Meunarodni odnosi

-skripta-
Faktori u MO:
Unutranji ili domai faktori su:politiki sistem i dravni oblik,ekonomski sitem i ekonomski
potencijal,vojna mo,kulturna i komunikacijska premo,supremacija u procesu
globalizacije,socijalni sistem i njemu primjereni elementi nadgradnje.
Vanjski faktori su:meunarodni sistem ,vojna mo u kontekstu raspodjele snaga,meunarodna
saradnja i sve izraenija konfliktnost,stanje i potencijal meunarodne ekonomije
H. Morgenthau prema njemu MO kao praktina teorija poivala je na tri temeljne pretpostavke
Dravenacije, razlika izmeu domae politike i meunarodne politike, Meunarodni odnosi
predstavljaju borbu za mo i mir.
Teorija ravnotee sila se zasnivala na !ipotezi da e se mir i stabilnost odrati u situaciji kada je
vojna sila rasporeena tako da nijedna sila ili blok ne mogu dominirati drugima. "##$. zakljuen
je trojni savez %jemake, &ustro'garske i (talije, a obnovljen je ")*$. godine. ")*+. godine
stvoren je ,ntente izmeu -elike .ritanije i /rancuske.0ada su se predstavnici sila pobjednica
sastali u 1arizu da bi ugovorili mirovni sporazum, poznatiji kao Versajski s!ora"um 2$#. juna
")"). godine3.
#$%& '&(O)&4 Osnivai 5ige su bile drave koje su uestvovale u ratu protiv %jemake, a
tako isto i novostvorene 26edas, 1oljska, 7e!oslovaka3. Drugu grupu sainjavale su zemlje
koje su pozvane da odma! uu u 5igu naroda4 &rgentina, -enecuela, Danska, 8panija,
0olumbija, 9reu grupu su inile sve ostale drave svijeta za ije primanje u lanstvo 5ige je
traeno dvije treine glasova :kup;tine 5ige naroda i jednoglasna odluka :avjeta. *akt #ige
naroda$<.lipnja ")").god. cilj je bio osiguranje meunarodnog mira i sigurnosti i unapreenje
suradnje izmeu drava. (mala je svoje organe meu kojim je najznaajnija bila =eneralna
:kup;tina i -ijee.
O(%&'$ #$%+ '&(O)& :ekretarijat 2>enevi3, :avjet i :kup;tinu, i vei broj komisija i
agencija.
?azlozi propasti4%ije uspjela osigurati me. mir i sigurnost,%ikad nije postala univerzalna
meunarodna organizacija,Drave nisu bile spremne u potpunosti pravno zabraniti rat,-odee
drave su vodile politiku popu;tanja spram njemakoj, japanskoj i talijanskoj agresiji.
Osnovni faktori meunarodne politke su sljdei4
,olektivna -e"-jednost oznaava bezbjednosni reim uspostavljen dogovorom veliki! sila
kojim su postavljena pravila za odravanje mira, voena principom da e akt agresije naii na
kolektivni odgovor ostali!.
(eali"am.zasnovana na pretpostavci da je svjetska politika u su;tini nepromjenjiva borba meu
dravama od koji! svaka gleda primarno sopstveni interes, za premo i poloaj u uslovima
meunarodne smu;enosti i anar!ije.
Realpolitika kao teorijski pogled, gdje je glavna aksioma tvrdnja da drave treba da se
pripremaju za rat kako bi odrale mir.
/ihejviori"am se zalae za principe i postupke istraivanja meunarodni! pojava kako bi se
do;lo do uop;tavanja ili stavova o @meunarodnim pravilnostimaA, koje izmeu nji! vae bez
obzira na mjesto i vrijeme.
Funk0ionali"am1 neoli-erali"am i teorija meu"avisnosti BD. MitranCa, 6aasa, D. ,astona, 9.
1arsonsa itd. Doprinos ove teroije razvoju teorije meunarodni! odnosa, je uoavanje nastajanja
sistema meunarodni! odnosa unutar koji! nastaju svojevrsne pravilnosti, po kojima se odnosi u
ovakvim sistemima odvijaju.
Marksisti2ki !ristu! meunarodnim odnosima Bglavno je polazi;te da meunarodni odnosi
nastaju s pojavom klasni! dru;tava, odnosno da unutra;nja politika odreuje vanjsku politiku, a
dru;tvenoekonomski sistem je bitan faktor u profiliranju te politike.
3$'$O4$ U MO
5vjetsko trite Bodnos ponude i tranje u datom dru;tvu B dravi, a svjetsko tri;te bi se
ponajprije moglo definirati kao rezultanta ponude i tranje u svjetskim 2meunarodnim3
relacijama.
savrena konkuren0ijaveliki broj kupaca i prodavaca, na tri;tu.!latni -ilans oblik
eksploatacije, posebno nerazvijeni! zemalja.finansijsko triteu savremenim kretanjima na
svjetskom tri;tu @mjestoA vi;e ne mora biti fiziki locirano, a i kupci i prodavci u momentu
sklapanja ugovora ne moraju posjedovati ni robu ni predmet trgovanja, ni sredstva plaanja.
dijele na tri;ta novca, tri;te deviza i tri;te kapitala
Uvjeti svjetskog tr"ista:veliko tri;te. politika stabilnost pravna stabilnost jeftina radna snaga i
jeftine sirovine. geopolitiki poloaj.
5vako trite karakteri"ira 4kretanje roba, kapitalaDradne snageDte!nologijaDinformacija
%eografski faktor u meunarodnim odnosimanajznaajniji! utjecaja na spoljnopolitiko
pona;anje drava nji!ov poloaj i prostor. =ranice izmeu drava, kao linije razdvajanja meu
dravama se uglavnom dijele na prirodne, ali se dijele i na tzv. etnike, u smislu da je jedan
narodnacija 1roblem je u tome ;to je na cijeloj planeti te;ko nai primjer takvog idealnog
razgranienja4 gdje se poklapaju @prirodneA sa @etnikimA.
