Zbornik OPZ 21 03 Nazor

A. Nazor. Cranlca lzmodu Spllta l lol|lca l Splltsko-pol|lckl sukobl u \lV. l \V.
stol|ocu
45
Autor u radu govorl o splltsko-pol|lcklm odnoslma, odnosno o problo-
mu razgranlcon|a lzmodu Spllta l lol|lca to sukoblma lzmodu Spllcana l
lol|lcana u \lV. l \V. stol|ocu. kad |o nastavak studl|o ob|avl|ono u prot-
hodnom bro|u >HE=.
KIjucnc rijcci. lol|lca, srodn|l vl|ok, polltlcka povl|ost, drustvona
povl|ost, vo|na povl|ost
PoIiticki okvir
Kronoloski ova| rad obuhvaca XIV. i XV. sLol|ece, razdobl|e ko|e |e u hrvaLsko| po-
vi|esLi bilo iznimno burno i obil|ezeno velikim poliLickim prom|enama (osobiLo u priobal-
nom di|elu HrvaLske), pa se moze smaLraLi i pri|elomnim. CeLrnaesLo sLol|ece u hrvaLsko|
povi|esLi moze se smaLraLi pri|elomnim i po Lome sLo su se drusLvena giban|a nasla na
razmedi sredn|ov|ekovne povi|esLi, odnosno razvi|enoga i kasnoga sredn|ega vi|eka.
1
U
Lom |e sLol|ecu doslo do konacnog oblikovan|a usLro|sLva u drusLvenim za|ednicama, a
n|egov zavrseLak obil|ezila |e drusLvena kriza feudalnoga usLro|sLva, ko|a |e buknula na-
kon smrLi Ludovika Anzuvinca (1382.) i oLvorila hrvaLski prosLor novim procesima raz-
dva|an|a.
2
AnLe Nazor
Anto Nazor UDl 94(497.5Spllt)13/14
Hrvatska vo|ska Zapov|odnlstvo za zdruzonu 94(497.5lol|lca)13/14
lzobrazbu l obuku lotar Zrlnskl lzvornl znanstvonl rad
Zagrob lrlml|ono . 25. 4. 2002.
lrlhvacono. 19. 6. 2002.
CRANICA IZMLU SILITA I IL}ICA
I SILITSK-IL}ICKI SUKI U XIV. I XV. STL}LCU
(Dio drugi SpliLsko-pol|icki sukobi Li|ekom XIV. i XV. sLol|eca)
1
Irema periodizaci|i hrvaLske povi|esLi ko|u |e predlozio T. Raukar razvi|eni sredn|i vi|ek (XII.-XIV. sL.)
obuhvaca razdobl|e sazri|evan|a i rasLa, a kasni sredn|i vi|ek (od kra|a XIV. sL. do prve polovine XVI. sL.)
eLapu poremeca|a i drusLvene razgradn|e. Iremda uglavnom sli|edi dinasLicke prom|ene na hrvaLskom
pri|esLol|u (kra| ranoga sredn|eg vi|eka isLov|eLan |e s prom|enom na hrvaLskom pri|esLol|u 1102.), Lakva
dioba prvensLveno |e usredoLocena oko prom|ena u dinamici i usLro|sLvu drusLvenih procesa sLo su se
proLezali Li|ekom c|eloga Lra|an|a sredn|ega vi|eka, odnosno osnovica periodizaci|e |e sli|ed drusLvenih
prom|ena sredn|ov|ekovl|a. Vidi: Tomislav Raukar, Hrtcis|c src!njctjc|ct|jc. Prcsicr, |ju!i, i!cjc. Zagreb, 1997.,
9-10. periodizaci|i sredn|ega vi|eka pisali su T. Smiciklas, N. Klaic i I. ColdsLein. LiLeraLuru i komenLar o
Lome vidi u: Ivo ColdsLein, Hrtcis|i rcni src!nji tijc|, Zagreb, 1995., sLr. 18-21 i periodizaci|i hrvaLske
povi|esLi i o eLapama u razvo|u hrvaLskoga drusLva do 13. sLol|eca, Hisicrijs|i z|crni|, sv. 41, Zagreb, 1988.,
sLr. 253-279.
2
Raukar, Hrtcis|c src!njctjc|ct|jc, sLr. 77.
Zb. Cds|oka povl|. znan. Zavoda povl|. drus. znan. Hrvat. akad. znan. um|ot., 21(2003), str. 45-81
46
U prvo| Lrecini XIV. sL. MleLacka Republika zagospodarila |e goLovo svim komunalnim
drusLvima na isLocnom }adranu, osim Sen|om. MeduLim, sredinom XIV. sL., u vri|eme
Ludovika I. Anzuvinca, zapocela |e eLapa poLpune inLegraci|e hrvaLskoga podruc|a, osL-
varena mirom u Zadru 1358. d posLignuLe inLegraci|e osobiLu korisL imali su dalmaLin-
ski gradovi, ci|a se povi|esL u XIV. sL. moze podi|eliLi na bribirsko-mleLacko razdobl|e do
Zadarskoga mira 1358. i period anzuvinske inLegraci|e (nakon 1358.), kada bil|eze nagli
gospodarski rasL. Nakon Ludovikove smrLi 1382., hrvaLske zeml|e bile su zahvacene unu-
Larn|im borbama za pri|esLol|e, kao rezulLaLom procesa slabl|en|a kral|evske vlasLi i |acan|a
vlasLele. IroLudvorski pokreL (1383.-1408.), odnosno buna plemsLva proLiv kral|ice Mari-
|e (kceri Ludovika I.) i n|ezina supruga, novoga hrvaLsko-ugarskog kral|a Zigmunda
Luksemburskoga (1387.-1437.), oslabila |e obrambenu snagu HrvaLske, iz cega su na|vecu
korisL izvukli Mlecani Le smanli|e,
3
ko|e su vec sLigle nadomak hrvaLskim kra|evima.
4
Kral| Zigmund Luksemburski ni|e uspio spri|eciLi prosLorno razdva|an|e hrvaLskih ze-
mal|a i drusLvenu razgradn|u u n|ima |er |e n|egova moc bila oslabl|ena upravo u suko-
bima s smanli|ama, ali i s raznim proLivnicima preLendenLima na hrvaLsko-ugarsko
pri|esLol|e (TvrLko I., SL|epan Dabisa, Ladislav Napul|ski) i nezadovol|nim velikasima
(SL|epan Lackovic, Hrvo|e Vukcic HrvaLinic i drugi), Le sukobima s husiLima u Cesko| i
Mlecanima u Dalmaci|i.
U prvom deseLl|ecu XV. sL., nakon sLo su 1409. od kral|a Ladislava za 100.000 dukaLa
kupili Zadar, Novigrad, Iag i Vranu s pravom na ciLavu Dalmaci|u, Mlecani su sLvorili
preduv|eLe za dugorocnu vlasL nad Dalmaci|om. Do 1420. MleLacka Republika ovladala
|e svim dalmaLinskim gradovima osim Dubrovnikom. MleLacko osva|an|e Dalmaci|e
(1409.-1420.) izravna |e posl|edica krize i slabosLi drusLava u gradskom zaledu i upozora-
va na |ak poremeca| konLinenLalno-|adranske ravnoLeze. Mlecani su osvo|ili poliLicki sa-
svim osaml|ene gradove, lisene znaLni|eg oslonca u vlasLiLom zaledu, ko|e |e osLalo
podlozno hrvaLsko-ugarskim kral|evima. U razdobl|u nadolazecih Lurskih raLova, a oso-
biLo u XVI. sL., uloga konLinenLalnoga zaleda se promi|enila, ono |e posLalo podruc|em
ugrozavan|a komunalnih drusLava, a mleLacka vlasL ciniLel|em n|ihova opsLanka.
5
Uzroci sukoba izmedu SpIita i PoIjica
IraLeci razmisl|an|a pov|esnicara ko|i su pisali o sukobima izmedu Splicana i Iol|ica-
na u sredn|em vi|eku, uocava se da su pogledi na moguce uzroke izbi|an|a spliLsko-po-
l|ickih sukoba razliciLi. Irema misl|en|u I. Iivcevica uzroke sukoba izmedu Splicana i Io-
l|icana Lreba LraziLi pod|ednako u eLnicko| razlici i u LeriLori|alnim preLenzi|ama sukob-
3
IsLo, sLr. 85-86.
4
napredovan|u smanli|a prema zapadu Lurope vidi: }osef MaLuz, Osmcns|c Ccrsitc, Zagreb, 1992., sLr.
28-35.
5
Tomislav Raukar, Komunalna drusLva u Dalmaci|i u XV. sL. i u prvo| polovici XVI. sL., Hisicrijs|i z|crni|, sv.
XXXV, Zagreb, 1982., sLr. 43-44.
A. Nazor. Cranlca lzmodu Spllta l lol|lca l Splltsko-pol|lckl sukobl u \lV. l \V. stol|ocu
47
l|enih sLrana.
6
A. Skobal| u sukobu Splicana i Iol|icana vidi sukob dvi|u kulLura i dva|u
razliciLih eLnickih elemenaLa (Romana i HrvaLa), dakle kao glavni uzrok nepri|aLel|sLvu
isLice eLnicku razliku.
7
NasuproL Lomu, }. Marusic drzi da |e sukob izmedu hrvaLskih
sel|ackih Iol|ica i laLinskih feudalaca grada SpliLa, bio primarno gospodarski, a poLom i
poliLicki.
8
IsLican|e gospodarskih prilika kao glavnoga uzroka spliLsko-pol|ickog sukoba cini se
opravdano i logicno, |er su poLrebe Splicana i Iol|icana za zeml|om i prihodima s n|e Le
za ispasisLima bile |ednako velike. SpliLsko| komuni osobiLo |e nedosLa|alo zeml|isLe po-
godno za ispasu |er se zona pasn|aka proLezala na obroncima Mosora, Koz|aka Le oko
Klisa, dakle na podruc|ima ko|a su uglavnom bila izvan n|ezinih granica. IrosLor za ispa-
su Splicanima su sman|ile i odredbe spliLskih vlasLi (iz 1351. i 1376.) o zabrani napasan|a
blaga izmedu ri|eka Zrnovnice i }adra,
9
dok |e na brdu Mar|an ispasa (od 1361.) bila ogra-
nicena na razdobl|e od blagdana Svih sveLih pa do SveLoga }ur|a (1. sLudenog 23. Lrav-
n|a).
10
Iovi|esni izvori sv|edoce o nasLo|an|ima Splicana da dodu do vecih povrsina pasn|a-
ka, kao i o sukobima zbog pasn|aka, u ko|ima |e sLoka cesLo bila pli|enom. Tako se u is-
pravi, ko|a |e navodno nasLala u doba kral|a Zvonimira (1078.), naglasava da Splicani zbog
vrlo velikoga bro|a sLoke isLih gradana i l|udi i sela isLoga nadbiskupa ne mogu slobodno
imaLi dovol|no pasn|aka na kral|evskom podruc|u zaLo sLo l|udi i sus|edni sel|aci zasela-
ka spomenuLe crkve smeLa|u i uznemiru|u spomenuLe gradane i l|ude i sel|ake samoga
nadbiskupa zbog spomenuLih pasn|aka proLiv privilegi|a o darovan|u i poLvrda mo|ih
(Zvonimirovih) prad|edova, a osobiLo zaselaka i zemal|a Srin|ine, CaLa, Tugara, sica,
Debrica, Dlamoca, Vilara i Kremena, ko|a se nalaze pod brdom Mosorom ....
11
To sLo se
6
Ivan Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc (Dc!cic| Vjcsni|c zc cr|cc|cgiju i |isicriju !c|mciins|u), SpliL, 1921., sLr. 6-7:
Spl|ecani su, kao poLomci sLarih Riml|ana iz porusenoga Solina, ziv|eli po svo|im osebu|nim opcinskim
uredbama, sLo ih nekako Ludilo od osLalih hrvaLskih drzavl|ana. NesLo Lo, a nesLo n|ihova Lezn|a da svakom
zgodom prosire svo| uski gradski okolis, cinilo |e da |e ri|eLko kada izmedu n|ih i okolnih HrvaLa bilo
iskrenoga sklada i da |e cesce dolazilo do nepri|aLel|skih sukoba.
7
AnLe Skobal|, O|rc!nc gcmi|c, SveLi Kriz na Ciovu, 1970., sLr. 498.
8
}ura| Marusic, Neki prim|eri i znaca|ke samoupravl|an|a u ekonomsko-drusLvenom zivoLu pol|ickih sela
(i kaLuna), Pc|jic|i z|crni|, sv. II, Zagreb, 1971., sLr. 119.
9
Siciui grc!c Sp|iic. Src!njctjc|ctnc prctc Sp|iic. Iriredio i preveo AnLun CviLanic, SpliL, 1987., sLr. 342-343.
10
Siciui grc!c Sp|iic, sLr. 361.
11
}akov SLipisic-Mil|en Samsalovic, Dip|cmciic|i z|crni| Krc|jctinc Hrtcis|c, Dc|mccijc i S|ctcnijc. Cc!cx
!ip|cmciicus rcgni Crcciic, Dc|mciic ci S|ctcnicc, sv. 1, Zagreb, 1967. (dal|e: CD 1), sLr. 160-161: ... quod propLer
copiam diffusam animalim ipsorum ciuium eLhominum ac villarum eiusdem archiepiscopi eL ecclesie sue
pascuas sufficienLes habere nequibanL libere in meo regali disLricLu, eo quod homines eL villani vicini
villarum ecclesie memoraLe molesLabanL eL perLurbabanL ciues predicLos eL homines ac villanos ipsius
archiepiscopi pascuis pro predicLis conLra priuilegia donaLionum ac confirmaLionum progeniLorum
meorum, preserLim villarum aLque Lerrarum Serennine, CoLhe, Tugare, sii, Debri, Dlanoe, Vallari eL
Cremene, que posiLe sunL infra monLes Massari ..., Iri|evod ci|ele isprave i zapazan|a o n|ezino|
auLenLicnosLi u Ivan Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc c 1rcgiru, preveo i uredio }. SLipisic, sv. 1, SpliL, 1979., sLr.
505-510, AnLe Lausic, Pcsicnc| i rcztiic| Pc|jic|c |nczctinc (!c XV. si.), SpliL, 1991., sLr. 69, }ura| Marusic,
Sumpcicrs|i |criu|cr i pc|jic|c sc|jcc|c rcpu||i|c, SpliL, 1992., sLr. 124.
48
spomenuLa darovnica smaLra falsifikaLom nasLalim u XIV. sL., ne osporava poLrebu Splicana
(i spliLske Crkve) za pasn|acima na sus|ednom prosLoru. NaproLiv, cini se da |e isprava
krivoLvorena upravo zbog poLrebe da se ob|asni kako su Splicanima poLrebni pasn|aci,
a posebno oni u osil|ini (izmedu SpliLa i Trogira, op. A. N.) o ko|ima se Lada vodio spor.
12
Irema podacima iz Tome Arhidakona, ko|i spomin|e da |e Splicanima kliski knez Do-
mald |ednom prilikom oLeo oko 30.000 ovaca,
13
a neki Tol|en, upravo sa spomenuLoga
pasn|aka osil|ina goLovo 80 Lisuca,
14
Splicani su veliku poLrebu za pasn|acima imali i u
XIII. sL. Da |e Lako bilo i posli|e (u XV. sL.) govori zalba Splicana mleLackom duzdu da su
Iol|icani napali selo u pos|edu spliLskoga nadbiskupa i, medu osLalim zlom ko|e su poci-
nili, oLeli mnosLvo sLoke.
15
S obzirom na Lo da |e sLocarsLvo bilo Lemel| egzisLenci|e Iol|icana,
16
moze se preLposLa-
viLi da |e ono bilo na|man|e |ednako razvi|eno kao u SpliLu i da su Iol|icani Lakoder imali
veliku poLrebu za pasn|acima kao i Splicani. VaznosL ispasisLa u zivoLu Iol|ica poLvrdu|u
odredbe Iol|ickoga sLaLuLa (cl. 56a, 56b, 57, 59a), ko|e regulira|u podruc|e ispase i prava
na n|u.
17
Vec |e L. KaLic upozorio da |e upravo problem ispase mogao biLi uzrok (ili |edan
od uzroka) spliLsko-pol|ickoga sukoba: Splicanima |e bilo Li|esno n|ihovo pol|e za pasu
blaga, pa su nasLo|ali u Iol|icima dobiLi 'zivoLnoga prosLora'.
18
Iroblem pasn|aka u spliL-
sko-pol|ickim odnosima isLice i }. Marusic prilikom razmaLran|a isprave kral|a Zvonimira
iz 1078.: Ta| falsifikaL (isprava kral|a Zvonimira iz 1078.) |e v|ero|aLno iz godine 1338., pa
|e pouzdano sv|edocansLvo, kako |e snazna, dugoLra|na i uporna bila Lezn|a Splicana da
zauzmu pol|icke pasn|ake za svo|e ovce i Lime ugroze zivoL Iol|icana, |er |e pasa na Mosoru
mogla |edva biLi dovol|na i za pol|icke ovce.
19
UosLalom, i izmedu sela u Irimor|u i onih
u Iol|icima dolazilo |e do medusobnih sukoba zbog pasn|aka na Irimorsko| kosi. Irim|er
sukoba sela IodsLrane i Srin|ina oko pasn|aka na Vrsini Lo poLvrdu|e.
20
12
CD I, sLr. 160, Lucic (I), sLr. 507.
13
Thomas Archidiaconus, Hisicric sc|cniicnc, MonumenLa specLanLia hisLoriam Slavorum Meridionalium
(dal|e: MSHSM), sv. XXVI, Zagreb, 1894.,/dal|e: Thomas/, cap. 30, sLr. 106, Toma Arhidakon, Krcni|c, preveo
Vladimir Rismondo SpliL, 1960. (dal|e Kronika), sLr. 97: IsLe noci |e poslao Domald (!) u obore Splicana, Le
ugrabio goLovo LrideseL Lisuca ovaca.
14
Thomas, cap. 32, sLr. 114-115, Kronika, sLr. 105: n (Tol|en), opremivsi ne malu ceLu kon|anika, kriomice
do|asi do m|esLa, ko|e se zove osilen, gd|e |e paslo velikom mnosLvo ovaca. I uzme Splicanima goLovo
osamdeseL Lisuca volova (! v|ero|aLno ovaca) i odvede ih u svo|u zeml|u..., Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 1,
sLr. 149.
15
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sv. I (priredili Vedran Cligo-Marin erkeL-Vladimir Rismondo-L|erka Simunkovic),
SpliL, 1996., sLr. 103-105, V|ekoslav Klaic, Pctijcsi Hrtcic, sv. III, Zagreb, 1974., sLr. 123-124, Iivcevic Pctijcsi
Pc|jicc, sLr. 28.
16
Ivo IeLric, CospodarsLvo pcine Dugi RaL, Opcinc Dugi |ci (mcncgrcjijc), Dugi RaL, 2000., sLr. 51.
17
Miroslav Iera, Pc|jic|i siciui, SpliL, sLr. 455-459.
18
Lovre KaLic, }os zivi sv|edoci hrvaLske proslosLi, Hrtcis|c smcirc, Zagreb, 1943., sLr. 238.
19
Marusic, Sumpcicrs|i |criu|cr, sLr. 124.
20
V|eko masic, |z prcs|csii Pc!sircnc. Pc!sircnc c! !ctninc !c ncsi| !cnc, IodsLrana, 1991., sLr. 116, Tome u
prilog govori i zapis I. Ivanisevica: IodsLrana se pravdala za 40 godina sa Srin|inom poradi Vrsine, }esenice
49
uduci da su preduv|eL za razvo| sLocarsLva bila dobra i sigurna ispasisLa i da su po-
Lrebe Splicana i Iol|icana za pasn|acima bile velike, |ednaki gospodarski inLeresi i zel|a za
pos|edovan|em isLoga podruc|a morali su se odraziLi i na n|ihove medusobne odnose.
Tako se moze reci da |e razvo| sLocarsLva, odnosno zivoLna poLreba ko|u su za pasn|acima
imali Splicani i Iol|icani, |edan od cimbenika ko|i |e negaLivno uL|ecao na n|ihove odnose
u sredn|em vi|eku. Irema Lome, buduci da su gospodarski inLeresi L|erali gradove da
svo| skuceni zivoLni prosLor prosire novim LeriLori|em (primarno u n|ihovo| okolici), ko|i
bi im omogucio prezivl|avan|e, pa i prihode, odnosno sLo vecu gospodarsku neovisnosL
(obradive zeml|e, sume, pasn|ake) i buduci da su |ednake poLrebe navodile sLanovnisLvo
u zaledu da se Lome suproLsLavi, moze se zakl|uciLi da |e gospodarski inLeres obi|u sLrana
bio |edan od glavnih uzroka neri|esenoga piLan|a granice izmedu SpliLa i Iol|ica i na|cescim
uzrokom n|ihova medusobnoga sukoba.
SpliLsko-pol|icki odnosi ovisili su i o poliLickim prilikama, L|. o gospodarima pod ci-
|om su se vlascu SpliL i Iol|ica, odnosno Klis nalazili. Dakako da se u periodu kad su i
SpliL i Klis (Iol|ica) bili pod isLim gospodarom, sman|ivala mogucnosL medusobnoga suko-
ba. Na prim|eru SpliLa i Klisa, L. KaLic isLaknuo |e da su u doba hrvaLskih dinasLa Subica,
Nelipcica i drugih ko|i su isLodobno vladali Klisom i SpliLom, oba grada bila u dobrim
odnosima, a inace |e SpliL sLrahovao.
