Matematicki Pojmovi

Termin, korijen Sline rijei Napomena
afina funkcija
lat. affinis: blizak,
susjedan
lat. affinitas: rodbina
Afina funkcija povezana je
s tzv. afinim
transformacijama (to su
preslikavanja koja uvaju
kolinearnost, npr.
translacija, rotacija, osna
simetrija...), po kojima je i
funkcija dobila ime. Ta
preslikavanja moemo
nazvati "srodnima,
bliskima" jer pravce
preslikavaju u pravce, a
konane toke u konane
toke.
imati afinitet prema emu
(biti sklon emu)

Afina funkcija se naziva i
linearnom funkcijom.
Naziv je uveo Euler u 18.
st.
aksiom
gr. axioo: drim
vrijednim, cijenim,
usvajam
Aksiom je osnovna tvrdnja
koja se smatra istinitom i
ne dokazuje se.
Euklidov aksiom o
paralelama (za zadani
pravac i toku izvan njega
postoji jedinstven pravac
paralelan s danim pravcem
koji prolazi danom
tokom)
Hrvatski naziv za aksiom
je praistina.
alfa
gr. alpha: prvo slovo
grkog alfabeta (A,o)

alfa-zrake (vrsta
radioaktivnog zraenja)
alfabet (niz slova nekog
jezika, npr. grkog ili
engleskog; dolazi od prva
dva grka slova alfa, beta)
alfa i omega (prvo i
posljednje slovo grkog
alfabeta, u znaenju:
poetak i kraj neega)
analfabet (nepismen
ovjek)
Grko slovo alfa preuzeto
je iz hebrejskog jezika
gdje je prvo slovo alef
(aleph, oznaka ). Svako
hebrejsko slovo imalo je
svoje znaenje, a alef je
znailo vol jer je svojim
oblikom sliilo govedu.
algebra
arap. al-jabr: sastavljanje,
algebarski izrazi
(matematiki izrazi koji se
sastoje od konstanti,
varijabli i raunskih
Algebra je zapravo
skraeni naziv arapske
matematike knjige Kitab
al-jabr we-al muqabalah
spajanje
Algebra je grana
matematike koja prouava
tzv. algebarske strukture.
Pritom se koriste opi
simboli (koji uenicima
esto zadaju glavobolje
zbog potrebe apstraktnog
miljenja).

operacija)
algebarske operacije
(binarne: zbrajanje,
oduzimanje, mnoenje,
dijeljenje...; unarne: npr.
kvadriranje)
osnovni teorem algebre
(Algebarska jednadba
stupnja n ima tono n
rjeenja)
Booleova algebra (sustav
binarnih operacija sa
svojim svojstvima)
(Umijee raunanja
nepoznatim veliinama).
Budui da je arapski naziv
bio predugaak, europski
prevodioci su ga skraivali
u al-jabr te napokon u
algeber.
algoritam
Rije algoritam dola je iz
arapskog u europsku
matematiku igrom
"pokvarenog telefona"
kroz stoljea. U 9. st.
arapski mislilac Mohamed
ibn Musa al-Kowarizmi
(Muhamed sin Muse iz
grada Khwarazm) napisao
je knjigu iz aritmetike,
koja je kasnije u 12. st.
prevedena na latinski jezik
pod nazivom "Algoritmi
de numeri Indorum".
Naime, kroz stoljea i
prepisivanjem knjige
njegovo ime al-Kowarizmi
postalo je "algoritmi".
Euklidov algoritam
Hornerova shema ili
Hornerov algoritam
algoritmisti
(srednjovjekovni
matematiari koji su
zastupali raunanje
koritenjem dekadskog
zapisa brojeva; za razliku
od njih postojali su i
abacisti)
U poetku je u europskoj
matematici rije
"algoritam" oznaavala
skup pravila za raunanje
u dekadskom sustavu. Tek
je u 17. st. Leibniz
znaenju rijei algoritam
dao dananje znaenje (a
to je postupak za
rjeavanje odreenih
matematikih operacija
odreenim redoslijedom).
analiza
gr. analysis:
ralanjivanje
Analiza je logiki
postupak ralanjivanja
nekog pojma ili problema
na osnovne dijelove. U
matematici se ovaj
postupak esto primjenjuje
pri rjeavanju problema.
analizirati ispit znanja
kemijska analiza
(odreivanje sastojaka
nekog tijela)
analitika geometrija
(ravnina je odreena
mreom koordinata, ime
se pokazuju svojstva i
odnosi meu tokama,
pravcima itd.)
matematika analiza (via
U 16. st. Viete je uveo
termin analiza i koristio ga
radije nego algebra, jer,
smatrao je, algebra ne
znai nita (vidi u tablici:
algebra). Kao to vidimo,
nije mu uspjelo iskorijeniti
rije algebra, ali je oito
popularizirao rije
analiza.
Pojam suprotan analizi je
sinteza.
matematika je vrlo
komplicirana pa zahtijeva
detaljnu panju, tj. analizu)
analiza knjievnog djela
(utvrivanje stilskih
sadrajnih i drugih osobina
djela)
analiza reenice
(odreivanje vrste
reenice, vrste rijei te
slube rijei)
analogija
gr. analogia: odnos,
sklad, pravilnost
Analogija se odnosi na
pravilnost odnosa meu
razliitim matematikim
objektima, dokazima
teorema itd.
analogon (neto to se
moe primijeniti na slian
sluaj)
analogni organi (npr. krge
kod riba i plua kod
kopnenih ivotinja)

