1.

POGLAVLJE
ZA SAMOREALIZACIJU
Janaka ree:
1. Kako se stjee znanje? Kao se postie osloboenje? Kako je odi!anje "o#$%e? &e!i "i to'
Gospodine.
A(ta)aka ee:
*. +ei( li osloboenj$' dijete "oje' izbje#a)aj objekte $la kao oto) te tai opo(taj'
istinolj$bi)ost' lj$baznost' zado)oljst)o i ,stin$ kao nekta.
-. +i nisi niti ze"lja' niti )oda' niti )ata' niti zak niti posto. .a bi posti#ao osloboenje' $poznaj
s)oje Jast)o' kao s)jedoka s)i/ o)i/ ele"enata i kao 0)jesnost sa"$.
1. Kad jedno" s/)ati( da +i nisi tijelo te $)sti)(i se $ 0)jesnosti' postati %e( setan' spokojan
islobodan od s)i/ oko)a.
2. +i ne pipada( ba/"ani"a' niti ikak)oj kasti niti ijednoj a3a"i 4az)ojne 5aze $ lj$dsko"
i)ot$6. 7ije "o#$%e spoznati +e $li"a pe!ep!ije. +i si ne)ezan' bezoblian i s)jedok !ijelo#
$ni)ez$"a. 8$di setan.
9. Vlina i pook' $itak i bol' potje$ od $"a' a ne od +ebe' s)epoi"aj$%i At"ane. +i nisi niti
onaj koji djel$je niti onaj koji $i)a. +i si $istin$ od$)ijek slobodan.
:. +i si jedini )idjela! s)e#a i zaista si od$)ijek slobodan. +)oji oko)i sastoje se sa"o $ to"e (to
sebe ne )idi( kao )idio!a )e% kao ne(to d$#o.
;. .a li ti koje#a je $#izla )elika !na z"ija e#oiz"a <Ja sa" initelj<' pije( nekta )jee <Ja nisa"
initelj<' i jesi li setan?
=. 0pali ($"$ neznanja s )ato" $)jeenja <ja sa" Jedno' i >ista sa" 0)jesnost<' oslobodi se
t$#e i b$di setan.
1?. +i si ta 0)jesnost' 8laenst)o @ V/$nsko 8laenst)o' $ koje"$ i koje"$ o)aj $ni)ez$"
iz#leda nadeen' kao z"ija $ $et$. Ai)i setno.
11. Onaj tko sebe s"ata slobodni"' doista je slobodan a tko se s"ata )ezani" ostaje )ezan.
<Onako kako az"i(ljate' tak)i" %ete i postati< kae naodna izeka' i )eo"a je istinita.
1*. Jast)o je s)jedok' s)epoi"aj$%a' sa)(ena Jednota' 0)jesnost' nedjel$j$%a' ne)ezana' bez
elja i spokojna. Bbo# il$zije' iz#leda na" da je od o)o#a s)ijeta 4tj. podlona )jeno
pona)ljaj$%e" !ikl$s$ aanja i $"ianja6.
1-. 7akon (to ste pestali iz)ana i izn$ta "ijenjati sebe' te nap$sti)(i il$zij$: <Ja sa" "i(ljeno
4indi)id$alno6 jast)o<' "editiajte na At"ana kao na nepo"jenji)o#' na 0)jesnost i ned$alnost.
11. .ijete "oje' d$#o si se nalazio $ za"!i tjelesne s)jesnosti. &askini petlj$ za"ke "ae"
znanja <Ja sa" 0)jesnost<' te b$di setan.
12. +i si nepijanjaj$%i' nedjel$j$%i' sa"oisija)aj$%i 4sjaji( sa" od sebe6 i neokaljan. +)oji oko)i
poi)aj$ $ injeni!i (to se odaje( "edita!iji.
19. +i poi"a( o)aj $ni)ez$" a o)aj $ni)ez$" postoji $ tebi. +)oja pioda je $ st)ai ista
0)jesnost. 7e"oj biti "alen d$/o".
1:. +i si bez$)jetan' nepo"jenji)' bezoblian' tez)en' nedok$i)o inteli#entan i spokojan. >ezni
sa"o za 0)jesno(%$.
1;. 0poznaj da je ono (to i"a oblik nest)ano' a da je ono (to je bezoblino )jeno. 0lijede%i o)a
d$/o)na $p$tst)a' izbje%i %e( pono)no" aanj$.
1=. 8a( kao (to o#ledalo postoji i $n$ta slike koj$ odaa)a i bez te slike' tako i V/$nsko Jast)o
postoji $n$ta i iz)an o)o# tijela.
*?. 8a( kao (to je jedan te isti s)epoi"aj$%i posto $n$ta i iz)an )a tako i )jean'
s)epoi"aj$%i 8a/"an bi)st)$je $ s)i" st)ai"a.
*. POGLAVLJE
&A.O0+ 0ACO&EAL,BAD,JE
Janaka ee:
1. O' Ja sa" neokaljan' "ian' ista 0)jesnost i natpiodan. 0)e o)o )ije"e bio sa" $ zabl$di
zbo# il$zije.
*. 8$d$%i da Ja sa" otki)a" o)o tijelo' tako otki)a" i $ni)ez$". 0to#a' sa) o)aj $ni)ez$" je
"oj' ili $istin$ ni(ta nije "oje.
-. Odeka)(i se $ni)ez$"a zajedno s tijelo"' $ stanj$ sa" opaati V/$nsko Jast)o p$te" tajne
"$dosti.
1. 8a( kao (to se )alo)i' pjena i "je/$i%i ne azlik$j$ od )ode' tako i $ni)ez$" nastaje
e"ana!ijo"Epotjee od Jast)a' i ne azlik$je se od nje#a.
2. Kao (to analiza platna pokae da se ono sastoji isklj$i)o od kon!a' tako analiziaj$%i
$ni)ez$" $)ia"o da on nije ni(ta d$#o doli Jast)o.
9. 8a( kao (to je i (e%e $ sok$ od (e%ene tske potp$no poet soko"' tako je i $ni)ez$"
nastao $ "eni' potp$no poet sa "no".
:. 0)ijet nastaje $slijed neznanja o Jast)$ te nestaje s poja)o" znanja o Jast)$' ba( kao (to na"
iz#leda da )idi"o z"ij$ je ne pepoznaje"o $e i kao (to z"ija nestane kad spozna"o da je to
sa"o $e.
;. 0)jetlo je "oja pa)a pioda. Ja nisa" ni(ta d$#o ne#o li s)jetlo. F oito)anj$ $ni)ez$"a' Ja
sa" $istin$ taj koji sjaji".
=. O' $ni)ez$" se poja)lj$je $ "eni' $"isli)(i si to zbo# neznanja' ba( kao (to )idi"o sebo $
sede5$' z"ij$ $ $et$ i )od$ $ s$ne)oj za!i.
1?. 8a( kao (to se ) aspadne $ #lin$' )al $ )od$ ili zlatna na$k)i!a $ zlato' tako %e se i
$ni)ez$" koji potjee iz "ene' ast)oiti $ "ene.
11. Ja sa" $desanG +eba oboa)ati s)oje Jast)o' koje je )jeno i koje ak nadi)lj$je $ni(tenje
s)ijeta' s)e od 8a/"e do $peka ta)e.
1*. Ja sa" pekasanG +eba oboa)ati s)oje Jast)o' koje iako je zajedno s tijelo" pedsta)lja
Jednot$' koje niti ika"o odlazi niti odnek$da dolazi ne#o bi)st)$je poi"aj$%i $ni)ez$".
1-. Ja sa" di)anG +eba oboa)ati s)oje Jast)oG 7e"a nie#a tako sposobno# kao (to je Jast)o'
koje )jeno na sebi nosi be"e $ni)ez$"a a da #a pito" ne dotie s tijelo".
11. Ja sa" pedi)anG +eba oboa)ati s)oje Jast)o' koje ne"a ni(ta od ono#a (to je "o#$%e
"isliti ili o e"$ je "o#$%e #o)oiti.
12. Bnanje' znala! i spoznatlji)o' o)o toje $ st)anosti ne postoji. Ja sa" to neokaljano Jast)o' $
koje" se o)o toje poja)lj$je zbo# neznanja.
19. O' koijen bijede nalazi se $ d$alnosti. 7e"a d$#o# lijeka osi" spoznaje da s$ s)i objekti
isk$st)a nest)ani te da sa" Ja ista Jednota' 0)jesnost' 8laenst)o.
1:. Ja sa" >ista 0)jesnost. Fslijed neznanja' sH" sa" sebi na"etn$o o#anienja.
&az"i(ljaj$%i stalno na o)aj nain' ja bi)st)$je" $ Apsol$t$.
1;. 7isa" niti sp$tanEza)isan' niti osloboen. ,z#$bi)(i pod(k$' il$zija je nestala. O $ni)ez$"e'
iako postoji( $ "eni' ti $ st)anosti ne postoji(.