21
Zapazan|e L. KaLica isLice vaznosL uloge ko|u |e
poliLicka vlasL imala na razvo| odnosa izmedu dalmaLinskih gradova i zaleda. Da |e Lak-
va preLposLavka v|ero|aLna, odnosno da |e vlasL isLoga vladara nad SpliLom i n|egovim
zaledem sman|ivala mogucnosL medusobnoga sukoba, pokazu|u prim|eri vec od razdobl|a
ranoga sredn|eg vi|eka.
RazliciLosL poliLicke vlasLi nad SpliLom i n|egovim zaledem moze se preLposLaviLi vec
od dosel|en|a HrvaLa, a da |e Lakvo sLan|e posLo|alo i poceLkom IX. sL., sv|edoci Aachenski
mir (812.) nakon ko|ega su dalmaLinski gradovi (i SpliL) osLali u vlasLi izanLa, a n|ihovo
zalede pod franackom vlascu. Na preLposLavku o sukobu izmedu sLanovnisLva u gra-
dovima i sLanovnisLva u n|ihovu zaledu (HrvaLa) u Lom razdobl|u upucu|e zapis svecenika
CoLLschalka o borbi hrvaLskoga kneza Trpimira proLiv nekoga dalmaLinskoga grada, v|ero-
|aLno SpliLa ili Trogira.
22
IoliLicki |az izmedu bizanLskih (dalmaLinskih) gradova i hrvaLskoga
zaleda produbio se i raskolom u Crkvi, ko|i |e od druge polovine IX. sL. bio sve veci. U
vri|eme bizanLskoga cara azili|a (poLkra| 70-ih godina IX. sL.), dalmaLinski gradovi su
poliLicke suproLnosLi i probleme sa sLanovnisLvom iz zaleda pokusali ri|esiLi placan|em
20 godina s Tugarin radi blika, Dubrava s Tugarin za 'Smoovo', SiLno s Dugopol|em za Vrsinu Mosora,
Trnbusi s Rudinan (Corn|i Dolac) za ilu|e, Don|i Dolac s iskom za Umine (Irane Ivanisevic, Z|crni| zc
ncrc!ni zitci i c|iccjc, kn|. IX, sv. 2, Zagreb, 1904., sLr. 310).
21
Lovre KaLic, Cranice izmedu Klisa i SpliLa kroz v|ekove, Sicrc|rtcis|c prcstjcic, sv. 6, SpliL, 1958., sLr. 210.
22
Lovre KaLic, Saksonac CoLLschalk na dvoru kneza Trpimira, scpcrcini ciisc| "8i|ccc, Zagreb, 1932., sLr. 8,
Nada Klaic, |ztcri zc |rtcis|u pctijcsi !c 1526., Zagreb, 1972., sLr. 22: Kad |e naime Trpimir, knez Slavena,
polazio s vo|skom proLiv naroda Crka i n|ihova nam|esnika, a nas dvorac bi|ase na samo| granici buducega
raLa ..., Vidi: ColdsLein, Hrtcis|i rcni src!nji tijc|, sLr. 199-201.
50
LribuLa mira n|ihovim vladarima.
23
Za vladavine hrvaLskoga kneza ranimira poliLi-
cki |az izmedu dalmaLinskih gradova i hrvaLskoga zaleda neusp|esno se pokusao pre-
mosLiLi poliLickim puLem - posLavl|an|em ninskoga biskupa Teodozi|a na celo spliLske
Crkve. Moze se preLposLaviLi da su spomenuLe suproLnosLi i problemi ublazeni Lek na-
kon odluka spliLskoga sabora 925. i proglasen|a spliLskoga biskupa meLropoliLom s |uris-
dikci|om nad LeriLori|em HrvaLske i Dalmaci|e. To bi znacilo da su se Lada sLvorili ili znaL-
no pobol|sali preduv|eLi za proziman|e sLanovnisLva gradova i zaleda, ko|e |e u razdobl|u
vladavine Kresimira IV. i Zvonimira (druga polovina XI. sL.), kad su dalmaLinski gradovi
i hrvaLsko zalede bili obuhvaceni vlascu isLoga vladara, posLalo prim|eLno i nezadrzivo.
24
Tako se na|kasni|e u vri|eme vladavine kral|a Zvonimira (1076.-1089.) skuceni gradski
prosLor poLpuno oLvorio prema zaledu, a n|egovim sLanovnicima omoguceno |e slobod-
no kreLan|e po hrvaLskom LeriLori|u.
25
Splicani su u Lo doba mogli sL|ecaLi zeml|u u Iri-
mor|u, sLo pokazu|e prim|er IeLra Crnoga Cuma|eva, ko|i |e prema podacima iz Sum-
peLarskoga karLulara pokupovao mnoge zeml|e u priobal|u izmedu SpliLa i misa i
darovao ih (oko 1080.) samosLanu sv. IeLra u Selu (danasn|i SumpeLar). SumpeLarski karLu-
lar, bez obzira na sporove izmedu Tugarana i IeLra Crnoga, sv|edoci o dobrim odnosima
izmedu Splicana i HrvaLa poLkra| XI. sL., |er navodi da su mnogi Splicani i HrvaLi dosli
na svecanosL posvecen|a nove crkve sv. IeLra u Selu (11. lisLopada 1080.).
26
}ednako Lako, i Li|ekom XIV. i XV. sL. odnosi izmedu Splicana i Iol|icana ovisili su o
n|ihovim gospodarima, a oni su se u razdobl|u do 1444. cesLo mi|en|ali. CeLrnaesLo sLo-
l|ece hrvaLske povi|esLi zapocelo |e s dolaskom nove dinasLi|e (Anzuvinci) na hrvaLsko-
ugarsko pri|esLol|e. Irom|eni dinasLi|e znaLno su pridoni|eli knezovi bribirski (pona|vise
ban Iavao Subic), ci|u su vlasL Lada priznavali i SpliL i Iol|ica. SpliLskim knezom |e do
1301. bio Mladen I. Subic, a zaLim n|egov braL }ura| I., ko|ega |e nakon smrLi 1303. nasli|e-
dio }ura| II., sin bana Iavla Subica. Kao spliLski knez, }ura| II. spomin|e se posl|edn|i puL
14. srpn|a 1322.,
27
pa se moze preLposLaviLi da se poraz n|egova braLa Mladena II. u bici
kod lizne (1322.) odrazio i na }ur|ev poloza| u SpliLu. Naime, uz poLporu Karla I. Rober-
La Anzuvinca (1301.-1342.) hrvaLski su velikasi u l|eLo 1322. kod lizne (v|ero|aLno u Io-
l|icima),
28
predvodeni slavonskim banom abonicem, svladali vo|sku bana Mladena II.
Subica, na ci|o| su sLrani bili Iol|icani. d Lada, cini se, Splicani vise ne bira|u Subice za
23
KonsLanLin IorfirogeneL, O uprct|jcnju ccrsitcm (priredio M. Svab, preveo N. pl. Tomasic), Zagreb, 1994.,
sLr. 84: Ne moguci Lako ziv|eLi, prisLupise asili|u (866-876) slavnome caru i poducise ga o svemu recenom.
Slavni ova| car asili|e naredi, da sve, sLo se davalo sLraLegu, poda|u Slavenima, da u miru zive s n|ima ....
24
Vidi: Raukar, Hrtcis|c src!njctjc|ct|jc, sLr. 30-31, 34-36, 44-49.
25
Vidi: Crga Novak, Pctijcsi Sp|iic, sv. I, SpliL, 1957., sLr. 75.
26
... ad cuius sollemniLaLem quam plurimi SpalaLinorum ChroaLorumque uirorum, graLia remissionis seu
absoluLionis, uenerunL. Vidi: VikLor Novak-IeLar Skok, Supcicrs|i |criu|cr, Zagreb, 1952., sLr. 213, Marusic,
Sumpcicrs|i |criu|cr, sLr. 20.
27
Crga Novak, Comes, poLesLas, prior, consul, recLor, capiLaneus i miles grada SpliLa, Vjcsni| zc cr|cc|cgiju i
|isicriju !c|mciins|u, sv. 50, SpliL, 1932., sLr. 242.
28
Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, bil|eska 227.
51
svo|e knezove, |er |e zabil|ezeno kako su s Trogiranima napali }ur|ev mis.
29
Nakon sLo |e
7. lipn|a 1324.
30
zarobio }ur|a II., kao knez SpliLa spomin|e se Nelipcic.
31
Slomivsi moc Subica, Lada na|mocni|e hrvaLske obiLel|i, Karlo Anzuvinac sLvorio |e
preduv|eLe za osLvarivan|e kral|evske vlasLi i u kra|evima |uzno od Cvozda. IsLodobno,
iskorisLivsi slabl|en|e bribirske moci i poliLiku kral|a Karla, Mlecani su prosirili svo|u vlasL
u Dalmaci|i.
32
SpliL |e mleLacku vlasL priznao 18. kolovoza 1327.,
33
a Iol|ica su osLala v|er-
na Subicima, zbog cega su se ponovile sLare razmirice izmedu Iol|icana i Splicana.
34
Ludovik I. Anzuvinac (1342.-1382.) |e, oslan|a|uci se na nize plemsLvo, ucvrsLio kral|evsku
vlasL u HrvaLsko| |uzno od Cvozda.
35
N|egovu vlasL SpliL |e priznavao od 8. srpn|a 1357.
36
Na|kasni|e nakon mira u Zadru (18. vel|ace 1358.), ko|im |e kral| Ludovik primorao
Mlecane da se odreknu isLocne obale }adrana (od sredine Kvarnera do Draca), vlasL
Ludovika priznala su i Iol|ica. Tako su u doba kral|a Ludovika, Iol|ica i SpliL opeL bili pod
vlascu isLoga vladara.
37
Razorna dogadan|a na kra|u XIV. i poceLkom XV. sLol|eca zahvaLila su SpliL i Iol|ica,
pa |e i n|ihova povi|esL u Lom razdobl|u obil|ezena cesLim prom|enama gospodara i suko-
bima. Splicani i Iol|icani priznavali su vlasL kral|a Zigmunda sve dok bosanski kral| TvrL-
ko I. KoLromanic ni|e ovladao znaLnim podruc|em HrvaLske i Dalmaci|e, ukl|ucu|uci Io-
l|ica (kra|em srpn|a 1387.) i SpliL (2. lipn|a 1390.).
38
MeduLim, SpliL |e opeL priznao vlasL
kral|a Zigmunda i kral|ice Mari|e (od sredine ozu|ka 1391.), a zaLim i bosanskoga vladara
SL|epana Dabise (od kra|a si|ecn|a 1392.). U po|edinim razdobl|ima Splicani su daLirali
svo|e isprave |edino po rekLorima (od kra|a vel|ace do 15. ozu|ka 1391. i od srpn|a 1391.
do kra|a si|ecn|a 1392.).
39
Iod vlasL hrvaLsko-ugarskoga kral|a Zigmunda, SpliL |e |os |ed-
nom dosao 1394., nakon sLo |e SL|epan Dabisa prepusLio Zigmundu HrvaLsku i Dalmaci-
|u.
40
Ioraz Zigmundove vo|ske kod Nikopol|a (1396.) o|acao |e sLranku Zigmundova su-
parnika Ladislava Napul|skoga, ko|i |e u Zadru 1403. proglasen za ugarskoga i hrvaLskoga
kral|a. Splicani su vec 26. lisLopada 1402. prisLali uz Ladislava Napul|skoga, ko|i |e bosan-
skoga vo|vodu Hrvo|a Vukcica HrvaLinica imenovao svo|im nam|esnikom u HrvaLsko| i
29
C. Novak, Pctijcsi Sp|iic, sLr. 146.
30
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 14.
31
V|ekoslav Klaic, 8ri|irs|i |nczcti c! p|cmcnc Su|ic !c 134., Zagreb, 1897., sLr. 141-143.
32
Raukar, Hrtcis|c src!njctjc|ct|jc, sLr. 78.
33
V. Klaic, 8ri|irs|i |nczcti, sLr. 145, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 90-91.
34
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 14-15.
35
Nada Klaic, Pctijcsi Hrtcic u src!njcm tijc|u, Zagreb, 1990., sLr. 336-339.
36
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 1, sLr. 584-586.
37
Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 92-93.
38
Ierdo Sisic, Prcg|c! pctijcsii |rtcis|cgc ncrc!c, Zagreb, 1962., sLr. 217, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 19.
39
C. Novak, Comes, poLesLas, sLr. 250.
40
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 20, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 99-100.
52
Dalmaci|i Le spliLskim hercegom (1403.-1413.).
41
Hrvo|evu su vlasL priznavali i Iol|icani,
42
cime su sLvorene osnove za presLanak spliLsko-pol|ickih sukoba. MeduLim, od 4. srpn|a
1413. spliLske isprave ne daLira|u se vise po Hrvo|u.
43
Splicani su u sukobu izmedu kral|a
Zigmunda i Hrvo|a sLali na sLranu kral|a, dok su Iol|icani osLali uz Hrvo|a i za|edno s
n|im napadali SpliL.
44
orbe za hrvaLsko-ugarsko pri|esLol|e iskorisLili su Mlecani i obnovili svo|u vlasL na
na|vecem di|elu hrvaLske obale. SpliL |e priznao mleLacku vlasL 28. lipn|a 1420. i u sasLavu
MleLacke Republike osLao sve do n|ezine propasLi 1797. uduci da su Iol|ica osLala izvan
mleLacke konLrole, spliLsko-pol|icki sukobi su nasLavl|eni. IroLiv Splicana, Iol|icani su
d|elovali za|edno s Ivanisom Nelipcicem, gospodarom Klisa i misa, sve dok Ivanis ni|e
sklopio primir|e s Mlecanima i zaLrazio od kral|a Zigmunda (1429.) da mu Iol|icani vraLe
Irimor|e i neke pos|ede.
45
dlukom kral|a Zigmunda, Iol|ica su 1426. pripala hrvaLsko-
dalmaLinskom banu Nikoli Irankapanu, a nakon n|egove smrLi (26. lipn|a 1432.)
46
, kral|
|e isLe pos|ede i bansku casL poLvrdio Nikolinim sinovima. MeduLim, Anz Irankapan |e
dobivene pos|ede morao braniLi oruz|em od napada Talovaca. Nakon smrLi Anza Iranka-
pana (prosinac 1436.), n|egove |e pos|ede, pa Lako i Iol|ica, preuzeo MaLko Talovac (od
1437. do 1440.). d 1440. do 1444. Iol|ica su pripadala SL|epanu Vukcicu, a 29. si|ecn|a
1444. Iol|icani su priznali mleLacko vrhovnisLvo, pod ko|im su osLali sve do 1514. kad su
priznali vlasL smanli|a.
47
Mirni|e razdobl|e u spliLsko-pol|ickim odnosima, ko|e |e zapoce-
lo nakon dogovora iz 1444., odrzalo se pona|vise zbog Loga sLo |e n|egovu provedbu nad-
gledao Splicanima i Iol|icanima isLi, snazni gospodar - MleLacka Republika.
Uz gospodarske poLrebe i poliLicke odnose, kao moguci uzrok sukoba moze se navesLi
i eLnicka razlika izmedu Splicana i Iol|icana, ali isLodobno Lreba napomenuLi kako ona
zasigurno ni|e bila primarna. Ako |e i bila uzrokom sukoba, onda |e Lo moglo biLi samo u
ranomu sredn|em vi|eku, |er |e s procesom kroaLizaci|e dalmaLinskih gradova nesLa|ala i
eLnicka razlika izmedu sLanovnisLva gradova i n|ihova zaleda. Da u eLnickim razlikama
ne Lreba LraziLi glavni razlog sukoba, pokazu|e upravo prim|er SpliLa i Iol|ica, u XIV. i
prvo| polovini XV. sL., kad |e sLanovnisLvo SpliLa na|vecim di|elom vec bilo pohrvaceno,
sukobi izmedu Splicana i Iol|icana nisu presLa|ali.
48
Irema Lome, kad se govori o uzroci-
41
Sisic, Prcg|c! pctijcsii, sLr. 221.
42
Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 101.
43
C. Novak, Comes, poLesLas, sLr. 252.
44
V. Klaic, Iovi|esL HrvaLa sv. III, sLr. 82, Iivcevic Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 23, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 100.
45
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 28-35, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 102-104.
46
V|ekoslav Klaic, Krc|i |nczcti Ircn|cpcni, Zagreb, 1901., sLr. 224.
47
Iivcevic Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 51, Iera, Pc|jic|i siciui, sLr. 70-71, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 110. KasLelan
navodi da su Iol|ica priznala Lursku vlasL 1513. (SLipe KasLelan, Pctijcsni u|cmci iz |itsc s|c|c!nc cpcinc -
|cpu||i|c Pc|jicc, SpliL, 1940., sLr. 64).
48
uduci da su SpliL i Iol|ica prim|er razliciLih drusLvenih za|ednica u neposrednom sus|edsLvu (gradske i
seoske), moze se preLposLaviLi da su na spliLsko-pol|icke odnose, pa Lako i na n|ihove medusobne sukobe,
vise nego eLnicka razliciLosL, uL|ecale razlike u nacinu zivoLa i menLaliLeLu sLanovnika Lih podruc|a, odnosno
razliciLe znaca|ke spomenuLih drusLvenih za|ednica.
53
ma ili povodima sukoba izmedu SpliLa i Iol|ica, moze se zakl|uciLi da su oni bili primarno
gospodarske, a zaLim i poliLicke prirode.
Pitanje granice izmedu SpIita i PoIjica i spIitsko-poIjicki sukobi
Ko|im pravcem |e Locno isla spliLsko-pol|icka granica pri|e 1444. i 1482. Le od kada su
SpliL i Iol|ica uopce mogli graniciLi (s obzirom na Lo da |e Irimor|e v|ero|aLno na|vecim
di|elom pripadalo misu), i koliko su cesLi bili spliLsko-pol|icki sukobi, piLan|a su o ko|i-
ma ce ovd|e biLi govora.
Iol|icke granice precizno su navedene u Iol|ickom sLaLuLu. Na|sLari|a poznaLa odredba
Iol|ickoga sLaLuLa, ko|a govori o granicama Iol|ica, daLira iz 1482.: Iocin|uci od zapada i
od mora gd|e uL|ece ri|eka Zrnovnica, granica ide uz prvo brdo SLo|ni kamin, ispod Kami-
na pravo prema moru, a gore uz ri|eku Vrelo Zrnovnice, prema Iecinama, granica ide
od sl|ega rLa, granica |e voda Srdenik, Iec na Krivicama, granica su Kucisca, granica |e
u Kon|evodu, granica |e Trnova kamenica, bisen dub, kod n|ega |e granica Vladavica
dubrava, brdo Samolek, mali Konacnik, CeLina pod Cardunom. ZaLim ide granica niz
CeLinu upravo ispod sela Caporica, ispod sela Ugl|ana, niz CeLinu ili posred ri|eke na
laLo od Radobil|e, niz ri|eku pod Kresevo, pod selo KaLuni, sve niz ri|eku u Ierucicu,
pod grad Zadvar|e, niz ri|eku ispod Slimena u Kucice, niz ri|eku pod Miric, Visec, Medvi-
|u, niz ri|eku pred grad mis. ZaLim ide granica u more, niz more do SLobreca ili u ri|eku
Zrnovnicu.
49
Na Lemel|u Lih podaLaka moze se precizno odrediLi i granica izmedu SpliLa i Iol|ica:
neposredna spliLsko-pol|icka granica isla |e od mora, odnosno od usca ri|eke Zrnovnice,
n|ezinim Lokom uzvodno do Kucina. Dal|n|a granicna lini|a, preko Mosora i KoLlenica
do ispod iska i na CeLinu pod Cardunom, odnosno NuL|ak kulom, do n|ezina uLoka u
more, razdva|ala |e Iol|ica od Klisa.
50
NazalosL, spomenuLe granice zapisane su Lek 1482.,
pa |e piLan|e spliLsko-pol|icke granice u pri|asn|em razdobl|u i dal|e dvo|beno, osobiLo u
razdobl|u pri|e 1444. i posLignuLoga dogovora izmedu SpliLa i Iol|ica. Doduse, u SLaLuLu
se spomin|e da su mede od sLarine, pa ima misl|en|a da se La| izraz odnosi na razdobl|e
ko|e |e barem sLoLinu godina pri|e od onoga kad |e La| izraz zapisan u SLaLuL (1482.). }.
Marusic smaLra da su se kroz Lih sLoLinu godina granice Iol|ica nekoliko puLa mi|en|ale,
pa bi se La, u SLaLuLu navedena granica morala zapravo nazvaLi 'novom' granicom, kad
ne bi bila sLari|a od svih prom|ena ko|e su u Loku Log sLol|eca nasLale.
51
MeduLim, fraza
mede od sLarina ili od pamLivi|eka cesLo se upoLrebl|avala u dokumenLima kad se hL|elo
isLaknuLi pravo na neki pos|ed (kompleks sLarih prava), pa se iz isLoga razloga mogla
primi|eniLi i u Iol|ickom sLaLuLu.
49
Iera, Pc|jic|i siciui, sLr. 427.
50
Vidi: Lovre KaLic, Nasel|en|e sLarohrvaLske Iodmorske zupe, Sicrc|rtcis|c prcstjcic, sv. 7, SpliL, 1960., sLr.
