1

UVOD

Glavni zadatak ovog rada je geomorfoloka analiza datoga podruja. Da bi analizirali
podruje trebalo je izvriti nekoliko mjerenje na kartama. Od kojih su: odreivanje
hipsometrijskih razreda, nagibi padina, karta relativne ralanjenosti terena.
Prvo mjerenje jeste ono koje se tie odreivanja hipsometrijskih razreda razreda. Nakon
toga pristupalo se mjerenju nagiba terena za dato podruje. Vertikalnu ralanjenost
reljefa raena je po povrini od

, na nain da seuzme najvia i najnia taka na

jedininoj povrini.
Razlog zbog ega se svo radilo jeste taj da bi se utvrdili koji su to agensi djelovali na
dati teren. Sve to ustanovljeno je osnovu pojedinanih mjerenja na karti.
Nakon toga svega se izvrila sintezu pa se dao konani zakljuak.
















2


GEOGRAFSKI POLOAJ

U geolokom pogledu podruje opdine Prozor, odnosno datog podruje za analizu
dominiraju miocenske naslage sa malim udjelom trijasne i kvratarne starosti.

Sa geomorfolokog aspekta na ovom podruju su dominantni padinski oblici te pored
njih imamo krke oblike reljefa. Uz obalu Ramskog jezera formirali su se lakustrijski oblici
reljefa.

Klima ovog podruja je odreena izotermom od 8 do 10 C. Koliina padvina za ovo
podruje krede se od 1250 do 1500 mm.

U pedolokom pogledu ovo podruje zahvataju kalkokambisoli i luvisoli.

Hidrografske karaktereistike ovog podruja su usmjerene ka okosnici Jadranskog sliva za
ovo podruje, tj prema rijeci Neretvi, odnosno rijeci Rami i Ramskom jezeru.

Biogeografske karakteristike su oreene ekosistemom bukovih i bukovo - jelovih uma,
evropske bukve.

GEOLOKE KARAKTERISTIKE
Geoloke karakteristike datog terena su slijedee:
Najzastupljenija su podruja Miocenske starosti, odnosno, karakteriu ih utosmei
krenjaci, laporci i glinci. Zastupljenost je oko 70 %. Zahvata sva podruja sem krajnjih
sjevernih djelova.
Na krajnjim sjevernim podrujima zastupljeni su bankoviti i masivni krenjaci, Trijaske
starosti.
Tu su jo zastupljeni tereni Kvartarne starosti, deluvijalne karakteristike.

3

HIPSOMETRIJSKE KARAKTERISTIKE TERENA

Hipsometrijska karta datog podruja, TK 1 : 25 000; list Konjic 1, podruje optine Prozor,
Ramsko jezero. Ukupna povrina datoga terena iznosi 9, 52

. Od toga preko 50 %
terena javlja se u hipsometrijskom razredu od 590 do 800 m.n.v. U pravcu istok zapad
se javlja rajed koji je zapravo odredio pravac pruzanja naslaga tog terena. Na istonom
dijelu ovog razreda javljaju se naslage trijasne starosti. Djelovi koji su vie istureni u
jezero, odnosno poluotok dit imaju pravac pruanja sjever jug, koji je definisan
rasjednom koji se prua u tom smjeru. Ovo podruje zahvata krajnje june dijelove oko
Ramskog jezera i duboko zalazi u prema sjevernim dijelovima kartirane jedinice. Na
topografskom profilu koji je povuen u smjeru SZ JI i na djelukoji zahvata ovaj dio
prostora, predstavljen je uravnjenim djelovima naroito na krajinim JI prostorima.
Drugi hipsometrijski razred se javlja od 800 do 1100 m.n.v Granice ovo razreda sa
susjednim hipsometrijskim razredima se poklapa sa granicama geolokih formacija. Pa
tako moemo redi da sa sjeverne strane ovo podruje omeuju slojevi trijaske i djelom
jurske sarosti dok sa june strane podruje je omeeno formacijama trijasa. U pravcu
pruanja prekrivenog rasjeda javlja se ovaj razred. Ovaj razred predstavljaju podruja
kvartarne starosti. Na karti je smjetena izmedju dva povrinski najzastupljenija
podruja.
Tredi hipometrijski razred se karakterie interval od 1100 do 1400. U tom intervalu
javljaju se formacije trijaske i jurske starosti. Jurske formacije su dominantnije. Iz razloga
to ova podruja nisu teknosti predisponirana izhohipse se javljaju sa neto vedim
intervalimau odnosu na prethodni razred.Teren je dosta poloeniji. Na karti zahvata
sjeverna poduja datog terena.
etvrti razred se javlja na krajnjim SZ djelovima karte koje. Ovaj razred karakteriu
podruja sa preko 1400 m.n.v. Dominantne su formacije jurske starosti, koje se javljaju
sa preko 90 %. U ovom razredu se ne primjeduje tektonska aktivnost.
Tabela 1
Skale ( m.n.v) Povrine u(