Vojna mo kao faktor meunarodnih odnosa B 1o definicji, vojna mo ograniava
potencijalni izbor politiki! odluka, jer ona u biti predstavlja posredni faktor u dono;enju odluka,
prije svega @voaA
'a0ija kao faktor meunarodnih odnosa B %acija je dru;tveno!istorijska kategorija koja se
javlja tek na odreenom stepenu razvoja dru;tva 2s pojavom modernog kapitalizma3. %ju
odreuje zajedniki teritorij, zajedniki jezik, zajednika kultura i tradicija, u mnogim
sluajevima zajednika vjera i vjerska tradicija, a mnogi tomu dodaju i odreene @psi!olo;ke
karakteristikeA.
5*O#6'& *O#$T$,&
5vaka !olitika se dijeli na unutranju i s!oljnu !olitiku, a svaka od ti! politika, naravno,
zavisi od politiki! sistema dotine drave i njenog ustavnog ureenja.Predsjedniki sistemi
daju primat predsjedniku drave, klasini parlamentarni sistemi 2premijeru ili predsjedniku
vlade, dogmatski sistemi daju primat predsjedniku vladajue partije.
)emografski faktor u meunarodnim odnosima: veoma znacajan,ne moze se zanemari
cinjenica broja stanovnika,velicina njenog trzista i vojni faktori. Demografska nauka se u osnovi
temelji na pojmovnim kategorijama kao ;to su natalitet, fertilitet, mortalitet.
M+7U'&(O)'+ O(%&'$8&4$6+. promatra se kao zajednica vi;e drava osnovana
meunarodnim ugovorm, zajednica koja ima vlastite organe, a slui postizanju zajedniki!
odreeni! ciljeva.
MO dijele na4 meunarodne vladine organizacije2osnovi meunarodnog
ugovora3meunarodne nevladine organizacije, koje tvore ;iroki krug razliiti! skupina3
Meunarodne organi"a0ije imaju svoj osnovni dokument,po pravilu zajedniko tijelo i imaju
osnovne elemente subjektiviteta, posjeduju pravo,obavezu,te ugovornu sposobnost cinalaca
obavljaa poslova.
*orast -roja meunarodnih organi"a0ija u"rokuju sljedei faktori4 drave vi;e nisu
samodovoljne, razvoj vojni! i te!niki! sredstava uinio je postojanje bilo kakvi! utvrda
nemoguimaDstvaranje socijalistiki! drava nakon Drugog svjetskog rata i !ladnoratovska
polarizacija vojni!, politiki!, ubrzali su parcijalnog, blokovskog povezivanjaDdanas jaca elja
drzava da djeluju u m.o.
Meunarodne vladine organi"a0ije dijele se na4 univerzalne 2'% i nji!ove specijalizirane
agencije3regionalne 2:jevernoatlantski savez, Organizacija afrikog jedinstva itd.3
Formiranje novih institu0ija koje e moi4unapreivati saradnju, pomoi u rje;avanju
meunarodni! konflikata,osigurati ili bar pomoi u osiguranju vlastite dobrane i nacionalne
sigurnosti.
MVO su institucije koje su stvorile i u kojima uestvuju vlade drava, a koje im daju ovlasti da
donose kolektivne odluke u vezi s posebnim globalnim problemima.
'VO su transnacionalne organizacije privatni! graana koje u odnosu na '% imaju
konsultativan status.
)(9&V&
/itne karakterisitke svake drave jesu4 teritorija, stanovni;tvo i glavni centar odluivanja u
datoj dravi2vlada,sabor3
Modernih drava "ajedni2ke karakteristike4jedinstven ekonomski prostor2privredne
cjeline3,kulturna obiljeja 2nacionalna kultura3,
)ravna teritorija B Dravna teritoija je dio prostora 2kopna, vode, zranog prostora3 koji
naseljava i koristi odreeno stanovni;tvo i koje se nalazi pod vla;u vlade te drave.
Veliina teritorije izraava veliinom njene povr;ine 2u kilometrima kvadratnim3. Drave s
malom povr;inom 2tzv. patuljaste drave3 esto imaju sporan status i ne smatraju se uvijek
subjektima meunarodni! odnosa,izuzetaka, Malta koja je lanica ,vropske unije, -atikan
Kvalitet Bprimarno se misli na ekonomsku vrijednost zemlji;ta, podzemlja, voda i pdomorja, na
rudna i ;umska bogatstva, na kvalitet poljoprivrednog zemlji;ta, n energetske resurse 2nafta, plin,
ugalj itd.3
Geografski poloaj B obiljeje teritorije koje je jedinstveno za svaku dravu, tie se njenog
poloaja na planeti Eemlji. ' vezi s tim drava se opisuje poloajem koji zauzima, a koji sa
sobom nosi razliite posljedice, a i odreuje njene susjede, Od poloaja drave zavisi njeno
ue;e na svjetskom tri;tu,
5tanovnitvo drave Bsmatraju se ljudi koji na njenoj teritoriji trajno prebivaju Ea meunarodne
odnose su znaajna bitna obiljeja stanovni;tva u pojedinim dravama, zato ;to ljudi ine
subjektivni element drave, a u krajnjoj konzekvenci su i glavni nosioci meunarodni! odnosa.
Kvalitativne osobine stanovnitva misli na prosjenu starost stanovni;tva, natalitet i mortalitet,
posebno na mortalitet dojenadi, zatim na odnos izmeu polova, na stepen urbanizacije
U klasi2nim teorijama meunarodnih4na0ionalno homogene drave stanovni;tvo u pripada
jednoj naciji,drave 2ije se stanovnitvo sastoji i" vie nasija ili njihovih dijelova politikog
sistema federalne drave,drave 2iji je na0ionalni karakter !rili2no teko odrediti.
novnonastalim dravama.
!migracione dravestanovni;tvo preteno predstavljaju doseljenici iz drugi! drava ili nji!ovi
potomci. =lavno obiljeje ovi! drava je u tome ;to se imigranti nisu primarno drali u tzv.
nacionalnim grupama.
)ravna vlast :vlada; Bvlada se ne podrazumijeva samo ono znaenje koje ona ima u
ustavnom pravu, odnosno samo onaj organ koji se tako po ustavu naziva. ukupnost svi! organa
koji su ovla;eni da donose odluke u ime cijele drave i koje se kao takve pri!vataju u
inostranstvu. ne podrazumijevamo samo one organe koji formalno donose obavezne odluke u
odnosu na datu dravu i inostranstvo, ve i na one odluke i institucije koje esto ustavom nisu ni
odreene, a koje de facto imaju veliki utjecaj.