159.
51
Marusic, Neki prim|er, sLr. 109-110.
54
IiLan|e granice i spornih pos|eda izmedu SpliLa i Klisa, a zaLim i Iol|ica Le sukobi do
ko|ih |e zbog Loga dolazilo, ima|u genezu v|ero|aLno vec od razdobl|a dosel|en|a HrvaLa
u spliLsko zalede. Naime, prilikom dosel|en|a HrvaLi nisu zapos|eli gradove na isLocno|
obali }adrana, pa Lako ni SpliL, ci|e |e sLanovnisLvo (Romani) priznavalo vrhovnu vlasL
izanLa. d Lada su HrvaLi provodili priLisak na gradove, a gradovi su nasLo|ali zadrzaLi
ili prosiriLi svo|u vlasL nad zeml|om u okolici, ko|a im |e bila neophodna za zivoL.
52
Toma
Arhidakon sv|edoci kako su na spliLskom podruc|u HrvaLi nakon dosel|en|a u VII. sL.,
sLisli Splicane medu same gradske zidine, ne dopusLivsi im obradivaLi oblizn|e zeml|e,
Le kako |e Lek nakon posredovan|a izanLa uglavl|en mir i dopusLeno Splicanima pos|e-
dovan|e zeml|e svoga grada Solina ko|u po sLarinskom pravu pos|edu|u.
53
SpliL se
smaLrao nasl|ednikom anLicke Salone, no spliLski disLrikL u ranom sredn|em vi|eku ni|e
uspio obuhvaLiLi granice sLare Salone, ci|i se LeriLori| prema isLoku prosLirao sve do ri|eke
Zrnovnice, pa cak i do IodsLrane, a mozda i dal|e.
54
Zbog Loga su Splicani zel|eli pod svo-
|u upravu obuhvaLiLi podruc|e bivsega saloniLanskog agera i prosiriLi svo| zivoLni pro-
sLor sLo dubl|e u zalede, izmedu osLaloga i u Iol|ica i u Irimor|e. Na Lemel|u Tomine vi|e-
sLi cini se da su Splicani nedugo nakon dosel|en|a HrvaLa usp|eli osiguraLi neke oblizn|e
zeml|e kao svo| pos|ed. Irema zapazan|u L. KaLica moguca granica izmedu SpliLa i Hr-
vaLa prema Klisu, L|. prema onom podruc|u na ko|emu ce se izdvo|iLi Iol|ica, u ranomu
sredn|em vi|eku isla |e crLom: Du|movaca Suhi mosL (Diokleci|anov vodovod) pa po-
Lokom i pol|skim puLem na Cranicu (naziv zeml|e pod Kucinama), a zaLim Lokom ri|eke
Zrnovnice do n|ezina usca u more.
55
Tu su granicu Splicani Li|ekom XIV. i XV. sL. pokusavali
pomaknuLi na ri|eku }adro, a Klisani dubl|e u spliLsko pol|e.
Ri|eka Zrnovnica namece se kao prirodna granica spliLskoga pol|a. Kako Lakvo razmis-
l|an|e poLkr|epl|u|u i dokumenLi, odnosno cin|enica da niLi |edan poznaLi dokumenL ne
spomin|e da |e Irimor|e pri|e 1390. bilo spliLsko,
56
cini se da podruc|e isLocno od ri|eke
Zrnovnice (Irimor|e) u ranomu sredn|em vi|eku zaisLa ni|e pripadalo SpliLu, nego da su
Splicani u Irimor|u imali samo pos|ede, do ko|ih su nasLo|ali prosiriLi i granicu svo|e ko-
52
AnLun Dabinovic, Hrtcis|c !rzctnc i prctnc pctijcsi, Zagreb, 1990., sLr. 452.
53
Thomas, cap. 10, sLr. 32-33, Kronika, sLr. 39-40: A cim su vo|vode CoLa (HrvaLa) cule, da su se solinski
gradani vraLili sa oLoka, odmah pocnu proLiv n|ih vodiLi vo|sku, pusLoseci svu n|ihovu obradenu zeml|u
i ne dopusLa|uci im da izlaze izvan zidina (...) ila |e Lakoder upucena zapovi|ed vo|vodama CoLa i Slavena,
u ko|o| se sLrogo naredivalo, da ne nanose nikakvu smeLn|u solinskim gradanima, ko|i borave u SpliLu.
54
MaLe Suic, sLaci limiLaci|e nasih primorskih gradova u ranom sredn|em vi|eku, Sicrc|rtcis|c prcstjcic 5,
Zagreb, 1956., sLr. 12-14, Arsen Duplancic, KarLografski prilozi poznavan|u granica izmedu SpliLa i Iol|ica,
u: Z|crni| |tcn Pcsiric (1636.-108.). Zitci, !jc|c, sutrcmcnici. SpliL, 1988., sLr. 153., L. KaLic smaLra da se ager
saloniLanus prosLirao od }esenica kod misa do ihaca kod Trogira. Vidi: KaLic, Cranice, sLr. 187.
55
KaLic, Cranice, sLr. 188, isLi, Nasel|en|e, sLr. 160.
56
sim sLo u razdobl|u pri|e 1390. nema isprave ko|a Splicanima poLvrdu|e Irimor|e, moze se spomenuLi i
noLarski pri|epis iz XIV. sL. (8. VII. 1338.) |ednoga sLarog popisa iman|a crkve sv. Du|ma, ko|i spomin|e da
se spliLsko pol|e prosLiralo od ri|eke Salone (}adro) i Sv. Tekle (SuLikva izmedu Solina i Mravinaca) do
Zrnovnice. Vidi: CD X, 394: TerriLorium sancLi Domnii quod habeL in campo spalaLensi, uideliceL ciLra
fluuium Salone eL ciLra sancLam Teclam usque ad flumen de ade ....
55
mune. Sukobi SpliLa i n|egovih sus|eda (misa, Klisa i Iol|icana) pokazu|u da spomenu-
La granica ni|e bila posLivana. S obzirom na bro|nosL sukoba, moze se reci da su oni obil|ezili
spliLsko-pol|icke odnose u sredn|em vi|eku (do 1444.). KomenLar Tome Arhidakona na-
kon smrLi nekoga Tol|ena Iol|icanina (1239.) - umro |e ona| ko|i nikad ni|e mogao imaLi
mira sa Splicanima, moze slikoviLo docaraLi odnose izmedu SpliLa i Iol|ica u Lom razdob-
l|u.
57
}ednako Lako, ni u XIV. ni u prvo| polovini XV. sL. odnosi izmedu SpliLa i Iol|ica uglav-
nom nisu bili pri|aLel|ski, |er ih |e i dal|e opLerecivalo piLan|e spornih pos|eda, osobiLo u
Irimor|u, ali i upadi Iol|icana u spliLsko pol|e. Iznimka |e poceLak XIV. sL. (do biLke kod
lizne 1322.) kad spliLsko-pol|icki sukobi nisu zabil|ezeni, v|ero|aLno zaLo sLo su |edni i
drugi Lada priznavali vlasL knezova bribirskih (Subica). MeduLim, nakon sLo su Splicani
za kneza izabrali Nelipcica (oko 1324.),
58
izmedu n|ih i bivsega gospodara SpliLa }ur|a II.
Subica, ko|emu su Iol|icani i dal|e osLali v|erni, dolazilo |e do zesLokih sukoba, sve do
spliLsko-kliskoga primir|a 1325.
59
Sukobi izmedu SpliLa i Klisa odgovarali su Mlecanima i
n|ihovim nasLo|an|ima da ovlada|u SpliLom, sLo su 18. kolovoza 1327. i usp|eli.
60
Kako od
nasLavka sukoba nisu imali korisLi ni }ura| II. Subic ni Splicani, ko|ima |e }ura| II. iz Klisa
onemogucivao Lrgovinu prema unuLrasn|osLi, 21. lipn|a 1328. posLignuL |e sporazum radi
r|esavan|a piLan|a granice izmedu SpliLa i Klisa. Kao zasLupnika u parnici Splicani su
opunomocili gradskoga suca plemica Crgura IeLrova, dok |e knez }ura| II. opunomocio
kneza Crgura }urinica iz Iol|ica.
61
Ired izabranim sucima (sibenski knez Lodoyco Mau-
roceno i Lrogirski knez }ohanne Cradonico) sLranke su izni|ele svo|e pri|edloge o granici,
o cemu govori dokumenL zapisan 1. prosinca 1328. u Trogiru.
62
DokumenL |e osobiLo
dragoc|en |er pruza podaLke o Lome kako su granicu izmedu SpliLa i Klisa (ali i prema
Iol|icima i prema Irimor|u) zamisl|ali Splicani, a kako gospodar Klisa i n|egov zasLupnik
knez iz Iol|ica. SpliLski zasLupnik Crgur zaLrazio |e da granica prema Klisu ide od ri|eke
}adro, preko Sv. Tekle na ri|eku adi (Zrnovnica), zahvaLivsi Kamen (u Zrnovnici), ko|i
osLa|e SpliLu, zaLim ravno na MuLogras od mora do brda, s Lime da knez }ura| II. moze
zadrzaLi svo|e pos|ede na Lom podruc|u, ako ih ima.
63
S druge sLrane, }ur|ev zasLupnik
knez }urinic zaLrazio |e da granica ide od sela rda, preko Triscenice (peLram LonaLam)
do Zrnovnice i da sve sLo |e od Le lini|e prema Solinu i Klisu pripadne knezu }ur|u II.
(gospodaru Klisa i misa), kao i sav kra| od Zrnovnice do CeLine pod misem (Irimor-
|e). IsLo kao i Splicani, i }urinic izuzima pos|ede ko|e su nadbiskup i gradani SpliLa drzali
57
Thomas, cap. 32, sLr. 121, Kronika, sLr. 112.
58
V. Klaic, ribirski knezovi, sLr. 141-143.
59
Vidi: KaLic, Cranice, sLr. 191 i 199.
60
61
CD IX, sLr. 422-424.
62
CD IX, sLr. 436-440.
63
CD IX, sLr. 437: ... deinde uero reLo (!) LramiLe uersus sancLam Techlam eL inde usque ad flumen adi reLe
(!) capiendo cameno reLo LramiLe usque ad monLem Crassum, a mare usque ad monLes ....
56
u Lim granicama.
64
DokumenL |asno pokazu|e da se spor vodio zbog piLan|a granice
izmedu SpliLa i Klisa, a zaniml|ivo |e da se Iol|ica ne spomin|u u razgranicen|u, iako |e
granica spliLskoga zahL|eva dodirivala LeriLori| Iol|ica, barem po vrhovima Irimorske kose
(Ierun, Vrsina) do pred|ela MuLograsa. dluku o r|esen|u spomenuLe parnice doni|eli
su dobri l|udi 1. prosinca 1328. u Trogiru. Suci su odbacili }urinicev pri|edlog, smaLra-
|uci da ni|e predao uv|erl|iv dokaz, L|. original isprave na ko|u se pozivao, a za ko|i su
Splicani opravdano Lvrdili da |e falsifikaL. MeduLim, o granici prema Klisu nisu doni|eli
nikakvu odluku
65
pa |e ona v|ero|aLno osLala na ri|eci Zrnovnici.
66
Clede spomenuLe parnice Lreba napomenuLi da |e 16. ru|na 1329. svecenik }akov iz
Ierma, kapelan i pisar kneza }ur|a II., |os za zivoLa isLoga kneza (}ura| II. umro |e poce-
Lkom prosinca 1330.)
67
priznao i opisao kako |e u korisL Klisa krivoLvorio ispravu na ko|u
se knez }ura| II. pozivao. N|egovo priznan|e, osim o nacinu na ko|i su se mogle krivoLvo-
riLi isprave, pruza vri|edne podaLke o granici izmedu SpliLa i Klisa, ali i o Iol|icima.
SpomenuLa sporna isprava krivoLvorena |e kao privilegi| ugarskoga kral|a Ladislava
Kumanca iz 1280., na Lemel|u navodne isprave kral|a ele IV. iz 1259., a govori kako |e
Klisu pripadao Solin. }ura| II. pokusao |e dokazaLi da |e granica kliskoga pos|eda isla
ri|ekom Zrnovnicom do n|ezina usca u more, a od Luda do Sv. Lovre (SLobrec), odakle |e
isla do Sv. IeLra do crkve Lemplara, zaLim na Kilu, pa na Lerram TonaLam (v|ero|aLno
IeLram TonaLam), pa na ili rig gd|e |e pod isLim kamenom urezana kao risLuca, a odaLle
prema moru, ne dira|uci granice dane onima iz Iol|ica!
68
SpomenuLi Lopononimi pre-
cizno navode na ko|i su dio spliLskoga pol|a preLendirali gospodari Klisa.
ZnakoviLa |e i iz|ava }akova iz Ierma kako |e }ura| II., kad su dosli do Zrnovnice, re-
kao da od Luda pocin|e granica Klisa. NazalosL, ni|e naveo |esu li on i }ura| |ahali pre-
ma Zrnovnici Irimor|em ili s pol|icke sLrane Irimorske kose, |er prema Lo| iz|avi, podruc|e
n|ihova prolaska knez }ura| ociLo ni|e smaLrao kliskim pos|edom. N|ihov prolaz Irimor-
|em govorio bi u prilog razmisl|an|u da |e Irimor|e pripadalo misu,
69
a puLovan|e kroz
64
CD IX, sLr. 437: ...imo veri confines Clisie eL Salone, quorum ipse dominus comes Ceorgius esL dominus,
sunL Lerminandi infrascripLo modo, videliceL a villa erda ad peLram LonaLam a villa recLo LramiLe usque
ad fluuium Sernouinie per LoLum uersus Salonam eL Clisiam, iLem a predicLo flumine Sernouinie per
LoLum vsque ad flumen eLine, quod vadiL anLe Almisium ....
65
CD IX, sLr. 436-441, Sime L|ubic, Iisiinc c c!ncscji| izmc!ju juzncgc S|ctcnsitc i M|cicc|c |cpu||i|c, sv. V,
MSHSM, Zagreb, 1874. (dal|e: Iisiinc), sLr. 227-228, Vidi: KaLic, Cranice, sLr. 192-193.
66
Vidi: Lovre KaLic, CeLiri pol|icke isprave iz XIV. sLol|eca u spliLskom kapLolskom arhivu, Anc|i Hisicrijs|cg
insiiiuic jAZU u Du|rctni|u, sv. 2, Dubrovnik, 1953., sLr. 87.
67
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 1, sLr. 489.
68
Lucius, sLavsLina, HAZU, sv. 15., sLr. 18: Irima meLa incipiL a flumino SeLnouich direcLe ad mare ubi
inLraL dicLum flumen eL de eo in direcLe ad puncLam, ad sancLum LaurenLium, eL de eo in direcLe ad sanc-
Lum IeLrum ad ecclesiam Lemplariorum eL de eo in direcLe ad peLram que diciLur Chilla eL de eo indirecLe
ad Lerram LonaLam, eL de eo in direcLe ad ilibri(g) ubi esL sub ipso peLra incisa sicuL risLuchza, eL de eo
...... (Lockice su i u Lucicevu pri|episu, op. A. N.) direcLe ad mare saluis confinibus daLis illis de Ioliza.,
KraLki osvrL na spomenuLu iz|avu Lucic donosi u sv|o| kn|izi. Vidi: Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 1, sLr. 511,
Iri|epis iz|ave }akova iz Ierma i osvrL na n|u donosi L. KaLic. Vidi: KaLic, Cranice, sLr. 192-202.
57
Iol|ica bilo bi novi dokaz o zasebnosLi i granici Iol|ica u Lo doba. Dakako, ako se iz|ava
}akova moze uzeLi kao v|erodosLo|na.
Cranica izmedu SpliLa i Klisa osLala |e sporna i u iducem razdobl|u, |er su u doba
vladavine kral|a Ludovika zabil|ezeni novi zahL|evi Splicana za r|esavan|em isLoga prob-
lema. Nakon sLo |e kral| Ludovik zadobio Klis (1356.) i SpliL (1357.), Veliko vi|ece grada
SpliLa odlucilo |e u kolovozu 1358. zaLraziLi od kral|a r|esavan|e problema granice. Irim-
|eLno |e da su, sLo se Lice granice prema Klisu i u Irimor|u, Splicani zaLrazili veci LeriLori|
nego prilikom parnice s knezom }ur|em 1328. Razlika u usporedbi s 1328. bila |e u Lome
sLo su Splicani uz Irosik zaLrazili da i sela Kuk (Colch), Kriz (Cris) i Corica pripadnu
SpliLu, a kao granica spliLske komune u Irimor|u, um|esLo do MuLograsa (kao 1328.) sada
se spomin|ao LeriLori| od ri|eke Zrnovnice, odnosno od Kamena sve do crkve sv. IeLra
Cuma|skoga (danasn|i SumpeLar). Dakle granica komune hL|ela se iz|ednaciLi s granica-
ma crkvenih pos|eda.
70
Iol|icani su u Lo doba napadali spliLske pos|ede i nanosili sLeLu Splicanima. sLeLi
ko|u su neki Iol|icani pocinili Splicanima zarobivsi im sLoku, sv|edoci rasprava u spliLskom
vi|ecu (22. Lravn|a 1358.) i odluka da se Iol|icanima posal|e poslanik.
71
}esu li se spliLsko-
pol|icki sukobi u iducem periodu smirili, ni|e poznaLo, no cini se da kral| Ludovik nisLa
precizni|e ni|e odredio glede spliLskih zahL|eva iz 1358. o ureden|u granice. Zbog Loga su
ga Splicani opeL zamolili da uredi n|ihovu granicu prema Klisu i misu, ne spomenuvsi
ni Lada Iol|icane. To se vidi iz Ludovikova pisma upucenom SpliLu 18. srpn|a 1367., u
ko|emu kral| izv|escu|e Splicane da |e napismeno naredio banu da uLvrdi isLinu oko
neodredenih meda zbog ko|ih dolazi do svada i sporova izmedu Splicana i l|udi kliskoga
i omiskoga kasLela.
72
sLa|e piLan|e zasLo Splicani u pismu kral|u Ludoviku ne spomin|u
Iol|icane, kad |e posLo|an|e posebnoga pol|ickog LeriLori|a u Lo doba nedvo|beno
73
i kad
69
I Lo sLo |e u spomenuLo| parnici knez }ura| II. (kao gospodar Klisa i misa) Lrazio ci|elo Irimor|e, uz podaLak
da |e }akovu iz Ierma rekao da od Zrnovnice zapocin|e kliski pos|ed, upucu|e na pomisao da |e }ura| II.
Irimor|e smaLrao omiskim pos|edom.
70
}akov SLipisic-Mil|en Samsalovic, Zapisnici Velikoga vi|eca grada SpliLa 1352-1354, 1357-1359, Z|crni| zctc!c
zc pctijcsnc zncncsii isirczitcc|cg ccnirc jAZU, sv. 12, Zagreb, 1982. (dal|e: Zapisnici Velikog vi|eca), sLr. 94 i
204: ... eL ab ispa colupna usque ad flumen Salone cum omnibus muragllis Salone suprioribus eL inferioribus
eL ab ipsis muraglis recLo LramiLe usque ad Irosich, includendo ih nis confinibus Lres villas infrascripLas,
sciliceL Colch, Cris eL Coriam cum earum circumsLanLiis eL perLinenLiis eL ab ipsa Coria sic versus flumen
Vadi (adi) eL ab ipso flumine incipiendo a Cameno usque ad ecclesiam sancLi IeLri de Cumao, cum LoLa
monLanea a culmine ipsius monLanee usque ad mare., u CD XII, sLr. 657-658. isLi dokumenL se navodi
pod pogresnim nadnevkom m|eseca marLa 1356. Treba biLi 1358., Lome vidi: KaLic, Cranice, sLr. 203.,
uz napomenu da |e u LeksLu Lakoder pogresno navedena godina.
71
Zapisnici Velikoga vi|eca, sLr. 184-185, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 17.
72
CD XIV, sLr. 59-60: De facLis vero meLarum indeLerminaLarum, quarum occasione inLer vos eL homines
casLrorum Clissi eL Almissi dissensiones eL inimiciLie ..., Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 1, sLr. 632-633, Vidi:
KaLic, Cranice, sLr. 203.
73
Upravo se u ispravi kral|a Ludovika glede placan|a crkvene deseLine, napisano| u Lo doba (9. srpn|a 1367.),
Iol|ica spomin|u kao zaseban LeriLori|, |asno odvo|en od Klisa i misa. Vidi: CD XIV, sLr. 56: ... in LerriLorio
Clissiae, IoliLii, Almissii, Zmine, ZeLine ac Cleonae ....
58
|e poznaLo da su Splicani imali problema i s Iol|icanima. Znaci li Lo da Splicani u prego-
vorima oko granica nisu Iol|icanima |os pridavali nikakvu vaznosL, smaLra|uci legalnim
parLnerima samo Klis i mis, ili da u Lo doba SpliL i Iol|ica, sLo |e v|ero|aLni|e, zaisLa nisu
izravno granicili` Zaniml|ivo |e i Lo sLo se Splicani zale na svade i sporove s l|udima kliskoga
i omiskoga kasLela, a ne spomin|u napade Iol|icana, o ko|ima su raspravl|ali u Vi|ecu 1358.