1=. Bnao sa" sa si#$no(%$ da tijelo i $ni)ez$" nis$ ni(ta' te da je jast)o sa"a >ista 0)jesnost.
Pa na e"$ je onda "o#$%e te"eljiti i"a#ina!ij$ 4za"i(ljanje $ni)ez$"a i tijela6?
*?. +ijelo' aj i pakao' oko)i i sloboda' a i sta/' s)e s$ to sa"o pedodbe. Ito ja i"a" sa s)i"
ti"' Ja' ija je pioda >ista 0)jesnost?
*1. O' ja ne nalazi" nikak)$ d$alnost. >ak je i bojnost lj$dski/ bi%a sto#a postala pop$t p$sto(i.
Ba (to da se )ez$je"?
**. Ja nisa" o)o tijelo niti ja i"a" tijelo. Ja nisa" <Ji)a< 4e#o6' ja sa" >ista 0)jesnost. Coj oko)
je $istin$ bio to (to sa" $dio za i)oto".
*-. O' beskajni o!eane $ "eni' dizanje" ol$je $ $"$ nastaj$ aznoliki )alo)i s)ijeta.
*1. 0"ii)anje" )jeta $ $"$' $ beskajno" o!ean$ Jast)a' aka $ni)ez$"a bi)a
$ni(tenaEnestaje' na nese%$ Ji)e 4e#a6 t#o)!a.
*2. Kak)a di)otaG F "eni' $ bez#anino" o!ean$' )alo)i )lastito# jast)a' $ sklad$ sa s)ojo"
piodo" di$ se' s$daaj$' talasaj$ se neko )ije"e i nestaj$.
-. POGLAVLJE
,0KFIE7JE 0ACO&EAL,BAD,JE
A(ta)aka ee:
1. 0pozna)(i da si $istin$ ne$ni(ti) Jedan Jedini' kako to da ti spokojni znale Jast)a pijanja( za
stje!anje bo#atst)a?
*. 7a alost' kao (to po/lepa potjee od il$zije o seb$ nastale zbo# neznanja o sede5$' tako i
)ezanost za ped"ete potjee od il$zone pe!ep!ije $li"a' zbo# neznanja o )lastito" Jast)$.
-. 0pozna)(i da si ti Ono $ e"$ se $ni)ez$" poja)lj$je kao )alo)i na "o$' za(to onda j$i(
okolo kao neki bijednik.
1. 7akon (to s"o $li da je na(e )lastito Jast)o >ista 0)jesnost iz)anedne ljepote' kako onda i
dalje "oe"o biti )ezani za objekte $la i tako postati neisti"a?
2. >$dno)ato je' da je osje%aj )lasni(t)a i dalje pis$tan $ "$da!$ koji je ealiziao Jast)o $
s)e"$ i s)e $ Jast)$G
9. 7eobino je (to onaj koji bi)st)$je $ )/$nskoj ned$alnosti' ele%i osloboenje i nadalje je
podloan po$di i oslabljen ba)e%i se lj$ba)ni" do#odo)(tina"a.
:. >$dno je (to osoba' koja zna da je po$da nepijatelj Bnanja' koja je )eo"a oslabila' ak i $
zadnji" dani"a s)o# i)ota $di za p$teni" $i!i"aG
;. 7eobino je da onaj koji ne pijanja za objekte o)o# s)ijeta' koji azl$$je )jeno od polazno# i
koji ezne za osloboenje"' sta/$je od aspadanja tijela.
=. 8ilo da j$ aste' da j$ sla)e ili da j$ "$e' spokojna osoba $)ijek )idi Apsol$tno Jast)o te sto#a
nije niti adosna niti lj$ta.
1?. Osoba na )isoko" d$/o)no" ni)o$ )idi s)oje tijelo kako djel$je kao da je to tijelo neke d$#e
osobe. 0to#a' kako onda /)ala ili pok$da $op%e "oe $tje!ati na nj?
11. 0/)a%aj$%i da je o)aj $ni)ez$" sa"o il$zija' te #$bljenje" s)ake znatielje' kako onda
osoba )sto# d$/a "oe sta/o)ati od s"ti?
1*. 0 ki" "oe"o $spoediti tak)$ )isoko d$/o)n$ osob$' koja je zado)oljna sa Bnanje" o
Jast)$' te koja posti#n$)(i osloboenje ne ezne )i(e ni za i"?
1-. Ba(to bi tak)a osoba postojano# d$/a' koja zna da je pa)a pioda objekata pe!ep!ije
ni(ta)na' s"atala nek$ st)a pi/)atlji)o" a d$#$ nepi/)atlji)o"?
11. Onaj koji je $ s)o" d$/$ od$stao od pijanjanja $z s)jeto)ne st)ai' koji je iznad pao)a
s$potnosti i koji ne"a elja @ nje"$ niti jedno isk$st)o nastalo ine!ijo" do#aaja' ne "oe
po$zoiti niti $itak niti bol.
1. POGLAVLJE
VEL,>A7JE 0ACO&EAL,BAD,JE
Janaka ee:
1. O' onaj koji az$"ije' znala! Jast)a' koji s/)a%a o)aj i)ot kao i#$' ni"alo ne slii za)edenoj
i)otinjskoj "asi' koja osje%a sa"o teet i $da!e i)ota.
*. O' Jo#i ne osje%a posebno $s/i%enje dok se nalazi $ stanj$ za koji" ezn$ ,nda i ostali bo#o)i
i tako postan$ nesetni.
-. 0!e ono#' koji je spoznao Jast)o si#$no nije "o#$%e din$ti ikak)o" )lino" ili pooko"' ba(
kao (to di" ne "oe din$ti nebo' iako na" katkad iz#leda da "oe.
1. +ko "oe spijeiti o)jeka )eliko# d$/a' ono#a koji je spoznao da je o)aj !ijeli $ni)ez$"
Jast)o sH"o' da spontano djel$je?
2. Od s)e etii )ste st)oeni/ bi%a' od 8a/"e s)e do $peka ta)e' sa"o se je "$da! $
stanj$ ode%i elje i odbojnosti.
9. &ijedak je onaj koji zna da je jast)o Jedno' bez d$#o#a' i da je ono #ospoda $ni)ez$"a. On
ini ono (to s"ata )ijedni" t$da i ne boji se nie#a.
2. POGLAVLJE
>E+,&, 7A>,7A <&A0+APA7JA< 4laKa6
A(ta)aka ee:
1. 0lobodni ste od bilo kak)i/ kontakata. 0to#a' isti kak)i jeste' e#a se elite ode%i? Fni(tite
ko"pleks tijela 4tijela' $"a' e#oiz"a' $la6 te tako $ite $ stanje <astapanja<.
*. Fni)ez$" se izdie iz tebe kao (to se "je/$i%i izdi$ iz "oa. +ako spoznaj da je Jast)o
Jednota i na taj nain $i $ stanje <astapanja<.
-. Fni)ez$" ne postoji $ tebi' >isto"e' b$d$%i da je nest)aan' je se oit$je kao z"ija $ $et$'
iako je pis$tan za $la. 0to#a' na taj nain $i $ stanje astapanja.
1. +i si sa)(en i jednak' kako $ ne)olji tako i $ se%i' nadi i oaj$' i)ot$ i s"ti. 0to#a' na taj
nain 4osta)(i nedin$t pao)i"a s$potnosti6 $i $ stanje astapanja.
9. POGLAVLJE
V,IE B7A7JE
Janaka ee:
1. 8ez#anian sa" kao posto' a poja)ni s)ijet je pop$t )aE%$paL o)o je Bnanje. +ako se
nie#a ne teba niti odi!ati' niti i(ta pi/)a%ati' a niti $ni(titi.
*. Ja sa" kao o!ean a $ni)ez$" je kao )alL o)o je Bnanje. +ako se nie#a ne teba niti odi!ati'
niti i(ta pi/)a%ati' niti $ni(titi.
-. Ja sa" kao sede51' a il$zija $ni)ez$"a je pop$t sebaL o)o je Bnanje. +ako ne"a ie#a e#a
bi se tebalo ode%i' pi/)atiti ili $ni(titi.
1. Ja sa" doista $ s)i" bi%i"a' a s)a bi%a s$ $ "eni. O)o je Bnanje. +ako ne"a ie#a e#a bi se
tebalo ode%i' pi/)atiti ili $ni(titi.
:. POGLAVLJE
P&,&O.A 0ACO&EAL,BAD,JE
Janaka ee:
1. F "eni' $ beskajno" o!ean$' aka $ni)ez$"a ke%e se a"o ta"o' tjeana )jeto" )lastite
piode. +o ni"alo ne $tjee na "ene.
*. F "eni' $ beskajno" o!ean$' neka se )alo)i s)ijeta di$ ili neka nestaj$ sa"i od sebe. Ja i/
pi to"e niti po)e%a)a" niti i/ s"anj$je".