) %
590 800 5, 44 56, 78
800 1100 1, 84 19, 2
1100 1400 2, 11 22
>1400 0, 19 2, 02



4

ANALIZA NAGIBA PADINA

Zaravnjeni i blago nagnuti tereni na kojima su dominantni procesi akumulacije zahvataju
kranje SI djelove karte. To su tereni od 0 do 2 nagnutosti terena. Tu se javlja tipini
kraki reljef. Veoma lako se da uoiti i na topografskom profilu, koji je povuen u
pravcu N S, pri emu se ne uoavaju vei padovi.
Teren sa nagibom od 2 do 5 smjeten je na krajnjim sjevernim i sjeverozapadnim
djelovima. Pored gore navedenih podruja sa istim nagibom zahvaeno je podruje na
zapadnim djelovima karte.. Najvei dio sa ovim vrijednostima nagiba je smjeten na
jugozapadnom dijelu terena sa povrsinom od 0, 83

. Na ovom podruju nije primjeena

vea tektonska aktivnost iz tog razloga nemamo vee nagibe. Ovdje su dominantni
akumulativni oblici reljefa.

Teren od 5 do 12 nagiba je izdvojen u nekoliko enklava od kojih je najvei onaj uz
jezersku obalu. Na ovom terenu dolazi do aktiviranja padinskih oblika reljefa.
Topografski profil koji prolazi kroz ovo podruje u dovoljnoj mjeri opisiju stvarno stanje
na terenu, na nain da daje prikaze nagnutosti i time opisuje mogunosti aktiviranje
padinskih proces.
Kao i teren sa nagibom5 do 12 tako i teren od 12 do 32 je razbijen u nekoliko
enklava o kojih je najveci onaj uz obalu jezera. Ovom nagibu pripada i otok po imenu
Brie te velikim djelom poluotok it, osim samih priobalnih podruja koja su neto
poloenija. Na ovim terenima erozija je intezvnija u odnosu na teren sa nagibima od 5
do 12. Terenu sa ovim nagibom pripada od oko 60 % terena od ukupne povrine.

Teren sa nagibom preko 32 zahvata centrlane djelove karte. Ako to uporedimo sa
relativnom ralanjenou reljefa, vidjeti emo da se ta podruja odlikuju najvecim
razredima hipsometrijske ralanjenost i to vrijednostima od 300 do 800 m /

. Na ovom
podruju primjeena su 2 rasjeda, to je uzrok velikim padovima terena.

Tabela 2
Sakle u () stepenima Povrine u (

) %
0 do 2 0, 28 2, 52
2 do 5 1, 94 21, 35
5 do 12 1, 25 13, 04
12 do32 0, 45 4, 61
>32 5, 66 58, 08

5


ANALIZA RELATIVNE RALANJENOSTI RELJEFA

Na datoj karti, najmanji razred relativne ralanjenosti reljefa zahvata june i jugozpadne
djelove karte. Ovo podruje se ne odlikuje nekim specifinim tektonskim procesima.

