GRAD BROD, BROD NA SAVI, SLAVONSKI BROD

Slavonski Brod je pogranini grad, regionalno i upanijsko sredite. Nalazi se na prometnom koridoru
i njemu gravitiraju naselja Brodske Posavine, kao i prostor Posavine na podruju BIH. Povijesno je
granini prijelaz. Regionalni znaaj i identitet Slavonskog Broda temelje se na povijesnom nasljeu i
prostornom smjetaju. Za nastanak grada Slavonskog Broda znaajni su njegov prometni poloaj,
topografske karakteristike terena i rijeka Sava. Rijeka je kroz povijest grada bila i put i granica.
Povezivala je i dijelila kulture i obiaje. Grad graen na rijenom prijelazu koristio je prednosti takvog
smjetaja za vlastiti razvitak, ali i snosio posljedice takvog poloaja vie puta kroz povijest, emu smo i
sami svjedoci. Promatrajudi ukupan prostor grada i arhitekturu opdenito, kontumac kao prolost,
Zavod za javno zdravstvo kao sadanjost i planirane nove preventivno-zdravstvene graevine slube
za kolsku medicinu, socijalnu medicinu i prevenciju ovisnosti, vidljiva je sustavna briga, proirenje i
kvaliteta.

KARAKTERISTIKE PROSTORNOG SMJETAJA

Prostor Posavine kod Broda prirodni je prijelaz preko Save u smjeru sjever - jug, te Brod ponekad
nazivamo "sjevernim vratima Bosne". Kroz povijest je bio pogranini grad u kojem je dugo bila
smjetena vojska.
Zemljopisni poloaj uzrokovao je povedanu ugroenost stanovnitva, posebice zdravstvenu.
Ravno, nisko podruje, movarna okolica, poplave koje ostavljaju za sobom barutine, mnotvo
kukaca, dugotrajna vlana, maglovita i kina razdoblja, zdravstveno neispravna voda u plitkim
zdencima, nepostojanje sustava odvodnje, kanalizacije, nekontrolirani, divlji deponiji, neuklonjeni
kruti otpad, blizina granice, veliki protok putnika kao i boravak velikog broja vojnika oteavali su
higijensko-zdravstvene prilike u svim povijesnim razdobljima.


POVIJESNI TIJEK DOGAANJA ZNAAJAN I ZA RAZVOJ JAVNOG ZDRAVSTVA

Prostor Posavine nastanjivan je od prapovijesnih vremena, o emu svjedoe mnogi nalazi. U
svakom povijesnom razdoblju ovaj prostor zbog svog stratekog poloaja predstavlja znaajan punkt
i mjesto estih sukoba.
Za razvoj javnog zdravstva znaajno je razdoblje kada se sustavno pristupilo brizi i zatiti od
bolesti. Dugogodinja turska (osmanska) okupacija i vlast koja je trajala cca 150 godina zavrava
oslobaanjem Broda 12. listopada 1691. godine.
Geostrateki poloaj namijenio mu je znaajnu ulogu u formiranoj Vojnoj krajini. Izgradnjom niza
tvrava kao sustava obrane granice Habsburke Monarhije (izgradnja Tvrave Brod ija je gradnja
poela 1715. godine i trajala cca 70 godina ), Crkve svetog Trojstva i Franjevakog samostana te
formiranjem gradske jezgre Brod se postepeno transformirao iz malene varoice u moderno
planirano naselje. Potrebe vojske od oko 4000 vojnika koncentrirane u tvravi uzrokovale su
naseljavanje novih stanovnika te razvoj raznih obrta, zanata, usluga i trgovine

Godine 1751. Brod je proglaen slobodnim vojnim komunitetom te su brodski itelji osloboeni
obveze vojne slube i imaju mogudnost biranja svoga gradskog vijeda, gradske uprave Magistrata, a
mogli su se slobodno baviti obrtom, zanatstvom i trgovinom.
Prestankom opasnosti od Turaka car je 1873. ukinuo vojni karakter Vojne krajine, ali de ona
sainjavati posebno upravno podruje sve do 1. kolovoza 1881. godine kada je izvreno konano
sjedinjenje ovoga dijela Vojne krajine s ostalim, civilnim dijelom Hrvatske i Slavonije.