-. F "eni' $ beskajno" o!ean$' bi)st)$je za"i(ljeni $ni)ez$". Ja sa" pos)e "ian i
bezoblian. Ja pebi)a" sa"o $ to"e 4$ Bnanj$6.
1 MCot/e o5 pelN 4$ sanskitskoOen#lesko" pije)od$6 je sede5. 7ai"e' bise je sa"o k$#li!a
sainjena od sede5a i bojo" podsje%a na sebo. +o nije M)ijednoN sebo )e% Mbez)ijedniN sede5
koji se piinja)a kao da je sebo.
* 7ai"e' ako sa" 0)e$k$pnostE8a/"an' (to bi/ "o#ao pi/)atiti ili odba!iti' (to bi/ "o#ao
st)oiti ili $ni(titi?
1. Jast)o nije $ objekt$' niti je objekt $ beskajno" i neokaljano" Jast)$. +ako je Ono slobodno
od )ezanosti i elja i spokojno je. Ja pebi)a" sa"o $ to"e 4$ Bnanj$6.
2. O' ja sa" doista 0)jesnost sH"a. 0)ijet je pop$t "aioniaske pedsta)e. Pa kako onda $
"eni "oe biti ikak)e po"isli na odbijanje ili pi/)a%anje?
;. POGLAVLJE
0FAA7J0+VO , O0LO8OPE7JE
A(ta)aka ee:
1. F stanj$ s"o s$anjst)a ako $" ezne ili t$#$je za bilo i"' ako ne(to odbija ili pi/)a%a te
ako se zbo# bilo e#a osje%a setni" ili lj$ti".
*. Osloboenje se postie kad $" ni za i" niti ezne niti t$#$je' kad ni(ta niti ne odbija niti
pi/)a%a te kad ne osje%a ni se%$ ni lj$tnj$.
-. F s$anjst)$ s"o ako je $" )ezan za bilo kak)o $lno isk$st)o. Osloboenje podaz$"ije)a
od)ojenost od s)i/ osjetilni/ isk$sta)a.
1. Osloboenje je stanje bez <e#a<L stanje <e#a< je opst)o. ,"aj$%i to $ )id$ $zdi se od
pi/)a%anja ili odbijanja bilo e#a.
=. POGLAVLJE
7EVEBA7O0+ 47EOV,07O0+' 0ACO0+AL7O0+6
A(ta)aka ee:
1. ,z)(ene i neiz)(ene d$nosti' kao i pao)i s$potnosti @ kada one pestaj$ i za ko#a? Bnaj$%i
to' b$di bez elja' kon!entian na odi!anje $ potp$noj a)nod$(nosti pe"a s)ijet$.
*. &ijetka je' dijete "oje' tak)a blaena osoba ija je elja za i)oto"' $i)anje" i $enje"
$#asla po"ataj$%i i)ote lj$di oko sebe.
-. C$da! postaje spokojan spozna)(i da je doista s)e ok$eno tost$ko" bijedo" 41 O $"o" i
tijelo"' * O i)i" i nei)i" objekti"a' - O popla)a"a' potesi"a itd.6 te je polazno' nest)ano i
)ijedno pezia' i teba se odba!iti.
1. Koje je to )ije"e ili doba kad pao)i s$potnosti za lj$de ne postoje? Onaj koji i/ nap$sti'
zado)oljan s is/odo" do#aaja' postie sa)(enst)o.
2. Kaka) je to o)jek' koji az"oti)(i aznolikost "i(ljenja "e$ )eliki" )ido)nja!i"a' s)e!i"a i
Jo#iji"a' te posta)(i potp$no a)nod$(an na $enje' ne posti#ne spokojst)o?
9. Onaj koji spozna istinsk$ piod$ >iste 0)jesnosti potp$no a)nod$(an pe"a s)ijet$' s"ieno i
tez)eni" as$i)anje"' spa(a)a sebe od !ikl$sa aanja i pono)ni/ aanja @ za taka) o)jek
nije pa)i d$/o)ni )oa?
:. Gledaj na "odi5ika!ije ele"enata kao na ne(to nest)anoL $istin$ postoje sa"o pi"ani
ele"entiL i odjedno"' oslobodit %e( se oko)a i bi)at %e( $ s)o" istinsko" Jast)$.
;. 0)ijet s$ elje sa"e. .a li se sto#a odie( s)i/ elja? Odi!anje od elja jest odi!anje od
s)ijeta' a onda "oe( i)jeti s)$#dje.
1?. POGLAVLJE
&AV7O.FI7O0+E0POKOJ
A(ta)aka ee:
1. GajiteEnje#$jte a)nod$(nost pe"a s)e"$' odeka)(i se ka"e 4elje' po$de6 koja je )a(
nepijatelj' at/e 4s)jeto)no# pospeiteta6 pa%ene nepilika"a i nap$sti)(iEi#noiaj$%i d/a"$
4)(enje dobi/ djela6 koja je $zok at/e i ka"e.
*. Gledaj na pijatelje' ze"lje' bo#atst)o' k$%e' ene' dao)e i d$#a obiljeja dobe se%e kao na
san iz "aioniaske pedsta)e' koji taje s)e#a nekoliko dana.
-. Bnaj #dje #od postoji elja' ta"o je i s)ijet. Ftje!anje" )stoj ne)ezanosti otii iznad elja i
b$di setan.
1. &opst)o postoji sa"o $ elji a $ni(tenje elje jest osloboenje. 0a"o nepianjanje" za s)ijet
postie se tajna adost $ ealiza!iji Jast)a.
2. +i si Jednota' >ista ,nteli#en!ija. 0)ijet ne posjed$je inteli#en!ij$ i nest)aan je. 7eznanje je
takoe nest)ano. Ito bi ti jo( $op%e elio znati?
9. Kalje)st)a' sino)e' ene' tijela i zado)oljst)a #$bio si izno)a sa s)aki" no)i" oenje"' ak i
ako si i" bio )eo"a pi)en.
:. .osta je bilo pospeiteta' elja i poboni/ djela. F" nije $ nji"a na(ao "i' $ toj
t$obnojEne$tje(noj ($"i s)ijeta.
;. F koliko se to oenja ti nisi iz"$io' bilo tjelesno' $"no ili #o)oenje"? 0to#a pekini s ti" ba
danas.
11. POGLAVLJE
CF.&O0+
A(ta)aka ee:
1. Onaj tko je s/)atio da se po"jene $ obli!i"a postojanja i $ni(tenje nalaze $ sa"oj piodi
st)ai' lako %e na%i "i' ne$z"ien i osloboen bola.
*. Onaj tko si#$no zna da je ,3)aa st)oitelj s)e#a' te da $ s)ijet$ ne"a nie#a d$#o# doli
Jast)a' "ii se sa s)oji" $n$tanji" elja"a i ne pijanja ni za (to.
-. Onaj tko si#$no zna da nese%a kao i pospeitet dolaze s)ako $ s)oje )ije"e kao ez$ltat
na(i/ po(li/ djela' di pod kontolo" s)a s)oja $la' te niti i(ta eli niti za ii" t$#$je.
1. Onaj tko si#$no zna da s$ se%a kao i bijeda' oenje kao i s"t posljedi!a po(li/ djela' ne
s"ata da bi i(ta tebao posti%iEisp$niti' te tako i)i bezbino a i kada djel$je' nije )ezan za s)oje
djelo.
2. Onaj tko je s/)atio da je $pa)o bi#a i ni(ta d$#o $zok bijede $ o)o" s)ijet$' oslobaa se
bi#e' postaje setan' spokojan i bez elja.
9. <Ja nisa" tijelo' niti je tijelo "oje. Ja sa" 0)jesnost sH"a< @ onaj tko je to si#$no s/)atio ne
sje%a se (to je $inio ili nije $inio' b$d$%i da je posti#ao stanje Apsol$ta.
:. <Ja se doista nalazi" $ s)akoj st)ai' s)e od 8a/"e do $peka ta)e< @ onaj tko to si#$no
zna' oslobaa se kon5likata "isli' postaje ist i spokojan te osloboen bi#e o to"e (to jest i (to
nije posti#n$to.
;. Onaj tko si#$no zna da o)aj azno)san i $desan s)ijet nije ni(ta' postaje bez elja i >ista
0)jesnost te nalazi "i b$d$%i da ni(ta $ st)ai ne postoji.
1*. POGLAVLJE
8,VA7JE F JA0+VF
Janaka ee:
1. 7ajpije sa" postao ne)ezan za 5izika djela' zati" za d$#otajno #o)oenje a poto" za "isli.
+ako sa" postao )st 45i"lK6 $ s)o" bi)anj$.
