Professional Documents
Culture Documents
Knjiga Osnovni Pojmobi I Principi
Knjiga Osnovni Pojmobi I Principi
Mira Radovi
Podgorica, 2008.
Izdava Uprava za kadrove CG Urednik Svetlana Vukovi Autor Mira Radovi Lektor Itana Stanii Tehnika obrada Tatjana Vukevi Dizajn Studio KNB, Podgorica Lidija Savkovi-Vukovi tampa Digital Print Centar, Podgorica Tira 1000 primjeraka Uprava za kadrove Jovana Tomaevia bb, 81000 Podgorica tel/fax: 081/201-036, info@uzk.cg.yu
tampanje ove publikacije struno i nansijski je podrao projekat Program za razvoj kapaciteta-zajednika inicijativa Vlade Crne Gore ,Fondacije Institut za otvoreno drutvo i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.
SADRAJ
1.
UVODNA RIJE POJAM I ZNAAJ USTAVA 1.1 Pojam Ustava 1.2 Vrste Ustava 1.3 Promjene Ustava 1.4 Ustavni zakon STRUKTURA USTAVA, PREAMBULA I OSNOVNE ODREDBE 2.1 Struktura Ustava Crne Gore 2.2 Preambula Ustava 2.3 Osnovne odredbe Ustava 2.4 Odreenost drave Crne Gore u Ustavu 2.5 Nosilac suverenosti 2.6 Dravna teritorija 2.7 Dravni simboli 2.8 Glavni grad i Prijestonica 2.9 Naelo zatite i nepovredivosti ljudskih prava i sloboda 2.10 Zabrana izazivanja mrnje 2.11 Zabrana diskriminacije 2.12 Pravni poredak 2.13 Granice sloboda 2.14 Podjela vlasti 2.15 Crnogorsko dravljanstvo 2.16 Jezik i pismo 2.17 Odvojenost vjerskih zajednica od drave 2.18 Odnos sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama 2.19 Zakonodavstvo LJUDSKA PRAVA I SLOBODE 3.1 Zajednike odredbe Ustava 3.2 Osnov i jednakost 3.3 Rodna ravnopravnost 3.4 Pravni lijek 3.5 Pravna pomo 3.6 Pravo na lokalnu samoupravu
9 13 14 14 15 16 19 20 20 21 22 23 23 24 24 24 25 25 26 26 27 27 28 28 28 29 31 32 32 32 33 33 34
2.
3.
3.7 ivotna sredina 3.8 Ogranienje ljudskih prava i sloboda 3.9 Line slobode i prava 3.9.1 Zabrana smrtne kazne 3.9.2 Biomedicina 3.9.3 Dostojanstvo i nepovredivost linosti 3.9.4 Lienje slobode 3.9.5 Pritvor 3.9.6 Potovanje linosti u postupku pred dravnim organima 3.9.7 Pravino i javno suenje 3.9.8 Naelo zakonitosti 3.9.9 Blai zakon 3.9.10 Pretpostavka nevinosti 3.9.11 Ne bis in idem 3.9.12 Pravo na odbranu 3.9.13 Pravo na naknadu tete zbog nezakonitog postupanja 3.9.14 Kretanje i nastanjivanje 3.9.15 Pravo na privatnost 3.9.16 Nepovredivost stana 3.9.17 Tajnost pisama 3.9.18 Podaci o linosti 3.9.19 Pravo azila 3.10 Politika prava i slobode 3.10.1 Birako pravo 3.10.2 Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti 3.10.3 Sloboda izraavanja 3.10.4 Prigovor savjesti 3.10.5 Sloboda tampe 3.10.6 Zabrana cenzure 3.10.7 Pristup informacijama 3.10.8 Sloboda okupljanja 3.10.9 Sloboda udruivanja 3.10.10 Zabrana politikog organizovanja 3.10.11 Zabrana djelovanja i osnivanja politikih i drugih udruenja 3.10.12 Pravo obraanja meunarodnim organizacijama 3.10.13 Pravo obraanja dravnom organu 3.10.14 Ekonomska, socijalna i kulturna prava i slobode svojina 3.10.15 Sloboda preduzetnitva 3.10.16 Pravo nasljeivanja 3.10.17 Svojinsko pravo stranaca
34 34 35 35 36 36 37 38 38 39 39 40 40 40 40 41 41 42 42 43 43 43 44 44 45 45 45 46 46 46 47 47 48 48 49 49 50 50 51 51
3.10.18 Pravo na rad 3.10.19 Zabrana prinudnog rada 3.10.20 Prava zaposlenih 3.10.21 Socijalni savjet 3.10.22 Pravo na trajk 3.10.23 Socijalno osiguranje 3.10.24 Zatita lica sa invaliditetom 3.10.25 Zdravstvena zatita 3.10.26 Zatita potroaa 3.10.27 Brana sloboda 3.10.28 Porodica 3.10.29 Zatita majke i djeteta 3.10.30 Prava djeteta 3.10.31 Pravo na kolovanje 3.10.32 Sloboda stvaralatva 3.10.33 Nauka, kultura i umjetnost 3.10.34 Zatita prirodne i kulturne batine 3.11 Posebna- manjiska prava 3.11.1 Zatita identiteta 3.11.2 Zabrana asimilacije 4. UREENJE VLASTI 4.1 Skuptina Crne Gore 4.1.1 Nadlenost 4.1.2 Sastav Skuptine 4.1.3 Mandat Skuptine 4.1.4 Prava i dunosti poslanika 4.1.5 Imunitet 4.1.5.1 Prestanak mandata poslanika 4.1.6 Konstituisanje Skuptine 4.1.7 Predsjednik, potpredsjednik Skuptine 4.1.8 Zasjedanje Skuptine 4.1.9 Odluivanje Skuptine 4.1.10 Rasputanje Skuptine 4.1.11 Predlaganje zakona i drugih akata 4.1.12 Predsjednik Crne Gore 4.1.12.1 Nadlenost 4.1.12.2 Izbor predsjednika Crne Gore 4.1.12.3 Mandat predsjednika Crne Gore 4.1.12.4 Prestanak mandata predsjednika Crne Gore
51 51 51 52 52 53 53 53 53 54 54 54 54 55 55 55 56 56 56 57 59 60 60 61 61 62 62 63 63 63 63 64 64 65 65 65 66 66 66
4.1.12.5 Vrenje funkcije u sluaju sprijeenosti ili prestanka funkcije predsjednika Crne Gore 4.2 Vlada 4.2.1 Nadlenost 4.2.2 Uredbe sa zakonskom snagom 4.2.3 Sastav Vlade 4.2.4 Izbor Vlade 4.2.5 Nespojivost funkcije lana Vlade 4.2.6 Ostavka i razrjeenje lana Vlade 4.2.7 Pitanje povjerenja i nepovjerenja Vladi 4.2.8 Interpelacija 4.2.9 Parlamentarna istraga 4.2.10 Prestanak mandata 4.2.11 Dravna uprava 4.2.12 Prenoenje i povjeravanje poslova dravne uprave 4.3 Lokalna samouprava 4.3.1 Nain odluivanja u lokalnoj samoupravi 4.3.2 Oblik lokalne samouprave 4.3.3 Optina 4.3.4 Svojinska ovlaenja i nansiranje optine 4.3.5 Samostalnost 4.4 Sud 4.4.1 Naela sudstva 4.4.2 Sudsko vijee 4.4.3 Javnost suenja 4.4.4 Stalnost sudske funkcije 4.4.5 Nespojivost sudijske funkcije 4.4.6 Vrhovni sud 4.4.7 Izbor sudija 4.4.8 Funkcionalni imunitet 4.4.9 Sastav sudskog savjeta 4.4.10 Nadlenost sudskog savjeta 4.4.11 Vojska Crne Gore 4.4.12 Savjet za odbranu i bezbjednost Sastav i nadlenost 4.4.13 Proglaenje ratnog stanja i proglaenje vanrednog stanja 4.4.14 Dravno tuilatvo 4.5 Ekonomsko ureenje 4.5.1 Naela 4.5.2 Ekonomski prostor i jednakost
67 67 67 68 68 68 69 69 69 70 70 70 71 71 71 71 72 72 72 73 73 73 74 74 74 75 75 76 76 76 77 77 78 78 79 79 79 80
4.5.3 Dravna svojina 4.5.4 Poreska obaveza 4.5.5 Centralna banka i dravna revizorska institucija 5. 6. USTAVNOST I ZAKONITOST USTAVNI SUD CRNE GORE 6.1 Ustavni sud kao subjekt kontrole ustavnosti 6.2 Nadlenost Ustavnog suda 6.3 Pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti 6.4 Odluke Ustavnog suda i njihovo pravno dejstvo 6.5 Sastav i izbor sudija Ustavnog suda 6.6 Prestanak funkcije sudije Ustavnog suda ZATITNIK LJUDSKIH PRAVA I SLOBODA 7.1 Pojam i osnovni principi rada 7.2 Izbor, prestanak funkcije i razrjeenje zatitnika ljudskih prava i sloboda 7.3 Nadlenost i ovlaenja zatitnika ljudskih prava i sloboda 7.4 Postupanje zatitnika ljudskih prava i sloboda 7.5 Prava zatitnika ljudskih prava i sloboda i organizacija slube PITANJA LITERATURA
80 81 81 83 87 88 88 90 90 91 91 93 94 94 95 95 96 99 103
7.
UVODNA RIJE
Prirunik za polaganje strunog ispita za rad u dravnim organima predstavlja rezultat saradnje Programa za razvoj kapaciteta,Ministarstva pravde i Uprave za kadrove. Saradnju sa ovako strunim institucijama Uprava za kadrove vidi kao kljuan elemenat svojih programskih aktivnosti i ovom prilikom zahvaljujem se Programu za razvoj kapaciteta to su prepoznali znaaj i nansirali cjelokupni projekat. Vanost projekta Prirunika za polaganje strunog ispita koji je zapoet u julu mjesecu 2007 godine, je u tenji da omogui svim zainteresovanim licima a prvenstveno pripravnicima i novozaposlenim da to lake savladaju predmetnu materiju s obzirom da je to sada objedinjeno na jednom mjestu. Zbog toga je Uprava za kadrove modul Osposobljavanja pripravnika i novozaposlenih za rad u dravnim organima uvrstila kao temu u Program strunog usavravanja za 2008/9 godinu i time dala mogunost svim zainteresovanim licima da pohaaju obuku prije nego pristupe samom polaganju dravnog ispita. Prirunik je izradila grupa autora,eksperata pravnih i ekonomskih nauka i sam prirunik daje odlinu bazu za dalje struno usavravanje dravnih slubenika i nametenika. Na kraju bih eljela da se zahvalim svima koji su doprinijeli da ovaj prirunik bude uraen i istiem da e Uprava za kadrove i dalje sprovoditi sline projekte i time unaprijediti kvalitet znanja dravnih slubenika i nametenika.