*oliti2kih institu0ija tri osnovna !itanja4ko bira vladaju"e rukovode"e politike organe da li
se radi o autokratskom ili dmeokratskom politikom sistemu.kako su oni organizirani i kakav
im je meusobni odnos Odnos izmeu zakonodavni!, izvr;ni! i sudski! organa vlasti. da li su
oni # i ako jesu# ime ogranieni Bpisani ustav, koji propisuje nain na koji se politika vlast
vr;i.
$$ )$O %(&)$V&
T(&'5'&4$O'&#'$ 5U/6+,T$ MO
Transna0ionalni su-jekti MO karakteriziraju se u tome sto su u njima okupljeni ljudi iz
razliciti! drzava bez posredovanja svoji! drzava.
Medjunarodni !oliti0ki !okreti okupljaju ljude razliciti! nacionalnosti i drzavljanstava,
koji ne teze samo jednom djelomicnom ili privremenom cilju, vec usvajaju siru politicku
ideologiju, ucenje ili program i zalazu se za nji!ovo usvajanje ili ostvarivanje u cijelom
svijetu. Oni teze radikalnim promjenama u medjunarodnoj politici i vjeruju u prednost
odredjene ideologije i odredjeni! drustveni! politicki! sistema.
Danas se kao najvazniji medjunarodno politicki pokreti uglavnom pominju medjunarodne
politicke internacionale, koje su fakticki asocijacije nacionalni! stranaka koje polaze od iste
ideologije i imaju iste politicke programe.
T(&'5'&4$O'&#'+ *($V(+)'+ O(%&'$8&4$6+
0rajem ")og i pocetkom $*og stoljeca javljaju se velika prvredna preduzeca kao sto su
karteli, trustovi, monopoli koja jako djeluju na prostoru odredene drzave i uglavnom su pod
njenom kontrolom. 9akva preduzeca odigrali su veliku ulogu u kolonijalnim osvajanjima. '
pravilu sto je zemlja razvijenija to je sklonija da igra aktivnu ulogu u svjetskoj politickoj
ekonomiji.
)rustveni -ruto !roi"vod )/* koristi se u kombinaciji sa ostalim faktorima da bi se
identificirale velicine velike sile sto je vazan element za predvidjanja globalnog interesa i
angaziranosti pojedini! zemalja.
Medjunarodni karteli predstavljaju sporazum izmedju nekoliko krupni! preduzeca o
raspodjeli svjetskog trzista., utvrdjivanju cijena i ukupne proizvodnje cime se podstice nji!ov
monopolisticki tj.oligopolisticki polozaj.
Visena0ionalna !redu"e0a imaju u vidu sistem privredni! jedinica, koje su rasporedjene u
vise drzava i podredjene jednom centru. :rediste preduzeca u jednoj drzavi a jedinice van te
drzave mogu biti ili dijelovi 2branse3 samog tog preduzeca nad kojima ono ima potpunu vlast
ili njegove filijale 2drustva3 gdje se nadzor vrsi posredovanjem odgovarajuceg, za kontrolu
dovoljnog dijela akcija. Danasnje velike multinacionalne kompanije odrzavaju gotovo
ravnopravne odnose s pojedinim vladama preko svoji! specijalni! @nadlestava za vanjske
posloveA.
T(&'5'&4$O'&#'+ V6+(5,+ O(%&'$8&4$6+
?eligija je u razlicitim oblicima imala utjecaja i na nacionalne ideologije, nacionalnu
emancipaciju i !omogenizaciju a posebno na ukupnu tradiciju i kulturu. 1ored lokalni! i
nacionalni!, postoje i medjunarodne religije 2monoteisticke3 koje su imale sljedbenike u
velikom broju zemalja i posmatrano !istorijski ispoljavale su se kao vazniji subjekti MO.
.itno nji!ovo obiljezje jeste proporcionalno veliki broj sljedbenika koji teze da se grupisu pa i
institucionalno organizuju u odredjenim dijelovima svijeta.
,atoli0ka 0rkva je najcvrsce organizirana medjunarodna crkva, pociva na razvijenom
sistemu pravila i ima strogu !ijerar!iju. %a celu se nalazi papa u svojstvu @vrovnog svecenika
svjetske crkveA. 1ored pape u -atikanu djeluje i skup kardinala koji obezbjedjuje jedinstvo
katolicke crkve i utvrdjuje nacin ponasanja i djelovanja svekolikog katolickog klera.
*ravoslavna 0rkva "*F+. godine krscanska crkva je podijeljena na zapadnu 2katolicku3 i
istocnu 2pravoslavnu3. 1ravoslavna crkva je skup !riscanski! pomjesni! ili upravno
samostalni! crkava. Ona je organiCirana na autokefalnom, odnosno nacionalnom principu. %a
medjunarodnom planu na celu pravoslavne crkve i danas je -aseljanski sabor sa sjedistem u
(stanbulu. On je znacajan jer je vr!ovna vjerska instanca koja daje autokefalnost pojedinim
pravoslavnim crkvama.
$slam u izvornom prevodu sa arapskog znaci @predanost jednom boguA. %astala je na
arapskom poluotoku u G. st. nase ere. :ve od ")$+. god ulogu vr!ovni! poglavara svi!
muslimana imali su !alife koji se se smatrali nasljednicima Mu!ameda kao vr!ovnog
vjerskog autoriteta i vodje. 1oslije turske revolucije, sa sultanatom je ukinut !alifat.
6udai"am je najstarija od tri svjetske religije, on je izvor krscanstva i islama. Havlja se
cionizam iz ideologije i zelje Eidva da ponovo zive u svojoj zemlji. Easlugom cionizma
uspostavljena je drzava (zrael. ")+$. god cionisticki pokret usvaja .altimorski program koji
poziva na uspostavu zidovske drzave u britnskom mandatu u 1alestini. Drzava (zrael
uspostavljena je "+. maja ")+#. odlukom =eneralne skupstine '%a.
U' ,&O /$T&' 5U/6+,T MO
'% je medjunarodna organizacija za odrzavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje
dobrosusjedski! odnosa, ekonomsku suradnju, sirenje tolerancije i promicanje postivanja
ljudski! prava i osnovni! sloboda covjeka.