*. 8i)aj$%i ne)ezan za z)$k i za d$#e objekte $la te s obzio" da Jast)o nije objekt pe!ep!ije'
"oj $" je osloboen s)ako# od)a%anja panje i jedno$s"jeen je. +ako sa" )st $ s)o"
bi)anj$.
-. +eba se nape#n$ti i kon!entiati se kad doe do od)a%anja $"a zbo# nadeenosti 4ideje
tijela' $"a i e#a s$ nadeene $"$6. Vide%i to kao pa)ilo' $stajan sa" tj. nepo"jenji) 45i"lK6 $
s)o" bi)anj$.
1. 8$d$%i da se t$ ne"a (to pi/)atiti ili odbiti' te b$d$%i da za "ene ne"a niti adosti niti t$#e'
tako sa" ja po(to)ani' $stajan $ s)o" bi)anj$.
2. 8iti $ nekoj od 5aza i)ota ili ne biti ni $ jednoj' "edita!ija' kontola "entalni/ 5$nk!ija @
s/)ati)(i da s$ oni st)ani $zok od)a%anja "oje panje' ja doista $staje" $ s)o" bi)anj$.
9. Fzda)anje od djelo)anja jest $ istoj "jei ez$ltat neznanja kao i sH"o djelo)anje. Bnaj$%i $
potp$nosti o)$ istin$' tako $staje" $ s)o" bi)anj$.
:. &az"i(ljaj$%i o Jednoti koj$ nije "o#$%e s/)atiti "isle%i' sa"o se $tjee"o za po"o% neko"
oblik$ "isli. 0to#a' nap$sti)(i t$ "isao' )st sa" $ s)o" bi)anj$.
;. 8laen je onaj koji je o)o posti#ao. 8laen je onaj koji je taka) po piodi.
1-. POGLAVLJE
0&EQA
Janaka ee:
1. 7epo"$%enostE"ino%a koja nastaje 0)jesno(%$ da ne"a nie#a osi" Jast)a' je ijetka ak i
kod oni/ koji nose sa"o tkanin$ oko boko)a. 0to#a' nap$sti)(i s)ako odi!anje ili pi/)a%anje
i)i" setno.
*. O)dje i"a"o poble" tijela' ta"o poble" jezika a pos)$da poble" $"a. Odeka)(i se o)i/'
$ s)o" )/$nsko" i)otno" !ilj$' i)i" setno.
-. 0/)a%aj$%i $ potp$nosti da Jast)o doista ni(ta ne ini' adi" s)e (to #od iz#leda da teba
$initi' i i)i" setno.
1. Jo#iji )ezani za tijelo insistiaj$ na djelo)anj$ ili neOdjelo)anj$. Fslijed ods$st)a $d$i)anja i
azd$i)anja' ja i)i" setno.
2. 7i(ta dobo ili lo(e ne dolazi "i od boa)ka' ketanja ili spa)anja. +ako' bez obzia na boa)ak'
ketanje ili spa)anje' ja i)i" setno.
9. 7i(ta ne #$bi" spa)aj$%i niti zadobi)a" nastojanje"' tako' nap$sti)(i s)ak$ "isao o #$bitk$ ili
o $s/i%enj$' ja i)i" setno.
:. Po"ataj$%i stalno izno)a nepostojanost zado)oljst)a i bola pod azliiti" okolnosti"a'
odie" se doba i zla' te i)i" setno.
11. POGLAVLJE
C,&7OQA
Janaka ee:
1. Onaj tko je $ st)anosti pazno# $"a' koji nena"jeno az"i(lja o objekti"a $la i onaj koji jest
b$dan i $ sn$' taj je $istin$ is!pio sje%anja o s)jeto)no" i)ot$.
*. 7estanko" elje' #dje s$ onda s)a "oja bo#atst)a' pijatelji' #dje s$ pljaka(i $ oblik$ $lni/
objekata' #dje $ s$ 0)eti 0pisi i znanje?
-. 8$d$%i da sa" ost)aio V/o)no Jast)o' koje je 0)jedok i V/o)ni Gospoda' te posta)(i
a)nod$(an i na opst)o i na osloboenje' ne osje%a" nikak)$ enj$ za
e"an!ipa!ijo"Eosloboenje" od opst)a.
1. &azliita stanja neke osobe' koja $ sebi ne #aji nikak)$ s$"nj$' ali se #ledano iz)ana ke%e po
)lastitoj )olji pop$t zal$ene osobe' "o#$ az$"jeti sa"o oni slini nje"$.
12. POGLAVLJE
B7A7JE O JA0+VF
A(ta)aka ee:
1. >o)jek isto# intelekta ealiziat %e Jast)o ak i $z nepotp$na $p$tst)a. Lj$di neisto# intelekta
ostaj$ zb$njeni ak i ako ita) i)ot ele 0a"ospoznaj$ 4spoznati Jast)o6.
*. 7e)ezanost za $lne objekte jest osloboenjeL lj$ba) pe"a objekti"a $la jest opst)o. +o je
$istin$ Bnanje pa inite kako )a" da#o.
-. O)o znanje o ,stini ini elok)entn$' pa"etn$ i akti)n$ osob$ nije"o"' inetno" i neakti)no".
0to#a #a izbje#a)aj$ oni koji ele $i)ati $ s)ijet$.
1. +i nisi tijelo' niti je tijelo t)ojeL ti nisi initelj niti $i)ala!. +i si 0)jesnost sH"a' )jeni 0)jedok i
slobodan. 8$di setan.
2. Vezanost i "skost s$ obiljeja $"a. F" nikad nije t)oj. +i si inteli#en!ija sH"a' bez kon5likata'
nepo"jenji)a. 7eka ti je sa se%o".
9. Ost)a$j$%i Jast)o $ s)e"$ i s)e $ Jast)$' bez e#oiz"a i osje%aja za <"oje<' b$di setan.
:. +i si doista Ono' $ e"$ se s)ijet "ani5estia pop$t )alo)a $ o!ean$. O' inteli#en!ijo' oslobodi
se #ozni!e $"a.
;. Vje$j sine "oj' )je$j. 7e"oj se nikada zb$niti $ to"e. +i si Bnanje sH"o' ti si Gospoda' ti si
Jast)o i iznad si Piode.
=. +ijelo' sasta)ljeno od sastojaka piode' dolazi' ostaje i odlazi. Jast)o niti dolazi niti odlazi.
Ba(to #a onda oplak$je(?
1?. 7eka tijelo taje do kaja kalpe 4koz"iko# !ikl$sa6 ili oslobodi #a ak danas. Kako $ tebi koji
si >ista ,nteli#en!ija "oe biti onda ikak)o# asta ili s"anjenja?
11. F tebi' $ beskajno" o!ean$' neka )alo)i $ni)ez$"a ast$ ili se s"anj$j$ $ sklad$ sa s)ojo"
)lastito" piodo". +o za tebe ne znai niti dobitak niti #$bitak.
1*. .ijete "oje' ti si >ista ,nteli#en!ija sH"a po sebi. O)aj $ni)ez$" nije ni"alo azliit od tebe.
0to#a kako i otk$da netko "oe i"ati ikak)$ idej$ pi/)a%anja i odbijanja?
1-. Kako onda da b$de oenja' djelo)anja ili ak e#oiz"a za tebe Jednot$' nepo"jenji)$'
"in$' bespijekon$ i >ist$ 0)jesnost?
11. +i sH" iz#leda( onako kako opaa(. .a li na$k)i!e i d$#i nakit iz#ledaj$ d$#aiji od zlata?
12. Potp$no se ode!i tak)i/ azliko)anja kao (to s$ <Ja i On<' te <Ja to nisa"<. 0"ataj s)e
Jast)o" te b$di bez elja i b$di setan.
19. Fni)ez$" postoji sa"o zbo# t)o# neznanja. F st)anosti' ti si Jednota. 7e"a indi)id$alno#
jast)a ili V/o)no# Jast)a azliito# od tebe.
1:. Onaj tko si#$no zna da je $ni)ez$" il$zija i ni(ta d$#o' bi)a li(en elja' postaje >ista
,nteli#en!ija te nalazi "i kao da ni(ta ne postoji.
1;. F o!ean$ s)ijeta' od$)ijek je bila' jest i bit %e sa"o Jednota. 7e postoji niti opst)o niti
osloboenje. Ai)i zado)oljno i setno.
1=. O' >ista ,nteli#en!ijo' ne o"etaj s)oj $" s pot)da"a i ne#a!ija"a. 8$di spokojan i bi)st)$j
setno $ s)o" )lastito" Jast)$ koje je 8laenst)o sH"o.
*?. Potp$no nap$sti ak i konte"pla!ij$ i ne zada)aj ni(ta $ s)o" $"$. +i si $istin$ Jast)o'
pos)e slobodno. Ito bi posti#ao "i(ljenje"?
