NAPREZANJEM KONTROLIRANA NESTABILNOST OKO PODZEMNOG

OTVORA

Naprezanje oko podzemnog otvora

Iskopom u stijenskoj masi, prirodno stanje naprezanja se mijenja u okolini podzemnog
otvora. Osim u posebnim sluajevima (kao to su npr. tlani hidrotehniki tuneli i sl.), iskopom
se ne unose nova optereenja u stijensku masu, nego se u podruju oko ruba otvora odvija
preraspodjela naprezanja, odnosno polje naprezanja prelazi u novo, izazvano stanje naprezanja
(u literaturi se esto koriste i nazivi: inducirano, sekundarno, itd.).

Stanje naprezanja upotrebom teorije elastinosti

za stijensku masu koja se moe analizirati kao CHILE materijal, kod koje su naprezanja
ispod granice plastinosti i priblino ispod polovine jednoosne tlane vrstoe stijene, te kod
koje se javljaju tek pojedinani diskontinuiteti koji nemaju dominantan utjecaj na ponaanje
stijenske mase, prihvatljivo je za analizu naprezanja koristiti teoriju elastinosti.

Oznake za naprezanja oko krunog otvora u jednadbama

Kirsch-ovo rjeenje koje je u polarnim koordinatama (r, ) za kruni otvor polumjera a, dano
jednadbama:

|
|

\
|
+

|
|

\
|

+
= 2 cos
r
a 3
r
a 4
1
2
kp p
r
a
1
2
kp p
4
4
2
2
z z
2
2
z z
r

|
|

\
|
+

+
|
|

\
|
+
+
=

2 cos
r
a 3
1
2
kp p
r
a
1
2
kp p
4
4
z z
2
2
z z

|
|

\
|
+

=

2 sin
r
a 3
r
a 2
1
2
kp p
4
4
2
2
z z
r

Na rubu otvora (r=a) iz izraza 11.1., radijalna (
r
) i posmina (
r
) naprezanja su jednaka nuli
(to zadovoljava uvjete ravnotee za nepodgraeni otvor). Tangencijalna naprezanja (

)
variraju izmeu:

= (3-k)p
z
(za =0)

= (3k-1)p
z
(za =90).


Za k=1 (hidrostatiko polje naprezanja) izrazi postaju:
|
|

\
|
=
2
2
z r
r
a
1 p
|
|

\
|
+ =

2
2
z
r
a
1 p
0
r
=


to znai da je koncentracija tangencijalnih naprezanja svugdje po rubu otvora

= 2p
z
(za
r=a).



Uz pretpostavku ravninskog stanja deformacije, red veliine pomaka u elastinom podruju
moe se odrediti iz Kirsch-ovog rjeenja:

( )

|
|

\
|
+

= 2 cos
r
a
1 4 ) k 1 ( ) k 1 (
G 4
a p
u
2
2
z
r

( )

|
|

\
|
+

2 sin
r
a
2 1 2 ) k 1 (
G 4
a p
v
2
2
z


gdje je G - modul posmika.



U izrazima Kirsch-ovog rjeenja utjecaj gravitacije nije u potpunosti obuhvaen.

Za eliptini otvor Bray je (preuzeto iz Hudson & Harrison, 1997.) dao rjeenje raspodjele
naprezanja u CHILE materijalu. Ovdje se daju izrazi za proraun tangencijalnih naprezanja za
toke A i B na rubu eliptinog otvora oznaene na slici 11.18. :
|
|

\
|

+ =
A
z A
W 2
k 1 p
|
|

\
|

+ =
B
z B
H 2
k 1 k p
W 2
H
2
A
=
H 2
W
2
B
=


Oznake za proraun tangencijalnih naprezanja u tokama A i B eliptinog otvora u CHILE
materijalu


Raspodjela naprezanja za razne odnose vertikalnog i horizontalnog primarnog naprezanja
Naprezanja oko krunog otvora kod razvoja razlomljene zone

Ako se otvor u stijenskoj masi nakon iskopa ne podgradi, radijalna naprezanja
r
na rubu
iskopa padaju na nulu, dok tangencijalna naprezanja

rastu na najveu vrijednost. Ukoliko se

ta vrijednost pribliava vrstoi stijenske mase, dolazi do pojave pukotina u zoni oko otvora. Ta
zona pukotina e se iriti u dubinu mase. Ovako formirano podruje zdrobljene stijenske mase
naziva se plastinom zonom. Moe se smatrati da se izvan nje stijenska masa i dalje ponaa
elastino. Svojstvo plastine zone je da je u njenom podruju iskoritena vrstoa na smicanje.