Znaci li Lo da su do 1367., kad se Splicani opeL obraca|u kral|u Ludoviku, presLali spliLsko-
pol|icki sukobi ili da se priLuzba na l|ude kliskoga kasLela odnosi i na Iol|icane`
SpomenuLo obracan|e Splicana kral|u Ludoviku ni|e spri|ecilo sukobe izmedu SpliLa
i Klisa, cak niLi nakon sLo |e kral| 1370. opomenuo kasLelane Klisa, CeLine i Livna da ne
nanose nepravdu SpliLu.
74
Na pomisao da su u spomenuLim sukobima v|ero|aLno sud-
|elovali i Iol|icani, odnosno da ni spliLsko-pol|icki odnosi nisu bili bez sukoba, upucu|e
zalba Splicana kral|ici LlizabeLi, supruzi Lada vec poko|noga kral|a Ludovika, da se Io-
l|icani pokorava|u samo svo|im zakonima. zalbi dozna|emo iz sadrza|a pisma ko|e |e
kral|ica LlizabeLa 3. sLudenog 1383. u Zadru napisala hrvaLskom banu i zapov|edila mu
da se Iol|icanima za sve krivice sudi po hrvaLskim zakonima, a ne po n|ihovim ko|ih se
oni |edino drze.
75
SpliLsko-pol|icki odnosi nisu se pobol|sali niLi nakon pisma kral|ice LlizabeLe. Nemirno
razdobl|e dinasLickih sukoba ili proLudvorskoga pokreLa (1383.-1408.), ko|e |e nakon
Ludovikove smrLi (1382.) zahvaLilo prosLor HrvaLske i osne, odrazilo se i na spliLsko-
pol|ickom podruc|u, obil|ezivsi kra| XIV. i poceLak XV. sL. |os cescim prom|enama gospo-
dara i sukobima. sobiLo Lesko razdobl|e za SpliL nasLupilo |e nakon sLo |e bosanski kral|
TvrLko pridobio Klis i poLvrdio mu povlasLice (22. srpn|a 1387.), ko|e |e Klis uzivao pod
knezovima bribirskim. Uzda|uci se u hrvaLsko-ugarskoga kral|a Zigmunda, Splicani su
19. si|ecn|a 1388. odlucili kral|u upuLiLi poslansLvo i, medu osLalim, opeL zaLraziLi odredi-
van|e granica prema Klisu i misu. U razgranicen|u s Klisom Splicani su Lrazili da gra-
nica bude ri|eka Solin (}adro), a u razgranicen|u s misom zel|eli su da ri|eka ko|a pro-
L|ece pokra| Loga kasLela bude meda i granica izmedu SpliLa i omiskoga kasLela, i Lo Lako
da zeml|isLe s ove sLrane prema SpliLu bude spliLsko sve do mora.
76
Dakle, Splicani su
maksimalizirali svo|e zahL|eve prema LeriLori|u u Irimor|u, zaLrazivsi da se granica SpliLa
prosiri sve do uLoka ri|eke CeLine u more kod misa. MeduLim, kral| Zigmund ni|e mogao
ispuniLi zel|u Splicana |er |e vec u prvo| polovini 1388. bosanski kral| TvrLko drzao i mis,
77
74
CD XIV, sLr. 238, Vidi: KaLic, Cranice, sLr. 203-204.
75
Vidi: Lucius, sLavsLina, sv. 15, sLr. 95., Arhiv HAZU, Iri|evod s laLinskoga na Lali|anski |ezik vidi u 8u||ciiinc,
vol. XXV, god. 1902, coperL. p. 1-3, Iri|evod pisma s laLinskoga na hrvaLski |ezik vidi u: Iera, Pc|jic|i siciui,
sLr. 43-45.
76
CD XVII, sLr. 126: IrocurabiLis, quod habeamus confines inLer nos eL Clissenses iLa, quod flumen Salone
siL medium inLer nos eL Clissenses (...) eL iLa quod Lerrenum ciLra flumen Salone siL nosLrum versus SpalaLum
eL ulLra siL casLri (...). IrocurabiLis quod meLe eL fines sinL inLer nos eL casLrum Almissi iLa, quod flumen
discurrens prope ipsum casLrum siL meLa eL confines inLer nos eL casLrum iLa, quod Lerrenum ciLra flumen
versus SpalaLum siL nosLrum usque in mare ..., Ivan Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc, sv. II, SpliL, 1979., sLr.
745, C. Novak, Pctijcsi Sp|iic, sLr. 198, Duplancic, KarLografski prilozi, sLr. 154.
77
59
a Lko |e u pos|edu imao Klis i mis, La| |e uglavnom imao konLrolu i nad Irimor|em. Iri-
m|eLno |e kako su Splicani nasLavili ignoriraLi Iol|icane prilikom obracan|a kral|u glede
razgranicen|a, i u Lom zahL|evu upucenom Zigmundu, kao i u preLhodnom zahL|evu
upucenom Ludoviku (1367.), Splicani su zaLrazili odredivan|e granice prema Klisanima
i misanima, ne spomin|uci Iol|icane.
Nakon uzaludnih vapa|a ko|e su upucivali Zigmundu za pomoc u obrani svo|ih
pos|eda,
78
Splicani su 2. lipn|a 1390. priznali TvrLkovu vlasL. TvrLko |e Splicanima poLvr-
dio sve doLadasn|e povel|e i slobosLine, a zaLim |e odredio granice SpliLa prema Klisu i
misu upravo onako kako su Splicani Lrazili, izmedu SpliLa i Klisa |e kao granica odrede-
na crLa od Mosora prema zapadu na ri|eku Solin (}adro), ukl|ucu|uci i mlinice, a prema
misu, SpliLu |e poLvrden LeriLori| do ri|eke CeLine, od mora do vrha planine, ko|a se
zove Irimor|e.
79
Time |e, na sLeLu Klisana i Iol|icana |er su presuL|eli isLinu i podmeL-
nuli laz, ponisLio preLhodno dane povlasLice.
80
SpomenuLo razgranicen|e proveli su
TvrLkovi poslanici 1. kolovoza 1390., v|ero|aLno u SpliLu. SpliLska komuna Lako |e prvi
puL de iure prosirila granice do misa, odnosno do ri|eke CeLine, obuhvaLivsi ci|eli Le-
riLori| Irimor|a, od mora do planine. No isprava kral|a TvrLka ni|e Lra|no ri|esila piLan|e
Irimor|a, |er |e Lo podruc|e 1397. kral| Zigmund pripo|io misu.
81
Na Lo upucu|e sadrza|
isprave od 11. sLudenoga 1429., u ko|o| se govori o sporu izmedu Ivanisa Nelipcica i Io-
l|icana zbog Irimor|a i Knezina i spomin|e kako |e Le pos|ede kral| Zigmund, cini se pri-
likom pri|asn|eg boravka u SpliLu (4. si|ecn|a 1397.), dodi|elio misu.
82
misu v|ero|aLno
ni|e pripalo ci|elo Irimor|e |er |e 23. vel|ace 1397. podruc|e od ri|eke Zrnovnice do ila-
peci, upravo na Zigmundov nalog (od 5. vel|ace 1397.),
83
biskup Ladislav odredio Spli-
Lu.
84
U spomenuLo| ispravi odredu|u se granice SpliLa prema Klisu i misu. Iol|icani se
78
IsLo, sLr. 743-757.
79
L|ubic, Iisiinc IV, sLr. 281: ... quod incipienLes a monLe Masaron versus orienLem recLo LramiLe sicuL labiLur
flumen Salona versus occidenLemdividaL eL siL meLa aLque confinium inLer nosLrum casLrum Cliscie eL
ipsos SpalaLenses, iLa quod e dicLoflumine versus SpaleLum siL SpalaLensium cum omnibus molendinis
eorum SpalaLensium consueLis. (...) Lx parLe vero Almissii siL meLa eL confinium flumen CeLine recLo LramiLe
sicuL labiLur versus mare usque ad verLicem monLis, qui diciLur Irimorie versus SpaleLum inLer nosLros
SpalaLenses eL casLrum nosLrum Delmissii ....
80
Na isL. m|.: ... volenLes insuper, quod privilegia a nosLra maiesLaLe impeLraLa per Cliscienses eL Iollizanos
LaciLa veriLaLe eL suggesLa falsiLaLe, que posseL perLurbare dicLa confinia quomodolibeL volumus omnimoda
ea cavere firmiLaLe ..., C. Novak, Pctijcsi Sp|iic, sLr. 205, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc sLr. 19.
81
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 23, Duplancic, KarLografski prilozi, sLr. 155.
82
Vidi: Ivan Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava iz XV. sLol|eca, Supp|cmcnic c| 8u||ciiinc vol. 31, SpliL, 1908.,
n. 3-5, p. 3: NoveriLis quod in persona magnifici }ohannis filii Ivan comiLis CeLine, alias regnorum
nosLrorum Dalmacie eL CroaLie predicLorum bani, nosLre significaLum exLiLeraL ma|esLaLi gravi cum querella,
quod Ceorgius voyvoda eL universi alii eL singuli nobiles de Iolicha se in quibusdam possessionibus in
disLricLu seu Lerris Irimorie appelaLis cis mare a flumine Srnovnica vocaLa usque flumen aque CeLine vocaLe
adiacenLibus, eL quibusdam aliis Lerris Knesine vocaLis in dicLa Iolicia exisLenLibus, per nosLram maiesLaLem
dudum nobis in civiLaLe SpalaLensi exisLenLibus ad casLrum nosLrum lmis applicaLum inLromississenL
....
83
Vidi: CD XVIII, sLr. 171.
60
spomin|u samo u onom di|elu isprave ko|i govori o granici prema misu, |er su u Iri-
mor|u bili n|ihovi pos|edi (u raspravi o granici izmedu SpliLa i Klisa ne spomin|u se).
ilapec |e novi Loponim ko|i se po|avl|u|e kao granicna oznaka u razgranicavan|u
spliLskoga pos|eda u Irimor|u, |er su u pri|asn|im ispravama kao granicu svo|ega pos|e-
da Splicani isLicali MuLogras, crkvu sv. IeLra Cuma|skoga (SumpeLar) i ri|eku CeLinu (kod
misa). ilapec se nalazi nedaleko od ri|eke Zrnovnice, Lo |e v|ero|aLno bio naziv za |ed-
nu od pecina uz cesLu ko|a vodi od SpliLa prema misu (iza SLrozanca, a ispred poLoka
Crl|evca), na podruc|u danasn|ega Mil|evca.
85
Kao ni poceLkom XIV. sL., Lako ni poceLkom XV. sL. nisu zabil|ezeni medusobni sukobi
izmedu SpliLa i Iol|ica, cak su Iol|icani (29. lisLopada 1400. i 4. vel|ace 1401.) u spliLsko-
Lrogirskom sukobu sud|elovali na sLrani SpliLa.
86
To ne Lreba cudiLi |er |e neposredna bli-
zina SpliLa, Trogira i Klisa, odnosno Iol|ica, dovodila do proziman|a inLeresa i medusob-
nih sukoba spomenuLih sLrana. visno o poliLickim prilikama i poLrebama ponekad su
sklapani savezi izmedu dvi|e sLrane, proLiv Lrece. Takvi su prim|eri vec zabil|ezeni pri|e
1400., a dogadali su se i u kasni|em razdobl|u. Iol|icani su, na prim|er, u raLu izmedu SpliLa
i Trogira 1244. bili na sLrani Splicana.
87
Splicani su pak prilikom napada na sLrog (oko
1225.), ko|i su drzali HrvaLi (v|ero|aLno Iol|icani), pozvali u pomoc Trogirane,
88
a na Le-
mel|u ugovora od 19. ozu|ka 1259. Splicani i Trogirani su, za|edno s primorskim banom
uLkom i drugim opcinama, Lrebali zaraLiLi na Iol|icane.
89
Trogirani su pak 28. prosinca
1415. odlucili pregovaraLi s Iol|icanima o za|ednicko| borbi proLiv Splicana,
90
premda su
|os 19. srpn|a isLe godine (1415.) molili za pri|aLel|sLvo Splicane, radi poduziman|a m|era
proLiv gusaren|a misana.
91
SpliLu |e poceLkom XV. sL. opeL pripalo ci|elo Irimor|e, |er su povlasLice dobivene od
TvrLka, Splicanima poLvrdili bosanski kral| sLo|a (15. prosinca 1402.) i kral| Ladislav
84
IsLo, sLr. 180: IgiLur mandaLis vesLre maiesLaLis obedire cupiens, uL Leneor, predicLas villas, LerriLoria eL
Lerras a flumine Surnounicha usque ad foveam elapech eL a mari ascendendo monLem inLer predicLa
duo flumina (...) supradicLis duxi sLaLuendas ....
85
Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 21, vidi: Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 183.
86
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 2, sLr. 813, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 21.
87
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 1, sLr. 185, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc sLr. 10, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 88
88
Thomas, cap. 29, sLr. 105, Kronika, sLr. 96., Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 1, sLr. 191, I. Iivcevic smaLra, na
Lemel|u IarlaLi|eva zapazan|a, da su braca Tol|en i VuceLa, ko|e Toma Arhidakon naziva HrvaLima (Tho-
mas, cap. 29, sLr. 104), bili Iol|icani. Vidi: Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 7. (bil|. 1). Mozda |e Tol|en sin uLka,
spomenuL u Lo| 29. glavi Tomina d|ela (Thomas, sLr. 104), ona| Tol|en Iol|icanin ko|i se spomin|e u 32. glavi
isLoga d|ela (Thomas, sLr. 121).
89
CD V, sLr. 124: ... Cum predicLus dominus Cuido comes poLesLas una cum iudicibus, consiliariis eL
comuniLaLe SpalaLensi eL similiLer una cum iudicibus, consiliariis eL comuniLaLe Tragurii in guerra maxima
pro honore corone regie eL fideliLaLe observanda permanerenL cum infidelibus Iollizanis dicLe corone ...,
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 11, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 89.
90
8u||ciiinc, vol. XXV, god. 1902., coperL. 9-10, Iivcevic Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 25, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr.
101.
91
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 2, sLr. 885-886.
61
Napul|ski (6. kolovoza 1403.).
92
ZaLim |e kral| sLo|a (12. prosinca 1408.) Irimor|e (i mis)
dodi|elio svo|im saveznicima braci }ur|u i Vuku Radivo|evicu, cemu se silom suproLsLa-
vio spliLski herceg Hrvo|e Vukcic.
93
Dok su SpliL i Iol|ica bili pod vlascu hercega Hrvo|a
Vukcica HrvaLinica (1403.-1413.), spliLsko-pol|icki sukobi nisu zabil|ezeni. MeduLim, na-
kon sLo |e SpliL oLkazao poslusnosL Hrvo|u i sLavio se pod zasLiLu hrvaLsko-ugarskoga
kral|a Zigmunda, Iol|icani i misani, ci|i se grad nalazio u vlasLi Hrvo|a, zapoceli su kao
n|egovi saveznici s napadima na spliLske pos|ede.
94
Splicani su se u srpn|u 1413. poLuzili
banovcu (vicebanu) Andri|i da su im Iol|icani silom oduzeli neka sela, solane i pos|ede,
bilo crkvene bilo opcinske, preko ri|eke Zrnovnice prema misu.
95
Andri|a |e zaLim pis-
mom od 7. srpn|a 1413. odredio Ivana Krizana iz Iodgorana i }ur|a Radica, kanonika
spliLskoga kapLola, da podu u Iol|ica pregovaraLi o spornim pos|edima, a s n|ima |e isao
i rekLor Karin Radoslavov, ko|i |e Lada bio na celu spliLske uprave.
96
N|ih su 7. srpn|a 1413.
ispred crkve sv. Mari|e u Srin|inama u pol|ickom disLrikLu docekali predsLavnici Io-
l|icana - }ura| Drazo|evic, IeLar Ra|cic i Ivan Dapcic. Tom |e prilikom Karin Radoslavic
zahLi|evao da Iol|icani vraLe sve pos|ede s li|eve sLrane ri|eke Zrnovnice i vri|ednosL po-
branih plodova, ko|e su oduzeli Splicanima u vremenu od kada |e SpliL sLupio pod okri-
l|e Zigmunda. ZaLim |e od Iol|icana zaLrazio visoku odsLeLu: 5.000 dukaLa za pobrane
plodove, 5.000 dukaLa za preLrpl|ene sLeLe i 5.000 dukaLa za nasil|a i uvrede. Iol|icani su
obecali u roku od 15 dana sazvaLi zbor Iol|icana i odgovoriLi na zahL|eve Splicana.
97
Da Iol|icani nisu nisLa odgovorili Splicanima ili su odgovorili negaLivno, pokazu|e
odluka SpliLskoga vi|eca (30. srpn|a 1413.) da se banu IeLru da 500 dukaLa ako bi gradu
poslao u pomoc proLiv Iol|icana 1.200 p|esaka. Vec |e suLradan, 1. kolovoza 1413., Vi|ece
izdalo napuLak u ko|emu se od bana i banovca Lrazi da, zbog odmeLnisLva sveLo| ugar-
sko| kruni, s 1.000 p|esaka i 50 kon|anika napadnu Iol|icane i popale Iol|ica. Za oba-
vl|an|e akci|e Vi|ece |e ponudilo 5.000 dukaLa i dvi|e Lrecine pli|ena (|edna Lrecina bi pri-
pala SpliLu) Le 2 dukaLa za svakoga zarobl|enika ko|eg preda|u SpliLu. Ako Lo ne bi bilo
moguce, Vi|ece |e Lrazilo barem 25 kon|anika uz placu od 20 lira za svakoga, za sluzbu
opcine, ali niLi od Loga ni|e bilo nisLa.
98
Ta| zahL|ev spliLskih vlasLi pokazu|e koliko |e veli-
ka bila ogorcenosL Splicana prema Iol|icanima, buduci da su prakLicno zaLrazili unisLe-
92
L|ubic, Iisiinc V, sLr. 12-13.
93
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 2, sLr. 852, 8u||ciiinc vol. VII, god. 1884., sLr. 188-191., Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc,
sLr. 22-23, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 100.
94
V. Klaic, Pctijcsi Hrtcic, sv. III, sLr. 82 i 86.
95
8u||ciiinc, vol. XXV, god. 1902., coperL. sLr.. 4: ... che li Ioglizzani li haueuano con forLe mane occupaLio
alcune possesion, Ville, e Saline olLre la fiumera di Zarnomniza ....
96
Karinu Radoslavovu vidi u: C. Novak, Comes, poLesLas, sLr. 252 i 261.
97
8u||ciiinc, vol. XXV, god. 1902., coperL. sLr. 4-6 (Lali|anski pri|evod) Le 6-8 (laLinski pri|epis), Lome vidi u:
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 23-24, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 100-101, Ivan sLo|ic, Mcircpc|iicns|i |cpic|
u Sp|iiu, Zagreb, 1975., sLr. 114 i 117.
98
8u||ciiinc, vol. XXV, god. 1902., coperL., sLr. 8-9, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 24, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|,
sLr. 101.
62
n|e Iol|ica, ali i koliko su sLrahoposLovan|e Splicani imali prema Iol|icanima, kad su pro-
Liv n|ih zaLrazili Lako |aku vo|nu silu.
Kako su sva nasLo|an|a Splicana da dobi|u pomoc i obracuna|u se s Iol|icanima bila
uzaludna, Splicani su se 17. ru|na 1413. opeL obraLili kral|u Zigmundu. n |e ovlasLio
spliLsko poslansLvo da u n|egovo ime pregovara s hercegom Hrvo|em, gospodarom Io-
l|ica i misa, ali pregovori nisu doni|eli nikakav pomak u korisL SpliLa.
99
Tako Splicani
opeL nisu usp|eli pomaknuLi granicu svo|e komune preko ri|eke Zrnovnice. Ri|eku
Zrnovnicu kao granicu SpliLa u Lo doba poLvrdu|e ugovor od 20. si|ecn|a 1415., u ko|emu
omiski knez obeca|e Splicanima da ni|edna omiska naoruzana lada nece ici dal|e od
Zrnovnice.
100
mis |e Lada |os uvi|ek priznavao vlasL vo|vode Hrvo|a Vukcica HrvaLinica.
101
Uskoro |e i Splicanima i Iol|icanima zapri|eLila za|ednicka opasnosL Mlecani. Uspr-
kos Lome Iol|icani su, cak poLicani od Mlecana,
102
nasLavili uznemirivaLi Splicane i pl|ackaLi
spliLsko pol|e, korisLeci se Leskim poloza|em u ko|em se nasao SpliL nakon mleLackoga
osva|an|a SolLe (27. lipn|a 1418.). Ioloza| SpliLa |os vise se pogorsao nakon mleLackoga
osva|an|a Trogira (22. lipn|a 1420.).
103
Iol|icani su saveznika imali u ceLinskom knezu
Ivanisu Nelipcicu, gospodaru Klisa i misa.
104
U Lakvo| siLuaci|i, a pod dubokim do|-
mom mleLackoga usp|eha u Trogiru,
105
Splicani su 28. lipn|a 1420. priznali mleLacku
vlasL.
106
U povel|i izdano| SpliLu 9. srpn|a 1420., Mlecani su se obvezali povraLiLi Splica-
nima granice i oLeLe pos|ede, sLo se zasigurno izravno odnosilo i na pos|ede ko|e su Splicani
smaLrali svo|ima, a ko|e su drzali Iol|icani.