19. POGLAVLJE
PO0E87A FPF+0+VA
A(ta)aka ee:
1. .ijete "oje' "oe( esto #o)oiti o azni" s)eti" spisi"a ili i/ sl$(ati. Ali ne "oe( se
$te"eljiti $ Jast)$ s)e dok s)e to ne zaboa)i(.
*. O' "$dae' "oe( $i)ati' ili aditi ili )jebati "entaln$ kon!enta!ij$. Ali t)oj $" %e i nadalje
ezn$ti za t)ojo" )lastito" istinsko" piodo" koja je iznad s)i/ objekata i $ kojoj s$ s)e elje
$#a(ene.
-. 0)i s$ nesetni je se nape$. Ali nitko ne zna o)o 4da je napo oen od elja $zok bijede6.
8laeni posti$ e"an!ipa!ij$Eosloboenje slijede%i isklj$i)o o)$ $p$t$.
1. 0e%a pipada <)/$nsko" besposlia$< 4ealiziano" o)jek$' potp$no neakti)no"6' za koje#
je ak ot)aanje i zat)aanje oni/ kapaka pa)a ne)olja' i niko" d$#o". 4.a bi o)jek bio
istinski setan "oa biti apsol$tno ne)ezan i za 5izik$ i "entaln$ akti)nost6.
2. Kad se $" oslobodi tak)i/ pao)a s$potnosti kao (to je <o)o teba $initi< i <o)o ne teba
$initi<' on postaje a)nod$(an na eli#iozne zasl$#e' s)jeto)ni pospeitet' $lne $itke i
osloboenje.
9. Onaj tko pezie objekte $la postaje ne)ezan a onaj koji ezne za nji"a bi)a )ezan. Ce$ti"'
onaj koji niti pi/)a%a niti odbija nije niti ne)ezan niti )ezan.
:. 0)e dok postoji elja' koja je koijen stanja ods$st)a diski"ina!ijeEazliko)anja' postojat %e
osje%aj pi)enosti i a)ezije' koji s$ #ana i "ladi!a d)eta z)ano# 0a"saa.
;. Akti)nost aa pi)enostL $zda)anje od akti)nosti a)ezij$. C$da! je osloboen pao)a
s$potnosti' pop$t djeteta' te doista i)i kao dijete.
=. Onaj tko je pi)en s)ijet$ eli #a se ode%i kako bi izbje#ao t$#$. 7o onaj koji nije pi)en ne
osje%a t$#$ i ne osje%a se bijedno $ o)o"e s)ijet$.
1?. Onaj koji #aji e#oistine osje%aje ak i pe"a osloboenj$' te ak s"ata tijelo s)ojo"
s)ojino"' nije niti jRani niti Ko#i. On sa"o )eo"a pati.
11. 7eka t)oji $itelji b$d$ ak i Saa' Sai ili 8a/"a oen iz lotosa' "e$ti"' s)e dok s)e ne
zaboa)i(' ne "oe( biti $te"eljen $ Jast)$.
1:. POGLAVLJE
,0+,70K, B7ALAD
A(ta)aka ee:
1. Onaj tko zado)oljno' poi(%eni/ $la $i)a $ sa"o%i' $s)ojio je plod saznanja 4zadobi)en6
koz paks$ Jo#e.
*. O' znala! ,stine nije nikada bijedan $ o)o"e s)ijet$' je je !ijeli $ni)ez$" isp$njen nji"
sa"i".
-. 7ikak)i objekti $la ne "o#$ zado)oljiti ono# koji $i)a $ Jast)$' kao (to li(%e d)a <nee"< ne
zado)olja)a slona koji )oli li(%e sallakija.
1. &ijetki $ o)o"e s)ijet$ s$ oni na koje ne osta)ljaj$ $tisak st)ai koje s$ isk$sili ili oni koji ne
ele st)ai koje jo( nis$ isk$sili.
2. F o)o"e s)ijet$ i"a i oni/ koji s$ eljni s)jeto)ni/ $itaka a i oni/ koji ezn$ za osloboenje".
Ce$ti"' doista s$ ijetke one )elike d$(e koje ne ezn$ niti za $i!i"a niti za osloboenje".
9. &ijetke s$ osobe (ioko# d$/a' koje niti pi)lae niti odbijaj$ d/a"$ 4d$nost6' at/$ 4s)jeto)ni
pospeitet6' ka"$ 4po$da6 i "ok($ 4osloboenje6' te i)ot i s"t.
- +o (to je sH" 4e)e alone6' ne teba ki)o s/)atiti kao osa"ljenostEizolianost. On je 0TC $
s"isl$ <JE.A7 JE.,7,' 8EB .&FGOGA. < 4pi". 0U. 8a/"ajRanananda6
:. Bnala! ne ezne za astapanje" $ni)ez$"a' niti osje%a ikak)$ odbojnost pe"a postojanj$
$ni)ez$"a. 0to#a 8laeni i)i setno bez obzia na tok do#aaja.
;. ,sp$njen znanje" o Jast)$' te s $onjeni" $"o" i zado)oljan' "$da! i)i setno $ )ienj$'
sl$(anj$' dodii)anj$' "iisanj$ i jedenj$.
=. 7e"a pi)enosti ili odbojnosti $ ono"e za koje#a je o!ean s)ijeta pes$(io. 7je#o) po#led je
pazan' nje#o)o djelo bez s)/e a nje#o)a $la bez $inko)itosti.
1?. C$da! niti je b$dan niti spa)a' niti ot)aa niti zat)aa s)oje oi. O' osloboena d$(a $ s)i"
$)jeti"a $i)a $ )/$nsko" stanj$.
11. Osloboeni $)ijek pebi)a $ Jast)$ i isto# je s!aL on i)i osloboen s)ake elje' $ s)i"
"o#$%i" $)jeti"a.
1*. F )ienj$' sl$(anj$' dodii)anj$' "iisanj$' jedenj$' $zi"anj$' #o)oenj$ i /odanj$ )elika d$(a
je osloboena s)ako# napoa i neOnapoa te je $istin$ Osloboena 4od za)isnosti i o#anienja6.
1-. Osloboeni niti ne kle)e%e niti /)ali' on niti se ad$je niti se lj$ti' niti daje niti $zi"a. On je
osloboen pi)enosti pe"a s)i" objekti"a.
11. Velika d$(a se ne $zne"i$je te ostaje postojana $ sebi sa"o" pi po#led$ na en$ pep$n$
lj$ba)i kao i na nadolaze%$ s"t. +aka) o)jek je doista osloboen.
12. Onaj tko je postojan i koji $ s)e"$ )idi $)ijek isto' ne )idi azlik$ iz"e$ se%e i patnje'
"$(ka!a i ene' pospeiteta i zle kobi.
19. F "$do" o)jek$' koji je is!pio s)oj s)jeto)ni i)ot i koji je pe(aoEnad"a(io o#anienja
lj$dske piode' ne"a niti stasti niti ikak)e elje da neko" na(kodi' ne"a niti poniznosti niti
dskosti' niti $enja niti "entalno# $zne"ienja.
1:. Osloboen o)jek niti pezie objekte $la nit ezne za nji"a. On i/ $)ijek doi)lja)a s $"o"
koji ne pijanja' onako kako dolaze.
1;. C$da! pazno# $"a ne zna ni(ta o kon5likt$ konte"pla!ije i neOkonte"pla!ije' o dob$ i zl$.
On pebi)a tako $ stanj$ Apsol$ta.
1=. 40 obzio" da6 bez osje%aja <ja< i <"oje<' nie# ne"a 4tj. $ni)ez$" ne postojiG6L zasi#$no
spozna)(i to 4da s)e"ia ne"a6' On 40a"oealiziani C$da!6 ne ini' pe"da se obini" lj$di"a
"oe initi da On ne(to ini1...
*?. 7eopisi)o stanje postie onaj "$da! iji se $" astopio' ije s$ 5$nk!ije pestale i koji je
osloboen ob"ane' sno)a i dosade.
1 On ne ini bilo (taG +ko bi ? Gdje bi ? 0 i" bi ? Kada ? V GGG
<0)aki l$di po sebi s$di G<' kae poslo)i!a. 0a"ospoznati C$da! ne djel$je ak i kad djel$je. +o
se na"a sa"o ini da On djel$je. >o)jek od Bnanja nije o)jek' On je Jednota' 0)e$k$pnost.
7e"a nie# ni M$n$taN ni Miz)anN 7je#a. 0to#a' On ne "oe ak ni poeljeti da djel$je. 7i(ta nije
od)ojeno 4azliito6 od 7je#a.
4Pi"jedba 0U. 8a/"ajRananande6
1;. POGLAVLJE
C,&
A(ta)aka ee:
1. Pozda) Ono"e koji je $ biti 8laenst)o sH"o od sebe' spokojnost i sjaj sa s/)a%anje"
znanja' pi e"$ s)a ob"ana postaje pop$t sna.