Daljnji razvitak Brod zahvaljuje opet prometnom poloaju (krianje prometnica koje su povezivale
europski zapad, istok i jug), izgradnji eljeznikih pruga i cestovne mree koja ga je povezivala sa svim
krajevima Austro-Ugarske Monarhije i, napokon, izgradnji mosta na Savi 1879. godine. Ova tranzicija
Broda uzrokovat de porast broja stanovnika. Godine 1880. prema popisu Brod je imao 5 066
stanovnika, a 1910. godine 10 200 stanovnika.

PREVENTIVNA ZDRAVSTVENA ZATITA
Kroz povijest, razvojem drutva i svijesti unapreivao se i odnos prema zdravlju, ali, naravno,
nikako ne proporcionalno i jednako za sve slojeve drutva.
U prolosti se preventivnoj medicinskoj zatiti nije posvedivala panja u dovoljnoj mjeri, pa su
epidemije bile este. Preventivna medicinska zatita obuhvada mjere sprjeavanja i suzbijanja
zaraznih bolesti. U irem smislu to su mjere poboljanja uvjeta ivota koji direktno utjeu na pojavu
bolesti, osobito zaraznih (briga o zdravstveno ispravnoj vodi za pide, hrani i dr.).

DOGAAJI I GRAEVINE ZATITE JAVNOG ZDRAVLJA KOJI PRETHODE ODREENJU DA SE IZGRADI
KONTUMAC
Brod je od 1753. do 1787. imao status slobodnog vojnog komuniteta. Uprava je bila propisana
Normom i Regulativom, gdje izmeu ostalog stoji: ''Graanstvo mora u izvjesnoj mjeri biti potinjeno
komandantima tvrava u tim mjestima, jer su ona ba kraj same dravne granice, u susjedstvu i
Turaka i naih stanovnika, pa moraju izbjegavati svaki nedozvoljen saobradaj i mijeanje s turskim
podanicima. Graani se opominju i pozivaju da prema svojim mogudnostima zavjetavaju bar po
neto sirotinjskoj kasi da bi se stvorio fond za potpomaganje siromaha, a kad on bude dovoljno
porastao da se uredi i opdinska bolnica.'' (Jer Brod tada (1755.) nije imao svoju komunitetsku
bolnicu.)
Posebnom sanitarnopolicijskom uredbom od 8. rujna 1762. godine pozvano je cjelokupno
stanovnitvo da poduzme pojaane mjere za uklanjanje svih vrsta neistoda iz domova, dvorita, ulica
i drugih javnih povrina, da duboko zakapa uginule ivotinje te da sva oboljenja uredno prijavljuje
vlastima, zbog spreavanja izbijanja epidemije. Vjerojatni je povod takvoj uredbi bilo izbijanje
epidemije kuge te velikih i malih boginja u Osmanskom Carstvu koja je uznapredovala sve do granice.
U 18. stoljedu Brod je imao samo vojnu bolnicu i ljekarnu u sklopu Tvrave. Iako je u poetku
sluila samo za lijeenje vojnika, uredbom od 19. svibnja 1835. godine prihvada sve bolesnike
gradskog komuniteta.
''Prema lanku 12. Regulativa o komunitetima (1787.) propisano je za lijenika (medicus), kirurga
(ranara), apotekara i babicu ovo: Sva ova lica moraju imati strune spreme i da su za njih poloili
propisane ispite, da su osim toga dobrog vladanja i moralnog ponaanja, da iz ljubavi prema ljudima
ukazuju i danju i nodu pomod komunitetskim stanovnicima; ljudi koji nemaju te osobine (svojstva) ne
mogu se, bez podrke opdine, trpjeti, ved moraju biti oputeni, a njihova mjesta popunjena
sposobnijima i dostupnijima. Posebna briga lijenika u svojoj dunosti jeste ne samo da se odmah lati
potrebnih sredstava im izbije neka ljudska ili stona zaraza i da osim toga lijei i od drugih bolesti
koje bi se pojavile, nego i da iznalazi sve nedostatke i loe strane sanitarnog stanja, pa da magistratu
neodloivo podnese spasonosne prijedloge. Odmah zato da se predano brine da postavljeni
(namjetenici) kirurzi, brijai i babice u isto doba ive u skladu sa svojim dunostima, a da se ne
uputaju ni u kakvu vrstu lijeenja koja ne odgovora njihovom strunom zvanju. ''
Vojna krajina imala je sanitarni kordon koji nije samo rjeavao zatitu od kunih bolesti za
ograniene prostore npr. jedan grad, nego je obuhvadao cijelu granicu izmeu dva razliita politika i
kulturna svijeta. Osim mjera dezinfekcije, u kordonu se nisu koristile znaajne mjere dezinsekcije i
deratizacije bitne za suzbijanje kuge. To je bio jedinstven sanitarni pothvat u preventivnoj medicini.