Demokratske reforme i razvoj procesa evropskih integracija u Crnoj Gori zahtijevaju obrazovane i struno osposobljene dravne slubenike i namjetenike bez kojih nema ekasne dravne uprave i kvalitetnog rada dravnih organa u cjelini. U tom smislu veoma je vano, kako dodatno usavravanje dravnih slubenika, tako i osposobljavanje novozaposlenih u dravnim organima za njihov redovan rad. Garancija posjedovanja neophodnih znanja za rad u dravnim organima obezbjeuje se polaganjem posebnog strunog ispita. Posebna Uredba o Programu i nainu polaganja strunog ispita za rad u dravnim organima donesena je 2005. godine, ali niz razloga ukazuje na potrebu njenog inoviranja i usklaivanja sa novim potrebama i tokovima ukupnih reformi u dravnoj upravi. Prvo, ona je donesena u vrijeme funkcionisanja dravne zajednice i starog Ustava RCG, tako da se sadraj Programa morao uskladiti sa novim ustavno-pravnim poretkom. Drugo, u njemu nije bilo sadraja o evropskom pravnom poretku, pa se zbog daljeg toka procesa evropskih integracija, morao ugraditi poseban i izuzetno vaan segment evropskog pravnog poretka (acquis communautaire) u ovaj Program. Tree, u meuvremenu su uinjene i znaajne daljne reforme u oblasti radnog i privrednog prava koje, takoe, treba da budu unesene u novi Program. Na osnovu toga logino je proizala i potreba za obezbjeivanjem jednog specinog, namjenski uraenog prirunika za polaganje ispita po novom Programu. Svi koji polau struni ispit do sada su bili prinueni da tragaju za brojnim zakonima, razliitim fakultetskim udbenicima ili skriptama, to je izazivalo dodatne probleme. Prirunik za polaganje strunog ispita za rad u dravnim organima rezultat je saradnje Programa za razvoj kapaciteta sa Ministarstvom pravde i Upravom za kadrove. Radi njegove izrade oformljena je posebna ekspertska grupa koja je analizirala raniji Program i nain polaganja strunog ispita i na temelju aktuelnih potreba i uporednih iskustava pripremila novi program usklaen sa tokovima reformi u drutvu i, posebno, obavezama dravne uprave u procesu evropskih integracija. Novi program i ovaj prirunik su uraeni sa ciljem da doprinesu poveanju kapaciteta svih dravnih organa tako to e unaprijediti kvalitet znanja dravnih slubenika i namjetenika koji su duni da polau struni ispit za rad u dravnim organima. Program razvoja kapaciteta (Capacity Development Programme - CDP) se razvija kao specian model izgradnje administrativnih i institucionalnih kapaciteta u Crnoj Gori za dalji razvoj procesa evropskih integracija. Kljuna podrka CDP-a usmjerava se na graenje i jaanje struktura za implementaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, potpisanog 15. oktobra 2007. godine. S obzirom da je cilj Programa za razvoj kapaciteta da pomogne kvalitet rada dravne administracije logina je i podrka CDP stvaranju reformisanog Programa polaganja strunog ispita za rad u dravnim organima i tampanju odgovarajueg prirunika za sve one koji imaju visoku ili viu kolsku spremu. Nadamo se da e Prirunik za polaganje strunog ispita za rad u dravnim organima doprinijeti kvalitetnijem i ekasnijem radu administracije i daljem toku reformisanja dravnih insitucija u sklopu procesa evropskih integracija. Dragan uri Program za razvoj kapacieta
UPRAVA ZA KADROVE
Ustav, kao najvii normativno pravni akt u pravnom sistemu drave, ima materijalni i formalni smisao. U materijalnom smislu, ustav je skup pravnih normi kojima se ureuje dravna organizacija, nain ureenja dravne vlasti i granice ovlaenja dravne vlasti, koja je limitirana proklamovanim slobodama i pravima graana i kolektiviteta. U formalnom smislu, Ustav se denie kao najvii pisani normativno pravni akt, sa kojim moraju biti usklaeni ostali opti pravni akti-zakoni i podzakonski opti akti. Ustav, kao osnovni zakon jedne drave, sadri osnovne norme iz ustavno pravne materije, jer se ne moe oekivati da u njemu budu sadrana sva pravila koja se odnose na organizaciju drave, ovlaenja njenih vlasti i ljudska i kolektivna prava i slobode. Za takvu koncepciju ustava postoji vie razloga. Oni se u bitnom ogledaju u potrebi da ustav gurira kao konzistentan akt, koji ne treba podvrgavati estim promjenama, ve njime treba urediti osnove pravnog sistema na dui vremenski period. Time se ostavlja prostor, da se zakonima blie regulie organizacija i nadlenost dravnih organa i nain ostvarivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda i da se kroz koncipiranje zakona, ije donoenje podlijee jednostavnijoj proceduri, odgovori na promjene drutvenih prilika i odnosa. S druge strane, bilo bi zaista nemogue oekivati da se jednim normativnim aktom uredi tako iroka lepeza pitanja u oblasti dravne organizacije, vrenja vlasti i ostvarivanja i zatite ljudskih i kolektivnih prava, jer ustav ne smije biti glomazan opti pravni akt, ve takav akt koji na racionalan i koncizan nain uspostavlja temelj za ukupnu normativno-pravnu infrastrukturu u dravi. Treba naglasiti, da mnogi autori ustavu pridaju i znaaj pravno-politikog akta. Ovo zbog toga, to njegovo sutinsko uobliavanje predstavlja izraz odnosa politikih snaga u vrijeme njegovog donoenja i to ustav kroz predvienu podjelu vlasti i propisane mehanizme za njeno limitiranje predstavlja garanciju da se u dravi onemogui arbitrernost i zloupotreba vlasti, kao i nasilje od strane potencijalnih destruktivnih drutvenih grupa i kolektiviteta. Sve u svemu, ustav, kao odraz drutvene realnosti u vremenu njegovog vaenja, u svakom demokratskom drutvu treba da prui garanciju za djelotvorno vrenje vlasti i ostvarivanje prava i sloboda priznatih u skladu sa opteprihvaenim standardima savremenog svijeta.
14
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
snaga u dravi. S obzirom da se ovi uslovi razlikuju od drave do drave, moe se govoriti i o raznim vrstama ustava. Meutim, pravni teoretiari i eksperti, uglavnom, govore o podjeli Ustava prema obliku u kome se donose i prema postupku donoenja. Prema obliku u kome se donose, ustave dijelimo na: pisane i nepisane ustave. Praksa veine zemalja je da imaju ustav kao pisani, odnosno kodikovani opti pravni akt. Ali, postojale su drave koje ustavnu materiju ne reguliu u jedinstvenom normativnom aktu, ve imaju vie dokumenata ustavnog karaktera (povelje, zakoni, pravni obiaji, sudske odluke). interesantno je da takva praksa postoji i danas u Velikoj Britaniji, dravi razvijene pravne tradicije i kulture sa visokim demokratskim kapacitetom. Prema nainu donoenja i mogunostima primjene, ustave dijelimo na: vrste i meke. Ova podjela ustanovljena je zavisno od toga da li je predvien sloeniji postupak nego za donoenje obinog zakona. Ustavi veine zemalja, polazei od njihovog znaaja kao osnovnog zakona, pretpostavljaju tei postupak od onog koji je predvien za donoenje obinog zakona. Procedura njihovog donoenja podrazumijeva drugaiji oblik i podnosioce inicijative i kvalikovanu veinu za odluivanje o donoenju ili promjeni ustava, a u nekim sluajevima i referendumsku potvrdu ustava, to znaajno odudara od postupka za donoenje obinog zakona. Za razliku od ovakve procedure donoenja ili promjene koja karakterie vrste ustave, meki ustav se donosi po istom postupku kao i obini zakon i od njega se razlikuje po sadraju materije ustavno-pravnog karaktera, koja je predmet ureenja ustava. Ovakva vrsta ustava zastupljena je u manjem broju drava. Treba napomenuti, da u savremenom svijetu kod najveeg broja drava, ustavotvorna nadlenost pripada predstavnikom tijelu (parlamentu), koje ine slobodno izabrani predstavnici naroda i u takvim sluajevima ustav se tretira kao jednostrani akt naroda.
15
UPRAVA ZA KADROVE
|| || || || ||
podnoenja predloga za promjenu Ustava; razmatranja predloga i odluivanja o predlogu; sainjavanja i razmatranja nacrta akta o promjeni Ustava; utvrivanja predloga akta o promjeni Ustava i usvajanja istog i potvrde na referendumu.
Predlog za promjenu Ustava moe podnijeti predsjednik Crne Gore, Vlada ili najmanje 25 poslanika. U predlogu mora biti naznaeno da li se predlae donoenje novog ustava ili izmjena i dopuna pojedinih odredbi Ustava uz navoenje odredbi ustava ija se promjena trai i uz obrazloenje takvog predloga. O podnijetom predlogu odluuje Skuptina Crne Gore i ako za njega glasa dvije treine svih poslanika predlog je usvojen. Ako predlog nije usvojen, on se ne moe ponoviti prije isteka jedne godine od dana kada je predlog odbijen. Ukoliko Skuptina usvoji predlog za promjenu Ustava, nadleno skuptinsko radno tijelo sainjava nacrt akta o promjeni Ustava, koji razmatra Skuptina i ako za njega glasa dvije treine svih poslanika nacrt akta je usvojen. Usvojeni nacrt akta Skuptina stavlja na javnu raspravu koja ne moe trajati krae od mjesec dana. Nakon zavrene javne rasprave nadleno skuptinsko radno tijelo utvruje predlog akta o promjeni Ustava i ostavlja ga Skuptini na razmatranje. Akt o promjeni Ustava je usvojen ako za njega glasa dvije treine svih poslanika. Ako se promjena ustava odnosi na dravnopravni status, oblik vladavine, suverenost, dravnu teritoriju, dravne simbole, crnogorsko dravljanstvo, ustavne odredbe o jeziku i pismu, odnos drave sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama, birako pravo i na samu odredbu koja predvia referendumsku potvrdu kao uslov za promjenu ustava, promjena ustava moe biti konana samo ako se na dravnom referendumu za nju izjasne tri petine svih biraa. Ovakvo ustavno odreenje bilo je neophodno radi uvrivanja stabilnosti i drutvenog poretka mlade crnogorske drave, nakon ostvarene nezavisnosti i samostalnosti izglasane na demokratskom referendumu crnogorskih biraa. Proceduri promjene Ustava ne moe se pristupiti u vrijeme ratnog ili vanrednog stanja.
16
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
osigurati funkcionisanje dravne vlasti i ostvarivanje temeljnih prava i sloboda i istovremeno oroiti usaglaavanje zakona i drugih propisa sa ustavom. Ovo je naroito nuno, ako se ima u vidu da se ustav, po pravilu, ne primjenjuje neposredno, jer on sadri naelna rjeenja, ija konkretna normativna razrada je preputena zakonima, kako bi mogla biti praktina i djelotvorna u radu dravnih organa i drugih institucija. Zbog toga se Ustavnim zakonom za sprovoenje ustava mora urediti nain realizacije ustava do potpunog usklaivanja zakona i podzakonskih akata sa novim ustavnopravnim sistemom. Navedeni razlozi uslovili su da Skuptina Crne Gore, potujui ustavnu obavezu, istovremeno sa donoenjem i proglaenjem Ustava, donese i proglasi Zakon o sprovoenju Ustava Crne Gore koji je stupio na snagu istovremeno sa Ustavom. Ustavni zakon sadri odredbe koje se odnose na primjenu Ustava, trajanje mandata nosilaca funkcije izabranih prije donoenja Ustava, obaveze i rokove za konstituisanje Savjeta za odbranu i bezbijednost i za usklaivanje propisa sa Ustavom, na odreena pitanja statusa dvojnog dravljanstva i na pitanja primjene meunarodnih ugovora o ljudskim pravima na pravne odnose nastale prije donoenja Odluke o proglaenju nezavisnosti Republike Crne Gore (03. jun 2006. godine). Prema tome, Ustavnim zakonom za sprovoenje Ustava reguliu se pitanja prelaska iz ranijeg u novi ustavni sistem ija dalja realizacija e biti ostvarena kroz dalju normativnu aktivnost, donoenjem zakona i podzakonskih akata koji e razraditi ustavne odredbe, propisujui konkretna pravila ponaanja, prilagoena relevantnim drutvenim prilikama i okolnostima, ali u granicama ustavnih ovlaenja.