4ilj je bio ocuvati mir, ti ciljevi zapisani su u osnivackoj 1ovelji Organizacije '%a, koja
je potpisana $<.juna ")+F. god u :an /rancisku, a stupila je na snagu $+."*. ")+F. nakon
pri!vacanja od strane F" drzave. '% ima ")$ clanice.
4lan <. = 4iljevi U':
". odrzavanje medjunarodnog mira i bezbjednosti
$. razvijanje prijateljski! odnosa izmedju naroda na osnovu uvazavanja principa
jednaki! prava i samoopredjeljenja
I. postizanje medjunarodne saradnje u rjesavanju medjunarodni! problema
ekonomskog, socijalnog, kulturnog ili !umanitarnog karaktera i unapredjivanje i podsticanje
postivanja ljudski! prava i osnovni! sloboda za sve.
+. funkcionisanje u ulozi centara za usaglasavanje djelovanja svi! naroda na
postizanju ovi! zajednicki! ciljeva.
U 0l. >< *ovelje precizno je odredjeno da svaka suverena i medjunarodno priznata drzava,
u slucaju agresije na nju, ima ne samo prava da se brani, vec su i '% obavezne da pomognu i
zastite tu zemlju od posljedica same agresije.
Od svog utemeljenja ")+F. godine, tezila je da spoji dva glavna cilja4 ocuvanje mira i
poboljskanje zivota na planeti.
$deologija U'.a izrazena je kroz < osnovni! principa4 sloboda, jednakost, solidarnost,
tolerancija, postovanje prirode i osjecaj za zajednicku odgovornost.
Organi U'.a:
".savjet bezbjednosti, $. generalna skupstina, I. ekonomski i socijalni savjet, +.
starateljski savjet, F. sekretarijat, <. medjunarodni sud pravde.
/ud"et U' sastoji se od tri odvojena elementa4 osnovnog budzeta, budzeta za odrzavanje
mira, budzeta za dobrovoljne programe.
5*O#6'O*O#$T$4,& 5(+)5TV&
(zbor sredstava u okviru spoljnopolitickog odlucivanja je u osnovi opredjeljivanje za
djelatnost koja postojecu situaciju treba da promijeni ili ocuva u cilju realizacije izabranog
spoljnopolitickog cilja. :redstvo je primarno politicka djelatnost i akcija, i kada se ono
upotrijebi to je posljedica vec donesene politicke odluke.
-ecina spoljnopoliticki! odluka donosi se kao posljedica medjuzavisnosti drzava i ostali!
subjekata MO. Hedan subjekt ne moze da postigne svoj spoljnopoliticki cilj bez saradnje ili
bar pristanka nekog drugog subjekta MO ili vise nji!.
%lavna sredstva u s!oljnoj !oliti0i su4 ubjedjivanje, obecanje, prijetnja, nagrada, kazna i
prinuda.
U-jedjivanje je sredstvo kojim jedan subjekt nastoji da drugoga iskljucivo uvjeri da treba
da se ponasa kako to prvom subjektu odgovara uC iskljucivo koristenje razloga 2argumenata3.
O-e0anje je stavljanje u izgled koristi drugom subjektu ako se bude ponasao na zeljeni
nacin. Ea obecanje je veoma vazno povjerenje koje se gradi i rusi sopstvenom praksom u
pogledu izvrsenja medjunarodni! obaveza. 0ada je povjerenje smanjeno moraju se pruziti
izvjesna jemstva da ce obecanje biti izvrseno.
*rijetnja je stavljanje u izgled stete za drugog subjekta ako se ne povinuje za!tjevu
prijetioca. 1rijetnjom se druga strana moze navoditi na cinjenje ili necinjene, pasivnost. 1rva
vrsta prijetnje moze se nazvati primoravanjem, dok se za drugu koristi izraz odvracanje.
1ravno priznat oblik prijetnje bio je ultimatum, gdje se prijetilo primjenom oruzane sile
2ratom3. Da bi bila uspjesna, prijetnja mora biti4 stvarna i ostvarljiva.
'agrada sastoji se u postupcima povoljnim po drugog subjekta, preduzetim s namjerom
da se oda priznanje njegovom proslom ponasanju i tako podrzi da nastavi smjer. %agrada nije
obavezna, ne sadrzi pritisak i ne podrazumijeva upotrebu sile i ne djeluje nepovoljno na MO.
,a"na je nanosenje stete subjektu koji se nije ponasao po volji kaznitelja. %jen racionalni
cilj moze oznaciti samonastojanje da se nezeljeno ponasanje izmjeni.
*rinuda iskljucuje opredjeljivanje subjekta na koga je primjenjenoD on se ne navodi na
zeljeno ponasanje, nego ga na to primorava ili zeljene postupke umjesto njega preduzima
prinuditelj. 1olitika sile je stalni i po misljenu mnogi! nuzni pratilac MO. ' MO prinuda se
koristi slobodno izmedju subjekata, dok je unutar drzave zabranjeno i onemoguceno postojane
vr!ovnog autoriteta koga u medjunarodnoj zajednici nema.
5UV(+M+'$ T+(O($8&M :O) &'&(H$8M& )O T+(O($8M&;
1ojam terorizma dolazi od lat. korijena terorstra!. 9eror je svagdje oruzje manjine koja
smatra da je ugrozen neki opci interes i u tom sopstvenom stra!u za ocuvanje opci! interesa,
manjina zeli da izazove stra! i jezu stvarnog ili imaginarnog neprijatelja. 9erorizam po
pravilu ne moze da razluci prave krivce od oni! koji su nevini. 9erorizam se ne smije
identifikovati sa anar!izmom.
)imitrijevi0 dijeli drustvo na < kategorija4
". oni koji su smjesta osudjeni na smrt
$. pravi sadisti i tlacitelji
I. @stoka na visokom polozajuA
+. politicki ambiciozni ljudi napredni! pogleda
F. verbalni doktrinari i revolucionari
<. zene
*jotr ,ro!otkin odobrava terorizam kao pobunu manjine, koja treba da pokaze svu trulez
drustva, njegovu zrelost za drustvenu promjenu. On smatra da je terorizam dobar nacin da se
privuce opca paznja, spektakulran nacin dokazivanja da je poredak slabiji nego sto izgleda.