Hrvatski naziv za
analogiju je nalika.
Uenici mogu u geometriji
ravnine i prostora uoiti
mnoge analogone: npr.
krug i kugla, kvadrat i
kocka itd.
aproksimacija
lat. ad: k, ka, kod, uz
lat. proximus: najblii
Aproksimirati neku
veliinu znai "pomaknuti"
njenu vrijednost k
najblioj pogodnoj
vrijednosti. Drugim
rijeima, aproksimacija je
postupak priblinog
izraunavanja vrijednosti.
aproksimativan (priblian)
aproksimirati (priblino
odrediti)
Racionalan broj 3.14 je
aproksimacija broja ,
racionalan broj 1.41 je
aproksimacija iracionalnog
broja \2 ito.
apscisa
lat. abscidere: odsjei
lat. linea abscissa: odrezan
pravac
Apscisa ili prva koordinata
toke je duljina segmenta
koji je odsjeen na x-osi
izmeu ishodita i toke
(x,0).
apsces (odlazak,
odvajanje, u medicini
gnojna upala tkiva)
apscindirati (odijeliti)
Naziv je uveo Leibniz, a
pojam potjee od Fermata
i Descartesa. Ipak, jo u
staroj Grkoj
upotrebljavao se izraz da
je segment tj. duina
odsjeeni dio pravca.
Hrvatski nazivi za apscisu
su osije i sjeica.
apsolutna vrijednost
lat. ab: prefiks u znaenju
od-
lat. solvere: rijeiti,
osloboditi
lat. absolvere: razrijeiti
lat. absolutus: osloboen,
potpun, savren,
neogranien
Apsolutno znai
osloboeno, razrijeeno od
svih ogranienja. U
matematici apsolutna
vrijednost je broj
osloboen bilo kakvog
predznaka.
apsolutna nula
(temperatura na 0 Kelvina)
apsolvent (student koji je
odsluao sve ispite)
apsolutizam (neograniena
vladavina jednog ovjeka)
apsolutno! (naravno,
bezuvjetno)
apsolutna visina
(nadmorska visina)
apsolutni sluh (sposobnost
tonog odreivanja visine
zvukova po sluhu, bez
instrumenata)
Oznaku za apsolutnu
vrijednost , , u 19. st. je
uveo Weierstrass. Kod nas
se rabio i naziv neodnosna
vrijednost.