107
Ubrzo nakon Loga, 13. srpn|a 1420., ceLinski knez Ivanis Nelipcic zakl|ucio |e primir|e
s Mlecanima, ko|e |e Lrebalo poLra|aLi do sli|edecega blagdana sv. }ur|a (23. Lravn|a)
1421.,
108
a Iol|icani su nasLavili napadaLi spliLske pos|ede. Zbog Loga su se 30. prosinca
1420. Splicani pozalili Mlecanima da su Iol|icani za vri|eme nedavno zavrsene berbe,
99
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 24-25, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 101.
100
uro Surmin, Hrtcis|i spcmcnici. Acic Crcciicc, sv. 1 (od god. 1100.-1499.), MH}SM, sv. 6, Zagreb, 1898.
(dal|e: HrvaLski spomenici), sLr. 115-116, N. Klaic, Izvori, sLr. 263, Duplancic, KarLografski prilozi, sLr. 155.
101
V. Klaic, Pctijcsi Hrtcic, sv. III, sLr. 86.
102
L|ubic, Iisiinc VII, sLr. 264, Marko Sun|ic, Dc|mccijc u XV. sic|jccu, Sara|evo, 1967., sLr. 61.
103
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 2, sLr. 897, 913-914, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 26-27, Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 64-
65.
104
C. Novak smaLra da |e Nelipcic 1403. imao LiLulu v|ecni knez SpliLa, ko|a |e bila samo nominalna. Novak,
Comes, poLesLas, sLr. 255, L. KaLic navodi da |e Nelipcic 1412. bio knez SpliLa. KaLic, Cranice, sLr. 206. To |e
doba kad SpliL prizna|e vlasL Nelipciceva sogora hercega Hrvo|a Vukcica.
105
Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 65.
106
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 2, sLr. 915-916, Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 65.
107
L|ubic, Iisiinc VIII, sLr. 25: 6. ILem quod confinia, iura eL possessiones civiLaLis eL specialium personarum
sunL per circavicinos isLis Lemporibus occupaLa, per ducale dominium ea debenL recuperare eL recipropriare
comuniLaLi eL spceialibus personis ius habenLis in eisdem., Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 2, sLr. 928, Iivcevic,
Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 26-28, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 102.
108
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 2, sLr. 928-931, U ispravi ko|a govori o Lome, kao Nelipcicevi pos|edi navode
se Kl|uc, Lavicac, Zvoningrad, Travnik, Sin|, Cacvina, Klis, mis i Visec, ali ne i Iol|ica.
63
dakle nakon sLo |e SpliL priznao mleLacku vlasL i nakon sLo su Nelipcic i Mlecani sklopili
primir|e, prodrli u spliLsko pol|e i dal|e od onog sLo su vec bili zauzeli, Le odni|eli grozde
i l|eLinu crkava i po|edinaca u vri|ednosLi od 600 zlaLnih dukaLa. Takoder, naoruzani Io-
l|icani su m|eseca ru|na u nocno doba preko kliskoga pos|eda napali neko selo, ko|e |e
bilo u pos|edu spliLskoga nadbiskupa (v|ero|aLno KasLel-Sucurac), izranili n|egove
sLanovnike i oLeli im mnosLvo sLoke.
109
sim Loga, spliLsko poslansLvo pozalilo se Mle-
canima da su dobra komune i dal|e zapos|ednuLa od Iol|icana. Zalba pokazu|e da su Io-
l|icani zadrzali sela, mlinice i solane, ko|ih su prihodi dosezali svoLu do 400 zlaLnih duka-
La na godinu, Le solane, sela i zeml|isLa crkava i po|edinaca, zbog cega |e blaga|na soli na
godinu gubila do 300 dukaLa, a crkve i po|edinci do 200 dukaLa.
110
Iz spomenuLe zalbe
Lakoder se vidi da |e Ivanis Nelipcic, usprkos posLignuLom primir|u s Mlecanima, i dal|e
drzao dobra (solane, mlinice i sela) ko|a |e spliLska komuna i Crkva smaLrala svo|ima, Le
naplacivao LribuL Splicanima ko|i su prolazili n|egovim pos|edom.
111
No, cini se da ni
Mlecani nisu v|erovali u primir|e s Nelipcicem, |er su 5. si|ecn|a 1421. upuLili svo|ega provi-
dura u SpliLu neka se obraLi bosanskom kral|u TvrLku II. radi sklapan|a saveza proLiv kneza
Ivanisa Nelipcica, a dalmaLinskim gradovima pod svo|om vlascu sav|eLovali su neka budu
slozni proLiv Lih ili pak nekih drugih nepri|aLel|a.
112
Iokusa|i r|esavan|a spliLsko-pol|ickih sukoba zabil|ezeni su u drugo| polovini 1421.,
a zaLim poceLkom 1422., nakon sLo su se Splicani i spliLski nadbiskup poLuzili spliLskom
knezu na napade Iol|icana. Irimir|e cini se ni|e osLvareno, a Splicane |e v|ero|aLno nas-
Lavio napadaLi i Ivanis Nelipcic, |er se u odluci mleLacke vlade od 8. Lravn|a 1422. opeL
Lrazi za|ednicko d|elovan|e mleLackih upraviLel|a u Dalmaci|i (knezovi Zadra, Sibenika,
SpliLa i Trogira) radi obrane pov|erenih okruz|a bilo proLiv ceLinskoga kneza i Iol|ica-
na, bilo proLiv osLalih ko|i im nanose sLeLu.
113
Napad na Nelipcica i Iol|icane v|ero|aLno
109
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 104: ... quia ipsa civiLas SpalaLi eraL sub dicione vesLri almi (dominii ducalis)
in vindemiis proxime preLeriLis Iolicenses invserunL campum SpalaLi ulLra id, quod LenenL occupaLum,
aufferenLes uvam eL frucLus ecclesiarum eL speLialium personarum ad valorem ducaLorum 600 auri. LL de
hoc non saLiaLi, ipsi Iolicenses de mense sepLembri Lempore nocLurno LransiLum fecerunL per disLricLum
casLri Clisii, quod esL comiLis Ioannis CeLinae, eL armaLa manu invaserunL villam reverendissimi in ChrisLo
paLris domini eL domini archiepiscopi SpalaLensis, homines gravissime sauciando eL animalia in copia
derobbando ..., L|ubic, LisLine VIII, sLr. 62.
110
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 102: ... quia Iolicienses LenenL occupaLa bona comunis SpalaLi, videliceL vi-
llas eL molendina ac salinas, quorum reddiLus annuaLim ascendunL ducaLos 400 auri eL salinas, villas eL
LerriLoria ecclesiarum eL specialium personarum, de quibus camera salis paLiLur annuaLim de damno ducaLos
300, ecclesiae eL speLiales personae ferunL de damno omni anno ducaLos 200., V. Klaic, Pctijcsi Hrtcic, sv.
III sLr. 123-124, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 28.
111
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 102: ... iLem quia comes Ioannes CeLinae LeneL occupaLa bona comunis SpalaLi
eL ecclesiarum ac specialium personarum in salinis, molendinis, follis eL villis comunis (...) iLem quia dicLus
comes Ioannes accipiL LribuLum SpalaLensibus illic LranseunLibus ....
112
L|ubic, LisLine VIII, sLr. 66: ... in casu quo per comiLem Iohannem sive Iolizanos vel per alias genLes
molesLarenLur civiLaLes eL loca nosLra DalmaLie sive earum disLricLus ....
113
IsLo, sLr. 156: VolenLes providere ad deffensionem eL conservaLionem Lerrarum eL locorum nosLrorum
Dalmacie eL eorum disLricLuum (...) Lam conLra comiLem de CeLenes eL Iolizanos, quam conLra alias genLes
descendenLes ad damna nosLra ..., Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 29, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 102.
64
|e zahLi|evao veci raLni napor pa su Mlecani pokusali pridobiLi Iol|icane, ko|i su, navod-
no, s n|ima bili spremni dogovoriLi mir. Zbog Loga |e sibenski knez 22. lisLopada 1422.
dobio upuLu neka svakako pokusa pridobiLi Iol|icane na Lakvu odluku.
114
sim Loga,
Mlecani su i dal|e racunali na pomoc saveznika proLiv Nelipcica i Iol|icana. Dogovor
Mlecana s bosanskim kral|em TvrLkom II. (6. vel|ace 1423.) o napadu na Nelipcica ni|e
osLvaren zbog opasnosLi ko|a |e TvrLku zapri|eLila od smanli|a. Zel|a Mlecana |e bila
pridobiLi Klis, mis i gorske pred|ele Iol|ica Le zeml|e ko|e su SpliLu oLeli Nelipcic i Io-
l|icani.
uduci da se sLan|e oko granica ni|e smirilo i da su sukobi izmedu Splicana i Iol|ica-
na nasLavl|eni, Veliko vi|ece grada SpliLa ovlasLilo |e 24. kolovoza 1423. gradskoga kneza
neka se pripremi za novu raspravu s Iol|icanima i r|esavan|e nesuglasica izmedu spliLske
i pol|icke opcine, ko|e su nasLale glede granica i nepokreLnih dobara i komunalnih i
crkvenih Le osobiLo po|edinaca iz SpliLa, sLo su ih Iol|icani bili zauzeli.
115
U spomenuLom
dokumenLu ne navodi se oko ko|ega su di|ela granice posLo|ale nesuglasice. Da opeL ni|e
posLignuL nikakav sporazum, pokazu|e nasLavak napada Iol|icana na spliLski LeriLori|.
Zbog Loga su Mlecani 7. srpn|a 1424. naredili svo|im upraviLel|ima u Zadru neka posal|u
25 kon|anika u obranu SpliLa od Iol|icana i zaLrazili pomoc od vo|vode Sandal|a Hranica,
ko|a |e meduLim izosLala.
116
Irim|eLno |e kako se od 1413. po|acao priLisak Iol|icana na spliLske pos|ede. To vise
nisu bili samo pl|ackaski upadi nego dugoLra|ni|a prisva|an|a po|edinih pos|eda, osobiLo
solana i mlinica uz ri|eku Zrnovnicu. Napokon se izravno spomin|e i granica izmedu SpliLa
i Iol|ica, |er |e za razliku od 1358. i 1413., kad su predsLavnici SpliLa poslani da rasprave s
Iol|icanima o naneseno| sLeLi, spliLski knez 1423. Lrebao s Iol|icanima ri|esiLi nesuglasice
oko spliLsko-pol|icke granice. To |e |edan od prvih spomena posLo|an|a izravne granice
izmedu SpliLa i Iol|ica. Do Lada |e, uz vec navedeni spomen granice Iol|ica u iz|avi }ako-
va iz Ierma 1329., u povi|esnim izvorima zabil|ezen |edino podaLak o granici izmedu
Iol|ica i misa (25. srpn|a 1395.).
117
Kad |e 1426. hrvaLsko-dalmaLinski ban Nikola Irankapan, ko|i |e bio u dobrim odno-
sima i sa Zigmundom i s Mlecanima, dobio Iol|ica u pos|ed, moglo se ocekivaLi smiriva-
n|e spliLsko-pol|ickih sukoba.
118
Izgledi za presLanak sukoba izmedu Splicana i Iol|icana
114
IsLo, sLr. 193: ... eL consideraLo siLu eL conodiLione dicLorum Iolizanorum mulLum fciL pro securiLaLe eL
quieLe Lerrarum eL subdiLorum nosLrorum DalmaLie habere pacem cum dicLis Iolizanis ..., Sun|ic, Dc|mccijc,
sLr. 66.
115
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 117: ... quae verLunLur inLer SpalaLensem eL Ioliciensem occasione confiniorum
eL sLabilium bonorum Lam comuniLaLis quam ecclesiarum eL specialium personarum SpalaLi occupaLorum
per ipsos Iolicienses ..., Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, n 3-5, sLr. 2.
116
L|ubic, Iisiinc VIII, sLr. 275: Quoniam comes eL comuniLas nosLra SpalaLi scribunL, quod Iolicienses quoLidie
invadunL eL damnificanL LerriLoria eL subdiLos nosLros SpalaLi in personis eL bonis suis ..., Iivcevic, Pctijcsi
Pc|jicc, sLr. 32-33, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr., 103.
117
CD XVIII, sLr. 49.
118
V. Klaic, Pctijcsi Hrtcic, sv. III, sLr. 139, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 33.
65
povecali su se kad |e 1428. Nelipcic obnovio primir|e s Mlecanima, ova| puL na dvi|e go-
dine.
119
MeduLim, do 13. srpn|a 1428. |os ni|e doslo do vazni|e prom|ene u spliLsko-po-
l|ickim odnosima, |er |e Lada mleLacki duzd naredio zadarskom knezu neka pokusa sre-
diLi razlike ko|e posLo|e izmedu mleLackih podanika i Iol|icana.
120
Irimir|e izmedu Ne-
lipcica i Mlecana ni|e odvraLilo Iol|icane od napada na pos|ede Splicana, ali |e v|ero|aLno
uL|ecalo na odnose izmedu Nelipcica i Iol|icana. Naime, Nelipcic se 1429. pozalio kral|u
Zigmundu da su mu Iol|icani oLeli Irimor|e i Knezine i da mu uskracu|u ubiran|e pore-
za u Kamenu. Zbog Loga |e kral| Zigmund obvezao kninski kapLol (11. sLudenoga 1429.)
neka pozove vo|vodu }ur|a Drazo|evica i sve pol|icke plemice ko|i su imali pos|ede na
spomenuLom podruc|u, da iznesu svo|e viden|e spora s Ivanisem Nelipcicem.
121
Nakon
sLo |e kninski kapLol obavio kral|ev nalog,
122
kral| Zigmund |e 24. vel|ace 1430., usprkos
proLivl|en|u pol|ickih plemica i iz|avi }ur|a Drazo|evica da ni on ni Iol|icani nisu oLeli ni-
kakvih omiskih (!) pos|eda, naredio kninskom biskupu Ivanu neka Irimor|e i Knezine
dosudi Nelipcicu.
123
Kral|eve poslanike (kninski biskup Ivan i vrlicki knez Ivan CubreLic),
ko|i su 23. Lravn|a 1430. dosli u Zrnovnicu na uvida| radi r|esavan|a problema izmedu
Nelipcica i Iol|icana, docekao |e i predsLavnik SpliLa (IeLar MarLinic), upozorivsi da se
Nelipcic ne smi|e upleLaLi u spliLska dobra u Irimor|u, kako s ove, Lako s one sLrane ri|eke
Zrnovnice sve do ilapeci.
124
Irim|eLno |e kako Splicani ne zele odusLaLi od LeriLori|a
izmedu ri|eke Zrnovnice i ilapeci. To |e maleno podruc|e, ali |e u sredn|emu vi|eku ima-
lo veliko ekonomsko znacen|e |er su se oko uLoka ri|eke Zrnovnice u more nalazile solane,
a na n|ezinu gorn|em Loku mlinice. Zbog Loga su Splicani bili odlucni u nasLo|an|u da
granicu svo|e komune pod svaku ci|enu prosire na li|evu obalu ri|eke Zrnovnice.
Kninski kapLol |e 6. svibn|a 1430. izv|esLio Zigmunda o provedbi n|egova naloga,
prema ko|emu |e Nelipcicu pripalo Irimor|e izmedu Zrnovnice i CeLine, sa selima Cos-
Lan,
125
Ierun (ispod brda Ierun, v|ero|aLno u blizini CosLana, prema isLoku), ilac(`),
126
Mucalokva,
127
IodsLrana, Kurilo (v|ero|aLno danasn|e Krilo), }asenice (}esenice), Krug (dio
119
To |e primir|e Nelipcic 1432. produzio na 5 godina. Vidi: Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 2, sLr. 968.
120
L|ubic, Iisiinc IX, sLr. 29-30.
121
Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 3-6, Knezine - poloza| na isLok od zupske kuce u Tugarima prema
di|elu Truse.
122
Vidi dokumenL od 27. prosinca 1429., Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 6-7.
123
Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 9-10: ... fideliLaLi vesLre firmissime precipiendo mandamus,
quaLenus (...) easdem Lerras seu possessiones (L|. Irimor|e i Knezine) (...) ad sepedicLum casLrum nosLrum
lmis nosLre maiesLaLis in persona reannecLare eL reaplicare (...) debeaLis ....
124
Lucic, Pctijcsnc stjc!cccnsitc 2, sLr. 967, Duplancic, KarLografski prilozi, sLr. 155.
125
I. Iivcevic smaLra da se CosLan nalazio odmah uz crkvicu sv. }ur|a na Ierunu, prema zapadu. Vidi: Iivcevic,
Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 11, bil|eska 2, D. Vlasic smaLra da se CosLan nalazio ispod brda Ierun,
|ugozapadno od nasel|a Ierun. Vidi: Danko Vlasic, Prcs|csi Pc!sircnc, SpliL, 1988., sLr. 42.
126
V|ero|aLno ila|. Vidi: Vlasic, Prcs|csi Pc!sircnc, sLr. 46.
127
I. Iivcevic smaLra da se v|ero|aLno radi o Qu. Mura - MrLva lokva ispod sela IodsLrane. Iivcevic, Nekoliko
pol|ickih isprava, sLr. 11, bil|eska 5, D. Vlasic smaLra da |e Lo zaselak Mirce - u dokumenLima: Muczalokna,
.
66
sela }esenice) i Duce, zaLim Knezine u selu Truse Le neke zeml|e i pos|edi u pol|ickim se-
lima (Tugare, sLrvica, Zakucac, Srin|ine, Cisla, CaLa i drugim zaselcima) i u n|ihovo|
okolici.
128
Tako se Irimor|e naslo izvan vlasLi i SpliLa i Iol|ica, |er |e pravo na Lo podruc|e
priznaLo Ivanisu Nelipcicu gospodaru misa (i Klisa). Ni|e poznaLo |esu li kral|evu od-
luku Iol|icani posLivali, |er kasni|i izvori vise ne govore o odnosima izmedu Iol|icana i
Nelipcica (umro kra|em svibn|a 1434.).
129
Napadi Iol|icana na spliLski LeriLori| ni u Lo doba nisu presLa|ali. U dokumenLu od 6.
srpn|a 1431. spomin|e se da su Iol|icani (Zorzi eL SLefano de Iolizza) zauzeli dva sela
ko|a su pripadala spliLsko| komuni, a da se n|ihovi sLanovnici zele vraLiLi pod spliLsku
vlasL.
130
U Lom |e razdobl|u odnose izmedu SpliLa i Iol|ica opLerecivalo i piLan|e zaselka
KaLici na podruc|u sela Zrnovnice. Na zamolbu spliLskoga kneza Marka Maurocena,
Lrogirski |e kapLol proveo razgranicen|e izmedu SpliLa i Iol|ica, o cemu govori isprava
spomenuLoga kapLola od 10. vel|ace 1433. Iregovorima o razgranicen|u bili su nazocni
zasLupnici grada SpliLa i s n|ima veliko mnosLvo l|udi recenoga grada SpliLa Le Iol|icani
iz pol|ickih plemena (rodova) Tisemirica, Limica i Kremenicana i s n|ima mnosLvo l|udi
iz pol|icke komune.
131
U ispravi se navodi kako su Iol|icani priznali (8. vel|ace 1433.) da
|e selo KaLici sa svim spomenuLim granicama pripadalo uvi|ek i sada podruc|u spliLske
komune i da |e vec mnogo godina bilo i |esL od spliLske komune.
132
SpomenuLa isprava
zaniml|iva |e iz vise razloga. Irim|eLna |e popusLl|ivosL Iol|icana u Lom sporu, sLo se mozda
moze ob|asniLi pri|e spomenuLim problemima izmedu Iol|icana i Nelipcica,
133
ko|i su mogli
oslabiLi pozici|e obi|u sLrana u odnosu prema SpliLu. To sLo |e ispravu izdao Lrogirski kap-
Lol s uobica|enim velikim kapLolskim visecim pecaLom, a sasLavio |e |avni i zakleLi noLar
isLoga kapLola i Lrogirske komune, po|acava n|ezinu pravnu vri|ednosL i da|e |o| znacen|e
|avne isprave. sim Loga, spomenuLa isprava iz 1433., uz odluku Velikoga vi|eca iz 1423.
da se ri|esi granica izmedu SpliLa i Iol|ica, ponovno oLvara piLan|e posLo|an|a spliLsko-
pol|ickoga razgranicen|a u pri|asn|em razdobl|u. Naime, premda su Iol|ica posLo|ala vec
od pri|e, prema dosLupnim povi|esnim izvorima Splicani Lek 1423. i 1433. raspravl|a|u o
Mirza-Lokva, Marcziloqua, Merciloqua, Mirce, Marze, Mirza, Mirchie i Mirca, ko|i se nalazio
u zapadnom di|elu IodsLrane. Vlasic, Prcs|csi Pc!sircnc, sLr. 52
128
Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 10-15: ... primo ad facies Lerarum seu possessionum Irimorye
vocaLarum nec non villarum CozLan, Ierun, ilac, Muczalokua, IodzLrana, Kurilo, }azenycze, Crugh eL
Ducze noncupaLarum in eadem Lerra Irimorye cis mare videliceL a flumine Servnovnycza vocaLa usque
flumen aque CeLine vocaLe adiacencium (...) iLem quarumdam aliarum Lerrarum seu possessionum Knesine
nominaLarum in eadem Iolycza habiLarum, videliceL in villa Tnisane (Truse) vocaLa ..., sredn|ov|ekovnim
nasel|ima u IodsLrani vidi: Vlasic, Prcs|csi Pc!sircnc, sLr. 38-55.
129
130
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 129, Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 15-16.
131
Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 17-18.
