1. Koje su to karakteristike drutava gdje postoji vladavina zakona?

Karakteristike drutva gdje postoji vladavina zakona :

pravda je garantirana zakonom, prava manjina zatiena zakonom, zatiena prava
pojedinaca, graani kontroliraju institucije vlasti i prema njima su odgovorne, postoji
mehanizam promjene vlasti mirnim putem (demokratskim sredstvima), mediji su slobodni i
izraavaju razliite interese i gledita, garantirana jednakost svih graana pred zakonom,
sredstvo je nezavisno i garane su pravedne i nepristrasne procedure.


2. Koje su to karakteristike gdje ne postoji vladavina zakona?
Karakteristike drutva gdje ne postoji vladavina zakona:
pravda zavisi od volje vladajue grupe ili pojedinca, prava manjina se ne potuju, nisu
zatiena prava pojedinaca, vladajua grupa ili pojedinac kontrolira sve institucije vlasti i
nikome ne odgovara, nemogunost promjene vlasti demokratskim sredstvima ve samo
nasilnim metodama, mediji su pod kontrolom vladajue grupe i koriste se za propagandu i
promoviranje privatnih interesa, graani nisu jednaki pred zakonom, sudovi su pod politikom
kontrolom i manipulacijom.


3. Kako graani mogu sprijeiti zloupotrebu vlasti?
1) Glasanje i podravanje kandidata koji se slau za podravanje vladavine zakona i rad u
skladu sa slovom zakona.
2) Pisanje urednicima novina pisma podrke kandidatima i mjerama javne politike koje
odravaju i produavaju vladavinu zakona.
3) Podrka krivinog gonjenja onih pojedinaca koji kre zakon, bez obzira koliko su oni moni.


4. ta je to nadlena vlast?
Nadlenost je sistem obaveza koje vlast ima na odreenom prostoru.


5. Nadlenost dravnog nivoa vlasti?
Nadlenost dravnih organa vlasti regulisani su Ustavom BiH. sve odgovornosti koje Ustavom
nisu date institucijama drave BiH pripadaju entitetima. BiH zadrava nadlenosti u vezi sa
pitanjima koja se odnose na odravanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta, politike
nezavisnosti i meunarodnog priznanja.


6. Nadlenost entitetskih i kantonalnog nivoa vlasti?
Nadlenosti dravnih organa vlasti regulirane su ustavima entiteta i dravnim ustavom. Svaki
od entiteta ima sopstvenu zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast. U Federaciji BiH znazan dio
nadlenosti entiteta prenesen je na kantonalni nivo.



7. Brko Distrikt?
Brko Distrikt ima autonomnu upravu i alje predstavnike u organe drave BiH. nadlenosti
uprave BD su sve nadlenosti koje pripadaju lokalnoj i entitetskoj vlasti, osim prava da sklapa
specijalne odnose sa drugim zemljama.


8. Nadlenost lokalnog, gradskog, optinskog nivoa vlasti?
Nadlenosti lokalnog nivoa vlasti regulirane su ustavima entiteta, kantola, zakonom o lokalnoj
samoupravi i statutima opina.
Tamo gdje nema gradske vlastim najznaajnije nadlenosti su:
program razvoja, urbanistiko planiranje, budet i zavrni proraun; javne usluge; osiguranje i
reguliranje zemlje za izgradnju i poslovnih prostora; kultura, obrazovanje, zdravstvena
zatita, informacije i turizam; zakoni,regule i opi akti za lokalni nivo; opinska policija i drugi
kontrolni organi; organizacija opinskih usluga; druge stvari na lokalnom nivou.



9. Zakonodavna vlast u BiH (parlamentarna skuptina)?
Zakonodavna vlast stvara zakone i na dravnom nivou se zove Parlamentarna skuptina i dijeli
se na Predstavniki dom parlamentarne skuptine BiH i Dom naroda parlamentarne skuptine
BiH. Predstavniki dom se sastoji od 42 clana od kojih se 2/3 biraju sa teritorije Federacije , a
1/3 sa teritorije RS. Clanovi predstavnickog doma biraju se neposredno iz svog entiteta.
Dom naroda satoji se od 15 delegata, od kojih su 2/3 iz Federacije(5 hrvata i 5 bonjaka) i 1/3
iz RS (5 srba).
Parlamentarna skupstina nadlezna je za
-Donosenje zakona koji su potrebni za provodjenje odluka predsjednistva
-odobravanje budzeta za institucije BiH
-odlucivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora
-ostala pitanja koja su potrebna da se provedu njene duznosti.


10. Izvrna vlast u BiH (predsjednitvo BiH)?
Izvrna vlast provodi zakone koje donosi zakonodavna vlast i na dravnom nivou tu funkciju
ima Predsjednitvo. Ova grana vlasti se dijeli na Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH.
clanovi predsjednista biraju se u svakom entitetu. Mandat clanova predsjednistva koji su
izabrani na prvim izborima traje dvije godine, a mandat clanova izabranih nakon toga ce biti 4
godine. Predsjednistvo je nadlezno za:
-vodjenje vanjske politike BiH
-imenovanje ambasadora i drugih medjunarodnih predstavnika BiH
-izvrsavanje odluka parlamentarne skupstine
-predlaganje godisnjeg budzeta parlamentarnoj skupstini
-koordinaciju sa medjunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH...
Vijece ministara imenuje predjednistvo. Predsjedavajuci imenuje ministra vanjskih poslova,
ministra vanjske trgovine i druge ministre po potrebi. Predsjedavajuci i ministri zajedno
sacinjavaju vijece ministara i odgovorni su za provodjenje politike i odluka u BiH.
vijece ministara ce podnijeti ostavku ukoliko mu parlamentarna skupstina izglasa
nepovjerenje.