Apsolutna vrijednost
kompleksnog broja naziva
se i modul.
aritmetika
gr. arithmos: broj
gr. techne: umijee
Aritmetika je grana
matematike koja se bavi
brojevima (umijee
raunanja).
aritmetike operacije
(operacije s brojevima)
aritmetika sredina (npr.
izraunavanje prosjeka
ocjena)
aritmetiki niz
aritmomantija (proricanje
iz brojeva)
Aritmetika se oduvijek
nazivala kraljicom
matematike i gotovo svi
veliki matematiari u
povijesti su se bavili
njome.
Pojam aritmetika uvode
Pitagorejci.
asimptota
gr. asymptotos:
nepripadajui
gr. symptotos:
pripadajui, koji se
poklapa
To je pravac (krivulja) koji
je po volji blizu danoj
krivulji, ali s njom nema
zajednikih toaka.
Asimptota je simbol
beskrajne ljudske tenje
koja nikad ne dostie svoj
cilj.
Pojam asimptote je uveo
grki matematiar
Apolonije.
Leibniz je nazivao ovjeka
asimptotom boanstva.
Hrvatski naziv za
asimptotu je nestinica.
argument
lat. argumentum: dokaz,
razlog, sadraj
argumentacija
(dokazivanje)
argumentum a contrario
(dokaz iz suprotnih
Argument funkcije naziva
se i nezavisnom
varijablom funkcije.
Argument funkcije je
element domene funkcije.
U kompleksnoj ravnini
argument arg z
kompleksnog broja z=a+bi
je kut to ga zatvaraju
pozitivna strana osi x i
pravac koji prolazi tokom
(a,b) i ishoditem.
pretpostavki)
argumentum a baculo
(dokaz batinama)
argumentum ad crumenam
(dokaz podmiivanjem)
arkus funkcije
lat. arcus: luk, dio krunice
Funkcije arc sin, arc cos,
arc tg i arc ctg su inverzne
funkcijama sin, cos, tg i
ctg i one se odnose na
kutove (zato arcus=kut).
Na primjer, u izrazu x =
arc sin y, veliina x
oznaava kut x takav da
vrijedi sin x = y.
arc. (skraenica za lat.
arcus = luk)
arkade (niz stupova
spojenih lukovima, npr.
Mirogojske arkade)
ona arkada (ona kost
koja je u obliku luka)
Oznake arcsin i arctg uveo
je austrijski matematiar
Scherffer u 18. st., a
Lagrange u isto doba i
ostale.
Budui da arcus znai luk,
te se funkcije nazivaju jo i
lunim funkcijama.
asocijativnost, asocijacija
lat. associatio: udruivanje
To je svojstvo nekih ra.
operacija kod kojeg se
rezultat ne mijenja bez
obzira na zdruivanje
operanada.
igra asocijacija
(povezivanje nekih bitnih
svojstava pojmova)
engl., franc. assotiation
(udruenje)
asocirati na neto
(podsjeati na neto)
Asocijativnost nam
pomae da bre i
ekonominije rijeimo
neki problem.
Pojam asocijativnosti uveo
je irski matemtiar
Hamilton u 19. stoljeu.

baza
gr. basis: osnova, podloga
neke stvari
Baza se odnosi na osnovu,
podlogu neega, na neto
to podupire cijelu stvar.
baza prizme i piramide
(strana na kojoj lee)
baza brojevnog sustava (na
njemu se bazira taj
sustav)
baza potencije b
n

(eksponent se gradi na
bazi)
baza logaritma log
b
a
(baza je opet podloga za
raunanje logaritama)

beskonanost
(bez + konanost)
Beskonanost se odnosi na
ono to nije konano, to
neizmjernost (hrvatski
naziv za beskonanost)
beskrajnost, beskraj
bezbroj (neizmjerno
elei podijeliti broj 1 s
brojem 7, i stari su se
Babilonci ve susreli s
pojmom beskonanosti.
Simbol uveo je u 17.
nema kraja. mnogo) stoljeu Wallis.
Kao to se vidi u prvom
stupcu, rije beskonanost
dolazi od bez+konanost,
to je jednaenje po
zvunosti (z prelazi u s).
beta
gr. beta: drugo slovo
grkog alfabeta (B,|)
beta-zraenje
(radioaktivno zraenje
koje nosi negativne
elektrine naboje)
beta verzija softwarea
(probna verzija nekog
softwarea koja prethodi
finalnoj verziji tzv.
release-u; neki programeri
razlikuju jo raniju fazu
razvoja programa zvanu
alfa verzija)
Slovo beta je u grki jezik
dolo iz hebrejskog, od
drugog slova hebrejske
abecede, beth (hebr. beth:
kua). To se slovo, na
primjer, nalazi u rijei
Betlehem, to znai kua
kruhova.
bijekcija
lat. bi: dvaput
lat. jacere: bacati
Preslikavanje je bijekcija
ako je preslikavanje s
jednog skupa na drugi
surjekcija u oba smjera
(iz originala u sliku i iz
slike u original). Moe se
rei da smo toku dvaput
bacili da bi se vratila opet
u domenu.
binom, bikvadratna
jednadba
bicikl (dva kotaa)
bigamija (ulaenje u brak
dok stari jo nije poniten)
biskvit (bis + coctus,
dvaput peen ili kuhan)
bis! (dvaput, jo jedanput,
ponovo)
binaran sustav brojeva
(sustav s bazom 2)
bilabijali ili dvousnenici
(glasovi koji se izgovaraju
s obje usnice: p, b, m)
Iako je pojam strogo
matematiki definiran,
bijekcija se nalazi svugdje
oko nas.