132
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 140-145, Iivcevic, Nekoliko pol|ickuh isprava, sLr. 16-19, KaLic, CeLiri pol|icke
isprave, sLr. 89, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 36.
133
Vidi: Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 104.
67
granici izmedu SpliLa i Iol|ica. I dok u Velikom vi|ecu 1423. predlazu da sporno piLan|e
ri|ese provizori odredeni od mleLacke vlasLi i odlicni muzevi odredeni od hrvaLskoga bana,
Splicani se 1433. izravno obraca|u Lrogirskom kapLolu za posredovan|e u r|esavan|u sporne
granice prema Iol|icima. Znaci li Lo da |e zasebnosL Iol|ica u Lo doba Lolika da Splicani
napokon Lraze izravno razgranicen|e s Iol|icima, a ne s Klisom kao do Lada, ili da do Lada
Splicani i Iol|icani uopce nisu izravno granicili`
Na pomisao da su odnosi izmedu Klisa i Iol|icana Lada zaisLa bili slabi, osobiLo nakon
1428. kad |e Nelipcic opeL obnovio primir|e s Mlecanima, i da Iol|ica u Lom razdobl|u v|ero-
|aLno vise nisu bila podredena Klisu, navodi i spor izmedu Nelipcica i Iol|icana oko pos|eda
u Irimor|u i zbog Knezina, u ko|emu oni nasLupa|u kao razliciLe (zasebne) sLrane. Ni|e
poznaLo ko|i |e dio granice bio sporan 1423., ali |e poznaLo da |e 1433. sporno bilo selo
KaLici, ko|e se nalazi nesLo s|everni|e od vrela Zrnovnice, na podruc|u ko|e |e nekad drzao
kliski knez. Cin|enica da su Splicani La| spor dobili, upucu|e na pomisao da su vec pri|e
oslabile i pozici|e Klisa prema SpliLu i da |e SpliL prosirio svo|e granice na podruc|e uz
gorn|i Lok ri|eke Zrnovnice, cime |e spliLski LeriLori| dosao u neposredan dodir s Iol|ici-
ma. Irema Lome, moze se primi|eLiLi da |e zasebnosL Iol|ica u Lo doba (1433.) zaisLa poL-
puna, ali da |e razlog prvih poznaLih spomena o spliLsko-pol|ickom razgranicen|u ipak u
prosiren|u SpliLa na podruc|e ko|e |e neposredno granicilo s Iol|icima. Takva preLposLav-
ka oLvara novo, Lakoder slozeno piLan|e o razgranicen|u izmedu SpliLa i Klisa, |er se o
spliLsko-pol|icko| granici moze govoriLi Lek nakon sLo se pouzdano odredi granica izmedu
SpliLa i Klisa.
Cleda|uci na zahL|eve SpliLa i Klisa za odredivan|em n|ihove medusobne granice
Li|ekom XIV. i XV. sL., i na radove L. KaLica o Lom problemu, moze se preLposLaviLi da |e
ri|eka Zrnovnica bila isLocna granica spliLskoga pol|a, a da |e prema Klisu granica spliLskoga
pol|a uglavnom isla crLom razgranicen|a iz razdobl|a narodnih vladara: Du|movaca Suhi
mosL Cranica (zeml|a ispod sela Kucine) ri|eka Zrnovnica, ili ri|eka }adro (Solinska
ri|eka) SuLikva (Sv. Tekla) ri|eka Zrnovnica. Irema Lome, sporna su bila sela Kucine,
Zrnovnica, Kriz i Corica
134
Le Kamen,
135
ko|a su, ovisno o poliLickim prilikama, bila u
spliLskim ili kliskim granicama. U razdobl|u kad su navedena sela pripadala kliskom
pos|edu, izravan spliLsko-pol|icki dodir preko spliLskoga pol|a ni|e bio moguc, a spliLsko-
pol|icku granicu u Irimor|u ne Lreba ni LraziLi pri|e 1444., |er su do Lada Iol|icani Lamo
imali pos|ede, ali ne i priznaLu vlasL. Neposredna granica izmedu SpliLa i Iol|ica mogla |e
posLo|aLi samo u kraLkom razdobl|u, kad su vladari TvrLko (1390. na|kasni|e do 1397.),
sLo|a (1402.) i Ladislav Napul|ski (1403. na|kasni|e do 1408.) Irimor|e dodi|elili SpliLu,
pa zaLo ne Lreba cudiLi sLo se granica izmedu SpliLa i Iol|ica ne spomin|e u povi|esnim
izvorima pri|e 1423. i 1433. Da bi izvori govorili o spliLsko-pol|icko| granici, Lrebala su se
osLvariLi dva uv|eLa: da LeriLori| SpliLa i Iol|ica dode u izravan dodir i da izmedu dvi|u
134
Vidi: KaLic, Cranice, sLr. 187-193, 200-206, isLi, Nasel|en|e, sLr. 178.
135
Kamen se 1430. navodi kao pos|ed kliskoga kneza Ivanisa Nelipcica. Vidi: Iivcevic, Nekoliko pol|ickih
isprava, sLr. 14.
68
sLrana dode do nekoga spora zbog sela ili pos|eda, ko|i bi ondasn|i noLari zapisali
(prim|erice, da |edna sLrana zauzme selo ko|e |e druga sLrana smaLrala svo|im). To se do-
godilo u LrideseLim godinama XV. sL., |er |e spliLsko pol|e Lada neposredno granicilo s
Iol|cima i |er su Iol|icani Lada zauzeli dva (nepoznaLa) spliLska sela (1431.) i KaLice. Ili su
mozda KaLici |edno od dva spliLska sela ko|a spomin|e isprava iz 1431.`
Upravo preLposLavka da SpliL Lada ni|e izravno granicio s Iol|icima moze ob|asniLi
zasLo spliLske vlasLi u pri|asn|em razdobl|u (na prim|er 1358.) isLodobno dok pregovara|u
s Iol|icanima glede ucin|ene sLeLe na spliLskim pos|edima, od kral|a Ludovika Lraze da
uredi granicu prema Klisu i misu, a ne i prema Iol|icima. Tek kad su Splicani usp|eli
prosiriLi svo|e granice na podruc|e uz gorn|i Lok ri|eke Zrnovnice, ko|e |e u neposred-
nom dodiru s pol|ickim LeriLori|em, kao sLo |e bio sluca| sela KaLici, po|avl|u|e se i pro-
blem spliLsko-pol|ickoga razgranicen|a. To bi mogao biLi odgovor na pri|e posLavl|eno pi-
Lan|e, zasLo Splicani u zahL|evima za odredivan|e spliLskih granica (vladarima Ludoviku,
Zigmundu i TvrLku) ne spomin|u Iol|icane.
Moguce razdobl|e u ko|emu |e Splicanima usp|elo pridobiLi podruc|e uz gorn|i Lok
ri|eke Zrnovnice i Lako doci u neposredan dodir s Iol|icima, Lreba LraziLi nakon 1390. i
isprave kral|a TvrLka ko|i |e Splicanima, uz Irimor|e, poLvrdio i podruc|e unuLar lini|e
ko|a |e uz ri|eku Solin (}adro) isla prema isLoku do planine Mosor. Dakle, upravo ono
podruc|e gd|e se nalaze selo KaLici i sporna sela Kucine, Zrnovnica, Kriz i Corica. Vrlo |e
v|ero|aLno da su sukobi izmedu SpliLa i Nelipcica (i Iol|icana), ko|i su zapoceli nakon sLo
|e SpliL odbacio vlasL vo|vode Hrvo|a (1413.), Nelipciceva sur|aka, vodeni upravo zbog
Loga podruc|a, Le da |e ono, nakon sLo |e Nelipcic opeL sklopio primir|e s Mlecanima (1428.),
pripalo SpliLu. Takva preLposLavka ima oslonac u prvom ugovoru (1420.) izmedu Mleca-
na i Nelipcica |er su Mlecani, prema obecan|u danom Splicanima, zaLrazili od Nelipcica
da mleLackim podanicima vraLi sve ono sLo su im on ili n|egovi podanici uzeli, a sLo se
moze dokazaLi sv|edocansLvima ili zakleLvom.
136
Mlecani su Lakav zahL|ev ponovili Ne-
lipcicu 1422., a uz Lo su nasLo|ali preuzeLi pos|ede ko|e su u Irimor|u drzali Iol|icani, i
daLi ih Splicanima.
137
Splicani su v|ero|aLno Lrazili granice ko|e im |e poLvrdio kral| TvrLko
(1390.), |er su za n|ih one bile na|povol|ni|e. UosLalom, i presuda iz 1433., ko|om |e selo
KaLici pripalo SpliLu, govori da |e ono Lada smaLrano spliLskim i da se v|ero|aLno radi o
TvrLkovim granicama.
Napokon sporazum (1444.)
Nakon smrLi Nikole Irankapana (26. lipn|a 1432.),
138
kral| Zigmund poLvrdio |e n|e-
govim sinovima zalozene pos|ede i bansku casL. MeduLim, kral| |e dosao u sukob s Anzom
Irankapanom zbog Nelipciceve basLine, ko|u |e Anz primio kao miraz svo|e supruge,
136
137
L|ubic, Iisiinc VIII, sLr. 193.
138
V. Klaic, Krc|i |nczcti, sLr. 224.
69
Nelipciceve kceri. Zigmund |e proglasio Anza bunLovnikom, pokusavsi ga svladaLi uz
pomoc MaLka Talovca. No, Talovcu |e Lek nakon Anzove smrLi usp|elo (u si|ecn|u 1437.)
prisiliLi Anzovu udovicu da mu preda svu basLinu, pa Lako i Iol|ica.
139
Talovcima |e Iol|ica
(i mis) u lisLopadu 1440. oLeo SL|epan Vukcic, a n|emu su pak Mlecani preoLeli Irimor-
|e izmedu Zrnovnice i CeLine (i NereLvu), zbog cega se 17. si|ecn|a 1444. predao i mis.
140
U Lakvim okolnosLima, kad se mleLacka vlasL prosirila na SpliL i mis Le na Irimor|e, i
Iol|icani su odlucili priznaLi vlasL Mlecana. Dana 29. si|ecn|a 1444. poslanici Iol|ica ple-
meniLi i casni viLezovi gospodin Rados IeLrovic i gospodin Ivan Crgurevic Le spliLski
knez KrisLofor Marcello posLigli su, na dobro sLan|e presvi|eLloga i preuzvisenoga
duzdevskog mleLackog gospodsLva iLd. i grada SpliLa i ciLave pol|icke za|ednice, spora-
zum o priznavan|u mleLackoga vrhovnisLva nad Iol|icima, ko|i |e uz neznaLne prom|ene
poLvrdio i duzd Irano Ioscari 3. ozu|ka 1444.
141
Iri|e Loga, Mlecani su Talovcima 2. vel|ace
1444. poslali pismo isprike zbog Loga sLo su prisvo|ili Iol|ica i mis,
142
ali, naravno, nisu ni
pomisl|ali napusLiLi nove sLecevine, sLo poLvrdu|u povi|esni izvori iz kasni|ega razdo-
bl|a.
143
Irema odredbama ugovora iz 1444., uz napomenu da |e Lako bilo uvi|ek od sLarine,
kao granica spliLske komune odredeno |e m|esLo ilapec na li|evo| obali ri|eke Zrnovnice
(u Irimor|u), a Iol|icanima su pripali: sela }esenice i Mrcilokva sa svim n|ihovim grani-
cama i pripadnosLima, uz obvezu posLivan|a prava ko|a su spliLska nadbiskupi|a i druge
crkve imale u recenim m|esLima i selima, 16 solana
144
ko|e se iskoriscu|u s onu sLranu
ri|eke, a ko|e su pripadale Zorinima,
145
pod uv|eLom da sol di|ele medu sobom za svo|u
upoLrebu, a ne za proda|u, za selo IodsLranu |e gospodin knez obecao da ce ga Signcrijc
Lakoder poLvrdiLi Iol|icanima. sim Loga, kao znak darovan|a i dobroga pri|aLel|sLva i
za|ednisLva, po|edini plemici i za|ednica Iol|ica dobili su kuce i pos|ede u gradu SpliLu i
n|egovu pol|u, a obecano im |e da ce dobiLi novac (nadar|e) i sve druge prikladne sLvari
139
140
L|ubic, Iisiinc IX, sLr. 179, 181-182, 8u||ciiinc, vol. IV, god. 1881., sLr. 36, Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 37-38,
141
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 169-175, Tullio Lrber, Ic ccnicc !i Pcg|izzc, Zara, 1886., sLr. 111-112, Alfons Iavic,
Irinosi povi|esLi Iol|ica, G|csni| zcmc|js|cg muzcjc u 8iH, sv. 15, Sara|evo, 1903., sLr. 96, Iera, Pc|jic|i siciui,
sLr. 53-60, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 106.
142
L|ubic, Iisiinc IX, sLr. 179-180, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 106.
143
Vidi:L|ubic, Iisiinc IX, sLr. 181, 207-208.
144
Dobivene |e solane pol|icko plemsLvo podi|elilo Lako da |e sedam solana pripalo knezu Crguru, sinovima
i braci mu, knezu Radosu IeLrovicu, knezu Ugrinovicu i n|egovim necacima, knezu Ivanu Tvrdkovicu,
sli|epom IeLru Ugrinovicu i siroLo| d|eci poko|noga MarLina Drazo|evica. sLalih deveL solana su didici
podi|elili medu sobom. Vidi: Vlasic, Prcs|csi Pc!sircnc, sLr. 73.
145
V. masic smaLra da |e Lo v|ero|aLno sLanovnisvo Zrvna (de Zoro) na podruc|u danasn|eg SLrozanca.
Vidi: masic, |z prcs|csii Pc!sircnc, sLr. 93 i 98. MeduLim, Lo se v|ero|aLni|e odnosi na vlasnisLvo spliLske
obiLel|i Zori, ko|a |e u Irimor|u imala pos|ede, mozda bas solane. Vidi: CD XVIII, sLr. 177: ... eL super hoc
in signum quod dicLe possessiones eL Lerre supradicLorum SpalaLensium essenL eL fuissenL primo nobilis
vir IeLrus Zori de SpalaLo exibuiL quoddam insLrumenLum ....
70
ko|e pripada|u pod uobica|eno: knez Crgur Drazo|evic s ceLiri sina dobio |e kucu u SpliLu
i neke pos|ede u spliLskom pol|u, a n|emu i d|eci |e obecano da ce dobiLi 60 libara malih
na godinu, knez Rados, viLez, i n|egov braL dobili su kucu u SpliLu i pos|ed u spliLskom
pol|u Le svaki po 40 libara malih na godinu, braca knez i viLez Iavle Drazo|evic i knez
MaLi|a dobili su oba po 40 libara malih godisn|e, knezu IeLru Drazo|evicu obecano |e 20
libara malih na godinu, ako se vraLi u domovinu i osLane pod mleLackom vlascu, knez
Du|am Ugrinovic i n|egov necak Ivanis dobili su kucu u SpliLu i na godinu 20 libara ma-
lih, knez Ivan Turkovic s necacima dobio |e ogrLac i 30 libara, a svima |e predvideno na
godinu po 20 libara, knez Ivan Novacic i n|egov braL Le n|ihova ceLiri rodaka dobili su
kucu u vri|ednosLi od 200 libara i sukna u vri|ednosLi od 50 libara, knez IeLar Ugrinovic s
ceLiri sina dobio |e 40 libra malih odmah, a obecano mu |e i 40 libara do kra|a druge godi-
ne, knez Ivan Ugrinovic, ko|i |e bio posrednik, dobio |e suknenu kabanicu i 32 libre male
na godinu, knez Nikola Rasic dobio |e sukneni plasL i 20 libara malih na godinu, ci|ela
za|ednica Iol|ica dobila |e |ednu pecu sukna da se podi|eli medu Iol|icanima, kako se
n|ima bude svid|elo.
Ugovorom su se Iol|icani obvezali da ce kneza biraLi na |ednu godinu iz redova
spliLskih plemica, ko|i ce biLi po vol|i Mlecanima, Splicanima i Iol|icanima, a knez |e Lre-
bao Lri puLa doci medu Iol|icane i sudiLi, polovina vri|ednosLi od n|egovih presuda pri-
padala |e n|emu samome, polovina Lrima sucima, a prisLavu ko|i se medu n|ima nalazi
deseLi dio. sim Loga, knezu |e na godinu pripadalo 90 brava ili 32 solida za svakoga bra-
va. Iol|icani su imali obvezu raLovan|a uz Mlecane o svo|em Lrosku na prosLoru od NereLve
do Krke, Le od mora do Livna, a preko Lih granica o mleLackom Lrosku i za dvi|e Lrecine
pli|ena.
146
na| ko|i se ne bi odazvao pozivu za vo|sku, Lrebao |e plaLiLi 4 libre i 4 solida
(raLovan|e preko spomenuLih granica posebno se placalo). Ilace obecane ugovorom Lre-
bale su vri|ediLi od 2. vel|ace 1444., a spliLski knez obecao |e da ce sva spomenuLa dari-
van|a poLvrdiLi mleLacka vlasL, za vri|eme dok Iol|icani budu posLovali i odrzavali v|er-
nosL i poslusnosL gradu SpliLu. sLale solane, opcine, sela i pos|edi, ko|i su bili zauzeLi
do recene granice (ilapec), pripali su gradu SpliLu, s Lime da Iol|icani ima|u pravo po-
braLi u isLo| (1444.) godini ono sLo su posadili na Lim pos|edima. Iod|ela pos|eda u Iod-
sLrani izmedu didica i ugricica, provedena sl|edece godine (1445.), poLvrdu|e da |e knez
odrzao obecan|e dano u ugovoru od 1444. i da |e Lo podruc|e pripalo Iol|icima, uz uv|eL
da se prizna|u privaLni pos|edi Splicana i spliLske Crkve: IsLo Lako selo IodsLrana neka
slobodno i odmah osLane pod vlascu onih plemica pol|ickih, ko|i ga sada drze i pos|edu-
|u. (...) d Loga se izuzima|u i rezervira|u pos|edi, prava i LeriLori|i plemica i gradana
spliLskih, isLo Lako crkveni pos|edi ko|i se nalaze u medasima i ograncima recenoga sela
IodsLrane prema obiku i zadrzavan|u privilegi|a. ....
147
146
M. Sun|ic smaLra da pol|icka vo|na snaga ni|e bila za podc|en|ivan|e, |er su 1496. iz svo|ih 12 sela s oko 700
kucansLava, Iol|ica mogla skupiLi vise od 1.000 l|udi sposobnih za oruz|e. Svo|a zapazan|a M. Sun|ic donosi
na Lemel|u podaLaka iz Archivio di sLaLo di Venezia - ser. SenaLo Mar I (214-216) i Iragine osLavsLine u
Marciani (IL. Cl. VI, N/umero/ 523. coll. 12317, vol. 42, p. 4.). Vidi: Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 68.
147
KasLelan, Pctijcsni u|cmci, sLr. 32-33, masic, |z prcs|csii Pc!sircnc, sLr. 98.
71
Razgranicen|e izmedu SpliLa i Iol|ica, ko|e |e osLvareno Lim sporazumom, napokon
se posLivalo. Razlog Lome ne Lreba LraziLi u naglo probudeno| l|ubavi izmedu Splicana i
Iol|icana ili u probudeno| svi|esLi o Lome da su sukobi nepoLrebni i iscrpl|u|uci. Ta| ugo-
vor imao |e buducnosL |er su i SpliL i Iol|ica bili pod |ednim, i Lo snaznim, gospodarom
(MleLacka Republika) ko|i se brinuo o n|egovim provedbama. sim Loga, spomenuLi
ugovor |e mogao barem priblizno zadovol|iLi i Iol|icane i Splicane. SpliLska komuna presla
|e ri|eku Zrnovnicu i dobila zapadni dio IodsLrane sa zaselcima CosLan, Ierun i pace
Selo
148
Le gospodarski vazno podruc|e oko Zrnovnice (solane, mlinice), spliLsko| Crkvi
za|amcena su sva prava ko|a |e do Lada imala u Irimor|u, a Iol|icani su dobili na|veci dio
Irimor|a i 16 solana za vlasLiLe poLrebe.
SpomenuLi ugovor uporisLe |e za zakl|ucak da se Irimor|e izmedu Zrnovnice i Ce-
Line Lek od 1444. moze smaLraLi pol|ickim.
149
MeduLim, u ugovoru se ne spomin|u Duce,
sLo oLvara piLan|e n|ihove pripadnosLi. S obzirom na zapis spliLskoga noLara Dominika
de Manfredisa (od 6. lisLopada 1447.), u ko|emu se za pos|ede spliLske obiLel|i MarLincic
govori da se nalaze u Irimor|u bilo u spliLskim ili omiskim i pol|ickim granicama,
150
cini se da u Irimor|u nakon 1444. nisu granicili samo SpliL i Iol|ica, nego i mis, odnosno
da isLocna granica Iol|ica u Irimor|u ni|e bila na ri|eci CeLini. Znaci li Lo da su Duce bile u
omiskom pos|edu`
U Iol|ickom sLaLuLu iz 1482. kao granica Iol|ica prema SpliLu, ko|u |e obisao spliLski
plemic i pol|icki knez Du|am Iapalic sa svo|im sucima i ciLavim dvorom, spomin|e se
ri|eka Zrnovnica,
151
a ne ilapec (navedena u ugovoru iz 1444.). }esu li Iol|icani 1482.
zapisali granice |ednosLavno onako kako su ih oni zamisl|ali ili |e mozda u meduvremenu
doslo do nekoga novog sporazuma, ni|e poznaLo. S druge sLrane, spliLski noLari i dal|e su
podruc|e izmedu ri|eka Zrnovnice i CeLine nazivali Irimor|em, doda|uci prilog de Iri-
moria ili in Irimoria cak i onim selima za ko|a se u ugovoru iz 1444. izriciLo navodi da
su pripala Iol|icima.