Veliina plastine zone za kruni otvor pod hidrostatikim stanjem naprezanja (k=1,
v
=
h
= p), za materijal u kojem do loma dolazi po Mohr-Coulomb-ovoj teoriji. (J. Bray):

Pretpostavke Bray-evog elasto-plastinog rjeenja

Zanemarimo teinu materijala i problem promotrimo kao osnosimetrian (nema promjena sa
veliinom ), tada je ravnotea sila na diferencijalnom elementu (H=0):
( ) ( ) 0 dr
2
d
sin 2 d dr r dr
dr
d
d r
r
r r
=

+ +
|

\
|

+




Diferencijalni element za analizu ravnotee razlomljene zone oko otvora
Za 2 / d 2 / d sin , te ako je d dr
2
zanemariva veliina, izraz postaje
0
r dr
d
r r
=

+

Ako radijalna i tangencijalna naprezanja promatramo kao glavna naprezanja (jer je 0
r
=

), te
njihov odnos prikaemo kao

= / K
r f
, u plastinoj zoni ) R r a ( < < , gdje je R polumjer
plastine zone, vrijedi:
r 1 K
1
dr
d
r
f
r

|
|

\
|

a rjeenje ove jednadbe je
Q
r
Ar = , gdje je
( )
1
tg
tg
1
K
1
Q
j f

= =
Za rubne uvjete
i r
p = (za r=a), gdje je
i
p unutranji pritisak od podgrade, dobiva se:
Q
i r
a
r
p
|

\
|
= odnosno slino
Q
f
i
a
r
K
p
|

\
|
=

Ako je posmina vrstoa spiralnih pukotina prikazana sa Mohr-Coulomb-ovim kriterijem
vrstoe oblika
j j
tg c + = , pri emu je vrijednost 0 c
j
, moemo dobiti uz
j j
ctg c H =
, da su radijalna i tangencijalna naprezanja u plastinoj zoni odreena sa:
Q
j j i j j r
a
r
) ctg c p ( ctg c
|

\
|
+ = +
Q
f
j j i
j j
a
r
K
) ctg c p (
ctg c
|

\
|
+
= +

U elastinoj zoni ( ) R r za naprezanja izraena preko relativne deformacije, i to za ravninsko
stanje deformacija:
( )

+ + =
r r
G 2
( )
r
G 2 + + =



Relativne deformacije izraene preko pomaka su:
dr
du
r
=
r
u
=

Primjena Mohr-Coulomb-ovog kriterija na spiralne pukotine iz Bray-evog rjeenja

Uvrste li se u jednadbu ravnotee, dobiva se:
0 u
dr
du
r
dr
u d
r
2
2
2
= +

Rjeenje se moe prikazati u obliku:
2
2 r
r
b
A = odnosno slino
2
2
r
b
A + =

Za rubne uvjete p
r
= =

kada r gornji izrazi su za p A
2
= :
2
r
r
b
p =
2
r
b
p + =

Na rubu plastine zone (r=R) naprezanja odreena izrazima danim za plastinu i za elastinu
zonu moraju biti ista. Radijalna naprezanja daju:
( )
2
Q
i
R
b
p H
a
R
H p =
|

\
|
+
Tangencijalna naprezanja na r=R odgovaraju posminoj vrstoi stijene (ovdje prikazane
Coulomb-ovim kriterijem) te vrijedi:
2
2
r u
R
b
p
2
45 tg q + =
|

\
|

+ +
o

gdje je q
u
jednoosna tlana vrstoa stijenske mase.

Ako
|

\
|

+ =

2
45 tg N
2 o
uvrstimo dobivamo
( ) p 2 N q H
a
R
H p
r u
Q
i
= + +
|

\
|
+


koji, ako se rijei, daje izraz za polumjer plastine zone oblika:
Q / 1
i
r u
H p
N q H p 2
a R
|
|

\
|
+
+
=


pri emu je
( )
2 u
R
1 N
p 1 N q
b
|
|

\
|
+
+
=

to ako se uvrsti u izraz
2
r
r
b
p = i ukloni
r
, daje konani izraz za polumjer plastine
zone:
( )
( ) ( )
Q / 1
i
u
H p 1 N
q H 1 N p 2
a R
|
|

\
|
+ +
+ +
=

Primjer odnosa elastinog (Kirsch) i elasto-plastinog (Bray) rjeenja:




Primjer raspodjele naprezanja iz elastinog (Kirsch) i elasto-plastinog (Bray) rjeenja, za
kruni otvor i hidrostatiko stanje naprezanja oko otvora (p =
v
=
h
)




Procjena ekvivalentnog optereenja na podgradu (Cording et al. 1971)

tlak na svodu p

= n B y u.1u n u.2S
tlak na bonom zidu p

= m E y u.uS m u.12

B raspon otvora
H visina otvora
- jedinina teina stijene



Naprezanja na podgradi teorijom rasteretnog svoda

Teorija rasteretnog svoda zasniva se na pretpostavci da se u okolini podzemnog otvora
uslijed preraspodjele naprezanja javlja rastresena (plastificirana) zona. Do rastresanja dolazi
kada naprezanja prijeu vrstou stijenske mase, uslijed ega se stijenska masa oko otvora lomi
i naprezanja se prenose dublje u masu. irenje tog podruja se odvija sve dok se ne formira
"svod" koji moe preuzeti novonastalo stanje optereenja. Teina materijala ispod tog
rasteretnog svoda je optereenje koje treba preuzeti podgrada.


Terzaghi-jeva teorija rasteretnog svoda



Teorija rasteretnog svoda Protoakonov-a