17
UPRAVA ZA KADROVE
Ustav Crne Gore se sastoji od preambule i pravnih normi. Preambula je predgovor za Ustav, odnosno uvod u Ustav, kojim su na najoptiji nain utvreni principi za ustavnopravna rjeenja oblikovana u normativnom dijelu. Normativni dio Ustava se sastoji od pravnih normi sistematizovanih u osam djelova, kao najirih tematskih podruja Ustava po sljedeem redosljedu: || dio prvi - Osnovne odredbe; || dio drugi Ljudska prava i slobode; || dio trei Ureenje vlasti; || dio etvrti Ekonomsko ureenje; || dio peti Ustavnost i zakonitost; || dio esti Ustavni sud Crne Gore; || dio sedmi Promjena Ustava i || dio osmi Prelazna i zavrna odredba. Dio drugi i trei Ustava su podijeljeni na odjeljke, s obzirom da oni sadre norme koje reguliu pitanja u razliitim podrujima odnosa u okviru tematske irine pojedinih djelova. Odjeljci u dijelu o ljudskim pravima i slobodama naslovljeni su kao: Zajednike odredbe; Lina prava i slobode; Politika prava i slobode; Ekonomska; socijalna i kulturna prava i slobode; Posebna manjinska prava i Zatitnik ljudskih prava i sloboda. Trei dio ima osam odjeljaka i to: Skuptina Crne Gore; Predsjednik Crne Gore; Vlada Crne Gore; lokalna samouprava; sud; Vojska Crne Gore; Savjet za odbranu i bezbijednost i Dravno tuilatvo. Pravne norme Ustava su formulisane u lanovima, kojima se na naelan nain ureuje jedno konkretno pitanje iz ustavne materije. Svaki od lanova ima ispisan naslov (rubrum), koji odreuje naziv instituta koji ureuje odnosni lan.
20
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
jske tradicije, naela na kojima se zasniva ustavno odreenje, opredjeljenja, potrebe, htjenja, stremljenja lanova dravne zajednice, privrenost najviim drutvenim i civilizacijskim vrijednostima, navoenje donosioca ustava i sl. Slino navedenom, formulisana je i preambula Ustava Crne Gore, kojom se eksplicitno navodi da je donoenje Ustava motivisano Odlukom graana Crne Gore da ive u nezavisnoj i suverenoj dravi Crnoj Gori, donesenom na referendumu od 21. maja 2006. godine. U preambuli Ustava, kao osnovni princip novog ustavnog ureenja navedeni su: demokratska i graanska drava, drava socijalne pravde, potovanje ljudskih prava i sloboda, multikulturalnost i vladavina prava. Akcentirana je potreba saradnje sa drugim narodima i dravama i stremljenje ka evropskim i evroatlantskim integracijama, privrenost Crne Gore i njenih graana najviim ljudskim vrijednostima-slobodi, miru, toleranciji i odlunost pripadnika svih naroda i nacionalnih manjina da u demokratskoj i graanskoj Crnoj Gori ive slobodno i ravnopravno, kao i opredjeljenje da drava svoj ekonomski razvoj ostvaruje uz ouvanje prirode, zdrave ivotne sredine, odrivog razvoja i uravnoteenog regionalnog razvoja. Na kraju, u preambuli Ustava se navodi da ga je donijela Ustavotvorna Skuptina Republike Crne Gore, dana 19. 10. 2007. godine. Preambula Ustava, kao njegov uvodni dio, dala je povoda za suprotstavljena miljenja o njenoj pravnoj prirodi. Jedna grupa teoretiara je polazei preteno od toga da tekst preambule nema formu pravne norme, negirala njenu pravnu snagu, pridajui joj deklarativni ili ideoloki karakter, dok su drugi pravni mislioci miljenja da odgovor na pitanje da li preambula ima pravnu snagu treba traiti na osnovu njene sadrine, tj. polazei od toga da li su njome odreena naznaajnija naela ustavnog ureenja jedne drave. Skloniji smo da se pridruimo drugoj grupi miljenja i da onim naelima iz preambule na koja se naslanja cijelo ustavno ureenje priznamo da imaju pravnu snagu, jer ona ne predstavljaju samo pomagalo pri interpretaciji ustavnih normi, ve osnovne postulate kada treba sa ustavom uskladiti pravni sistem i ponaanje pravnih subjekata u skladu sa propisima.
Osnovnim odredbama zapoinje normativni sadraj Ustava. Za razliku od ostalih djelova Ustava koje karakterie jedinstvenost, s obzirom da njihove norme pripadaju istom tematskom podruju, dio Osnovnih odredbi, kao prvi u redosljedu ustavnih normi, je tematski raznovrstan. Takav je sluaj i sa Ustavom Crne Gore, koji u svojim Osnovnim odredbama ne ureuje pitanje iste tematske prirode, ve ustanovljava naela ustavnog ureenja i sadri odredbe koje su imanentne dravnom biu Crne Gore. Tako, prvom dijelu Ustava pripadaju odredbe o osnovnim svojstvima drave, o nosiocu suverenosti, o dravnoj teritoriji, o dravnim simbolima, o Glavnom gradu i Prijestonici, o zatiti i nepovredivosti ljudskih prava, o zabrani izazivanja mrnje i zabrani diskriminacije, o znaaju meunarodnih ugovora za pravni poredak Crne Gore, o granicama sloboda, o podjeli vlasti, o crnogorskom
21
UPRAVA ZA KADROVE
dravljanstvu, o jeziku i pismu, o pravnom poloaju vjerskih zajednica, o odnosu Crne Gore sa drugim dravama i o meunarodnim organizacijama i o pitanjima koja se ureuju zakonom.
22
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
zikim licima) u dravi da se pridravaju demokratski ustanovljenih pravila ponaanja, da prava ostvaruju i tite u skladu sa Ustavom i zakonom, da potuju prava drugih i, da su odgovorni za krenje pravila ponaanja. Krae reeno, vladavina prava podrazumijeva da je zakon iznad svih subjekat u dravi i da su svi jednaki pred zakonom.
23
UPRAVA ZA KADROVE
Iako je najvei dio Ustava (drugi dio) posveen ljudskim pravima i slobodama, koji sadri i zajednike odredbe za to tematsko podruje, u Osnovnim odredbama Ustava sadrano je naelo o garantovanju, nepovredivosti i potovanju ljudskih prava i sloboda. Ovo naelo naslanja se na proklamovani atribut pravne drave. Naime, Ustav utvruje da Crna Gora jemi i titi prava i slobode i na osnovu takvog odreenja stvorena je obaveza za dravu i njene organe da svima na njenoj teritoriji garantuju ljudska prava i slobode, koje predstavljaju tekovinu civilizovanog svijeta i da uvede djelotvorne mehanizme za njihovo ostvarivanje i zatitu uz obezbeenje njihove praktine primjene. Dakle, Ustav govori o nepovredivosti ljudskih prava i sloboda i na taj nain apostrora njihov integritet, to ini titulare ovih drutvenih vrijednosti neprikosnovenim u njihovom uivanju. Ustav odreuje i to da je svako obavezan da potuje prava i slobode drugih.Time ukazuje na granice sloboda i prava, koje po svojoj prirodi nijesu apsolutne, ve ograniene jednakim slobodama i pravima drugih. To znai, da se nosilac prava i sloboda moe njima
24
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
koristiti samo u mjeri kojom nee naruiti jednaka prava i slobode drugog. Ovo je opta dunost svih pravnih subjekata u dravi.
25
UPRAVA ZA KADROVE
26
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
U Ustavu je iznijeto opredjeljenje za parlamentarni sistem podjele vlasti kroz promociju ureenja vlasti po naelu podjele na zakonodavnu, izvrnu i sudsku. Zakonodavna vlast je povjerena Skuptini, izvrna Vladi, a sudska sudovima. U naelnim odredbama Ustava o podjeli vlasti istie se da Crnu Goru predstavlja predsjednik Crne Gore, da ustavnost i zakonitost titi Ustavni sud i da su Vojska i bezbjedonosne slube pod kontrolom drave, kao i principi ogranienja vlasti Ustavom i zakonom, i meusobnog odnosa vlasti koji poiva na ravnotei i meusobnoj kontroli. Prema nekim autorima na navedenim odreenjem nije dosljedno izvedena podjela vlasti, jer se ne pominje tzv. ustavotvorna vlast, a uz to izvrna vlast se smatra jedinstvenom i cjelovitom i njeno vrenje je povjereno Vladi, iako i predsjednik drave ima odreena izvrna ovlaenja. Sem toga, ovdje se utvruje nadlenost Ustavnog suda da titi ustavnost i zakonitost, iako se ova kontrolna funkcija vlasti ne moe smatrati posebnom funkcijom vlasti. Princip ogranienja vlasti Ustavom i zakonom predstavlja element vladavine prava i ograniava vlast u statusnom i funkcionalnom smislu. Principu podjele vlasti imanentan je i princip ravnotee i meusobne kontrole pojedinih vlasti. Naime, princip podjele vlasti predstavlja organizacioni i strukturni princip pravne drave, koji doprinosi konstituisanju, racionalizaciji i stabilizaciji vlasti i odgovarajuoj srazmjeri izmeu koliine vlasti i odgovornosti. S druge strane, princip podjele vlasti ne znai da postoji apsolutno razgranienje vlasti, jer krajnji cilj podjele vlasti je ravnotea vlasti, a zahtjev za odgovornim vrenjem vlasti nalae potrebu meusobne kontrole i uzajamne saradnje vlasti. Otuda je u Ustavu Crne Gore mjesto principu ravnotee i meusobne kontrole vlasti.
27
UPRAVA ZA KADROVE
Navedenom korespondira i ustavna odredba o zabrani izruenja crnogorskog dravljanina, osim u sluaju, kada to nalae meunarodna obaveza, koja je u skladu sa Evropskom konvencijom o ekstradiciji.
Ustav utvruje da je slubeni jezik u Crnoj Gori crnogorski, da su irilino i latinino pismo ravnopravni i da su u slubenoj upotrebi i srpski, bosanski, albanski i hrvatski jezik. Prema tome, slubeni jezik je nominovan prema nazivu drave, a imajui u vidu i multinacionalnu strukturu stanovnitva u Crnoj Gori ustavotvorac se opredijelio i za to da su u slubenoj upotrebi i pomenuta etiri jezika. Ravnopravnost irilinog i latininog pisma kod upotrebe slubenog jezika pripada tradiciji dosadanjih crnogorskih ustava.
Utvrujui da Crna Gora na principima i pravilima meunarodnog prava sarauje i razvija prijateljske odnose sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama i da Crna Gora moe stupiti u meunarodne organizacije, Ustav verikuje privrenost Crne Gore svestranoj saradnji i razvijanju dobrih odnosa sa drugim dravama i sa meunarodnim organizacijama, koje batine najvie civilizacijske vrijednosti kao to su demokratija, vladavina prava, zatita ljudskih prava i druge vrijednosti ije potovanje i zatita vodi napretku i prosperitetu.
28
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
Ustav na posebnom mjestu stavlja u nadlenost Skuptini da odluuje o nainu pristupanja Evropskoj uniji, za koje se opredjeljenje iznosi ve u preambuli Ustava. Ova odluka i realno pripada Skuptini, jer pristupanje Evropskoj uniji vodi progresu, ali i ograniavanju dravnog suvereniteta u odreenom smislu, pa je na predstavnitvu svih graana da odlui o tako vanom pitanju. Ustav zabranjuje stupanje u savez sa drugom dravom kojim bi Crna Gora gubila nezavisnost i puni meunarodni subjektivitet.
2.19 ZAKONODAVSTVO
Ustav odreuje da se zakonom u skladu sa Ustavom ureuju: || nain ostvarivanja ljudskih prava i sloboda, kada je to neophodno za njihovo ostvarivanje; || nain ostvarivanja posebnih manjinskih prava; || nain osnivanja, organizacija i nadlenost organa vlasti i postupak pred tim organima, ako je to neophodno za njihovo funkcionisanje; || sistem lokalne samouprave; || druga pitanja od interesa za Crnu Goru. Ovakvim ustavnim ureenjem na odreeni nain se limitira materija koja se moe urediti zakonom. ipak, u zadnjoj taki ove ustavne odredbe otvoren je irok prostor za zakonodavnu regulativnu, time to se navodi da se zakonom mogu urediti i druga pitanja od interesa za Crnu Goru, ali u svakom sluaju granice zakonodavca su smisao i razum Ustava.