152
Sporazum iz 1444. poziLivno |e uL|ecao na spliLsko-pol|icke odnose pa su nakon n|e-
gova posLizan|a sukobi izmedu SpliLa i Iol|ica uglavnom presLali. Na sredivan|e odnosa
upucu|e i porasL podaLaka o Iol|icanima u spliLskim noLarskim spisima u razdobl|u na-
kon 1444.
153
Ni|e iskl|uceno ni Lo da |e na smirivan|e spliLsko-pol|ickih sukoba uL|ecala
148
Vlasic, Prcs|csi Pc!sircnc, sLr. 70.
149
Vidi: KaLic, Nasel|en|e, sLr. 159, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 106.
150
Vidi: IragmenLa QuaLernarum CiuiLaLis SpalaLensis. De annis 1434.-1579. (dal|e: IragmenLa.), Arhiv
HAZU, II.d. 155. (od 6.X.1447.), sLr. 24.
151
Iera, Pc|jic|i siciui, sLr. 427: Iocin|uci od zapada i od mora gd|e uL|ece ri|eka Zrnovnica ....
152
Na prim|er, spliLski noLar Dominik de Manfredis u 1447. Vidi vec spomenuLa IragmenLa., Arhiv HAZU,
II.d. 155., fasc. IV - (8.IX.1447.), sLr. 14: ... uocaLam Iod SLubizu, posiLas in Irimoria ..., (9.IX.1447.), sLr. 14:
... posiLam in villa MerLiloque Irimorie ..., (28.IX.1447.), sLr. 20 v: ... de villa Iessenize Irimorie ..., fasc.
V - (22.I.1449.), sLr. 4: ... de villa Crugh de Irimoria ... i drugi prim|eri.
153
Usporedbe radi, u spisima noLara Ivana pok. oue iz Ancone u razdobl|u 1341.-1344., u 570 dokumenaLa
Iol|icani se spomin|u svega 3 puLa, dok noLar Dominik de Manfredis, na prim|er, u razdobl|u od 1447. do
72
sve veca opasnosL od osmanli|skih napada, bilo kao cimbenik homogenizaci|e Splicana i
Iol|icana bilo kao znak Mlecanima da posLignuLo primir|e odrze pod svaku ci|enu, radi
sLo usp|esni|e obrane SpliLa. Irema darovima ko|e su Mlecani u ugovoru ponudili Iol|i-
canima (kuce u SpliLu, godisn|i prihodi) vidi se da |e Mlecanima bilo |ako sLalo da ih zadrze
na svo|o| sLrani i da su na neki nacin Li Iol|icani bili |amsLvo da se spliLsko-pol|icki odnosi
nece pogorsaLi.
Mlecani su bili osobiLo zadovol|ni ugovorom |er su spliLsko| komuni pripale solane
ko|e mleLacki duzd 6. ozu|ka 1444. u pismu spliLskom knezu naziva, sLo |e zaniml|ivo,
pol|icke solane. To se v|ero|aLno odnosi na one solane ko|e su Iol|icani zauzeli i drzali
dul|e vri|eme u svo|im rukama. Vec |e navedeno da su se Splicani |os u srpn|u 1413. zalili
banovcu Andri|i zbog Loga sLo su im Iol|icani oduzeli neka sela, pos|ede i solane
154
Le da
su zbog isLoga razloga zalbu podni|eli i Mlecanima 30. prosinca 1420.,
155
pa se mozda radi
upravo o Lim solanama, sm|esLenim u Irimor|u (s onu sLranu ri|eke). SpomenuLo pi-
smo mleLackoga duzda pokazu|e da su Mlecani poLvrdili sve ugovore izmedu SpliLa i
Iol|ica Le da su s prihodima od solana ko|e su pripale SpliLu nam|eravali namiriLi nagrade
obecane Iol|icanima, kao i osLale izdaLke za mis i Iol|ica.
156
Da prihodi od Lih solana
nisu bili mali, vidi se po iznosu sLeLe ko|u |e Lrp|elo spliLsko gospodarsLvo zbog gubiLka
solana zauzeLih od Ivanisa Nelipcica i Iol|icana. Splicani su u zalbi Mlecanima 30. pro-
sinca 1420. naveli da samo blaga|na soli Lrpi godisn|i gubiLak od 1.500 zlaLnih dukaLa,
300 zlaLnih dukaLa zbog sLeLe ko|u su nani|eli Iol|icani, a 1.200 zbog sLeLe ko|u |e prouzrocio
Ivanis Nelipcic.
157
No, provedba ugovora, cini se, ni|e prosla bez problema |er |e u pismu od 7. ozu|ka
1444. duzd Irancesco Ioscari odgovorio spliLskom knezu KrisLoforu Marcellu na piLan|e
glede naknade onima ko|i su izgubili zeml|isLe u Irimor|u, Le ponovio da se sLare grani-
ce spliLske komune pruza|u u Irimor|u do m|esLa zvanog ilapec.
158
CubiLak zeml|is-
La mogao |e izazvaLi nezadovol|sLvo onih Splicana (obiLel| De Madiis i obiLel| MarLincic ili
De MarLinis) ci|i su pos|edi u Irimor|u ugovorom iz 1444. bili prepusLeni Iol|icanima, pa
|e spliLski knez v|ero|aLno Lrazio upuLe za r|esen|e nasLaloga problema. Te su pos|ede dobili
pol|icki knezovi MaLi|a Drazo|evic, braca Rados i Ivan IeLrovic, Crgur Drazo|evic i n|e-
gov sin Ivan Crguric Le Du|e Ugrinovic i Ivan TvrLkovic. sLeceni Splicani usLra|ali su na
1449. Iol|icane spomin|e dvadeseLak puLa. Vidi Iond sLare spliLske opcine, kuLi|a I, sv. I, fasc.1-2. i
IragmenLa., Arhiv HAZU, II.d. 155.
154
8u||ciiinc, vol. XXV, god. 1902., coperL. p. 4-8.
155
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 103-105.
156
IsLo, sLr. 178-179: ... sumus conLenLi quod saline Iolice uenianL in nosLrum comune eL pro nosLro com-
muni laborenLur, eL soluaLur laboranLibus cras iuxLa soliLum, eL de LracLu soluanLur provissiones promisse
eL alliae currenLes expensae pro Almissio eL Ioliza praedicLis., IsLu ispravu, ali uz man|e pogreske pri
pri|episu vidi u: Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 19-20.
157
158
Z|cinc |njigc grc!c Sp|iic, sLr. 183, Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 20-21.
73
Lome da ih povraLe u svo|e vlasnisLvo, pa su izmedu n|ih i spomenuLih Iol|icana 22. kolo-
voza 1445. i 8. kolovoza 1446. posLignuLi neki dogovori,
159
na|v|ero|aLni|e glede povraLa
zeml|isLa ili prava na zeml|isLu. Naime, Li|ekom druge polovine 1447. braci don }akovu i
Nikoli ser IeLra MarLinova (De MarLinis) usp|elo |e od Iol|icana oLkupiLi vecinu izgubl|e-
nih pos|eda u Irimor|u ili prava nad n|ima: od kneza MaLi|e Drazo|evica za 75 libara (21.
ru|an 1447. na Lemel|u dogovora od 22. kolovoza 1445.),
160
od brace Radosa i Ivana IeLro-
vica za 10 dukaLa (6. lisLopada 1447.),
161
od Ivana Crgurica i n|egova oca Crgura Drazo|evica
za 75 libara (6. lisLopada 1447., na Lemel|u dokumenLa od 22. kolovoza 1445.),
162
od Ivana
TvrLkovica (10. sLudenog 1447., na Lemel|u dogovora od 8. kolovoza 1446.).
163
Usprkos posLignuLom dogovoru i prim|eLnom pobol|san|u spliLsko-pol|ickih odnosa
(presLanak sukoba, porasL podaLaka o Iol|icanima u spliLskim noLarskim spisima), nep-
ov|eren|e izmedu Splicana i Iol|icana ni|e nesLalo odmah nakon 1444., sLo |e i razuml|ivo
s obzirom na n|ihove doLadasn|e medusobne sukobe. To se |asno vidi iz pisma od 15.
vel|ace 1448., u ko|emu mleLacka vlasL odgovora Splicanima glede n|ihove zabrinuLosLi
zbog preLhodno odrzanoga razgovora izmedu duzda i pol|ickoga poslansLva. Ne zna-
|uci za sadrza| razgovora ako su (Iol|icani) nesLo isprosili ili zaLrazili, Splicani su zamolili
duzda da se ne prihvaLe nikakvi pol|icki zahL|evi ko|i bi sLeLili spliLsko| komuni.
164
Iz ka-
sni|ega odgovora mleLacke vlade pol|ickom poslansLvu (22. prosinca 1448.) prim|eLno |e
da su Iol|icani Lrazili vezivan|e uz MleLacku Republiku bez posredovan|a SpliLa. Iol|i-
canima |e v|ero|aLno smeLalo sLo se pol|icki knez birao iz redova spliLskoga paLrici|aLa, |er
su naglasili da im ne doliku|e da bilo kome u Dalmaci|i budu podredeni.
165
Da bi odrzale spomenuLi ugovor, mleLacke vlasLi nasLo|ale su uza se vezaLi vazni|e
osobe iz Iol|ica i nagradiLi ih za v|ernosL ili druge zasluge. Tako |e knez MaLi|a Drazo|evic
nagraden s 80 libara (22. ozu|ka 1446.), a IeLru Drazo|evicu, ko|ega |e oko 1460. zarobio
ban Iavao,
166
duzd |e nakon izlaska iz Lamnice obecao inLerveniraLi u bana da oslobodi i
n|egove sinove. ZaLim |e, zbog IeLrove v|ernosLi, duzd naredio spliLskom knezu da IeLra
i n|egovu obiLel| opskrbi prikladnom kucom u SpliLu Le da osigura IeLru godisn|u placu
od 100 libara malih, a n|egovo| d|eci Zarku, }akovu, AnLi i Zavisi po 25 libara malih na
godinu.
167
SvoLa od 100 libara, koliko |e Lrebala iznosiLi godisn|a placa IeLru Drazo|evicu,
zasigurno |e u svi|esLi Iol|icana bila vrlo veliki iznos |er se, usporedbe radi, u odredbama
159
IragmenLa..., Arhiv HAZU, II.d. 155. (6.X.1447. - 2 dokumenLa), sLr. 24. Le (10.XI.1447.), sLr. 40v, Lome
vidi: Vlasic, Prcs|csi Pc!sircnc, sLr. 71.
160
IragmenLa..., Arhiv HAZU, II.d. 155. (21.IX.1447.), sLr. 18.
161
IragmenLa..., Arhiv HAZU, II.d. 155. (6.X.1447.), sLr. 24.
162
IragmenLa..., Arhiv HAZU, II.d. 155. (6.X.1447.), sLr. 24.
163
IragmenLa..., Arhiv HAZU, II.d. 155. (10.XI.1447.), sLr. 40v.
164
165
L|ubic, Iisiinc IX, sLr. 288-289, Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 99.
166
V|ero|aLno Iavao HorvaL Spirancic - ban HrvaLske i Dalmaci|e (1459.-1463.).
167
Vidi: Iavic, Irinosi, sLr. 71.
74
Iol|ickoga sLaLuLa 100 libara na|cesce navodi kao na|veca novcana kazna,
168
a ako bi ne-
Lko ukrao nesLo sLo prelazi vri|ednosL od 100 libara, morao |e biLi ob|esen.
169
SpliLsko-pol|icki sporazum bio |e ozbil|ni|e ugrozen |edino u sedamdeseLim godina-
ma XV. sL., s po|avom prisLasa hrvaLsko-ugarskoga kral|a MaLi|e Korvina (1458.-1490.) u
Iol|icima.
170
Neki drze da se odredba Iol|ickoga sLaLuLa od 6. kolovoza 1476. (cl. 88.),
171
ko|a sv|edoci o posLo|an|u neke proLumleLacke sLranke u Iol|icima,
172
odnosila upravo
na zabranu n|ihova d|elovan|a. IosLo|an|e prisLasa hrvaLsko-ugarskoga kral|a u Iol|ici-
ma poLvrdu|e i isprava ko|om |e MaLi|a Korvin 1480. u udimu nekim (Lamo prisLiglim)
Iol|icanima poLvrdio sLare povlasLice i uzeo u zasLiLu sve svo|e privrzenike.
173
d sredine XV. sL. Iol|ica i SpliL ugrozavale su sve zesce osmanli|ske provale. Iol|ica
su Lada imala veliku vaznosL za sigurnosL SpliLa, zbog cega |e mleLacka vlada u svibn|u
1469. odlucila poslaLi na Lo podruc|e 100 vo|nika.
174
Navodno su kra|em 1469. smanli|e
pokusale obecan|ima i podmicivan|em pridobiLi Iol|icane, o cemu |e Mlecane izvi|esLio
pol|icki knez Rados IeLrovic, zaLrazivsi evakuaci|u neborackoga sLanovnisLva na neki
oLok.
175
osanski nam|esnik Izabeg |e 1471. dospio u svo|em pohodu do zidina grada SpliLa,
Sibenika i Zadra,
176
pri cemu v|ero|aLno ni Iol|ica nisu bila posLedena. pasnosL od s-
manli|a, Le snazna mleLacka vlasL nad SpliLom i Iol|icima, pridoni|eli su usposLavl|an|u
dobrih spliLsko-pol|ickih odnosa, ali i n|ihovu podredivan|u mleLacko| poliLici. Tako |e
pol|icki knez Zarko Drazo|evic, uz pomoc spliLskoga kneza, osvo|io kral|evski grad Klis,
pri cemu su na|vecu korisL imali Mlecani.
177
168
Vise od 100 libara iznosila |e kazna |edino za ubo|sLvo (iz nehaLa) 240 libara, Le za sramoLu ko|u |edan
plemeniLi ucini drugom plemeniLom cov|eku 120 libara (za kmeLica |e u Lom sluca|u kazna |os veca) ili
ako neLko nekoga osakaLi (ruka, noga ili oko) 120 libara. Vidi: Iera, Pc|jic|i siciui, sLr. 433, 437, 439.
169
IsLo, sLr. 482: A Lko ukrade ca bi minulo vridnosLi libar 100, ima se obisiLi.
170
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 47-49, Ivan anic, Adopci|a nekih obiLel|i medu pol|icke didice godine 1482. u
Don|em Docu, Pc|jicc, sv. 8, CaLa, 1983., sLr. 62, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 109.
171
Iera, Pc|jic|i siciui, sLr. 491-493: Iored drugih pol|ickih zakona Iol|ica uzakonise i uLvrdise ovako i na
ova| nacin, |er su medu Iol|icanima nasLale neke razlicne nesuglasice, nemiri i svade medu Lim l|udima -
nesLo zbog nekih sLvari, a nesLo zbog krvi, spornih piLan|a i skandala, i sLo su se medu mnogima po|avile
neke lige i sLranke ....
172
anic, Adopci|a, sLr. 62.
173
V|ekoslav Klaic, Irilog za povi|esL Iol|ica u XV. sLol|ecu, Vjcsni| Kr. Hrtcis|c-S|ctcns|c-Dc|mciins|cgc
Zcmc|js|cgc Ar|itc, sv. 16, Zagreb, 1914., sLr. 40-44.
174
Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 87, M. Sun|ic svo|a zapazan|a Lemel|i na podacima iz Archivio di sLaLo Venezia, ser.
SenaLo Mar IX, 8.
175
IsLo, sLr. 88, IodaLke o Lome M. Sun|ic |e prikupio u Arcivio di sLaLo di Venezia, ser. SenaLo Mar IX, 27: ...
conLuliL se ad presenLiam domini nosLri comes Rados IeLrovich (...) qui posL narraLam periculorum
populorum Iolizam incolenLius quibus mulLe policiLaLiones eL largiLiones fiunL per Turchos uL conLra co-
miLes ipsos insurganL uL locum illum reddunL in sua poLesLaLe, eL LimeanL ne ciLo sequaLur uL eL ipsis
subiganLur dicLioni Turchorum ....
176
V. Klaic, Pctijcsi Hrtcic, sv. IV sLr. 105, Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 88.
177
Crga Novak, Pctijcsi Sp|iic, sv. II, SpliL, 1961., sLr. 36.
75
uduci da su bili pod mleLackim vrhovnisLvom, SpliL i Iol|ica bili su u opasnosLi i za
vri|eme mleLacko-Lurskoga raLa 1475.-1479. Iremda |e 25. si|ecn|a 1479. sklopl|en mir
izmedu Mlecana i smanli|a, upravo se na prim|eru Iol|ica vidi da hrvaLski LeriLori| pod
mleLackom vlascu ni|e bio posLeden osmanli|skih upada ni nakon sklapan|a spomenu-
Loga mira. Lome sv|edoce pisma u ko|ima Mlecani Lraze od smanli|a da ne napada|u
Iol|icane
178
i naredba sulLana a|azida (od 12. si|ecn|a 1481.) hercegovackomu sandzaku
da pusLi u miru Iol|ica, Kucice i Rogoznicu, |er su ona u mleLacko| vlasLi.
179
Cini se da su
Iol|icani vec pri|e 1482. smanli|ama placali nekakav danak, v|ero|aLno kako bi ih odvraLili
od napada.
180
Mlecani su pak, zbog osmanli|skih napada poLa|no pomagali HrvaLe, a
spliLski knez |e 23. lisLopada 1493. dobio naredbu da Iol|icanima moze i |avno pruziLi
pomoc. IoceLkom 1497. mleLacka |e vlada Iol|icanima odobrila 200 sLari|a ziLa i 500 mace-
va Le na svaku obiLel| po |edan kabao soli.
181
No, nakon isLeka 20-godisn|ega Lursko-mleLackoga mira (1499.), bosanski pasa zauzeo
|e ci|elo Makarsko primor|e i Kra|inu, cime |e prosLor Iol|ica bio neposredno ugrozen.
182
Kra|em si|ecn|a 1500. osmanli|ske ceLe presle su ri|eku CeLinu i zarobile u Iol|icima 150
l|udi.
183
IosLo|i podaLak da |e sandzak i zapov|ednik DemeL beg, rodom Iol|icanin, poz-
vao kra|em 1500. Iol|icane da se pridruze smanli|ama,
184
sLo |e moralo zabrinuLi Mlecane,
ali i Splicane, |er su Iol|ica bila vazna za obranu SpliLa. U izv|escu Mlecanima (3. si|ecn|a
1501.) spliLski knez }erolim affo naglasio |e da bi osmanli|sko osva|an|e Iol|ica bilo pro-
pasL za sve ove kra|eve |er da su Iol|ica obrana i predsLraza i SpliLu i vecem di|elu Dal-
maci|e.
185
ZnaLno zblizavan|e Splicana i Iol|icana poradi osmanli|ske opasnosLi primi|e-
Lio |e spliLski provediLur Ivan AnLun Dandolo, ko|i |e u povodu odabira spliLskoga
plemica AugusLina Maricica za velikoga kneza pol|ickoga (9. si|ecn|a 1503.), izvi|esLio
mleLacku vlasL da vec od 25 godina ne posLo|ahu Laki pri|aLel|ski odnosa|i s Iol|icani-
ma.
186
Splicani su na Iol|icane poceli gledaLi kao na svo|evrsno predzide pred sman-
li|ama, sv|esni da o pol|icko| sudbini dobrim di|elom ovisi i n|ihova. Nadu u usp|esnu
obranu od smanli|a Splicani su Lemel|ili na oLprilike 1.000 l|udi sposobnih za oruz|e,
ko|e su Iol|ica mogla u Lo doba suproLsLaviLi nepri|aLel|u.
187
S koliko su sLrepn|e i nadan|a
178
Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 89-90.
179
Iivcevic, Nekoliko pol|ickih isprava, sLr. 27.
180
Iol|icki sLaLuL (cl. 20.): Tko |e vo|voda pol|icki ne mora nikakav danak placaLi osim deseLine, vrazde i
haraca kad se da|e Turcima. Iera, Pc|j|ic|i siciui, sLr. 421, M. Sun|ic smaLra da su Iol|icani, kao na|ugrozeni|i,
bili primorani, uz prisLanak Mlecana, placaLi danak Turcima vec pri|e 1479. (Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 89.).
181
Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 93, Navedene podaLke M. Sun|ic |e prikupio u Archivio di sLaLo di Venezia, ser. SenaLo
Mar XIV, 141.
182
Karlo }urisic, Kcic|ic|c cr|tc nc |ic|cts|c-ncrcitcns|cm pc!rucju u !c|c iurs|c t|c!ctinc, Zagreb, 1972., sLr. 5.
183
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 51, Iera, Pc|jic|i siciui, sLr. 70-71, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 110.
184
Iavic, Irinosi, sLr. 98.
185
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 51-52, Iera, Pc|jic|i siciui, sLr. 65.
186
Iavic, Irinosi, sLr. 99.