*. >o)jek $i)a $ "no#i" zado)oljst)i"a stje!anje" s)i/ )sta s)jeto)ni/ objekata. 0as)i"
si#$no' ne "oete biti setni ako se ne odeknete s)e#a.
-. Kako "oe onaj ije je sa"o sedi(te s!a openo toplino" s$n!a t$#e nastale $slijed
osje%aja d$nosti' biti setan bez tajni/ plj$sko)a a"bozije spokojst)a?
1. O)aj $ni)ez$" nije ni(ta d$#o ne#o stanje s)jesnosti. F st)anosti ne"a nie#a. Postoje%e i
nepostoje%e ne #$be s)oj$ in/eentn$ piod$.
2. Jast)o koje je apsol$tno' bez napoa' nepo"jenji)o i neokaljano' niti je daleko niti je
o#anieno. Ono je doista $)ijek posti#n$to.
9. Oni koji )ide st)ai onak)i"a kak)e jes$ 4otki)ene6 i" il$zija pestane i ealiziaj$ Jast)o'
nji/o)a t$#a nestajeEasp($je se.
:. Bnaj$%i da je s)e sa"o i"a#ina!ijaEpedodba te da je Jast)o slobodno i )jeno' da li "$da!
djel$je nes)jesno pop$t djeteta?
;. Bnaj$%i si#$no da je )lastito Jast)o 8a/"an te da s$ postojanje i nepostojanje 5ik!ije' (to
$op%e zna' #o)oi ili ini onaj koji je osloboen elja?
=. +ak)e "isli kao <to sa" doista Ja< i <Ja to nisa"<' $kidaj$ se za Ko#ija koji je postao ($tlji)'
znaj$%i si#$no da je s)e Jast)o.
1?. Ba Ko#ija koji je posti#ao spokojst)o ne"a od)a%anja panje' kon!enta!ije' po)e%anja
znanja' neznanja' ne"a zado)oljst)a niti boli.
11. F nebesi"a ili $ posjaenj$' $ dobitk$ ili na #$bitk$' $ d$(t)$ ili sa"o%i' za Jo#ija ija je
pioda apsol$tna 4bez$)jetna' neo#aniena6.
1*. Gdje je d/a"a 4)(enje it$alni/ ili zasl$ni/ djela6' #dje je at/a 4s)jeto)ni pospeitet6' #dje
je ka"a 4$lni $itak6' i #dje je azliko)anje za Ko#ija koji je nadi(ao tak)e d$alne poj"o)e pop$t
<to teba $initi< i <to ne teba $initi<?
1-. F s!$ Ko#ija koji je osloboen jo( za i)ota' ne"a niti osje%aja d$nosti niti pi)enosti.
7je#o)a djela odnose se sa"o na sada(nji i)ot' i sa"o s$ e5ekti po(le ka"e.
11. Gdje je ob"ana' #dje je $ni)ez$"' #dje je odi!anje' (to)i(e' #dje je osloboenje za on$
)elik$ d$($ koja pebi)a iznad s)jeto)ni/ elja?
12. Onaj koji )idi $ni)ez$" "oe pok$(a)ati zanijekati #a. A (to da ini onaj bez elja? On ne
)idi ak iako )idi.
19. Onaj koji je )idio V/o)no# 8a/"ana "editia <Ja sa" 8a/"an<. Ito ini onaj koji je iznad
s)ake "isli' kad ne )idi d$#o#a?
1:. Onaj tko $ sebi )idi od)a%anje panje 4distak!ije tj. ods$st)o "entalne kon!enta!ije ili
nedostatak jedno$s"jeenosti $"a6' $istin$ se kontolia. Ali $ Veliki"a ne"a od)a%anja panje.
8$d$%i da ne"a (to da posti#neE$ini' (to on onda ini?
1;. Bnala!' iako i)i i)oto" obino# o)jeka sas)i" je s$potan. On ne )idi niti kon!enta!ij$' niti
od)a%anje panje niti osk)n$%e sebe.
1=. Onaj koji je iznad postojanja i nepostojanja' koji je "$da' zado)oljan i osloboen elja' ne
ini ni(ta ak i ako to $ oi"a s)ijeta iz#leda kao djelo)anje.
*?. C$da! koji i)i setno ine%i ono (to "$ dolazi tijeko" do#aaja' ne osje%a $dnj$ niti $
djelo)anj$ niti $ nedjelo)anj$.
*1. 7o(ena )jeto" sa"skaa' osoba li(ena elja' neo)isna' slobodna i osloboena leti a"o ta"o
pop$t s$/o# lista.
**. 7e"a adosti ili t$#e za ono# koji je nadi(ao s)jeto)no postojanje. F)ijek s"ieno# d$/a i)i
kao da ne"a tijela.
*-. C$da! koji $i)a $ Jast)$ i iji je $" "ian i ist' ne"a elja da se ie#a odie niti osje%a
i#dje ikaka) #$bitak.
*1. Piodno pazno# $"a' te ine%i ono (to doe sa"o po sebi' "$da!a' za azlik$ od obini/
lj$di ne dia ast ili neastEsa"ota.
*2. Onaj koji djel$je $ sklad$ s tak)i" "isli"a pop$t <o)o ini tijelo a ne Ja' isto Jast)o<' taka) i
dok ne djel$je st)ano ne djel$je.
*9. Ji)an"$kta djel$je kao b$dala koja kae da ne djel$jeL "e$ti"' nije on zbo# to#a b$dala.
40$potnosti esto slie6. ,ako je $ s)ijet$ 4ali nije od s)ijeta6 $)ijek je setan i blaen.
*:. C$da!' koji sit od aznoazno# az"i(ljanja posti#ne stanje "iaEod"oa' niti az"i(lja' niti
zna' niti $je' niti )idi.
*;. 8$d$%i da "$da!$ ni(ta ne "oe sken$ti panj$' te b$d$%i da on ne "editia' on niti ezne
za osloboenje" niti je $ opst)$. Bnaj$%i da je $ni)ez$" 5ik!ija' pe"da j$ )idi' on pebi)a kao
sH" 8a/"an.
*=. Onaj $ ko"e i"a e#oiz"a' djel$je ak i kad ne djel$je' a "$da!' osloboen e#oiz"a ne
djel$je ak i kada djel$je.
-?. F" osloboeno#a ne $zne"ia)aj$ niti ne)olje' niti zado)oljst)aL on niti djel$je' niti se ke%e'
niti i(ta eli niti s$"nja.
-1. F" osloboeno#a ne napee se $ "edita!iji ili $ akti)nosti' "e$ti"' on postaje "editati)an
i akti)an bez ikak)a "oti)a.
-*. Gl$pa osoba postaje zb$njena $)(i pa)$ istin$' ali neki "$da!i se po)lae $ sebe pop$t
t$po#la)i/ osoba.
--. 7eznali!a stalno )jeba kon!enta!ij$ i kontol$ $"a. C$da! koji pebi)a $ istinsko" Jast)$'
pop$t osobe $ d$boko" sn$' ne s"ata da i(ta teba initi.
-1. 7eznali!a ne postie "i niti nedjelo)anje" niti djelo)anje". C$da! postaje setan sa"i"
ti" (to zna ,stin$.
-2. F o)o" s)ijet$' oni koji se pos)ete azni" )sta"a pakse' ne%e spoznati Jast)o' isto'
inteli#entno' )oljeno' sa)(eno' iznad s)ijeta' neokaljano.
-9. 7eznali!a ne postie osloboenje stalno" pakso" kontole $"a. 8laen je onaj koji se
oslobaa sa"i" znanje" i koje# nijedna po"jena ne diaEne dodi$je.
-:. 7eznali!a ne postie 8a/"ana je eli da +o postane. C$da! ost)a$je piod$ V/$nsko#
8a/"ana i bez elje za postizanje".
-;. 8ez ikak)e potpoe $de%i za postizanje" osloboenja' neznali!a sa"o oda)a s)ijet.
C$da! eeEsijee pa)i koijen o)o# s)ijeta' iz)o s)e bijede.
-=. 8$dala eli "i p$te" kontole $"a i tako #a ne postie. C$da! zna ,stin$ i nje#o) $" je
$)ijek spokojan.
1?. Gdje je to znanje o Jast)$ za ono#a ije znanje o)isi o objekt$? C$da! ne )idi o)o i ono )e%
nepo"jenji)o Jast)o.
11. Gdje je t$ kontola $"a za ob"an$to#a koji za njo" $di? Ona doista piodno jest pis$tna $
"$da!$ koji $i)a $ Jast)$.
1*. 7eki "isle da postojanje jest a d$#i da nie#a ne"a. &ijedak je onaj koji ne "isli niti jedno
niti d$#o i tako je spokojan.
1-. Oni plitke pa"eti "isle da je At"an ist i Jedan bez d$#o#a' ali zbo# il$zije oni #a ne
spoznaj$ i nesetni s$ !ijeli s)oj i)ot.