29
UPRAVA ZA KADROVE
Ustav sadri zajednike odredbe koje, uz ve navedene principe, predstavljaju platformu za ustanovljenje, potovanje i zatitu ljudskih prava i sloboda. Tim odredbama ureuje se osnov i jednakost za ostvarivanje prava i sloboda, rodna ravnopravnost, jednakost u zatiti ljudskih prava i sloboda, pravo na pravni lijek, pravo na pravnu pomo, pravo na lokalnu samoupravu, pravo na zdravu ivotnu sredinu i mogunosti ograniavanja ljudskih prava i sloboda.
32
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
razvija politike jednakih mogunosti. iako Ustav sadri opte garancije jednakosti ljudi, izriitim odreenjem o ravnopravnosti ene mukarca ustavotvorac je jasno stavio do znanja da pripadnost polu ne smije biti povod za diskriminaciju. Ova odredba nesumnjivo pripada ustavnoj materiji, jer i meunarodni dokumenti takvog znaaja kao to su Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima i Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, izriito garantuju jednakost ene i mukarca.
33
UPRAVA ZA KADROVE
pomo, ima pravo da dobije besplatnu pravnu pomo ako interesi pravde tako zahtijevaju.
34
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
lutnim pravima, koja se ne mogu ograniiti ni pod kakvim okolnostima (pravo na ivot, zabrana muenja, zabrana ropstva i prinudnog rada i sl). To znai, da se mogu ograniiti prava uslovljena u znatnoj mjeri (pravo na potovanje porodinog i privatnog ivota, doma i prepiske, sloboda izraavanja, okupljanja i udruivanja), i prava sa inherentnim ogranienjima (pravo svojine, pravo na obrazovanje i dr). Meutim, do mijeanja drave kod ostvarivanja ovih prava moe doi samo u situacijama kada su njihova ogranienja propisana zakonom, to ne odreuje samo Ustav, ve i meunarodni instrumenti, kao to je Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Pri tome, ogranienje mora da tei nekom opravdanom cilju, u demokratskom drutvu i, da je ogranienje srazmjerno cilju kome se tei. Ustav predvia i mogunost privremenog ogranienja sloboda i prava za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, u obimu u kome je to neophodno. Meutim, zabranjuje diskriminatorski pristup kod ograniavanja sloboda i prava u ovim okolnostima, propisujui da se ono ne smije initi po osnovu bilo kakvog linog svojstva ljudi. Takoe, Ustav ureuje da se u vrijeme ratnog ili vanrednog stanja ne moe ograniiti pravo na: ivot, pravni lijek i pravnu pomo, dostojanstvo i potovanje linosti, pravino i javno suenje, naelo zakonitosti, pretpostavku nevinosti, odbranu, naknadu tete za nezakonito ili neosnovano lienje slobode i neosnovanu osudu, slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti, zakljuenje braka, kao i da se ne mogu ukinuti zabrane: izazivanja ili podsticanje mrnje ili netrpeljivosti, diskriminacije, ponovnog suenja i osude za isto krivino djelo i nasilne asimilacije.
35
UPRAVA ZA KADROVE
njegovoj zemlji), kao i da sprovede djelotvornu istragu kada doe do lienja ivota i da osudi poinioce djela. Ureenje ovih obaveza, takoe, je predmet zakonske materije. Inae, l. 1 Protokola 13 uz Konvenciju za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, ukinuta je smrta kazna i ona nije doputena ni pod kakvim okolnostima. Konvencija obavezuje sve drave Savjeta Evrope, ija je lanica i Crna Gora. Ova zabrana je izriito prihvaena i ukljuena u Ustav Crne Gore.
3.9.2 BIOMEDICINA
Kao posebno pravo Ustav ustanovljava pravo ovjeka i dostojanstvo ljudskog bia u pogledu primjene biologije i medicine i sa druge strane uvodi zabranu svake intervencije koja je usmerena na stvaranje ljudskog bia koje je genetiki identino sa drugim ljudskim biem, ivim ili mrtvim, kao i zabranu vrenja medicinskih i drugih ogleda na ljudskom biu, bez njegove dozvole. Ovo ustavno odreenje je u bliskoj vezi sa uroenim dostojanstvom ljudske linosti, odnosno pravom svakog na slobodan razvitak svoje linosti. U tom smislu je i proklamovano pravo ljudskog bia da samo odredi kojim e se intervencijama iz oblasti biologije i medicine podvrgnuti, kao i zabrana primjene genetikog inenjeringa nad ljudskim biem.
36
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
Treba razumjeti razliku izmeu navedena tri oblika zabranjenog ponaanja i ona se denie na osnovu stepena patnje rtve zabranjenog ponaanja. Muenje se vezuje za patnje posebnog intenziteta i surovosti i izaziva posebnu osudu namernog i nehumanog postupanja koje prouzrokuje veoma ozbiljne i surove patnje. Neovjeno ponaanje je postupanje koje namjerno prouzrokuje ozbiljne duevne patnje. Zlostavljanje mora dostii minimum surovosti da bi se ocijenilo kao neovjeno postupanje. Poniavajue postupanje se sastoji u postupanju ili kanjavanju koje teko poniava neku osobu pred drugima ili je tjera da ini neto protiv svoje volje ili savjesti. Ovakva razlika utemeljena je u presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ropstvo i ropski poloaj nije isto to i prinudni rad. Naime, ropstvo i ropski poloaj obuhvataju dalekosene oblike nadzora nad pojedincem koji prate tlaiteljski uslovi koje pojedinac ne moe da promijeni i od kojih ne moe da pobjegne, dok se pod prinudnim radom podrazumijeva nedobrovoljni rad, koji se vri privremeno ili kao dopuna drugih obaveza.
37
UPRAVA ZA KADROVE
ili radi obezbjeenja ispunjenja neke obaveze propisane zakonom, lienje slobode maloljetnog lica na osnovu zakonite odluke u svrhu vaspitnog nadzora ili radi njegovog privoenja nadlenom organu, lienje slobode da bi se sprijeilo irenje zaraznih bolesti i lienje slobode duevno poremeenih lica, alkoholiara, uivalaca droge ili skitnica i sluaj lienja slobode da bi se sprijeio neovlaeni ulazak nekog lica u zemlju ili lica protiv koga se preduzimaju mjere u cilju deportacije ili ekstradicije. Konvencija zabranjuje lienje slobode lica koje nije u stanju da izvri ugovornu obavezu. U svakom od navedenih sluajeva lice lieno slobode ima pravo da se obrati sudu, da ispita zakonitost lienja slobode (habeas corpus). Kako navedene garancije u Ustavu nijesu pomenute, dunost zakonodavca je da ih cjelovito prihvati i uredi zakonima.
3.9.5 PRITVOR
Ustav predvia i pritvor kao jednu od mjera u svrhu voenja krivinog postupka. Pritvor se moe odrediti samo na osnovu odluke suda i to ako postoji osnovana sumnja da je lice izvrilo krivino djelo i ako je to neophodno radi voenja krivinog postupka. Blie ureivanje pritvorskih osnova preputeno je zakonu. Pritvorenom licu se mora uruiti obrazloeno rjeenje o asu pritvaranja, a najkasnije u roku od 24 asa od pritvaranja. Time se ono upoznaje sa razlozima zbog kojih se liava slobode. Protiv rjeenja o pritvoru pritvoreno lice ima pravo albe o kojoj je drugostepeni sud duan da odlui u roku od 48 sati. Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae mogue vrijeme. Ovo odreenje ima za cilj da ogranii lienje slobode pritvorenog lica koje je podvrgnuto krivinom postupku u kome za njega vai pretpostavka nevinosti. U skladu sa ovim su i ustavna ogranienja trajanja pritvora, koji po odluci prvostepenog suda moe trajati do tri mjeseca, a odlukom vieg suda moe se produiti jo za tri mjeseca, pa ako se do tada ne podigne optunica, lice e biti puteno iz pritvora. Kada se radi o maloljetniku, pritvor protiv njega ne moe trajati due od 60 dana. Ovi rokovi i odreenje da trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrae mogue vrijeme u skladu su sa zahtjevom da se licu lienom slobode obezbijedi suenje u razumnom roku, to je takoe meunarodni standard.
38
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
slobode i izvrenja kazne. Naspram ove garancije, Ustav utvruje zabranu svakog nasilja, neovjenog ili poniavajueg postupanja nad licem lienim slobode ili licu kome je sloboda ograniena, kao i iznuivanje priznanja i izjava, uz prijetnju kanjivou. Iako Ustav ne predvia da se dokazi pribavljeni protivno navedenoj zabrani smatraju nevaeim, ne dovodi se u pitanje takav njihov karakter, jer procesni zakoni propisuju da se na tim dokazima ne moe zasnivati sudska odluka, to je u skladu i sa praksom Evropskog suda za ljudska prava.
39
UPRAVA ZA KADROVE
propisanim zakonom, i to prekraji mogu biti odreeni i podzakonskim aktima, jer je ustavotvorac upotrijebio sintagmu kanjiva djela, a ne krivina djela.
40
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
Prve dvije garancije su date kao nune pretpostavke za korienje prava na odbranu pred sudovima i drugim dravnim organima, jer ako okrivljeni nije upoznat sa optubom protiv njega i ako mu nije ostavljeno dovoljno vremena za pripremu odbrane, on se ne moe kvalitetno koristiti svojim pravom na djelotvornu odbranu. Po prirodi prava na odbranu, okrivljeni je ovlaen ne samo da aktivno preduzima procesne radnje ve i da ne vri izvjesne procesne radnje ako, po njegovom nahoenju, one tete odbrani. Tako, okrivljeni nije duan da iznosi svoju odbranu, niti da odgovara na postavljena pitanja, o emu je dravni organ duan da ga obavijesti na poetku ispitivanja. Nepriznavanje djela i odbijanje iskaza ne mogu imati materijalno pravne i procesno pravne posljedice za okrivljenog. No, da bi se postigao cilj krivinog postupka, za to je nuan uslov ravnopravnost stranaka u postupku, nije dovoljna lina odbrana okrivljenog. Zbog toga se strunom odbranom, odnosno mogunou angaovanja branioca, pojaava lina odbrana. S toga je pravo na odbranu izdignuto na nivo ustavnog prava i predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava. inae, branilac nije stranka u sudskom postupku, jer on postupa u tuem, a ne u sopstvenom procesno pravnom interesu i njegova prava su izvedena iz prava okrivljenog na odbranu. Ustav izriito ne pominje tzv. siromako pravo, odnosno mogunost da se okrivljenom dodijeli branilac za sluaj ako on nije u mogunosti da ga plati, ali to pravo kao dio opteg prava na odbranu, posredno proizilazi iz ustavne odredbe o pravu na besplatnu pravnu pomo u skladu sa zakonom.
41
UPRAVA ZA KADROVE
Ipak, ovo pravo nije apsolutnog karaktera, jer Ustav predvia mogunost njegovog ogranienja, ako to zahtijeva: voenje krivinog postupka, spreavanje irenja zaraznih bolesti ili razlozi bezbjednosti Crne Gore. Ustavom je propisano da e se kretanje i boravak stranaca urediti posebnim zakonom.
42
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
Osim toga, pod ovim pojmom se smatraju i poslovne kancelarije. U skladu sa navedenim Ustav predvia da niko ne moe bez odluke suda ui u stan ili druge prostorije protiv volje njegovog draoca i u njima vriti pretres. Dakle, sud je taj koji procjenjuje da li je ispunjen legitimni cilj da se prekri garancija nepovredivosti stana. Pretres se, prema Ustavu, moe izvriti u prisustvu dva svjedoka ime se obezbjeuje dodatna zatita prava na privatnost. Samo u tri hitna sluaja moe se ui u tui stan bez odluke suda ili bez prisustva svjedoka i to ako je to neophodno radi spreavanja vrenja krivinog djela, radi hvatanja uinioca krivinog djela ili radi spaavanja ljudi i imovine.