Podruja od 30 do 100 m po

zahvata centralne, jugozapadne i zpadne djelove. Ova

ralanjenost ini jednu kompaktnu cjelinu. U kranjim zapadnim djelovima prijmeduju se
utjecaji tektonski pokreta, prije svega radijalnih.

Procentulano najvede podruje jeste podruje koje se protee kroz cijelu kartu od
sjevera ka jugu, a tako isto i od isoka prema zapadnu. Njegovu kompaktnost rastae
nekoliko zona. Iz razloga to se podruje protee kroz cijelu povrinu presjeu
mnogobrojni tektonski pokreti.

Razred sa najvedom relativnom ralanjenodu reljefa jeste podruje koje se nalazi na
krajnjim sjvernim djelovima date povrine. Pored toga ovo podruje duboko zalazi i
sputa se u centralne djelove karte.



Tabela 3
Razredi u m/

Povrina u (

) %
5 do 30 0, 74 5, 79
30 do 100 1,9 19, 95
100 do 300 4, 68 49, 16
300 do 800 2,2 25, 1




6

GEOMORFOLOK ANALIZA TERENA
Analizirajudi TK Konjic, zapazizili smo da na datom podruju pored krkih oblika, koji su
dominantni ulogu u izgraivanju reljefa imaju erozino akumulacioni oblici. Padinski
procesi koji zahvataju centralne dijelove kartiranog podruja izraeni su kroz obruavanje i
spiranje terena se javljaju na terenima sa nagibom u intervalu od 5 do 32 . Upravo
na tom mjestu gdje se javlja vedi nagib od 32 razvio se povrinski povremeni tok.
U centralnom djelu gdje su dominantni veliki padovi, razvili su se sipari.
Na mjestima gdje je nagib terena neto manji, kao to je teren na JZ djelu razvili su se
akumulativni oblici. Tu dolazi do akumulacije erozijom pokrenutog materijala.
Pored padniskih oblika, prisutni su i krki obliciu vedem obimu u odnosu na padinske.
Od nekoliko vrtaa koji se javljaju na krajnjim sjevernim djelovima, sa veoma malim
nagibima. Upravo te karkateristike se uslovile razvojem manjeg broja vrtaa.

Na mjestima gdje su nagibi terena neto vedi, uvjetovali formiranjem mikro krkih oblika,
kao to su krape, iz razloga to se voda ne moe dugo zadravati na velikim padovima.
Na nekoliko mjesta se javljaju manji povrinski stalni i povremeni tokovi, su uvjetovali
formiranje fluvijalnog oblika reljefa tipa sutjeske ili tjesnaca.
Uz samu obalu Ramskog jezera, koje je nastalo vjetakom akumulacijom,javljaju se
lakustrijski oblici reljefa. Pa tako imamo otok koji se zove Bride i poluotok dit na kojima
su dominatni procesi spiranja terena. Materijal pokrenut erozijom zavrava u jezeru.



Tip reljefa Povrina (

) %
Krki 4, 48 47, 08
Denudcioni 3, 8 39, 91
Fluvijalni 0, 83 8,71
Abrazioni 0,41 4,3





7











ZAKLJUAK

Sintetizirajui pojedinane inofrmacije, pomou analiziranih karata dobili smo slijedei
zakljuak.

Teren koji se odlikuje velikim razlikama relativne ralnjenosti reljefa uvjetovali su
nastanak velikih padova posebno u sredinjem djelu datog podruja. Upravo podruja sa
najveom ralanjenou reljefa definiraju i najvee padove na terenu.
Pored toga da se zakljuiti da su padinski procesi, to je i logino, slabijeg inteziteta u
prijezerskim podrujima.
Pored gore navedenog ipoveznice se mogu pronai u tome da hipsometrijske, vrijednosti
nagiba, te vrijednosti relativne ralanjenosti imaju u sjevernijim djelovima terena, dok su
juniji djelovi neto poloeniji.







8

LITERATURA
1. Zupevid, O i drugi.: Atlas svijeta. Sarajevo, 1998.
2. Vojnogeografski institut.: Topografska karta 1 : 10 000, Konjic list 1.