11. ,ntelekt ono#a koji ezne za osloboenje"' ne 5$nk!ionia ako ne o)isi o objekt$L "e$ti"'
intelekt osloboeno#a doista je )jeno neo)isan i osloboen elja.
12. Vide%i o)e ti#o)e $lni/ objekata' oni koji s$ pepla(eni' tae%i skloni(te $$ odjedno" $
spilj$ adi postizanja kontole i kon!enta!ije.
19. Vide%i la)a 4o)jeka6 bez elja' o)i slono)i' objekti $la' "ino na#n$ $ bije# ili ako nis$ $
stanj$ pobje%i' sl$e "$ kao laska)!i.
1:. Onaj koji je osloboen s$"nji a $" "$ je poisto)je%en s Jast)o"' ne pibje#a)a )jeba"a
kontole kao sedst)i"a osloboenja. F )ienj$' sl$(anj$' dodii)anj$' "iisanj$ i jedenj$ on i)i
setno.
1;. Fte"eljen $ >isto" Bnanj$' te spokojan sa"i" sl$(anje" ,stinsko#' "$da! ne )idi $"jesna'
ne$"jesna djela ili ak nedjelo)anje.
1=. C$da! ini slobodno s)e (to doe sa"o od sebe da teba $initi' bilo dobo ili zloL je
nje#o)a s$ djela pop$t djela djeteta.
2?. P$te" slobode postie se se%a' p$te" slobode postie se naj)i(e stanje' spokojst)o'
V/$nsko 0tanje.
21. 0)e "odi5ika!ije $"a $ni(tene s$ kad o)jek s/)ati da on sH" nije niti inila! niti $i)ala!.
2*. Pona(anje "$da!a' neo#anieno "oti)o"' sjaji' osloboeno pet)aanjaL "e$ti"' to nije
sl$aj i s pi)eno" "ino%o" osobe za)edene il$zija"a' pijanjaj$%e# $"a.
2-. C$da!' osloboen "entalni/ pojek!ija' ne)ezan' li(en oko)a intelekta 4e#oiz"a6 ponekad
)eseo $sed )eliki/ $itaka a ponekad se po)lai $ planinske spilje.
21. 7ikak)a elja ne poklije $ s!$ "$da!a' dok iskaz$je poast znal!$ s)eti/ spisa' bo#$' ili
s)eti(t$' ili #ledaj$%i en$' kalja ili lj$bljeno bi%e.
22. Jo#i nije ni"alo s"eten ak i kad #a is"ija)aj$ i pezi$ nje#o)a posl$#a' sino)i' ene' $n$!i i
d$#a odbina.
29. ,ako pi"a zado)oljst)o' on nije zado)oljan' iako "$ se nanosi bol' on ne pati. 0a"o oni slini
nje"$ az$"ij$ to $desno stanje.
2:. Osje%aj d$nosti $istin$' jest s)ijet elati)nosti. C$da! #a nadilazi ost)a$j$%i se kao
s)epoi"aj$%i' bez oblika' nepo"jenji) i neokaljan.
2;. Oni plitke pa"eti' ak i kad ni(ta ne ade' $)ijek i" ne(to od)a%a panj$L "e$ti" onaj koji
je )je(t' i $ )(enj$ s)oji/ d$nosti ostaje nes"etan.
2=. F sa)(enoj jednod$(nosti' ak i $ paktino" i)ot$' "$da! sjedi setan' spa)a setan'
ke%e se setan' az#o)aa i jede setan.
9?. +ko #od se )lino" ost)aenja s)o# Jast)a' ne osje%a poti(teni" niti $ paktino" i)ot$
pop$t obini/ lj$di te ostaje "ian pop$t o#o"no# jezea' bez i"alo t$#e' on sjaji.
91. Kod o)jeka za)edeno# il$zija"a' ak i nedjelo)anje postaje djelo)anje' a kod "$da!a' ak i
djelo)anje i"a za posljedi!$ plod nedjelo)anja.
9*. Ob"an$ti esto pokaz$je a)ezij$ pe"a s)ojoj s)ojini. Gdje je pi)enost' #dje je odbojnost
za ono# ija je lj$ba) pe"a tijel$ nestala?
9-. 0)jesnost ob"an$to#a $)ijek je pi)ena "i(ljenj$ i neO"i(ljenj$. Ce$ti"' s)jesnost
"$da!a' pe"da popa%ena "i(ljenje" o za"isli)o"' jest po piodi nes)jesnost.
91. C$da! bez ikak)o# "oti)a za s)oja djela' onaj koji se ke%e pop$t djeteta i koji je ist' nije
pi)en niti ono"e (to adi.
92. 8laen je $istin$ znala! Jast)a' koji je nadi(ao $"' i koji je i $ )ienj$' sl$(anj$' dodii)anj$'
"iisanj$ ili jedenj$' isti $ s)i" $)jeti"a.
99. Gdje je s)ijet a #dje je nje#o) iz#ledEpoja)a' #dje je kaj a #dje s$ sedst)a 4spiit$alna
paksa6 za "$da!a' )jeno nepo"jenji)o# pop$t nebesko# s)oda?
9:. 0la)a ono"e koji je osloboen s)i/ elja' sa)(eno $tjelo)ljenje blaenst)a koje je nje#o)a
)lastita pioda' i koji je spontano $ton$o $ bez$)jetno Jast)o.
9;. Fkatko' ona )elika d$(a koja je ealiziala ,stin$' osloboena je elja za $i!i"a i
osloboenje" i li(ena s)ake pi)enosti $ s)ako doba na s)ako" "jest$.
9=. Ito peostaje da $ini taj koji je >ista 0)jesnost? On je odba!io poja)no postojanje' koje
zapoinje s "a/atOo" 4koz"iki" intelekto"6 a "ani5estia se p$te" sa"i/ i"ena.
:?. Onaj koji je ist' zna sa si#$no(%$ da je $ni)ez$" poiz)od il$zije' te da ni(ta ne postoji.
7epe!epti)no 4koje se ne "oe za"ijetitiEopaziti ni $li"a ni $"o"6 Jast)o je otki)eno nje"$'
te on' ist po piodi' $i)a "i.
:1. Pa)ila pona(anja' nepistanosti' odi!anja i ob$zda)anja $la @ (to je s)e to za ono#a koji je
po piodi >isti 0jaj i koji ne opaa objekti)n$ ealnost?
:*. Gdje je opst)o ili osloboenje' adost ili t$#a' za ono# koji sjaji kao 8eskonanost i ne opaa
elati)no postojanje?
:-. Vlada sa"o il$zija s)ijeta. &ealnost s)ijeta nestaje sa znanje" o Jast)$. C$da! i)i bez
osje%aja za <ja< 4e#o6 i <"oje< i za pi)enost.
:1. Ba "$da!a koji opaa Jast)o kao ne$ni(ti)o i osloboeno t$#e' #dje je znanje i #dje je
s)ijet? Gdje je osje%aj <Ja sa" tijelo< ili <tijelo je "oje<?
:2. >i" o)jek plitke pa"eti nap$sti )jebanje kontole $"a' on postaje plijen elja i "a(tanja.
:9. >ak i kad $je ,stin$' t$po#la)i se ne odie il$zije. ,ako $slijed potiski)anja iz#leda li(en
"entalne akti)nosti' $ nje"$ )eba enja za objekti"a $la.
::. Onaj' iji je ad pekin$t s)an$%e" 0a"ospoznaje' ne nalazi pilik$ da i(ta ini ili #o)oi' ak i
ako djel$je' #ledano oi"a obini/ lj$di.
:;. Ba "$da!a koji je tajno nepo"jenji) i bez ikak)o# sta/a' #dje je ta"a a #dje s)jetlo? Gdje
je t$ (to)i(e' ikaka) #$bitak? +$ ne"a nie#a' $op%e.
:=. Gdje je stpljenje' #dje je azliko)anje a #dje je ak ne$sta(i)ost za Ko#ija' ija je pioda
bezlina i neopisi)a?
;?. 7e postoji nikaka) aj ili pakaoL ne postoji ak niti osloboenje za i)ota. Fkatko' $ s)jesnosti
Ko#ija ne postoji ni(ta.
;1. C$da! niti ezne za dobitko" niti t$#$je $ neposti#n$%$. 7je#o) tez)en $" doista je
isp$njen nektao".
;*. Onaj koji je bez elje niti /)ali spokojne niti os$$je zle. Bado)oljan i $)ijek isti $ se%i i $ jad$'
on ne s"ata da i(ta teba $initi.
;-. +aka) "$da! niti pezie oenje i daljnja oenja' niti eli $oiti Jast)o. Osloboen adosti i
t$#e' on nije niti "ta) niti i).
;1. 0la)a i)ota "$da!a' osloboeno# oeki)anja' pi)enosti 4s)ojoj6 dje!i' eni i d$#i"a'
osloboeno# elja za objekti"a $la pa osloboeno# bi#e ak i o )lastito" tijel$.