43
UPRAVA ZA KADROVE
svoje rase, jezika, vjere ili pripadnosti nekoj naciji ili grupi ili zbog politikih uvjerenja strahuje od progona. Sljedstveno izloenom, Ustav propisuje zabranu protjerivanja stranca iz Crne Gore, ako mu zbog navedenih svojstava prijeti osuda na smrtnu kaznu, muenje, neljudsko ponaanje, poniavanje ili ozbiljno krenje ljudskih prava. Stranac se moe protjerati iz Crne Gore samo na osnovu odluke nadlenog organa po zakonito sprovedenom postupku. Navedena prava strancu garantuju se prvenstveno u cilju da stranac u drugoj zemlji ne bude izloen krenju prava na ivot ili torturu. Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda obavezuje sve lanice Savjeta Evrope da se uzdre od mjera koje mogu dovesti do krenja navedenih apsolutnih prava, a u tom kontekstu i da ne izrue stranca u drugu dravu u koju bi mogao biti izloen progonu i tekom krenju ljudskih prava. U tom smislu Ustav Crne Gore utvruje pravo na azil.
44
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
45
UPRAVA ZA KADROVE
ili drugu obavezu koja ukljuuje upotrebu oruja. Apostroranjem ovog prava, Ustav dodatno garantuje duhovni integritet, iji element je i sloboda izgraivanja vjerskih pogleda i uvjerenja.
46
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
no ostvarivanje prava i da polazei od prakse rada dravnih organa predvide rezultat postupka i disponiraju da li e ili ne pokrenuti postupak pred nadlenim dravnim organima. S druge strane, ovo pravo zauzima vano mjesto u svakom demokratskom drutvu, jer kroz njegovo vrenje doprinosi se javnosti rada organa vlasti, jer su graani i njihove institucije u prilici da se informiu o njihovom radu i da kontroliu djelatnost dravnih organa. I ovo pravo nema apsolutni karakter, jer se ono moe ograniiti ako je to u interesu zatite ivota, javnog zdravlja, morala i privatnosti, voenja krivinog postupka, bezbjednosti i odbrane Crne Gore, spoljne, monetarne i ekonomske politike.
47
UPRAVA ZA KADROVE
jative, funkcioniu naspram dravne vlasti kao tzv. civilno drutvo, nezavisna su od dravnih organa i u partnerskom odnosu sa dravnim organima utiu na konstituisanje dravnih politika u raznim oblastima.
48
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
boda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske ili druge mrnje i netrpeljivosti. Inae, odluka o zabrani rada politikih partija ili nevladinih organizacija u nadlenosti je Ustavnog suda Crne Gore. Ustav zabranjuje i osnivanje tajnih subverzivnih organizacija i neregularnih vojski. Pod prvim se smatraju organizacije koje su redovno spremne da prikrivenim metodama rade protiv temeljnih drutvenih vrijednosti, a pod neregularnim vojskama smatraju se svi oblici paravojnih formacija.
49
UPRAVA ZA KADROVE
50
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
51
UPRAVA ZA KADROVE
radu. U Ustavu se blie ne odreuje standard odgovarajue zarade ve se preputa zakonima i kolektivnim ugovorima da utvrde kriterijume za odreivanje zarade, kao to su oni koji odgovaraju odreenom radnom mjestu, kvalikaciji, radu i radnom doprinosu, kao i da utvrde zaradu u visini egzistencijalnog minimuma (garantovana zarada) Pravom na ogranieno radno vrijeme smatra se ogranieni broj sati proveden na radu u toku radnog dana, nedjelje i mjeseca, a pod pravom na plaeni odmor podrazumijevaju se dnevni, nedjeljni i godinji odmor, uz pravo zaposlenog na naknadu zarade za vrijeme korienja odmora. Pravo na zatitu na rad utvruje se kao opte pravo svih zaposlenih, uz odreenje da omladina, ene i invalidi uivaju posebnu zatitu na radu. Nain ostvarivanja prava zaposlenih blie se ureuje zakonom.
52
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
53
UPRAVA ZA KADROVE
3.10.28 PORODICA
Porodica, kao jedna od najveih drutvenih vrijednosti, prema Ustavu, uiva posebnu zatitu. U tom smislu, Ustav ureuje osnovna prava i dunosti roditelja i djece i stavlja u ravnopravan poloaj djecu roenu van braka sa djecom roenom u braku. Tako Ustav predvia obavezu roditelja da brinu o djeci i da ih koluju i vaspitavaju i obavezu djece da se staraju o roditeljima kojima je potrebna pomo. Nadalje, Ustav dovodi u jednakost djecu roenu van braka sa djecom roenom u braku. Ta jednakost je apsolutna u pogledu ostvarivanja i zatite svih prava i obaveza. Ovim ustavnim odreenjem stvoren je osnov za dalju razradu porodinih odnosa materijom porodinog zakonodavstva.
54
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
na ostvarivanje prava djeteta i njima komplementarnoj roditeljskoj odgovornosti u vrenju roditeljskog prava, na izbor najboljih naina zatite djece i na spreavanje njihovog zlostavljanja i zanemarivanja. Blia odreenja o pravima djece sasvim sigurno moraju nai mjesto u zakonu koji regulie porodine odnose.
55
UPRAVA ZA KADROVE
umjetnosti i sportu, koji je neophodan, jer razvoj ovih oblika drutvenog djelovanja zahtijeva znaajne materijalne, nansijske i ljudske resurse. Drava ima naroiti interes da podstie ove djelatnosti i da titi njihova dostignua, jer su one nezamjenjiv uslov drutvenog napretka i stvaranja civilizacijskih vrijednosti, po kojima se drava prepoznaje po svojoj uspjenosti u svijetu.
56
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
||
||
|| || ||
||
|| || ||
||
na kolovanje na svom jeziku i pismu u dravnim ustanovama i da nastavni programi obuhvataju i istoriju i kulturu pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; da u sredinama sa znaajnim ueem u stanovnitvu organi lokalne samouprave, dravni i sudski organi vode postupak i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; da osnivaju prosvjetna, kulturna i vjerska udruenja uz materijalnu pomo drave; da sopstveno ime i prezime upisuju i koriste na svom jeziku i pismu u slubenim ispravama, da u sredinama sa znaajnim ueem u stanovnitvu tradicionalni lokalni nazivi, imena ulica i naselja, kao i topografske oznake budu ispisana i na jeziku manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; na autentinu zastupljenost u Skuptini Crne Gore i skuptinama jedinica lokalne samouprave u kojima ine znaajan dio stanovnitva shodno principu armativne akcije; na srazmjernu zastupljenost u javnim slubama, organima dravne vlasti i lokalne samouprave; na informisanje na svom jeziku; da uspostavljaju i odravaju kontakte sa graanima i udruenjima van Crne Gore sa kojima imaju zajedniko nacionalno i etniko porijeklo i kulturno-istorijsko nasljee, kao i vjerska ubjeenja; na osnivanje savjeta za zatitu i unapreenje posebnih prava.
57
UREENJE VLASTI
UPRAVA ZA KADROVE
4
|| || || || || || || || || || || || || ||
UREENJE VLASTI
4.1 SKUPTINA CRNE GORE
4.1.1 NADLENOST
Nadlenosti Skuptine su: donosi Ustav; donosi zakone; donosi druge propise i opte akte (odluke, zakljuke, realizacije, deklaracije i preporuke); proglaava ratno i vanredno stanje; donosi budet i zavrni raun budeta; donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane; donosi plan razvoja i prostorni plan Crne Gore; odluuje o upotrebi jedinica Crne Gore u meunarodnim snagama; ureuje sistem dravne uprave; vri nadzor nad Vojskom i bezbjednosnim slubama; raspisuje dravni referendum; bira i razrjeava predsjednika i lanove Vlade; bira i razrjeava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika i sudije Ustavnog suda, imenuje i razrjeava vrhovnog dravnog tuioca i dravne tuioce, zatitnika ljudskih prava i sloboda; guvernera Centralne banke i lanove Savjeta Centralne banke Crne Gore, predsjednika i lanove Senata dravne revizorske institucije i druge nosioce funkcija odreene zakonom; odluuje o imunitetskim pravima; daje amnestiju; potvruje meunarodne ugovore; raspisuje javne zajmove i odluuje o zaduenju Crne Gore odluuje o raspolaganju dravnom imovinom iznad vrijednosti odreene zakonom; vri i druge poslove utvrene Ustavom i zakonom.
|| || || || || ||
Prema tome, Skuptina vri funkciju u vie oblasti. Najprije, ona vri ustavotvornu i zakonodavnu vlast, to su najznaajnija ovlaenja parlamenta. U okviru normativne djelatnosti Skuptine, kao posebne nadlenosti, su i donoenje budeta i zavrnog rauna budeta, ureivanje sistema dravne uprave, potvrivanje (ratikacija) meunarodnih ugovora, kao i davanje amnestije uiniocima krivinih djela. Kroz donoenje budeta i zavrnog rauna budeta ostvaruje se i parlamentarna kontrola nad radom Vlade. Osim toga, Skuptina dono-
60
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
si i druge propise (odluke, zakljuke, rezolucije, deklaracije i preporuke). Znaajne su nadlenosti Skuptine u donoenju razvojnih planskih dokumenata (plana razvoja i prostornog plana Crne Gore). Skuptina vri etiri funkcije u oblasti odbrane i nacionalne bezbjednosti (proglaava ratno vanredno stanje, donosi strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane, odluuje o upotrebi jedinica Vojske Crne Gore u meunarodnim snagama i vri civilnu kontrolu nad Vojskom i slubama bezbjednosti). Parlament pored nadlenosti da raspisuje dravni referendum ima vie izvrnih ovlaenja na osnovu kojih bira i imenuje i razrjeava nosioce javnih funkcija u svim granama vlasti, te odluuje o imunitetskim pravima lica koja uivaju imunitet, osim o imunitetu sudija. U nadlenosti parlamenta je i raspisivanje javnih zajmova, kao i odluivanje o zadravanju Crne Gore i o raspolaganju dravnom imovinom iznad vrijednosti odreene zakonom. U posebnim ustavnim odredbama utvrene su i druge nadlenosti Skuptine: odluivanje o razrjeenju predsjednika Crne Gore, o povjerenju Vladi, o izboru Tuilakog savjeta i dr.
61
UPRAVA ZA KADROVE
4.1.5 IMUNITET
Ustav utvruje imunitetska prava poslanika u cilju zatite slobodnog poslanikog mandata i garantovanja politikih prava poslanika i propisuje materijalnopravni i procesnopravni imunitet. Materijalnopravni imunitet podrazumijeva da poslanik ne moe biti pozvan na odgovornost za govor i glas u Skuptini. Prema tome, neprikosnovena je njegova sloboda govora i glasanja u parlamentu i dejstvo takvog imuniteta je apsolutno, zbog ega se ovaj imunitet naziva i apsolutnim imunitetom. Ova privilegija se vezuje samo za rad poslanika unutar parlamenta. Procesnopravni imunitet se sastoji u tome da se protiv poslanika ne moe pokrenuti krivini postupak, niti odrediti pritvor, bez odobrenja Skuptine, osim ako je zateen u vrenju krivinog djela za koje je propisana kazna u trajanju duem od pet godina zatvora. Ovim imunitetom se titi lina sloboda poslanika za radnje koje nijesu neposredno vezane za njegovo djelovanje u parlamentu. Procesno pravni imunitet je relativne prirode, jer on predstavlja smetnju za voenje krivinog postupka do trenutka kada parlament odobri pokretanje krivinog postupka, odnosno dok poslaniku traje mandat. Po prestanku mandata, protiv poslanika se moe voditi krivini postupak zbog njegovih inkriminisanih djelatnosti izvan onih koje pokriva materijalnopravni imunitet i ako Skuptina za vrijeme trajanja mandata, nije dala odobrenje za krivino gonjenje. Procesnopravni imunitet ne postoji ako je poslanik zateen na vrenju krivinog djela za koje je propisana kazna u trajanju duem od pet godina zatvora. Imunitet, kao poslanik, uivaju predsjednik Crne Gore, predsjednik i lanovi Vlade, predsjednik Vrhovnog suda, predsjednik i sudije Ustavnog suda i vrhovni dravni tuilac.
