna B-14
kotai B-3
krivulje C-7, C-8
kursor A-11
L
LAN A-8
laptop A-2
laserski pisai A-13
LCD A-13
lokalna mrea A-8
lozinka A-17
M
Mail Klijenti F-16
mape
kreiranje mape B-28
organizacija mapa B-19
memorija A-5, A-6
memorijski kljuii A-7
mikroprocesor A-6
mi A-11, B-3
modem A-8
monitor A-13
Mozilla Firefox E-3
mrea A-5
N
notebook A-2, A-15
O
oblici C-8
obrada podataka A-5
Okno zadataka D-3
Okvir alata C-2
Okvir boja C-2
Opera E-3
optiki diskovi A-7
osobna raunala A-1
Outlook Express F-16
P
Paint C-1
PC A-1
pisa A-13
pisai s mlazom tinte A-13
podaci A-5
pogoni raunala (diskovi) B-24
pokazivai mia B-4
polazna web stranica E-9
pomina palica A-11
Pomo D-5
povlaenje miem B-3
PowerPoint F-19
preac (ikona) B-8
Prelamanje teksta D-11
premjetanje C-11
pretpregled ispisa D-17
Prezentacija G-1
prijenosna raunala A-2
prijenos podataka A-5
printer A-13
privitak F-9
procesor A-6
program A-10
programer A-10
Programska (naslovna) traka D-2
proraunska tablica H-3
prozori programa B-10
dijelovi prozora B-11
promjena veliine prozora B-12
slaganje prozora B-12
R
radna knjiga H-3
radna memorija A-6
Radna povrina B-1,C-2, D-2
RAM A-6
raspon elija H-14
Ravnalo D-2
raunalna mrea A-8
raunalna snaga A-5
resetiranje raunala B-2
runa raunala A-2
S
saimanje A-5
Shift+F1 D-6
ifriranje A-5
skener A-12
slajd G-1
slika C-13, C-14
slikovna poveznica E-8
Spremanje crtea C-3
spremanje dokumenta D-4
stolna raunala A-2
T
Tabline kalkulacije G-27
takt A-6
tipkovnica A-11
kombinacije tipki B-7
koritenje tipkovnice B-5
znaenje tipki B-6
toka unosa D-3
toner A-13
Traka stanja D-3
Traka s izbornicima C-2, D-2
tvrdi disk A-7
U
ukrasne rijei D-10
Ureivanje C-9, C-13
ureaji za raspoznavanje govora A-12
uvlaka G-11
V
virus A-14
W
Web A-9
webcam A-12
web favoriti E-12
Webmail F-2
Web preglednik E-3
Windows Explorer B-18
Word C-19
WWW stranica A-9
Z
zaslon A-13
Zatvaranje crtea C-6
zatvaranje programa C-1