187
M. Sun|ic smaLra da su Iol|ica kra|em XV. sL. (1496.) mogla pokrenuLi preko hil|adu l|udi sposobnih za
oruz|e. Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 68, Toliki bro| boraca Iol|ica su, cini se, mogla skupiLi i 1470. kad |e knez
76
Splicani gledali prema Iol|icima na pri|elazu iz XV. u XVI. sL., sv|esni da o dogada|ima na
Lom podruc|u ovisi i razina n|ihove sigurnosLi, bil|ezi p|esma Irane NaLalisa, posvecena
spliLskom providuru (1503.) Dandolu:
}ost noko m|osto noprlstupno na }adranskom zalu, vlsoklm gorama svukud okruzono.
lruzlo u zrak duga strahovlta loda, lozo mu na grozovltom vrhu v|ocltl snl|ozl.
}odlna |o to nada Dalmacl|o, na|prvl stlt nasoga spasa, poko| slatkl mlra nasoga.
llanlnskl prutcl dl|olo od n|oga naso kra|o, za n|lm 1urcln s|odl, zoml|om zapovl|oda.
Cblca| |o tamosn|lm zlvotlma bavltl so noprostanlm ratovan|om, lll t|oratl hltru zv|orad.
Strasan |o to narod, vlcan problvatl pod slamnatlm krovovlma, zlv|otl od graboza po planlnl.
Narod odavna vlcan nlkomu so nopokoravatl, lpak sada pado prod nogo dobroga Lava.
Starl nogda zvahu ovu zoml|u lolltla, ovd|o |o ona blla, no podnoslv tudog |arma.
Modu ovl|om kosama bl|aso buknula noka strahovlta buna, ko|a |o, na zalost, l nama mogla
skodltl.
}or smo so svo bo|all da no bl, dok so onl nosloznl boro, na n|lh navallla varvarska slla.
1ako |o o n|lhovu zlvotu vls|ola propast nasa, a val|da l cl|ologa kra|a lllrsko zoml|o.
Dandolo, slatklm glasom ublazl onu zoml|u, to |o povratl pod mlrnu mlotacku vlast.
Dandolu |o usp|olo da sklonl na slogu narod, stvoron od tvrda hrasta.
Czbll|noscu svo|om utazl gn|ov zavadonlh, to |o voc zaprotan plamon, ko|l |o gorlo.
188
Ipak, sulLanovu vlasL Iol|ica su priznala (v|ero|aLno) 1514., a SpliL |e osLao pod mle-
Lackom upravom.
189
ZakIjucak
Usprkos relaLivno bogaLo| hisLoriografi|i o SpliLu i Iol|icima, bro| zasebnih radova o
medusobnim odnosima Lih dva|u sus|ednih podruc|a ni|e velik. spliLsko-pol|ickim
odnosima govori se uglavnom u sinLezama spliLske ili pol|icke povi|esLi, ali samo povr-
sno i u funkci|i ob|asn|en|a odredenih razdobl|a povi|esLi SpliLa ili Iol|ica. Ipak, rezulLaLi
hisLoriografi|e o SpliLu i Iol|icima Le dosLupni i ob|avl|eni povi|esni izvori pruza|u sol-
idne Lemel|e za isLrazivan|e spliLsko-pol|ickih odnosa u sredn|em vi|eku.
Ime Iol|ica danas |e svedeno uglavnom na zeml|opisni po|am, premda u povi|esLi,
napose u sredn|em vi|eku, izvori poLvrdu|u odredenu adminisLraLivno-LeriLori|alnu
Rados iz Iol|ica iz|avio da se bez sLeLe za sigurnosL ovih kra|eva, iz samih Iol|ica moze podici 1.000 l|udi
sposobnih za oruz|e, ko|i bi rado posli proLiv bilo ko|ega mleLackoga nepri|aLel|a. Tu |e iz|avu M. Sun|ic
zapazio u mleLackom arhivu - SenaLo Delib (secreLa) XXIV, 109. Vidi: Sun|ic, Dc|mccijc, sLr. 149, Irema
Dandolovu izv|escu od 8. vel|ace 1503. Iol|icani su sa 600-700 naoruzanih l|udi, plemica i naroda krenuli
porusiLi mosLove izmedu Radobol|e i Iol|ica. Vidi: Iavic, Irinosi, sLr. 99.
188
A. Iavic ovu p|esmu donosi u svo|im Irinosima, preuzevsi n|ezin |ednosLavan pri|evod iz zbirke isprava
C. Alacevica. Vidi: Iavic, Irinosi, sLr. 100, SLilski doL|erani|i dio Le p|esme donosi A. Nazor u osvrLu na
narodno sLvaralasLvo u Iol|icima. Vidi: AnLe Nazor, svrL na narodno sLvaralasLvo Iol|ica, Pc|jic|i z|crni|,
sv. II, Zagreb, 1971., sLr. 251.
189
Iivcevic, Pctijcsi Pc|jicc, sLr. 50-51, 61, Iera, Pc|jic|i siciui, sLr. 70-71, Lausic, Pcsicnc| i rcztiic|, sLr. 110. S.
KasLelan navodi da su Iol|ica priznala sulLanovu vlasL 1513. (KasLelan, Pctijcsni u|cmci, sLr. 64).
77
posebnosL Loga podruc|a. Iol|ica se kao po|am u povi|esnim izvorima mogu pouzdano
poLvrdiLi Lek od XIII. sL., a do Lada |e La| LeriLori| v|ero|aLno bio u sasLavu Kliske zupani|e.
Ioseban odnos prema Klisu zadrzao se u svi|esLi Iol|icana i nakon sLo su se Iol|ica iz-
dvo|ila kao posebna, auLonomna |edinica (na|kasni|e u XIV. sL.), i nakon sLo su 1444. Io-
l|icani priznali mleLacku vlasL.
TeriLori| Iol|ica prvobiLno |e obuhvacao prosLor izmedu ri|eke CeLine i Irimorske kose
(danasn|a Corn|a i Sredn|a Iol|ica), a na dio priobalnoga podruc|a izmedu ri|eka Zrnovnice
i CeLine (danas Don|a ili Irimorska Iol|ica), ko|e izvori u XIV. i XV. sL. zovu Irimor|em,
granica pol|icke opcine pomaknuLa |e Lek nakon mleLacko (spliLsko)-pol|ickog sporazuma
1444. Do Lada su u Irimor|u, ko|e |e na|vecim di|elom v|ero|aLno pripadalo gospodaru
misa, Iol|icani imali samo svo|e pos|ede. U granicama Iol|ica ci|elo Irimor|e se prvi puL
spomin|e u Iol|ickom sLaLuLu (1482.), pa se Lek od Lada moze nazvaLi pol|ickim. Tim |e
podruc|em uporno pokusavao ovladaLi i SpliL, no pravo na ci|elo Irimor|e SpliLu su dali
Lek bosanski kral|evi TvrLko (1390.) i sLo|a (1402.) Le Zigmundov proLukandidaL kral|
Ladislav Napul|ski (1403.). ez obzira na Lo, gradani SpliLa i spliLska Crkva u Irimor|u su
imali svo|e pos|ede vec od ranoga sredn|eg vi|eka.
dredivan|e granice Iol|ica u sredn|em vi|eku vrlo |e slozeno. Dakako, u razdobl|u
u ko|emu se Iol|ica u izvorima ne spomin|u (na|kasni|e do XIII. sL.), granica Iol|ica (odno-
sno LeriLori|a ko|i se kasni|e izdvo|io kao pol|icki) prema SpliLu bila |e zapravo granica
izmedu SpliLa i Klisa. S obzirom na preLposLavku o podredenom poloza|u Iol|ica prema
Klisu, cak se i u drugo| polovini XIV. sL., dakle u razdobl|u kad su Iol|ica posLo|ala kao
poseban LeriLori|, neke isprave ko|e govore o razgranicen|u izmedu SpliLa i Klisa v|ero|aL-
no di|elom odnose i na granicu prema Iol|icima. IosLo|an|e nekakve granice pol|ickoga
LeriLori|a moze se preLposLaviLi u XIII. sL., kad se Iol|ica prvi puL pouzdano spomin|u (Toma
Arhidakon 1239., isprava iz 1251. u ko|o| se spomin|e pol|icki knez Mihovil). Iremda se u
iz|avi }akova iz Ierma (1329.) granica Iol|ica izravno spomin|e, o razgranicen|u Iol|ica
prema nekom sus|ednom LeriLori|u (misu) precizno govori Lek isprava iz 1395. IosLo-
|an|e pol|icke granice izravno spomin|e i dogovor izmedu Mlecana i bosanskoga kral|a
1423., a u isLo| godini u spliLsko-pol|ickim odnosima kao poseban problem po|avl|u|e se
piLan|e medusobnog razgranicen|a. Kasni|i dokumenLi (1433.) pokazu|u da |e selo KaLici
bilo |edno od spornih piLan|a spliLsko-pol|ickoga razgranicen|a.
Iregled posLo|ecih izvora o razgranicen|u u Irimor|u pokazu|e da su predsLavnici
misa (i Klisa) Li|ekom XIV. i XV. sL. poLrazivali ci|elo podruc|e izmedu ri|eka Zrnovnice
i CeLine, dok su zahL|evi predsLavnika SpliLa ovisili o poliLickim prilikama i mogucnosLi-
ma, Splicani su Lrazili ci|elo Irimor|e do ri|eke CeLine (maksimalan zahL|ev), zaLim n|e-
gov veci dio s granicom kod crkve sv. IeLra Cuma|skoga (danasn|i SumpeLar) ili oLprilike
polovinu Irimor|a s granicom kod brda MuLogras Le LeriLori| do ilapeci (minimalan
zahL|ev). Iodruc|e Irimor|a, od ri|eke Zrnovnice do ilapeci, ni|e bilo prosLorno veliko,
ali |e gospodarski bilo iznimno vazno zbog solana i mlinica, pa su Splicani bili odlucni u
nam|eri da svo|u granicu pomaknu preko ri|eke Zrnovnice. spliLsko-pol|ickom raz-
78
granicen|u u Irimor|u pouzdani|e se moze govoriLi Lek nakon ugovora iz 1444. godine,
SpliL |e dobio mali, ali gospodarski vazan dio do ilapeci (danasn|i SLrozanac, v|ero|aLno
u pred|elu Mil|evac), a Iol|icima su pripala sela }esenice, Mrcilokva i IodsLrana Le 16 sola-
na (selo Duce, ko|e se ne spomin|e u ugovoru, v|ero|aLno |e osLalo u granicama misa).
Zbog Loga se cini da su SpliL i Iol|ica sve do 1444., ne racuna|uci vrhove Irimorske
kose, mogli medusobno graniciLi samo u s|everoisLocnom di|elu spliLskoga pol|a, oLpri-
like uz gorn|i Lok ri|eke Zrnovnice (oko sela Zrnovnice i Kucina). MeduLim, buduci da su
podruc|e uz gorn|i Lok ri|eke Zrnovnice svo|im smaLrali i Klis i SpliL, proizlazi da |e spliL-
sko-pol|icko razgranicen|e ovisilo i o granici izmedu SpliLa i Klisa, ako |e sporno podruc|e
drzao Klis, spliLsko-pol|icki dodir ni|e bio moguc. ZaLo ne Lreba cudiLi sLo Splicani u drugo|
polovini XIV. sL., kad posLo|an|e Iol|ica ni|e upiLno, u zahL|evima vladarima za r|esavan|e
problema svo|e isLocne ili s|everne granice ne spomin|u Iol|ica, vec samo Klis ili mis.
Naime, dok se u XV. sL. granice SpliLa nisu prosirile do pol|ickih, Splicani su s Iol|icanima
pregovarali zbog sLeLe nanesene upadima Iol|icana na spliLske pos|ede, ali ne i zbog
odredivan|a granice.
Za razliku od spliLsko-pol|ickoga razgranicen|a, o izravnim spliLsko-pol|ickim suko-
bima izvori govore vec od XIII. sL., a u izvorima iz XIV. i prve polovine XV. sL. (do 1444.)
spomin|u se Loliko cesLo da se moze reci kako su spliLsko-pol|icki sukobi obil|ezili Lo
razdobl|e. Clavni uzrok nepri|aLel|sLva i sporova izmedu SpliLa i Iol|ica bio |e gospodar-
ske prirode, pona|vise zbog pokusa|a prisva|an|a pos|eda, bilo u spliLskom pol|u bilo u
Iol|icima. sobiLo sporni bili su pos|edi u Irimor|u (solane i mlinice uz Zrnovnicu).
U odnosima izmedu SpliLa i Iol|ica posebno Lreba naglasiLi 1444. godinu |er |e ugo-
vor, ko|i su Lada poLpisali spliLski knez i predsLavnici Iol|ica, bio od presudne vaznosLi za
presLanak sukoba i pobol|san|e spliLsko-pol|ickih odnosa. IoLpisivan|u Loga ugovora preL-
hodio |e Lezak poloza| u ko|emu su se nasli Iol|icani nakon sLo su Mlecani osvo|ili Iri-
mor|e i mis. Kompromisna pod|ela pos|eda u Irimor|u i odredivan|e spliLsko-pol|icke
granice Le vezivan|e Iol|ica uz SpliL i Mlecane, ko|e |e posLignuLo darivan|em kuca u
SpliLu i novcanih iznosa isLaknuLim Iol|icanima, bili su na|vazni|i preduv|eLi za odrzavan|e
posLignuLoga mira izmedu Splicana i Iol|icana. No, sporazum se napokon posLivao i zbog
cin|enice da |e n|egovu provedbu nadgledala MleLacka Republika. Time se poLvrdu|e
preLposLavka da u razdobl|ima u ko|ima su SpliL i Iol|ica (a, sLo |e osobiLo vazno, i mis)
priznavali vlasL isLih i snaznih gospodara, medu n|ima ni|e bilo sukoba (npr. vec u doba
ribiraca ili hercega Hrvo|a Vukcica HrvaLinica). To pokazu|e da su spliLsko-pol|icki odnosi,
uz Lo sLo su bili uv|eLovani gospodarskim poLrebama, ovisili i o poliLickim prilikama.
Usprkos po|avama proLumleLackoga raspolozen|a u Iol|icima (prim|erice, d|elova-
n|e prisLalica MaLi|e Korvina sedamdeseLih godina XV. sL.), moze se reci da |e u drugo|
polovini XV. sL. doslo do zblizavan|a Splicana i Iol|icana i pobol|san|a spliLsko (mleLa-
cko)-pol|ickih odnosa. Tome su zasigurno pridoni|eli i prodori smanli|a, ko|i su |edna-
ko ugrozavali SpliL i Iol|ica. Splicani su na Iol|ica poceli gledaLi kao na svo|evrsno pred-
zide i obranu SpliLa od osmanli|skih provala, pa su Iol|icani, od zma|a ko|i vec oLvara
79
ral|e prema SpliLu (1420.), poceLkom XVI. sL. posLali Splicanima |edina nada Dalmaci|e,
na|prvi sLiL vlasLiLoga spasa, poko| mira svoga. MeduLim, nakon sLo |e priLisak smanli-
|a posLa|ao sve |aci, Iol|ica su do 1514. ipak priznala sulLanovu vlasL, a SpliL |e osLao u
vlasLi Mlecana.
80
Anto Nazor
Thc ordcr bctwccn SpIit and PoIjica and ConfIicts bctwccn Thcm in thc fourtccnth
and fiftccnth Ccnturics
(Socond lart Conlllcts botvoon Spllt and lol|lca durlng tho lourtoonth and llltoonth Conturlos)
Summary
As a soparato torrltory, lol|lca may bo ascortalnod ln hlstorlcal sourcos only lrom tho
thlrtoonth contury, and lts torrltory probably lormorly bolongod to tho County ol llls. A spo-
clal rolatlonshlp vlth llls romalnod part ol tho consclousnoss ol tho donlzons ol lol|lca ovon
altor lol|lca bocamo a soparato, autonomous, unlt (durlng tho lourtoonth contury at tho
latost) and altor lt accoptod Vonotlan sovorolgnty ovor lt ln 1444. 1ho torrltory ol lol|lca
lnltlally oncompassod tho aroa botvoon tho klvor Cotln and a mountalnous rldgo ol lrlmor-
ska losa (prosont-day Uppor and Mlddlo lol|lca), vhllo tho bordor ol lol|lca vas altor 1444
movod to tho llttoral aroa botvoon tho Zrnovnlca and tho Cotlna rlvors (prosont-day Lovor or
Llttoral lol|lca). Untll thon, tho donlzons ol lol|lca had only ostatos ln lrlmor|o (tho Llttoral),
vhlch lor tho most part probably bolongod to tho lords ol Cmls. osldos lol|lca, Spllt porsls-
tontly trlod to mastor that aroa, but rlghts ovor tho vholo ol lrlmor|o voro glvon to tho clty
only by llng 1vrtko and llng Csto|a ol osnla (ln 1390 and 1402 rospoctlvoly) and by llng
Slglsmunds countor-candldato llng Ladlslas ol Naplos (1403). 1ho vholo ol lrlmor|o ls mon-
tlonod as a part ol lol|lca lor tho llrst tlmo ln a docroo ol tho Statuto ol lol|lca lrom 1482.
ocauso ol tho scarclty ol sourcos, lt ls rathor hard to talk about tho domarcatlon bo-
tvoon Spllt and lol|lca. oloro 1444, oxcopt on tho poaks ol lrlmorska losa, Spllt and lol|lca
mlght bordor only ln tho north-oastorn part ol Splltsko lol|o, ln tho aroa ol tho Uppor Zrnovnlca
(around tho vlllagos ol Zrnovnlca and luclno). Hovovor, ll that aroa vas hold by llls, contact
botvoon Spllt and lol|lca vas lmposslblo, and bocauso ol that lt ls not strango that ovon ln tho
socond hall ol tho lourtoonth contury, vhon tho oxlstonco ol lol|lca as a unlt ls not ln quos-
tlon, tho Spalatlns dld not montlon lol|lca ln tholr roquosts to rulors lor solvlng tho problom ol
tholr oastorn or northorn bordor, but only llls or Cmls. y tho 1444 troaty Spllt and lol|lca
dotormlnod tholr common bordor ln lrlmor|o. Spllt rocolvod a small aroa, but an oconoml-
cally lmportant ono, bocauso ol salt-pans and mllls on tho klvor Zrnovnlca, up to llapoc,
vhllo lol|lca got tho vlllagos ol }osonlco, Mrcllokva and lodstrana and 16 salt-pans. 1aklng
lnto account tho lact that tho klvor Zrnovnlca ls montlonod as tho bordor tovards Spllt ln tho
Statuto ol lol|lca (1482), lt may bo concludod that ln tho moantlmo a nov agroomont bo-
tvoon Spllt and lol|lca vas roachod (or thoro vas a unllatoral doclslon on tho bordor rocord-
od ln tho Statuto), but sourcos aro sllont on that mattor.
1ho conlllcts botvoon Spllt and lol|lca aro rocordod ln tho sourcos lrom tho thlrtoonth
contury and ln tho sourcos ol tho lourtoonth and tho llrst hall ol tho llltoonth contury (up to
1444) thoy aro so lroquontly montlonod that lt may bo sald that tho vholo porlod vas markod
by thoso conlllcts. 1ho maln causo ol hostllltlos and dlsputos botvoon Spllt and lol|lca vas ol
an oconomlc naturo (tho attompts at tho occupatlon ol ostatos), but tho rolatlons botvoon
Spllt and lol|lca dopondod also on polltlcal clrcumstancos.
81
lor tho sottlomont botvoon Spllt and lol|lca, a partlcularly lmportant rolo vas playod by
tho 1444 troaty. 1ho compromlso dlvlslon ol tho ostatos ln lrlmor|o and dotormlnlng ol tho
bordor, as voll as tho blndlng ol lol|lca to Spllt and Vonlco, achlovod by tho donatlons ol
housos ln Spllt and sums ol monoy to dlstlngulshod noblomon ol lol|lca, voro tho most
lmportant procondltlons lor malntalnlng tho poaco. 1ho troaty vas rospoctod also bocauso ol
tho lact that lts lmplomontatlon vas suporvlsod by tho povorlul Vonotlan kopubllc, vhlch
conllrms tho hypothosls that thoro voro no conlllcts at thoso momonts vhon both Spllt and
lol|lca acknovlodgod tho authorlty ol tho samo povorlul lords. 1o tho rapprochomont bo-
tvoon tho Spalatlns and tho donlzons ol lol|lca thoro cortalnly contrlbutod also Cttoman
attacks, vhlch throatonod both ol thom to a comparablo oxtont. 1ho Spalatlns startod to
consldor lol|lca as a cortaln bulvark and dolonco ol Spllt agalnst Cttoman assaults, and thus
tho donlzons ol lol|lca lrom tho dragon alroady oponlng hls |avs tovards Spllt (1420)
bocamo lor thom at tho boglnnlng ol tho slxtoonth contury tho only hopo ol Dalmatla, tho
loromost shlold ol our ovn salvatlon, tho tranqullllty ol our poaco. Hovovor, lol|lca vas
lorcod to accopt Cttoman rulo ln 1514, vhllo Spllt romalnod undor that ol tho Vonotlan
kopubllc.
Kcy words. lol|lca, tho Mlddlo Agos, polltlcal hlstory, soclal hlstory, mllltary hlstory

Zbornik OPZ 21 03 Nazor

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbornik OPZ 21 03 Nazor

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

A. Nazor. Cranlca lzmodu Spllta l lol|lca l Splltsko-pol|lckl sukobl u \lV. l \V.

You might also like