62
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
4.1.5.1
Ustav predvia etiri osnova za prestanak mandata poslanika i to: || ostavku kao lini in poslanika, || pravosnanu osudu poslanika na kaznu zatvora od najmanje est mjeseci, || lienje poslovne sposobnosti, i || prestanak crnogorskog dravljanstva, kojim se inae gubi i pasivno birako pravo, kao i svojstvo nosioca graanske suverenosti.
63
UPRAVA ZA KADROVE
4.1.9
ODLUIVANJE SKUPTINE
Ustav predvia kvorum za rad i za donoenje skuptinskih odluka. Kao osnovni princip utvruje da se odluke donose veinom glasova prisutnih poslanika na sjednici kojoj je prisutno vie od polovine svih poslanika. Od navedenog principa predviena su tri odstupanja, koja predviaju oblike kvalikatorne veine za donoenje odluke. Tako, veinom glasova svih poslanika, Skuptina donosi zakone kojima se ureuje: nain ostvarivanja sloboda i prava graana, crnogorsko dravljanstvo, referendum, materijalne obaveze graana, dravni simboli i upotreba i korienje dravnih simbola, odbrana i bezbjednost, vojska, osnivanje, spajanje i ukidanje optina; proglaava ratno i vanredno stanje, donosi prostorni plan; donosi Poslovnik Skuptine, odluuje o raspisivanju dravnog referenduma; odluuje o skraenju mandata; odluuje o razrjeenju predsjednika Republike, bira i razrjeava predsjednika i lanove Vlade, odluuje o povjerenju Vlade; bira i razrjeava predsjednika Vrhovnog suda, predsjednika i sudije Ustavnog suda; imenuje i razrjeava zatitnika ljudskih prava i sloboda. Skuptina dvotreinskom veinom glasova svih poslanika odluuje o zakonima kojima se ureuje izborni sistem i imovinska prava stranaca i odluuje o promjeni Ustava. O zakonima kojima se ureuje nain ostvarivanja steenih manjinskih prava i o upotrebi jedinica Vojske u meunarodnim snagama, Skuptina odluuje dvotreinskom veinom svih poslanika u prvom glasanju, a nakon tri mjeseca u drugom glasanju veinom svih poslanika.
64
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
Ustav utvruje sljedee nadlenosti predsjednika Crne Gore: || predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu; || komanduje Vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost; || ukazom proglaava zakone; || raspisuje izbore za Skuptinu; || predlae Skuptini mandatara za sastav Vlade nakon obavljenog razgovora sa predstavnicima politikih partija zastupljenih u Skuptini, predsjednike i sudije Ustavnog suda i zatitnika ljudskih prava i sloboda; || postavlja i opoziva ambasadore i efove drugih dimplomatskih predstavnitava Crne Gore u inostranstvu, na predlog Vlade i uz miljenje odbora Skuptine nadlenog za meunarodne odnose; || prima akreditivna i opozivna pisma stranih diplomatskih predstavnika; || dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore; || daje pomilovanja; || vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom. Jedna od osnovnih funkcija predsjednika Crne Gore je predstavljanje drave u zemlji i inostranstvu i kao takvu je imamo i u osnovnim odredbama Ustava. Dalje, predsjednik Crne Gore ima odreene nadlenosti u odnosu na aktivnosti Skuptine, a to su: proglaenje zakona, raspisivanje izbora za Skuptinu, predlaganje mandatara za sastav Vlada i kandidate za sudije i predsjednike Ustavnog suda i za zatitnika ljudskih prava i sloboda. U posebnim odredbama Ustava predvieno je ovlaenje predsjednika Republike da predloi skraenje mandata Skuptine, da zatrai vanredno zasjedanje Skuptine i da predloi raspisivanje dravnog referenduma i da zajedno sa predsjednikom Skuptina i predsjednikom Vlade Skuptini predloi kandidata za predsjednika Vrhovnog suda. Takoe, veina funkcija predsjednika Crne Gore je i komandovanje Vojskom na os-
65
UPRAVA ZA KADROVE
novu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, iji je predsjednik, a ine ga i predsjednici Skuptine i Vlade. U oblasti spoljnopolitikih nadlenosti predsjednika Crne Gore su postavljanje visokih diplomatskih predstavnika Crne Gore u inostranstvu i prijem akreditivnih i opozivnih pisama stranih diplomatskih predstavnika. Uz navedene utvrene su i tradicionalne nadlenosti predsjednika Crne Gore da dodjeljuje odlikovanja i priznanja Crne Gore i da daje pomilovanja. 4.1.12.2 IZBOR PREDSJEDNIKA CRNE GORE
Ustav predvia da se predsjednik Crne Gore bira na osnovu opteg i jednakog birakog prava. Takoe propisuje i poseban rezidencijalni uslov za sticanje pasivnog birakog prava u ovom pogledu, jer za predsjednika Crne Gore moe biti izabran crnogorski dravljanin koji ima prebivalite u Crnoj Gori najmanje 10 godina u posljednjih 15 godina. Kao to smo naveli izbore za predsjednika Crne Gore raspisuje predsjednik Skuptine. 4.1.12.3 MANDAT PREDSJEDNIKA CRNE GORE
Predsjednik Crne Gore bira se na vrijeme od pet godina, a Ustav predvia i princip ogranienja izbora, jer isto lice moe biti predsjednik Crne Gore najvie dva puta. Predsjednik Crne Gore stupa na dunost danom polaganja zakletve pred poslanicima u Skuptini. I kada se radi o predsjedniku Crne Gore, Ustav odreuje produenje mandata za vrijeme ratnog stanja ili vanrednog stanja najdue 90 dana po prestanku okolnosti koje su izazvale to stanje. 4.1.12.4 PRESTANAK MANDATA PREDSJEDNIKA CRNE GORE
Ustavom su predviena tri osnova za prestanak mandata predsjednika Crne Gore i to: || ostavka, || trajna sprijeenost da vri dunost predsjednika i || razrjeenje. Predsjednika Crne Gore Skuptina moe razrijeiti dunosti samo ako Ustavni sud utvrdi da je povrijeen Ustav. Postupak za utvrivanje odgovornosti predsjednika Crne Gore za povredu Ustava
66
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
Skuptina moe pokrenuti na osnovu predloga podnijetog od najmanje 25 poslanika. Predlog za pokretanje postupka Skuptina dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjanjenje. Ako Skuptina pokrene postupak zatraie od Ustavnog suda da donese odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava. Ustavni sud svoju odluku bez odlaganja objavljuje i dostavlja je Skuptini i predsjedniku Crne Gore. 4.1.12.5 VRENJE FUNKCIJE U SLUAJU SPRIJEENOSTI ILI PRESTANKA FUNKCIJE PREDSJEDNIKA CRNE GORE
Ustav predvia supstituciju funkcije u sluaju da je predsjednik Crne Gore privremeno sprijeen da obavlja funkciju ili mu je istekao mandat a izborom nije obezbijeen vremenski kontinuitet funkcije. U ovim sluajevima funkciju predsjednika Crne Gore obavlja predsjednik Skuptine do izbora novog predsjednika.
4.2 VLADA
4.2.1 NADLENOST
Ustav predvia sljedee nadlenosti Vlade: || vodi unutranju i spoljnu politiku; || izvrava zakone, druge propise i opte akte; || donosi uredbe, odluke i druge akte za izvravanje zakona; || zakljuuje meunarodne ugovore; || predlae plan razvoja i prostorni plan Crne Gore; || predlae budet i zavrni raun budeta; || predlae strategiju nacionalne bezbjednosti i strategiju odbrane; || odluuje o priznavanju drava i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim dravama; || predlae ambasadore i efove diplomatskih predstavnitava Crne Gore u inostranstvu; || vri i druge poslove utvrene Ustavom ili zakonom. Posebnim ustavnim odredbama utvrena su ovlaenja Vlade da predlae zakone i raspisivanje dravnog referenduma, da predlae skraenje mandata Skuptine, da raspusti Skuptinu, da zahtijeva vanredno zasjedanje Skuptine, to je u skladu sa principom ravnotee vlasti. Prema tome, nadlenosti Vlade mogu se podijeliti u vie grupa. Najprije, Vlada ima odreene politike nadlenosti jer je nadlena da vodi unutranju i spoljnu politiku, to je vie aktivna nego izvrna funkcija Vlade. Ona utvruje strateke
67
UPRAVA ZA KADROVE
ciljeve u gotovo svim oblastima drutvenih i ekonomskih odnosa i na osnovu njih ostvaruje ostale svoje nadlenosti. U sklopu voenja spoljne politike ona zakljuuje meunarodne ugovore i odluuje o priznavanju drava i uspostavljanju diplomatskih i konzularnih odnosa sa drugim dravama, te predlae predsjedniku Republike ambasadore i efove diplomatskih predstavnitava Crne Gore u inostranstvu. Znaajna je njena inicijatorska-predlagaka funkcija: predlaganje zakona, razvojnog i prostornog plana Crne Gore, budeta i zavrnog rauna budeta i strategije nacionalne bezbjednosti i strategije odbrane, kao i izvrna nadlenost da se stara o izvrenju zakona i drugih propisa. U skladu sa svojom izvrnom funkcijom Vlada ima i normativnu funkciju da donosi podzakonske akte (uredbe, odluke i druge akte) radi izvrenja zakona. Vlada moe vriti i druge poslove utvrene zakonom u okviru djelokruga njene izvrne funkcije koja je Ustavom utvrena.
68
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
konstituisanja Skuptine. Mandatar u Skuptini iznosi program i predlae sastav Vlade. O programu mandatara i predlogu za sastav Vlade Skuptina odluuje istovremeno. Dakle, Skuptina bira lanove Vlade na predlog mandatara za sastav Vlade, koji iznosi program i sastav Vlade koja taj program treba da realizuje, s tim to e Skuptina o prihvatljivosti programa i predloga za sastav Vlade jednovremeno da odlui. Za izbor Vlade u Skuptini potrebna je veina svih poslanika.
69
UPRAVA ZA KADROVE
4.2.8 INTERPELACIJA
Ustav predvia da interpelaciju za pretresanje odreenih pitanja o radu Vlade moe podnijeti 27 poslanika. interpelacija se podnosi u pisanom obliku i mora biti obrazloena. Prije pretresanja interpelacije Vlada dostavlja odgovor u roku od 30 dana od dana prijema interpelacije. Interpelacija je instrument parlamentarne kontrole Vlade koji moe dovesti do izlaglasavanja nepovjerenja Vladi. Koristei se interpelacijom poslanici vrednuju rad Vlade i vre politiku kontrolu Vlade. interpelacijom se pokree debata o odreenim pitanjima i problematici iz rada Vlade.
70
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
71
UPRAVA ZA KADROVE
odreuje koji su to javni poslovi koji se ostvaruju u lokalnoj samoupravi, a koji su od interesa za lokalno stanovnitvo, ve to preputa zakonodavnoj regulativi.
4.3.3 OPTINA
Optina, kao osnovni oblik lokalne samouprave, ima svojstvo pravnog lica, to znai da ima pravnu sposobnost i da moe biti nosilac prava i obaveza. Optina donosi statut i opte akte, kojim blie ureuje organizaciju i nain ostvarivanja lokalne samouprave na svojoj teritoriji. Kao organe lokalne samouprave, odnosno organe optine, Ustav predvia skuptinu optine i predsjednika optine. Time se blie razrauje nain upravljanja lokalnom samoupravom, a nain izbora, djelokrug nadlenosti i druga pitanja u vezi sa organima optine su predmet zakonodavne regulative.