11. Pravosudna vlast u BiH (ustavni sud)?
Pravosudna vlast tumai ustav i zakone i najvii sud u BiH je Ustavni sud. Dijeli se na Ustavni
sud BiH, Sud BiH i Visoko sudsko i tuilako vijee.
Ustavni sud BiH se satoji od 9 clanova (4 clana bira predstavnicki dom Federacije, 2 clana
skupstina RS , a preostala 3 bira predstavnik Evropskog suda za ljudska prava). Mandat sudija
imenovanih u prvom sazivu bice 5 godina, izuzev ako podnesu ostavku, a sudije koji ce biti
imenovani nakon prvog saziva sluzit ce do navrsenih 70 godina zivota, izuzev ako podnesu
ostavku .
Ustavni sud je jedini nadlezan da odlucuje o bilo kojem sporu koji se javlja po ovom Ustavu
izmedju dva entiteta , ili BiH i jednog ili oba entiteta, te izmedju institucija BiH.
Odluke Ustavnog suda su konacne i obavezujuce.



12. ta su to ljudska prava?
Ljudska prava su prava koja posjeduju sva ljudska bia samim time to su dio ovjeanstva i
koja dobijamo samim roenjem.


13. Podjela ljudskih prava?
Ljudska prava se dijele na :
lina i politika prava bitna za slobodu i iskazivanje vlastite linosti, sloboda govora ;
ekonomska i socijalna prava- prava sticanja, koritenja i prenosa imovine ;
kulturna prava-osnova za postivanje vrijednostii tradicija grupa ljudi u citavom svijetu.


14. Ljudksa prava u ustavu u BiH?
lan II Ustava BiH u cijelosti je posveen ljudskim pravima. lanom X toka 2. propisano je da
se ni jednim amandmanom na Ustav BiH ne moe eliminirati niti umanjiti bilo koje od prava i
slobode iz l. II ovog Ustava niti izmijeniti ova odredba.



15. Pojmovno odreenje graanina?
Kroz historiju zaticemo razlicite poglede na pojam i sadrzaj gradjanina .
Pod pojmom gradjanin u Antickoj Grckoj oznacavamo politickog subjekta, onog stanovnika
polisa koji za razliku od obespravljenih grupa ima pravo ucestvovati u vlasti , ali i duznosti.
Prema rimskom pravu gradjanin je privilegiran autohtoni stanovnik Rimskog Carstva koji za
razliku od podanika iiz osvojenih zemalja uziva gradjanska prava i slobode.
U srednjem vijeku gradjanin je stanovnik slobodnog kraljevskog grada koji kao takav
uziva prava i slobode u trgovini, zanatstvu, bankarstvu i dr oblicima sticanja imetka. Razlikuje
se od kmetova koji nemaju nikakvih prava i plemica koji imaju naslijedjena prava i privilegije.
nakon gradjanske revolucije gradjanin dobiva dvostruko znacenje:
1. Gradjanin drustva je osoba koja uziva slobodu udruzivanja razlicite interesne grupe ,
staleske organizacije i gradjanske udruge u sklopu nezavisne gradjanske sfere drustva kako bi
zastitio svoja prava i interese sto mu drzava garantuje zakonom i ustavom.
2. Gradjanin drzave drzavljanin je osoba sa politicko-pravnim statusom drzavljanina sto
se svodi na politicko pravo ravnopravnog ucestvovanja u upravljanju drzavom. U modernim
predstavnickim demokratijama koristi se kao pravo gradjana da bira i bude biran na izborima
za organe vlasti.


16. Koja znanja treba da posjeduje graanin u demokratskim drutvima?
Znanja o principima i praksi demokratije, na primjer:
ustavna naela; struktura i funkcioniranje vlasti; odgovornosti i prava graana; kako graani
mogu uestvovati u donoenju odluke;


17. Koje vjetine i sposobnosti treba da posjeduje graanin u demokratskim
drutvima?-
Sposobnosti: Analiziranje i procjene informacija; Razjanjavanja i predvianja posljedica;
Sumiranja i davanja kritinog osvrta.
Vjetine: Vjetine komuniciranja (sluanje, govorenje, pisanje); Vjetine pregovaranja
(ubjeivanje i postizanje konsenzusa); Saraivanja; Rjeavanje konflikta na miran nain.


18. Koje su to osobine javnog karaktera graanina?
Meu osobinama javnog karaktegraanina mogu se istai:
tolerantnost; skepticizam; spremnost za saradnju; uljudnost; spremnost na kompromis;
patriotizam; lojalnost


19. ta je graanska vrlina i ta je ini (graanska dispozicija i graanska
posveenost)?
Spremnost graanina da svoje privatne interese i osobine prekupacije podredi interesima
opeg dobra naziva se Graanska Vrlina.
ine je dva osnovna pojma: graanska dispozicija i graanska posveenost.
Gradjanska dispozicija odnosi se na one stavove i navike gradjanina koji pomazu
zajednicko dobro demokratskog drustva.
Gradjanska posvecenost se odnosi razumnu opredijeljenost gradjana osnovnim
vrijednostima i principima demokratije.