KONTUMAC - GRAEVINA ZATITE JAVNOG ZDRAVLJA
U sastavu Sanitarnog kordona postojale su dvije vane ustanove: kontumaci i rasteli. Kontumaci
su se nalazili na glavnim prijelazima austro-osmanske dravne granice, a rasteli na sporednim. Samu
granicu, kako vojniki tako i sanitarno, uvala je straa smjetena u ardacima. Svatko tko je elio
prijedi granicu morao se prijaviti graniarima i oni bi ga priveli do najblieg kontumaca. Putnik je
morao imati ispravne dokumente i granicu je mogao prijedi samo na mjestu karantene. Nakon
temeljitog pregleda, podvrgavao bi se izolaciji.
ardaci su meusobno bili udaljeni na pola sata hoda, a sainjavale su ih strae od est do deset
graniara. Njihova je uloga bila da danonodno uvaju i nadgledaju granicu. Sprjeavali su
nekontroliran prijelaz ljudi i stoke, a u sluaju pokuaja prijelaza, bjegunci bi ispred uperenih puaka
morali dodi do obale, izadi i biti sprovedeni u najbliu karantenu. ivotinje su se odvradale vikom, a
ako se u tome nije uspijevalo bile bi ubijene i odgurnute motkom dalje od obale. Svakodnevni
prijelazi putnika, stoke i robe predstavljali su rizik za unos zaraznih bolesti koje su u to vrijeme bile
este i vrlo opasne.
S obzirom na organiziranu zatitu od tekih zaraznih bolesti, razlikovala su se tri stupnja motrenja
(straa): mirni - ako bolesti na turskoj strani nije bilo, karantena je trajala 21 dan; sumnjivi - ako se
proulo da u europskom dijelu Turske vlada zaraza, karantena je trajala 28 dana; opasan - ako je
zaraza vladala u blizini austrijsko-turske granice, proglaavano je stanje opasnosti i karantena je
produavana na 42 dana.
Tek od 1820. godine, i to samo u sluaju mirnog stupnja, putnici s pismenom potvrdom da u
njihovom mjestu nema opasnih epidemija nisu morali izdravati karantenu, ali su bili podvrgnuti
dezinficiranju. Prekritelji kordonskih sanitarnih propisa strogo su kanjavani, esto i smrtnom
kaznom vjeanjem.
Zbog znaajne prometne uloge Broda, u njemu je odlukom Dvorske sanitarne komisije od 12.
srpnja 1740. predloeno osnivanje brodskog Kontumaca, u tzv. Malom ili Starom ancu, na udu
Mrsunje u Savu. On je bio u funkciji ved 1743. godine i radio je sve do 1783., kada je sruen. Gradnja
novog zapoela je prema planu inenjera Frosta iz 1770. godine na istonoj strani Broda, kod Vijua.
Svi su kontumaci prikupljali takse za ''idenje'' i kontumaciranje. Prema podacima iz 1821. godine, od
ukupno 127 173 forinte takse ak 102 486 forinte su prikupili zemunski i brodski kontumac.
Zbog iznimno velikog prometa kroz Kontumac, iji prostor nije bio dovoljno velik za svu robu,
stoku i ljude, 28. sijenja 1811. donesen je nalog za nadograivanje i proirenje kontumackih zgrada.
Brodski je kontumac imao pod svojim nadzorom rastel u Rajevom Selu i vodio je brigu o
popunjavanju njegovih slubenika.