Vije0e sigurnosti U'.a jednoglasno je "I. septembra usvojilo novu rezoluciju kojom se
od svi! drzava clanica svjetske organizacije trazi aktivno ucesce u borbi protiv medjunardnog
terorizma i oni! koji ga podrzavaju. ' rezoluciji je istaknuto da je terorizam jedna od
najozbiljniji! prijetnji medjunarodnoj sigurnosti u ovom stoljecu te se od svi! clanica '%a
trazi da pojacaju napore da se iskorijeni terorizam u svijetu.
,arakteristike terori"ma :)imitrijevi0;:
". nasilje 2teroristicko3 sadrzi prijetnju buducim nasiljem
$. izazivanje stra!a kod protivnika B djelovanje na volju i psi!olosko raspolozenje
ljudi
I. utecaj na siru okolinu B cilj je da vecina stanovnistva prestane da podrzava
poredak koji on napada
+. nenormalnost terorizma B teroristickim se moze nazvati samo onaj vid politickog
nasilja koji odstupa od opcepri!vaceni! pravila i koji je na odredjen nacin nezakonit,
nedozvoljen i neuobicajen.
MO $ %#O/&#$8&4$6&
%lo-ali"a0ija je drugo ime za skup pojava koje su medjusobno povezane i koje tako,
zajednicki djeluju, preobrazavaju svjetsku politiku. Ovaj termin se koristi da bi se oznacio
jedan proces, politika, predvidjanje i rezultat djelovanja nevidljivi! medjunarodni! snaga koje
izazivaju masovne promjene u citavom svijetu.
1rema medjunarodnom monetarnom fondu, globalizacija je sve tjesnja medjunarodna
integracija trzista i robe i usluga i kapitala. =lobalizacija ima dvojake efekteD povezuje i
ujedinjuje svijet i stvara do sad nevidjeni nivo bogatstva, a takodjer dovodi do toga da
nacionalne granice i drzavne vlade gube na znacaju. =lobalizacija vodi ka istovremenom
integriranju i dezintegriranju drzava. =lavni uzrok ove globalne transformacije jeste sve veca
brzina i opseg komunikacije.
?%lo-alno selo@ :,egli i Vitko!f; je popularna predstava kojom se opisuje rast svijesti o
tome da svi ljudi dijele zajednicku sudbinuD proistice iz makroperspektive po kojom je svijet
jedna integrisana i medjuzavisna cjelina.
%lo-alno informa0iono do-a
Mobilni telefoni i kompjuteri su vazni simboli globalizacije, istovremeno su i najmocniji
cinioci. 0ompjuteri duguju svoj rast i utjecaj pojavi koju nazivamo Murov zakon 2po
=ordonu Muru, osnivacu kompanije (ntel3 koji glasi da se snaga i kapacitet kompjutera
udvostrucuju svaki! "# mjeseci. Ovaj eksponencijalni rast izazvao je digitalnu revolu0iju.
5aj-ers!ejs je metafora koja se koristi za opisivanje globalne elektronske mreze ljudi,
ideja i interakcija na internetu, ta mreza je potpuno neopterecena granicama kakve postoje u
geopolitickom prostoru.
$nternet je sredstvo za povezivanje poslovanja i transfer kapitala preko granica pomocu
elektronske trgovine. (nternet omogucava svjetsku !ipermobilnost ideja i informacija, a tzv.
trka u digitalnom naoruzavanju dovela je do toga da na globalnom sjeveru bude koncentrisana
intelektualna svojina i da se ona upravo odatle kontrolise.
Virtuelnost je predstava koja se stvara pomocu kompjuterske te!nologije za prikazivanje
objekata i pojava B lazna slika realni! stvari, ljudi i iskustava.
)igitalni ja" odnosi se na pristup koji ljudi imaju informacijama i komunikacijskoj
te!nologiji. 9o je podjela izmedju =lobalnog sjevera, bogatog internet te!nologijom i
=lobalnog jugaD podjela je izvrsena na temelju procentualnog udjela korisnika i provajdera.
$nformati0ka i komunika0iona tehnologija :$4T; su te!noloska sredstva pomocu koji!
se prenose informacije i komunikacije, kao sto je svjetska (nternet mreza.
Mediji: tr"ista ili mono!ol B tip utjecaja koji mediji imaju na MO vrlo je specifican i
ogranicen tip utjecaja. Mediji mnogo vise utjecu na to o cemu ljudi razmisljaju nego na to sta
oni zapravo misle. %a taj nacin mediji prvenstveno imaju ulogu da utvrde dnevni red javne
debate o javnim pitanjima a ne da formiraju javno mnijenje.
%ovi svjetski informativni i komunikacijski poredak 2%J(KO3 je kontroverzni poziv koji
je manje razvijeni =lobalni jug uputio ")#*. godine u borbi protiv onoga sto je oznacio kao
@kulturni imperijalizamA. =lobalni jug je pozvao na zaobilazenje i odbacivanje vijesti i
informacija koje emituju transnacionalne zapadne novinske agencije.
Uloga sile u meunarodnim odnosima
Nakon Drugog svjetskog rata, na scenu je stigao bipolarni svijet. inilo se da se jedino SSSR
i SAD mogu ubrojati u velike sile dok je Britanija, uprkos erilu malaksavala.
Velika trojka: Vinstoneril, !renklinRu"velt i #osi$ Visarionovi Staljin sastala se na
kon$erenciji u #alti, $ebruara %&'(, da bi stvorili novi svjetski poredak.
Sastali su se da rije)e poslijetarna teritorijalna pitanja, i postupak glasanja u *Nu u cilju
kolektivnog upravljanja svjetskim poretkom.
S ob"irom da su do)li do neodre+eni, kompromisa -velika trojka. ponovo se sastala u julu
%&(' u /otsdamu. Sastanak je "avr)en be" spora"uma, a Staljin je lukavo isposlovao da
SSSR u+e u rat protiv #apana.
Nakon rata, SAD i SSSR ostale su svjetske velike sile, koje su i dalje bile sna0ne sa
sposobno)1u da nametnu svoju volju. /obje+eni Njemaka i #apan su pali sa polo0aja veliki,
sila.