;2. Bado)oljst)o $)ijek pebi)a $ s!$ "$da!a koji i)i sa s)i" odnosno od s)e#a (to "$ dolazi i
koji zado)oljno t$"aa okolo a od"aa se $ s"iaj dana.
;9. Poi)aj$%i $ te"elj$ s)o# bi%a te nadilaze%i $ potp$nosti s)ako daljnje aanje' )elika d$(a ne
bine o to"e da li nje#o)o tijelo $"ie ili se aa.
;:. 8laen je "$da! koji stoji $zdan' ne pi)en nie"$' bez ikak)e s)ojine' koji se ke%e
slobodno' po )lastitoj elji' koji je osloboen pao)a s$potnosti i ije s$ s$"nje askidane na
ko"ade.
;;. 0la)a "$da!$ li(eno# osje%aja za <"oje<' za koje# s$ ze"lja' ka"en i zlato isti' askidani
)oo)i oko nje#o)a s!a i koji je oi(%en od ajasa i ta"asa.
;=. +ko se "oe $spoediti s osloboeno" d$(o"' bez elja $ s)o" s!$' koja je zado)oljna i
a)nod$(na na s)e?
=?. +ko osi" ono#a bez elja ne zna iako zna' ne )idi iako )idi i ne #o)oi iako #o)oi?
=1. 8io on posjak ili kalj' istie se onaj koji je nepi)en i iji je po#led na st)ai osloboen
s)ijesti o dob$ i zl$.
=*. Gdje je askala(enost' #dje je ob$zda)anje a #dje je odei)anje ,stine' za Ko#ija iji je i)otni
!ilj isp$njen i koji je $tjelo)ljenje bezazlene iskenosti?
=-. Kako i ko"e je "o#$%e opisati ono (to doi)lja)a onaj koji je bez elja' ija je t$#a $ni(tena i
koji je zado)oljan poi)aj$%i $ Jast)$?
=1. On je b$dan ak i $ besano" sn$2' on ne sni)a ak i dok sanja' a nije b$dan ak ni $
b$dno" stanj$L taka) je "$da!' zado)oljan $ s)i" okolnosti"a.
=2. Bnala! je li(en "isli' ak i kad je $d$bljen $ "isliL on je li(en o#ana $la' pe"da i/ i"a' on
je li(en inteli#en!ije iako je obdaen njo"e' i li(en je osje%aja <e#a< iako je $ nje"$.
=9. Bnala! nije niti setan niti bijedan' nije niti pi)en niti nepi)en' nije niti osloboen niti tei
osloboenj$L on nije niti o)o niti ono.
=:. 8laeno" nikad ne ske%e panja ak i ako "$ je od)a%enaEdekon!entianaL on nije
"editati)an ak ni $ "edita!iji' on nije lijen ak niti $ stanj$ lijenosti i on nije $en ak iako
posjed$je znanje.
=;. Osloboeni' koji pebi)a $ Jast)$ $ s)i" okolnosti"a' koji je osloboen ideje o djelo)anj$ i o
d$nosti' koji je s)$#dje isti' ne az"i(lja 4je ne"a elja6 o to"e (to jest ili (to nije $inio.
==. S)aljen' "$da! ne osje%a zado)oljst)o' oki)lja)an' on ne osje%a ne$#od$. On niti $i)a $
i)ot$' niti se boji s"ti.
1??. C$da! spokojno# d$/a ne tai niti nap$eno "jesto niti p$sto(. On je $)ijek isti $ s)i"
$)jeti"a na s)ako" "jest$.
1=. POGLAVLJE
PO>,VA7JE F JA0+VF
Janaka ee:
1. ,z)adio sa" iz najsko)itije# dijela s)o# s!a tn azliiti/ "i(ljenja' koiste%i klije(ta znanja o
,stini.
*. Gdje je d/a"a' #dje je ka"a' #dje je at/a? Gdje je takoe' azliko)anje' d$alnost i #dje je
ned$alnost' za "ene koji pebi)a" $ )lastitoj sla)i?
-. Gdje je po(lost' b$d$%nost a #dje je sada(njost? Gdje je posto a #dje )jenost' za "ene koji
pebi)a" $ )lastitoj sla)i?
1. Gdje je Jast)o a #dje neOJast)o' #dje s$ isto tako dobo i zlo' #dje je zabin$tostEtjeskoba i
nezabin$tost' za "ene koji pebi)a" $ )lastitoj sla)i?
2. Gdje je sanjanje' #dje je d$bok san' #dje je b$dnost a #dje et)to stanje 4+$iKa6L #dje je sta/'
za "ene koji pebi)a" $ )lastitoj sla)i?
2 7a d$boki san bez sno)a ne "o#$ se pi"jeniti kate#oije postojanja i nepostojanja.
4Pi"jedba 0U. 8a/"ajRananande.6
9. Gdje je $daljenost a #dje blizinaL #dje je )anjsko a #dje $n$tanjeL #dje je #$bost a #dje
5ino%aEs$ptilnost' za "ene koji pebi)a" $ )lastitoj sla)i?
:. Gdje je i)ot ili s"t' #dje s$ s)jeto)i a #dje s)jeto)ni odnosiL #dje je laKa 4neopazi) pijelaz $
san6 a #dje kon!enta!ija' za "ene koji pebi)a" $ )lastitoj sla)i?
;. 7epotebno je #o)oiti o ti kaja i)ota' #o)oiti o Ko#i je bez s)/e' ak je i #o)oenje o
"$dosti ne)ano za "ene koji poi)a" $ Jast)$.
*?. POGLAVLJE
O0LO8OPE7JE BA A,VO+A
Janaka ee:
1. Gdje s$ ele"enti' #dje je tijelo' #dje s$ o#ani a #dje d$/L #dje je pazninaL #dje je takoe'
oaj' za "ene koji sa" piodno neokaljanEist?
*. Gdje s$ s)eti spisi' #dje je znanje o Jast)$' #dje je $" koji ne pijanja za objekte $la' #dje
zado)oljst)o a #dje stanje bez elja' za "ene koji sa" )jeno li(en osje%aja d$alnosti?
-. Gdje je Bnanje a #dje neznanjeL #dje je <Ja<' #dje je <o)o< a #dje <"oje<' #dje je opst)o a #dje
osloboenje? Gdje je atib$t piodi "o# jast)a? 4tj. Jast)o ne"a atib$ta6
1. Gdje s$ paabd/a ka"e' #dje osloboenje za i)ota a #dje je ak osloboenje $ s"ti' za
"ene' koji sa" od$)ijek neizdi5een!ianE/o"o#en?
2. Gdje je inio! ili $i)ala!' #dje pestanak "isli ili nastanak "isli' #dje je iza)no znanje ili
e5lektiano znanje' za "ene koji sa" od$)ijek bezlian?
9. Gdje je s)ijet a #dje aspiant za osloboenje"L #dje je konte"plati)na osoba a #dje Bnala!L
#dje je d$(a $ opst)$ a #dje osloboena d$(a' za "ene koji sa" ned$alan 4bez d)ojst)a6 po
piodi?
:. Gdje s$ st)aanje i $ni(tenjeL #dje je kaj a #dje s$ sedst)aL #dje s$ taila! i $spje/' za "ene
koji pebi)a" $ s)ojoj ned$alnoj piodi?
;. Gdje je znala!' sedst)a ka znanj$' objekt znanja ili znanje sH"oL #dje je i(ta a #dje ni(ta' za
"ene koji sa" od$)ijek ist?
=. Gdje je od)a%anje panje a #dje kon!enta!ijaL #dje je znanje a #dje ob"ana il$zija"aL #dje je
adost a #dje t$#a' za "ene koji sa" od$)ijek bez djelo)anja?
1?. Gdje je elati)nost a #dje nadilaenje elati)nostiL #dje s$ se%a ili bijeda' za "ene koji sa"
od$)ijek )an s)ako# lo#iko# "i(ljenja?
11. Gdje je il$zija a #dje s)ijetL #dje je pi)enost ili nepi)enostL #dje je ji)a ili 8a/"an' za
"ene koji sa" od$)ijek ist?
1*. Gdje je akti)nost a #dje neakti)nostL #dje je osloboenje ili opst)o' za "ene koji sa"
od$)ijek nepo"jenji) i nedjelji)' te $te"eljen $ Jast)$?
1-. Gdje s$ $p$tst)a i pis"ena zabana' #dje je $enik a #dje $iteljL #dje je doista !ilj i)ota za
"ene' koji sa" apsol$tna dobota te osloboen ikak)i/ o#anienja?
11. Gdje je postojanje a #dje nepostojanjeL #dje je jedinst)o a #dje d$alnost? Ito je jo( potebno
e%i? 7i(ta izbija iz "ene.