Slika 1. Brodski kontumac sredinom 19. stoljeda (Prema: Ivanka Bunid, prof. Brodski kontumac.
Slavonski Brod 1989. (Katalog izlobe), str. 7)

Kontumac predstavlja arhitektonski sklop baroknih graevina koje tvore ulini niz zgrada s pomodnim
graevinama, u dubini parcela ograenog palisadama nalazila se zgrada carinarnice, sanitetske
dvorane, pomodne graevine namijenjene za karantenu ivotinja.
Barokne graevine, tlocrtne dispozicije u obliku izduenog - poloenog pravokutnika s visokim
krovitima ine cjeloviti kontinuirani longitudinalni niz. Relativno su dobro ouvane strukture i danas
posjeduju arhitektonsku i povijesnu vrijednost, to je potvreno stavom Ministarstva kulture,
nadlenog Konzervatorskog odjela u Osijeku u elaboratu Konzervatorske podloge za prostorno
plansku dokumentaciju ( GUP i UPU ).

Prostorno se Kontumac prua istono od dananje Ulice dr. Andrije tampara du Ulice Stanka Vraza
do parcele k..br. 4703/2, i to samo na sjevernoj strani ulice.
inio ga je niz administrativnih, stambenih i skladinih graevina koje su sluile za carinu i
izdravanje karantena kod prijelaza granice i za stanovanje administrativnog osoblja i posluge.

IZVOR - HRVATSKI ASOPIS ZA JAVNO ZDRAVSTVO

BROD U VOJNOJ KRAJINI

1. ime su se bavili graniari?
2. Zato je Brod na Savi postao slobodni vojni komunitet?
3. Kakav je status graanin imao u komunitetu?
4. Odnos vojske i stanovnika komuniteta Brod na Savi?
5. Uloga Brodskog komuniteta?


1. Graniari su bili vojnici vojne krajine koji su za sovju ulogu imali pravo na kvalitetnu zemlju.
Graniari su bili dobro opremljeni, disciplinirani i hrabri vojnici. Njihova je uloga bila uvati
granicu i uvati je od Turaka.
2. Brod je postao slobodni vojni komunitet zbog obrtnika i trgovaca. Brod je imao bitan poloaj
te je bilo potrebno odrati dobro stanje na tom podruju.
3. Graanin je u vojnom komunitetu bio osloboen stalne vojne slube i javnih radova, s
pravima glasovanja za naelnike, posjedovanja stoke, vrta ili polja na graninom podruju.
4. Odnos vojnika i stanovnika je generalno bio: Vojnike je zanimala vojna korist, a ne potrebe
stanovnika!
5. Kontumac je imao bitnu ulogu u zatiti komuniteta. Bio je to sanitarni kordon prema Turskoj
u kojima su roba, stoka i ljudi iz Turskih zemalja obavezno morali prodi karantenu jer je za
Tursku bilo poznato da tamo izbijaju zarazne bolesti, kuga i kolera pa je predstavljala vedu
opasnost. Nazaret karantena = 40 dana kontumac





VOJNA KRAJINA KRAJINICI

1. Kakvu reformu Vojne Krajine su provele Beke vlasti u prvoj polovici 18. St.?
2. Zato su to morali uiniti?
3. Zato su krajinici bili jeftini carski vojnici?
4. to su sve morali obavljati za cara?
5. Opii pomodu crtea izgled vojnika!


1. Reforme bekog dvora su bile te da se graniari ustroje u pukovnije, zatim podvrgnu
redovnom vojnom uvjebavanju te postanu stalna vojska!
2. Reforme su se morale provesti zbog zaostajanja vojske naspram ostalih europskih sila toga
vremena. Ujedno se vojska ulijenila i jednostavno zakrljala.
3. Krajinici su bili jeftina vojna snaga jer zapravo nisu primali pladu, ved dobivali odreena
prava-privilegije.
4. Dunosti koje su obavljali za cara; pekli su opeku, gasili vapno potrebno za gradnju tvrava,
vozili drva za gradnju ardaka, asnikih ustanova, vojnih skladita isl.
5. Uniforme krajikih vojnika:
- Uniforme raznih boja (vjerojatno predstavljaju inove). Oko trupa prekrieno remenje (u
obliku slova X ) gdje su privrdena hvatita za ma isl. Potreptine . Na nogama izme, a
na glavi ubara!