VB se tako+er iscrpila i skli"nula sa vr,a ,ijerar,ije svjetski, sila. 2ako da su Amerikanci i
Rusi dr0ali sudbinu polovine ovjeanstva i sve druge dr0ave, u pore+enju s njima, su bili
patuljci.
Hladni rat
Uzroci i evolucija Hladnog rata, istie se nekoliko postulirani, u"roka3
Prvi zagovaraju realisti3 4ladni rat je re"ultat tran"icije sila koji je i"bacio SAD i SSSR na
vr, me+unarodne ,ijerar,ije, "bog ega je svaka od nji, prirodno postala sumnjiava prema
drugoj, a nji,ov rivalitet nei"bje0an, tako da su obe super sile imale ra"loga da se boje i bore
protiv potencijalnog vodstva one druge i podsticala je svaku od sila da ostvari i uspostavi
dominantan utjecaj u svojoj sopstvenoj s$eri utjecaja.
4ladni rat je trajao 45 godine 6%&'&%&&%7 kao dugo suparni)tvo i"me+u SAD i SSSR s
ciljem da se ogranii ekspan"ija protivnika i ostvari prevlast u svijetu.
/o drugom tumaenju 4ladni rat je bio jednostavno produ0etak u"ajamnog pre"ira super sila
"a stavove druge strane o politici i ekonomiji.
Amerika netrpeljivost prema SSSRu podstaknuta je bolj)evikom revolucijom %&%8 g. koja
je na vlast dovela komuniste.
Stra, SADa od marksi"ma podsticala je pojavu antisemiti"ma kao suprotstavljene
ideologije.
Sino tome, sovjetsku politiku je podsticalo vjerovanje da kapitali"am ne mo0e da koeg"istira
sa komuni"mom. Njen cilj je bio da ubr"a tempo ,istorijskog procesa u kome 1e komuni"am
na kraju odnijeti prevagu. 9ni su osje1ali da kapitalistike dr0ave na elu sa SSSRom
nastoje da opkole sovjetski save" i "atru komuni"am u korijenu i da je nji,ova obave"a da se
tome odupru.
Glavne teorije sile
Realistina teorija- to je jedna od najstariji,. 2vorac ove teorije je 4ans :orgent,au.
Realisti u prvi plan stavljaju dva najvanija elementa u !:
Nacionalni interes dr0ave
Silu kao sredstvo ostvarenja tog interesa
"ila se smatra najuinkovitijim sredstvom "a "adovoljavanje bitni, interesa dr0ave. * ve"i s
tim kljuni elementi :9 temelje se na kategorijama interesa mo1i i sile koji u po"itivnoj
interakciji predstavljaju nacionalnu mo1.
Realisti su najve1u po"ornost obratili na dva instrumenta diplomaciju i -strategiju., ija
kombinacija ustvari i predstavlja vanjsku politiku neke "emlje i poka"atelj je nje"ine
nacionalne mo1i. 6 2ermin -strategija. koristi se kao sinonim "a politiku po"icija sile u :9,
dakle kao antagoni"am pojmu -diplomacija. koji se koristi "a o"naavanje miroljubivi,
metoda vanjske politike7.
Realistina teorija, bila je vode1a teorija :9 pedeseti, i )e"deseti, god.u SADu i tad je
imala sna0an ak i presudan utjecaj na tada)nju ameriku vanjsku politiku. Danas, u
savremenim :9 ova teorija je postala povjesnom kategorijom, "ajedno sa ravnote0om sila,
blokovskom bipolari"acijom i ,aldnoratovskom politikom.
#eorija rata i mira
$ajistaknutiji %redstavnik je Rajmund &ron. * ovom sluaju :9 se s,va1aju
me+uovisnim djelovanjem -stratega. i diplomata u kategorijalnom odnosu ratmir, te
kalkulacije sile i diplomatski, sredstava. /o njima, rat i mir predstavljaju prirodno stanje
mogu1i, odnosa u me+udr0avnim relacijama, jer se :9 ponajprije smatraju politikom, a
politika je primarno i"ra" sile i nacionalne sile. 9va teorija osim ravnote0e sila u :9, veri$icira
i nu0nost posti"anja ravnote0e inten"iteta sile, jer tumai da je prekomjerna upotreba sile kao
i njeno pomanjkanje jednako opasno "a mir.
#eorija 'aktora i %olova
(ormulirao ju je )uinc* +rig,t, postaviv)i cjelokupne :9 i"me+u 5 pola mir i rat. 2e
polove odre+uju ' temeljna $aktora koji opredjeljuju ljudski 0ivot, nala"e se u neprekidnoj
korelaciji3 gospodarskote,nolo)ki, pravni, sociopolitiki, biolo)kokulturolo)ki $aktori, me+u
kojima su va0ni materijalni 6gospodarski, vojni, demogra$ski..7, a manje pou"dani
moralni6ideologija, mentalitet, tradicija..7, ali i one mogu imati "naajnu ulogu u de$. :9.
#eorija me-unarodnog ekvili.rija
Bave se problemom ravnote0e :9 iji klju su me+unarodne ra"vijene institucije.
;nstitucionalni ekvilibriji odre+uju ra"liite elemente, ali su)tinu predstavlja $ormiranje
multinacionalni, institucija preko koji, bi se uspostavila kontrola me+unardone ravnote0e, i
time ograniila mogu1nost nametanja rata kao oblika pona)anja dr0ava u :9. 9va teorija
ustvari "agovara i potvr+uje blokovsku politiku, mo0e se smatrati jednim od oblika realistine
teorije.
arksistika klasna teorija
9va teorija stanje rata i mira u :9 postavlja na ra"inu antagoni"ma me+u dru)tvenim
klasama, odnosno suprotnosti i"me+u proleterijata i bur0ua"ije.
"avremena teorija pola"i od te"e da je sila temeljni sadr0aj :9, a rat je primjena sile.
/rema ovoj teoriji postoji nacionalna i internacionalna sila, ije najva0nije sastavnice su
vrsto1a, nacionalna snaga, i odlunost u ostvarivanju cilja. <lavna "ada1a novi, teorija :9
je de$iniranje mjesta i uloge svakog me+unarodnog subjekta u vi)estrukoj interakciji odnosa i
komunikacija unutar me+unarodne "ajednice.