72
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
4.3.5 SAMOSTALNOST
Ustav odreuje da je optina samostalna u vrenju svojih nadlenosti, ime se proklamuje autonomija lokalne samouprave. Ipak, pravo na autonomiju lokalne samouprave nije apsolutno, jer Vlada moe rasputati skuptinu optine, odnosno razrijeiti predsjednike optine ako ovi organi optine ne vre svoje nadlenosti u vremenu od est mjeseci. Ovakvo ustavno odreenje je uslovljeno time to je pravo na lokalnu samoupravu pravo koje pripada graanima i njegovom realizacijom doprinosi se interesima ukupnog lokalnog stanovnitva, pa ako organi optine ne vre svoje nadlenosti i zapostave vitalne interese lokalnog stanovnitva, nuna posljedica takvog njihovog ponaanja je ili rasputanje skuptine ili razrjeenje predsjednika optina zavisno od toga ko je odgovoran za nefunkcionisanje lokalne samouprave.
4.4 SUD
Ustav sudskoj vlasti posveuje posebni odsjek u okviru dijela o ureenju vlasti.
73
UPRAVA ZA KADROVE
sa nasljeima ranijeg pravnog sistema koji je omoguavao da se sudovi osnivaju u nekim vanrednim prilikama, to nije svojstveno univerzalnim garancijama za zatitu ljudskih prava i sloboda.
74
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
Tako se za prestanak sudijske funkcije propisuju sljedei uslovi: || ako sudija sam zatrai da mu prestane funkcija, || ako sudija ostvari uslove za starosnu penziju ili || ako je sudija osuen na bezuslovnu kaznu zatvora. Sudija se moe razrijeiti dunosti: || ako je osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje sudijske funkcije; || ako nestruno i nesavjesno obavlja sudijsku dunost i || ako trajno izgubi sposobnost za vrenje sudijske funkcije. Prema tome, prestanak sudijske funkcije zavisi od okolnosti koje su nastupile i koje nijesu u bliskoj vezi s nainom i kvalitetom vrenja sudske funkcije, dok je razrjeenje sankcija za nerad ili za neke injenice koje sudiju ine nedostojnim da dalje obavlja sudsku funkciju, kao i za sluaj gubitka sposobnosti. U skladu sa proklamovanim naelom stalnosti sudske funkcije predvieno je da sudija ne moe biti premjeten u drugi sud protivno njegovoj volji, osim u sluaju kada Sudski savjet procijeni da to nalae potreba reorganizacije sudstva.
75
UPRAVA ZA KADROVE
Sudski savjet, to je ustavotvorac pravdao potrebom da se ostvaruje princip uzajamne ravnotee i kontrole raznih grana vlasti. Na taj nain sudska vlast ne moe imati bilo kakav uticaj na izbor i razrjeenje predsjednika Vrhovnog suda.
76
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
Sastav Sudskog savjeta proglaava predsjednik Crne Gore, a njegov mandat je etiri godine, to znai da ovaj organ ima kolektivni mandat.
77
UPRAVA ZA KADROVE
Ustav propisuje da pripadnici Vojske mogu biti u sastavu meunarodnih snaga, ime apostrora privrenost drave miru kao osnovnoj vrijednosti.
78
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
|| || ||
tehniko-tehnolokih i ekolokih nesrea i epidemija; veeg naruavanja javnog reda i mira; ugroavanje ili pokuaja ruenja ustavnog poretka.
Iz ovakvih ustavnih odreenja jasno je da se ratno stanje proglaava kada su nezavisnost, suverenost i teritorijalni integritet Crne Gore ugroeni spolja, dok sluajevi za mogue proglaenje vanrednog stanja podrazumijevaju ugroenost koja nije uzrokovana agresijom na Crnu Goru od druge drave.
79
UPRAVA ZA KADROVE
dravnoj svojini, poreskoj obavezi, Centralnoj banci Crne Gore i Dravnoj revizorskoj instituciji. Postoji nesumnjivo opravdan razlog da Ustav naglasi principe ekonomskog ureenja i najodgovornije institucije za skalnu stabilnost i kontrolu upravljanja dravnom imovinom s obzirom da je konzistentan ekonomski, privredni i nansijski sistem jedna od osnovnih pretpostavki da se graaninu osigura ivot adekvatan ljudskom dostojanstvu, kao i njegove ekonomske slobode. U navedenom smislu Ustav je kao osnovne principe ekonomskog ureenja denisao: || slobodno i otvoreno trite; || slobodu preduzetnitva i konkurencije; || samostalnost privrednih subjekata i njihovu odgovornost za preuzete obaveze u pravnom prometu || zatitu i ravnopravnost svih oblika svojine.
80
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
Iako Ustav dravu oznaava titularom dravne svojine, ipak dozvoljava mogunost da i jedinica lokalne samouprave moe vriti odreena svojinska ovlaenja na stvarima u dravnoj svojini polazei od toga da to u nekim sluajevima zahtijeva interes lokalnog stanovnitva.
81
USTAVNOST I ZAKONITOST
UPRAVA ZA KADROVE
USTAVNOST I ZAKONITOST
Ustav odreuje da zakon mora biti saglasan sa Ustavom i potvrenim meunarodnim ugovorima, a da drugi propisi moraju biti saglasni sa Ustavom i zakonom. Ovim se utvruje ustavnost zakona i ustavnost i zakonitost drugih propisa i naglaava suprematija Ustava u nomenklaturi pravnih akata na nacionalnom nivou, kao i obaveza da nacionalni propisi moraju biti usklaeni sa prihvaenim meunarodnim ugovorima. Prema ustavnom odreenju, zakon i drugi propis moraju biti objavljeni prije stupanja na snagu, a stupaju na snagu najranije osmog dana od dana objavljivanja. Dakle, da bi zakon proizvodio pravno dejstvo, on mora biti objavljen i prije stupanja na snagu mora da protekne najmanje osam dana od dana objavljivanja, a to je u skladu sa opteprihvaenim zahtjevom da svima mora biti omogueno da se prije poetka primjene propisa upoznaju sa njegovim normama. Ipak, u izuzetnim sluajevima, kada za to postoje razlozi utvreni u postupku donoenja, zakon i drugi propis moe stupiti na snagu najranije danom objavljivanja. Ustav se ne izjanjava koji su to razlozi i ko treba da ih utvrdi, ali je za pretpostaviti da se moe govoriti o razlozima koje nalae neki opti interes, a sasvim sigurno je da njihovo postojanje zakonodavac treba da utvrdi. Ustav propisuje zabranu retroaktivnog dejstva zakona uz dva izuzetka. Prvi izuzetak da pojedine odredbe zakona mogu imati retroaktivno dejstvo odnosi se na sluaj kada to zahtijeva javni interes utvren u postupku donoenja zakona, dok se drugi izuzetak vezuje sa odredbe krivinog zakona sa povratnim dejstvom samo ako su one blae za uinioca. Ustavom se propisuje i da pojedinani pravni akt mora biti saglasan sa zakonom i da konani pojedini pravni akti uivaju sudsku zatitu. iako se ovdje Ustav izriito ne izjanjava o kojoj vrsti pojedinanog pravnog akta je rije, evidentno je da se govori o aktu donijetom u upravnom postupku, jer je u drugom dijelu odreenja upotrijebljena sintagma konani pojedinani pravni akt, koja se u uobiajenoj pravnoj terminologiji upotrebljava u materiji upravnog postupka. Stoga je navedeno ustavno odreenje posveeno zakonitosti pravnog akta donijetog u upravnom postupku i upravnom sporu u kome se sudi o zakonitosti pomenutog pravnog akta.
84
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
85
UPRAVA ZA KADROVE
Ustavom je kontrola ustavnosti i zakonitosti, koja se ostvaruje poslije donoenja i stupanja na snagu pravnog propisa povjerena Ustavnom sudu Crne Gore. Prema tome, ustavotvorac se opredijelio za ustavnosudsku kontrolu ustavnosti, odnosno za uspostavljanje ustavnog suda, koji se bavi zatitom ustavnosti i zakonitosti koji je nezavisan od zakonodavne, izvrne i sudske vlasti. Time to vri kontrolu ustavnosti zakona, Ustavni sud nije vlast koja bi bila nadreena zakonodavnoj vlasti, ve je on institucija, koja je u ostvarivanju pomenute dravne funkcije i sama vezana Ustavom. Uz to treba imati u vidu da se Ustavni sud pri ocjenjivanju ustavnosti zakona ne moe baviti ocjenom njegove cjelishodnosti, odnosno mijeati u zakonodavnu politiku. Osnovni njegov zadatak je da iz pravnog poretka ukloni neustavne zakone i druge propise i da otkloni grupe greke organa vlasti koje se ogledaju u obliku neustavnog karaktera njihovih normativnih akata.
88
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
i zakonom. Interesantna je nadlenost Ustavnog suda da odluuje o ustavnoj albi zbog povrede ljudskih prava i sloboda zajemenih Ustavom, nakon to su iscrpljena sva djelotvorna pravna sredstva. Evidentno je da se sa propisivanjem ove nadlenosti predvia kontrola pojedinanih pravnih akata donijetih od razliitih organa dravne vlasti, koju Ustavni sud vri supsidijarno, odnosno po iscrpljivanju svih pravnih sredstava koja su na raspolaganju podnosioca ustavne albe. Nadlenost Ustavnog suda da odluuje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav se odnosi na utvrivanje pretpostavke za mogue razrjeenje predsjednika u postupku koji pokree Skuptina Crne Gore. Dakle, Ustavni sud odluuje o odgovornosti predsjednika Crne Gore za povredu Ustava na osnovu koje Skuptina moe izrei sankciju, tj. razrijeiti predsjednika. Odluivanje Ustavnog suda izmeu sudova i dravnih organa, izmeu dravnih organa i organa jedinica lokalne samouprave i izmeu organa lokalne samouprave je logina posljedica potrebe da se rijei mogui pozitivni ili negativni sukob izmeu organa iz razliitih oblika vlasti i izmeu dravnih organa i organa jedinica lokalne samouprave i izmeu organa razliitih jedinica lokalnih samouprava, koje su samostalne u vrenju svojih nadlenosti. Odluku o zabrani rada politike partije ili nevladine organizacije dolazi u obzir kada je njeno djelovanje usmjereno na nasilno ruenje ustavnog poretka, naruavanje teritorijalne cjelokupnosti Crne Gore, krenje zajemenih sloboda i prava ili izazivanje nacionalne, rasne, vjerske i druge mrnje i netrpeljivosti. Odluivanje o izbornim sporovima je nadlenost Ustavnog suda, kada ti sporovi nijesu u nadlenosti drugih sudova. To su sporovi u vezi sa realizacijom izbornog prava, odnosno sporovi u kojima se titi birako pravo. Odluivanje o saglasnosti sa Ustavom mjera i radnji dravnih organa preduzetih za vrijeme ratnog stanja, kao nadlenost Ustavnog suda posljedino proizilazi iz ustavne mogunosti da se u vrijeme trajanja ovih stanja ogranie ljudska prava i slobode ali samo u obimu u kojem je to neophodno. Nain ostvarivanja pojedinih nadlenosti konkretno se ureuje Zakonom o Ustavnom sudu. Ustav predvia da e i za propis koji je prestao da vai u toku postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, a nijesu otklonjene posljedice njegove primjene, Ustavni sud utvrivati da li je bio saglasan sa Ustavom, odnosno zakonom za vrijeme njegovog vaenja. Ustavom je ustanovljena nadlenost Ustavnog suda da prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti i da o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti obavjetava Skuptinu. Ovim se naglaava preventivna uloga Ustavnog suda u cilju otklanjanja neustavnosti ili nezakonitosti jer se represivna kontrola ustavnosti i zakonitosti ostvaruje u formalnom postupku ocjene ustavnosti i zakonitosti koji moe pokrenuti i sam Ustavni sud.
89
UPRAVA ZA KADROVE
Ustav sadri odredbe o pokretanju postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, preputajui Zakonu o Ustavnom sudu da blie uredi pravila postupka za ostvarivanje ove i drugih funkcija Ustavnog suda. Ustav kao ovlaene subjekte za pokretanje postupka, odnosno ovlaene predlagae pred Ustavnim sudom odreuje: sud, drugi dravni organ, organ lokalne samouprave i pet poslanika. Ustavni sud i sam moe pokrenuti postupak ustavnosti i zakonitosti. Svakome je data mogunost podnoenje inicijative za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti i zakonitosti, koja se daje ovlaenom predlagau pred Ustavnim sudom ili samom Ustavnom sudu. U toku postupka Ustavni sud moe narediti da se obustavi izvrenje pojedinanog akta ili radnje koji su preduzeti na osnovu zakona, drugog propisa ili akta ija se ustavnost i zakonitost ocjenjuje, ako bi njihovim izvrenjem mogle nastupiti neotklonive tetne posljedice. Ovdje je rije o tzv. privremenoj naredbi koja se izrie u cilju da se otklone tetne posljedice koje bi mogle nastupiti izvrenjem pojedinanog pravnog akta ili radnje koji su utemeljeni na normativnom aktu za koji postoji visok stepen vjerovatnoe, da je nezakonit ili neustavan a to je predmet ocjene u aktuelnim postupku pred Ustavnim sudom.
90
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
91
UPRAVA ZA KADROVE
Ustav Crne Gore po prvi put uvodi zatitnika ljudskih prava i sloboda u ustavni sistem. Zatitniku ljudskih prava i sloboda garantuje se samostalnost i nezavisnost u organizacionom i funkcionalnom smislu. On je nadlean da preduzima mjere za zatitu ljudskih prava i sloboda, a svoju funkciju vri na osnovu Ustava, zakona i pridravajui se naela pravde i pravinosti. Zatitnika ljudskih prava i sloboda imenuje Skuptina Crne Gore na predlog predsjednika Crne Gore, na vrijeme od est godina. On moe biti razrijeen u sluajevima predvidjenim zakonom. Ustav preputa zakonu da uredi organizaciju i rad zatitnika ljudskih prava i sloboda. Osnovni principi rada zatitnika ljudskih prava i sloboda su: samostalnost i nezavisnost, ustavnost i zakonitost, dostupnost i javnost rada. Naime, zatitnik ljudskih prava i sloboda je samostalan i nezavisan u vrenju svoje funkcije, koju obavlja na osnovu Ustava i zakona i u svom radu se pridrava naela pravde i pravinosti. Princip dostupnosti podrazumijeva da se zatitniku ljudskih prava i sloboda moe obratiti svako ko smatra da su mu aktom ili radom dravnih organa povrijeena prava ili slobode, da zatitnik moe postupati i na osnovu sopstvene inicijative i da je postupak pred zatitnikom besplatan. Javnost rada zatitnika ljudskih prava i sloboda je ustanovljena u skladu sa optim principom rada dravnih organa. Javnost rada se obezbjeuje podnoenjem i objavljivanjem godinjih izvjetaja, a i na drugi nain koji zatitnik odredi. inae, postupak pred zatitnikom je povjerljiv i lice koje podnese pritubu ili uestvuje na bilo koji nain u ispitivanju koje sprovodi zatitnik ne moe biti pozvano na odgovornost i ne mogu mu biti uskraena prava zbog takvih aktivnosti.
94
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
njegovom imenovanju i razrjeenju Skuptina odluuje veinom glasova svih poslanika. Zatitnik ljudskih prava i sloboda ima najmanje jednog zamjenika, koga na predlog zatitnika bira Skuptina veinom glasova prisutnih poslanika, takoe na est godina. Za zatitnika ljudskih prava i sloboda i njegovog zamjenika moe biti birano lice koje je dravljanih Crne Gore sa visokom strunom spremom i iskustvom u oblasti ljudskih prava i sloboda. Zatitniku ljudskih prava i sloboda odnosno njegovom zamjeniku funkcija prestaje: istekom mandata, ostavkom, ispunjenjem uslova za starosnu penziju, trajnim gubitkom sposobnosti za vrenje funkcije, ako postane lan politike stranke, ako zapone da vri poslaniku ili drugu javnu funkciju ili da profesionalno obavlja drugu djelatnost nespojivu sa funkcijom. Oni mogu biti razrijeeni dunosti zbog osude za krivino djelo koje ukazuje na nedostojnost za vrenje funkcije i zbog nestrunog i nesavjesnog obavljanja funkcije.
95
UPRAVA ZA KADROVE
sredstva na koja je on uputio, ako je ponovljena prituba bez novih dokaza i ako je oigledna zloupotreba prava podnoenja pritube. O ovome mora obavijestiti podnosioca pritube. Zatitnik ljudskih prava u postupku rada po pritubi moe pozivati svjedoke i struna lica. Nakon okonanog postupka zatitnik ljudskih prava i sloboda obrazuje miljenje koje sadri ocjenu o tome da li je i na koji nain dolo do povrede ljudskih prava i sloboda, preporuku ta treba uraditi da se otkloni povreda i rok za postupanje organa. On je ovlaen i da podnese inicijativu za pokretanje disciplinskog postupka ili postupka za razrjeenje slubenog lica ijim radom je prouzrokovana povreda. Zatitnik ljudskih prava i sloboda Skuptini Crne Gore podnosi godinji izvjetaj o radu, kao i posebne izvjetaje kada to zahtijevaju vani razlozi. Zatitnik nema ovlaenja u odnosu na sudove sem u sluaju odugovlaenja postupka, zloupotrebe procesnih ovlaenja i neizvrenja sudskih odluka.
Zatitnik ljudskih prava i sloboda ima pravo na platu u visini koja je utvrena za sudiju Ustavnog suda Crne Gore, a zamjenik zatitnika ima pravo na platu u visini tri plate sudije tog suda. Oni ostvaruju i druga prava iz rada i po osnovu rada u skladu sa propisima kojima su ova prava ureena za republike funkcionere. Sredstva za rad zatitnika ljudskih prava i sloboda odreuju se u posebnom razdjelu Budeta Crne Gore. Predlog razdjela Budeta utvruje zatitnik i dostavlja ga Vladi. Odluku o broju zamjenika na predlog zatitnika ljudskih prava i sloboda donosi Skuptina Crne Gore. Zatitnik donosi Pravila o radu kojima se blie utvruje nain rada i postupanja. Za vrenje strunih i administrativnih poslova zatitnik obrazuje strunu slubu, kojom rukovodi sekretar. Sekretara postavlja i razrjeava zatitnik ljudskih prava i sloboda. Na zaposlene u Strunoj slubi primjenjuju se propisi o dravnim slubenicima.
96
OSNOVNI POJMOVI I PRINCIPI U OKVIRU USTAVNOG SISTEMA I LJUDSKIH PRAVA / Mira Radovi
97
PITANJA
I POJAM I ZNAAJ USTAVA Pojam Ustava Vrste Ustava Promjene Ustava Ustavni zakon II STRUKTURA USTAVA, PREAMBULA I OSNOVNE ODREDBE Struktura Ustava Preambula Ustava Osnovne odredbe Ustava Odreenost drave Crne Gore u Ustavu Graanin kao nosilac suverenosti Dravna teritorija, dravni simboli i Glavni grad i Prijestonica Naelo zatite i nepovredivosti ljudskih prava i sloboda i zabrana izazivanja mrnje i diskriminacije Pravni poredak Granice sloboda i prava Podjela vlasti Crnogorsko dravljanstvo, jezik i pismo i odnos drave i vjerskih zajednica Odnos Crne Gore sa drugim dravama i meunarodnim organizacijama Zakonodavstvo III LJUDSKA PRAVA I SLOBODE Zajednike ustavne odredbe-Osnov i jednakost i rodna ravnopravnost Pravo na pravni lijek i pravo na pravnu pomo Pravo na lokalnu samoupravu Pravo na ivotnu sredinu Ogranienje ljudskih prava i sloboda Zabrana smrtne kazne Pravo na dostojanstvo i nepovredivost linosti Lienje slobode Pritvor Pravo na pravino i javno suenje
Naela zakonitosti, primjene blaeg zakona, pretpostavke nevinosti i zabrane ponovnog suenja Pravo na odbranu Sloboda kretanje i nastanjivanja Pravo na privatnost (potovanje linog i porodinog ivota) Nepovredivost stana, tajnost pisama i zatita podataka o linosti Pravo azila Birako pravo Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti i sloboda izraavanja Sloboda tampe i zabrana cenzure Pravo na pristup informacijama Sloboda okupljanja Sloboda udruivanja i zabrana politikog djelovanja i zabrana djelovanja i osnivanja politikih i drugih udruenja Pravo obraanja meunarodnim organizacijama i pravo obraanja dravnom organu Svojina, pravo nasljeivanja i svojinska prava stranaca Pravo na rad, zabrana prinudnog rada, prava zaposlenih i pravo na trajk Socijalni savjet Socijalno osiguranje, zatita lica sa invaliditetom i zdravstvena zatita Brana i porodina sloboda, zatita majke i djeteta i prava djeteta Pravo na kolovanje, sloboda stvaralatva, nauke, kulture i umjetnost Posebna manjinska prava (zatita identiteta i zabrana asimilacije)
IV UREENJE VLASTI Nadlenosti Skutine Crne Gore Sastav i mandat Skuptine, skraivanje mandata i rasputanje Skuptine Prava i dunosti poslanika, imunitet i prestanak mandata poslanika Konstituisanje Skuptine, zasjedanje Skuptine i odluivanje Skuptine Predlaganje zakona i drugih akata Nadlenosti predsjednika Crne Gore Izbor, mandat i prestanak mandata predsjednika Crne Gore Nadlenosti Vlade Sastav, izbor i mandat Vlade Nespojivost funkcije, ostavka i razrjeenje lana Vlade Pitanje povjerenja i nepovjerenja Vladi, interpelacija i parlamentarna istraga Dravna uprava i prenoenje i povjeravanje poslova dravne uprave Lokalna samouprava-Nain odluivanja u lokalnoj samoupravi i oblici lokalne samouprave
Pojam optine, svojinska ovlaenja, nansiranje i samostalnost optine Naela sudstva (samostalnost, nezavisnost, legalitet i zabrana osnivanja povremenih i prijekih sudova), Sudsko vijee i javnost suenja Stalnost sudske funkcije, prestanak sudijske funkcije i razrjeenje sudije Vrhovni sud Izbor sudija, nespojivost sudijske funkcije i funkcionalni imunitet sudija Sudski savjet Vojska Crne Gore Savjet za odbranu i bezbjednost Proglaenje ratnog i vanrednog stanja Dravno tuilatvo
V USTAVNOST I ZAKONITOST Ustavnost i zakonitost VI USTAVNI SUD Ustavni sud kao subjekt kontrole ustavnosti i nadlenosti Ustavnog suda Pokretanje postupka pred Ustavnim sudom i odluke Ustavnog suda Sastav Ustavnog suda, izbor i mandat sudija VII ZATITNIK LJUDSKIH PRAVAI SLOBODA Pojam i osnovni princip rada zatitnika ljudskih prava i sloboda Izbor, prestanak funkcije i razrjeenje zatitnika ljudskih prava i sloboda Nadlenost i ovlaenja zatitnika ljudskih prava i sloboda Postupanje zatitnika ljudskih prava i sloboda Prava zatitnika ljudskih prava i sloboda i organizacija slube
LITERATURA
Ustav Crne Gore (Slubeni list Crne Gore, br. 1/2007); Ustavni zakon za sprovoenje Ustava Crne Gore (Slubeni list Crne Gore br. 1/2007); Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda; Zakon o Zatitniku ljudskih prava i osnovnih sloboda (Slubeni list RCG,br. 1/2003) Ustavno pravna zbirka tekstova i dokumenata, priredili Prof. dr Slavko Luki i mr Miodrag Vukovi Podgorica 2002. godine; Komentar Ustava Crne Gore 1992, Dr. S. Luki i M. Vukovi Podgorica 2002. godine; Kratak vodi kroz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, D. Gomien Beograd 1996. godine; Pravo na pravino suenje, N. Mol i S. Harby, Savjet Evrope Beograd 2003.