Hladni rat/ #re0i svijet// i %olitika nesvrstavanja
Nakon Drugog svejtskog rata veoma br"o dola"i do o)tri, ideolo)ki, i politiki, kon$rontacija,
posebno do amerikog sovjetskog suparni)tva. Najvi)e stradanja u anti$a)istikoj koaliciji
imali su Sovjet, prije svega u ljudstvu, ogromnom materijalnom ra"aranju, uni)tavanju
ekonomije itd... SSSR je u Drugom svjetkom ratu i"gubio preko 5= miliona ljudi, stoga je
sovjetska politika bila odluna u namjeri da se geostrate)ki, vojno i politiki onemogu1i bilo
kakva nova agresija koja bi dola"ila sa >apada.
Bila je odluna da ponovo uspostavi kontrolu nad balitkim dr0avama 6?stonija, @etonija,
@itvanija7, da se pro)iri ka >apadu preko poljskoruske granice, te da preu"me dijelove
teritorije od !inske, :a+arske i Ruminije. >apad je najvi)e brinula ideolo)ka ambicija
Sovjeta, a to je da u svim dr0avama koje su postale interesna "ona SSSRa instaliraju
komunistiki re0im.
Druga polovina 5= st. je karakteri"irana 4ladnim ratom, i"ra0enom vojnom blokovskom
podjelom svijeta, prijetnjama svjetskom miru, te 0estokim ideolo)kim kon$rontacijama. *
takvoj klimi i svjetskim odnosima, javlja se i svjetski Pokret nesvrstavanja. >aeci ovog
pokreta se0u u %&(( g. kada su se u Bandunu sastali predstavnici 5& a"ijski, i a$riki,
"emalja. <lavni cilj te kon$erencije bio je i"rada programa i strategije "a borbu protiv
kolonijali"ma.
Na inicijativu predsjednika Socijalistike #ugoslavije #osipa Bro"a 2ita %&A% g. u Beogradu su
se sastale vo+e 5( "emalja uglavnom biv)i, kolonija. 4istorijski "naaj te Beogradske
kon$erencije ogleda se u tome )to je na njoj $ormiran -2rajni politiki save"., odnosno /okret
nesvrstani,. * vrijeme "aetka politike nesvrstavanja uporedo se ra"vija i ideja
koegzistencije/ kasnije na"vana &ktivna i mirolju.iva koegzistencija. /rvu "vaninu
ideju koeg"istencije dao je dr0avni spora"um i"me+u Bine i ;ndije i" %&(' kojim se predvi+alo
mirno rje)avanje 2ibeta. 2aj spora"um po"nat kao spora"um Pana 1ila2
3oegzistencija se moe okaraktazirati kao:
tip me+unarodne saradnje karakteristian "a dr0avu s ra"liitim, ak i suprotnim dru)tveno
politikim i ekonomskim ure+njem.
aktivnu saradnju dr0ava na ra"nim podrujima me+usobni, ve"a, posebno kojoj je svr,a
odr0avanje mira i sigurnosti.
me+unarodnu saradnju u skladu s naelima /ovelje *Na
oblik me+unarodne saradnje koji ne mo0e biti s,va1en kao sredstvo kojem je svr,a
"austaviti daljnje procese dru)tvenog ra"voja.
* 4eklaraciji o naelima me-unarodni, %rava o %rijateljskim odnosima i saradnji
drava, pri,va1enoj na "asjedanju 9p1e skup)tine *Na %&8=te, pri,va1ena su slj.naela
koeg"istencije3
%."abrana od prijetnje i upotrebe sile protiv teritorijalog integriteta ili politike ne"avisnosti bilo
koje dr0ave ili na bilo koji nain suprotan ciljevima *Na
5.:irno rje)avanje me+unarodni, sporova
C. >abrana intervencije, mje)anja u unutra)nje poslove drugi, dr0ava.
'.suverena jednakost dr0ave
(.ravnopravnost i samoodre+enje naroda
A.svjesno ispunjavanje me+unarodni, obave"a u slkladu s poveljom *Na
8.obeve"a saradnje dr0ave u skladu s /oveljom.
* prilog /okreta nesvrstani, i ideja o koeg"istenciji pojavila se #eorija detanta 6$rancuski
-detente.opu)tanje7, koja je o"naavala "a,tjev "a -otopljavanjem ,ladnoratovske klime. i
odnosa uspostavljenim blokovskom podjelom svijeta i trkom u naoru0avanju. Detant je bio
proi"vod racionalnog politikog promi)ljanja da i pored svi, veoma i"ra0eni, suprotnosti u
svijetu, i"la" nije u novom;;; svjetkom ratu.
Braj 4ladnog rata, koji se uglavnom ome+ava padom Berlinskog "ida, ujedinjenjem
Njemake, raspadom SSSRa i raspu)tanjem Var)avskog pakta, ujedno je bio i poetak
kraja utjecaja svjetskog /okreta nesvrstavanja.
! i di%lomacija
4i%lomacija je oblik dr0avne djelatnosti usmjeren na odnose sa drugim "emljama i
subjekima :9.
* osnovi radi se o ciljevima politike odre+eni, dr0ava, a ti se ciljevi primarno ogledaju u
spoljnoj politici dr0ava.
4i%lomacija je instrument pomo1u kojeg se ostvaruje ta politika. /ojam diplomacija dola"i
od gr.rijei -diploma. )to "nai presavijeni list, odnosno dvostruko presavijeni list.
* $rancuskom je"iku -la diplomatie. pojavljuje se prvi put %85Ag. a o"naava nauku ili
umije1e o me+unarodnim govorima. Diplomacija obavlja veoma va0ne "adatke, ali u su)tini
cilj diplomacije je a$irmacija interesa i polo0aja vlastite dr0ave, spreavanje rata i sl.
* modernom dobu pojaao se "a,tjev "a t"v.javnom diplomacijom, prije svega u cilju
onemogu1avanja "akulisni, spora"uma ili odluka koje bi bile skrivene od javnosti. :oderna
diplomacija danas je usmjerena na ono )to se "ove ekonomska diplomacija, kojom se
o"naavaju diplomatske aktivnosti usmjerene prema unapre+enju i "a)titi ekonomski,
interesa odre+ene "emlje. 2o se odnosi na pitanje unapre+enje i"vo"a, privlaenje strani,
investicija, borbu "a nova tr0i)ta, investiranje na globalnoj ra"ini, ra"mjenu in$ormacija,
unapre+enju kulturne i sportske suradnje..
5U i !
5U je specijalna nadnacionalna politika, ekonomska, carinska, monetarna, ali i
odbrambenosigurnosna intergracija dr0ava ?urope. /roces europskog integriranja "apoeo
je stvaranjem ?uropske "ajednice "a ugalj i elik %&(%g. ?uropske "ajednice "a atomsku
energiju %&(8, i europske ekonomske "ajednice %&(Dg. Eilj tog save"a je u poetku bio
usredotoen na trgovinu i ra"voj.
Glavno u%ravno tijelo 5U je: "avjet ministara, taj savjet ine ministri vlada dr0ava
lanica ?* koji uestvuju u dono)enju najva0niji, odluka. Savjet utvr+uje smjernice op1e
politike 5uro%skoj komisiji koja se sastoji od 5= komesara. Sjedi)te ?uropske komisije je u
Briselu, i ona je stvorena da i"gradi "ajedniku ekonomsku politiku i da nadgleda ukupan rad
europske administracije. Bitne $unkcije europske komisije3 predla0e nove "akone "a ?*,
nadgleda ugovore ?*, i i"vr)ava odluke ?uropskog savjeta.
5uro%ski %arlament je predstavniko tijelo politiki, partija. ;ma AC= poslanika, koji se
najmanje ' puta godi)nje sastaju u Stra"buru, kako bi raspravljali o pitanjima od
programskog i strate)kog "naaja "a ?*. ?uropski parlament vlast dijeli sa Savjetom
ministara, a poslanici donose "akone, odobravaju bud0et ?*, nadgledaju rad ?uropske
komisije i mogu oboriti njene odluke.
5uro%ski sud %ravde smje)ten je u @uksenburguF data mu je odgovornost da rje)ava
sporove me+u vladama ?* i novim institucijama koje je ?* stvorila. Sud se sastoji od %(
sudija koji tumae prava ?* , donosi odluke o pravnim pitanjima unutar institucija ?*.
Njegove odluke su obave"uju1e.
>a usvajanje uputstava i propisa ?* u praksi se koriste dvije procedure dono)enjea
odluka3 savjetovanje i saradnjaF koja 1e se procedura koristiti "avisi od prirode prijedloga koji
se ra"matra.
?uropska unija je osnovana *govorom o ?* koji je potpisan u :astric,tu %=.%5.%&&% g. *
:astric,tu su udareni temelji *nije koja osim primarno ekonomski, interesa, ima i druge
ambicije3 jaanje "ajednike vanjske i sigurnosne politike, te saradnju u oblasti unutra)ne
politike i pravosu+a.
5uro%ski ustav je postignut na samitu u Briselu juna 5=='g. Njegovo usvajanje je
pretpostavljalo rati$ikaciju u svi, 5( dr0ava lanica od koji, je makar & dr0ava moralo da
odr0i ra$erendum. :e+utim, ?uropski ustav nije stupio na snagu jer re$erendum nije uspio u 5
dr0ave lanice !rancuskoj i 4olandiji. ?uropski ustav je dokument iji je cilj da olak)a i uini
djelotvornijim $unkcionisanje pro)irene unije od 58 dr0ava lanica.
Ustav se satoji od 6 djela. Prvi dio predvi+a naela, $unkcije i organe. 4rugi sadr0i
/ovelju o ljudskim pravima, tre0i propisuje pravila "a dono)enje odluka i primjenu ra"liiti,
politika ?*, etvrti dio sadr0i pravila o stupanju na snagu protokola i deklaracije.
?uropa danas sebe smatra drugom $ederalnom demokratskom super silom. 9na sve vi)e
postaje sna0ni pobornik integracije i institucionalni, pristupa ouvanja mira. Be"bjednosna
strategija ?* sve vi)e po"iva na naela neoliberalnog institucionali"ma, to "nai da ?* svoju
budu1nost vidi u )irenju me+unarodni, organi"acija, europskom ujedinjenju, po)tivanju
me+unarodnog prava, ra"oru0anju i promovisanju demokracije. * ve"i stim ?* je najve1i
"agovornik stvaranja "ajednike be"bjednosne politike, s ciljem da stvori -sveevropske
ekspedicione snage najmanje A=.=== vojnika..
7iH i 5U
Bilateralni odnosi i"me+u Bi4 i ?* uspostavljeni su me+unarodnim pri"navanjem
Republike Bi4 kao ne"avisne i suverene dr0ave u aprilu %&&5g. 2o je "naajno doprinijelo da
ve1 u maju %&&5g. Bi4 postane punopravna lanica *N. * martu %&&Cg. uspostavljeni su
puni diplomatski odnosi Bi4 i ?*. Spoljna politika Bi4 po *stavu, prije svega, u nadle0nosti
/resjedni)tva Bi4, Vije1a ministara Bi4 itd...
/oev od 5===te ?* energinije preu"ima inicjativu i "emljama >apadnog Balkana nudi
mogu1nost stabili"acije radi pridru0enja *niji. Stoga je smi)ljen novi -predpristupni
me,ani"am., t"v. a%a %uta/ sa 89 uslova koje je Bi4 morala ispuniti kako bi se kvali$icirala
"a testiranje o spremnosti "a ue)1e o pregovorima o stabili"aciji i pridru0enju.
2ek u decembru 5==5g. ispunjeno je svi, %D uslova i" mape puta. 2ako je Bi4 u)la u
/artnerstvo "a mir, u Savjet europe, a polovinom 5==Dg.konano je potpisan i Spora"um o
pridru0ivanju. Strate)ki cilj Bi4 i dalje ostaje ula"ak u ?* i NA29. *laskom u NA29 sigurno
bi se trajno i"bjegli ratni sukobi unutar Bi4, potpuno i"bjegla mogu1nost agresije na Bi4 od
strane susjedni, ili neki, drugi, "emalja. S druge strane ulaskom u NA29 pakt Bi4 bi mnogo
dobila na unutarnjoj stabilnosti i be"bijednosti, )to bi privuklo doma1e i strane investitore,
odnosno europski i svjetski kapital, to bi onda bio generator "a br0i ula"ak Bi4 u ?*.