Preslikavanje je bijekcija
ako je i injekcija i
surjekcija.
binom
lat. bi-: prefiks u znaenju
dva, dvaput
gr. nomos: dio, ime,
zakon
Binom je algebarski izraz
binomno pretraivanje (u
programiranju, efikasna
metoda pretraivanja
sortiranog niza)
pogledati tablicu pod:
bijekcija
Srednjevjekovni latinski
izraz binomial zapravo je
prijevod grkog izraza ek
duo onomaton, u znaenju
s dva imena.
koji se sastoji od dva lana
(npr. ab + b)
brid, brid poliedra, brid
piramide
slav. bridam: reem otrim
predmetom
Poliedar konkretno
dobivamo rezanjem nekog
materijala. U presjecima
strana poliedra dobivamo
bridove, koji su takoer
otri, britki na dodir.
bridak (otar)
britva (otrica)
britkost (otrina)
bridjeti
brija

Iako imaju sasvim drugo
znaenje, hrvatske rijei
brid i broj imaju zajedniki
korijen. Pogledati u tablici
etimologiju rijei broj.
broj
slav. brei, bridam: reem
otrim predmetom,
urezujem
Termin broj je regionalni
slavizam, a odnosi se na
primitivno urezivanje
brojeva u drvo.
brojevni pravac (pravac na
kojem je svakoj toki
pridruen jedan broj)
brojevni sustav (npr.
dekadski, binarni,
heksadecimalni...)
brojilo (sprava koja broji
npr. potronju vode ili
struje u kuanstvu)
broj kao vrsta rijei (glavni
brojevi - jedan, dva itd.,
redni brojevi - prvi, drugi
itd., zbirni - dvoje, troje
itd.)
brojne imenice (dvojica,
trojica, desetorica itd.)
Rije numeri iz
klasinog latinskog,
mnoina od numerus
oznaavala je aritmetiku ili
astronomiju, tj. znanosti
koje su se bavile
brojevima.
brojnik
Rije brojnik u korijenu
ima rije broj. Brojnik u
razlomku pokazuje broj,
odnosno koliinu dijelova
cjeline. Npr. ako se radi o
petinama, o brojniku e
ovisiti ima li 3 petine ili 9
petina.
Pojam brojnika je u
europsku matematiku uveo
bizantski matematiar
Maksimus Planudes prema
ve postojeem indijskom
pojmu.

cijeli broj, cio broj
slav. cio, ciel: potpun
Samo ime objanjava da se
cijeli brojevi odnose na
punu koliinu bez
dodatnog ostatka ili
manjeg dijela.
zacijelo (vjerojatno)
cjelokupan, cjelovit
(potpun, sav)
zacijeliti (dovesti do
punine zdravlja)
iscjelitelj (osoba koja lijei
nadnaravnim putem)
Skup cijelih brojeva
oznaava se slovom Z, to
je prvo slovo njemake
rijei Zahl (to znai broj).

deci
lat. deci: deset
Ako ispred mjerne jedinice
imamo rije deci, onda tu
jedinicu dijelimo s 10, tj.
raunamo njenu 1/10.
decimetar (desetina metra)
decigram (desetina grama)
decilitar (desetina litre)
decibel (desetina bela)
decima ili desetostih
(kitica od 10 stihova)
Parika akademija znanosti
je 1791. izabrala za prve
tri pozitivne potencije
broja 10 grke korijene
(deka, hekto, kilo), a za
negativne potencije
latinske korijene (deci,
centi, mili).
decimalan broj
lat. decimus: deseti
U decimalnom broju onaj
dio koji nije cijeli dijeli se
na deset dijelova, pa opet
na deset itd.
decimala (decimalan dio
broja)
decimalni brojevni sustav
(sustav s bazom 10)
decimetar, decilitar (deseti
dio metra, litre...)
decembar (prosinac, tj 12.
mjesec u godini, ali po
rimskom kalendaru godina
je poinjala u oujku pa je
prosinac bio 10. mjesec u
godini)
Decimalne brojeve je uveo
u matematiku arapski
matematiar Al-Kai u 15.
stoljeu.
deka
gr. deka: deset
Ako ispred mjerne jedinice
imamo rije deka, onda tu
jedinicu mnoimo s deset.
dekagram (10 grama)
dekametar (10 metara)
dekalitar (10 litara)
dekadski zapis broja
dekadski razlomak
Parika akademija znanosti
je 1791. izabrala za prve
tri pozitivne potencije
broja 10 grke korijene
(deka, hekto, kilo), a za
negativne potencije
latinski korijen (deci,
centi, mili).
delta Pogledati tablicu pod Grko slovo delta
odgovara starijem
delta: etvrto slovo grkog
alfabeta (A,o)
deltiod

hebrejskom slovu daleth
koje oznaava vrata.
deltoid
delta: etvrto slovo grkog
alfabeta (A)
oid: koji slii, nalik na
Deltoid oblikom
predstavlja dva
jednakokrana trokuta, tj.
grka slova delta (A) i
odatle mu ime.
deltasto ue (npr. Nila,
Neretve)
delta (antiko glazbalo u
obliku slova delta)
delta-zrake (radioaktivne
zrake, pojavljuju se s alfa-
zrakama)
deltaplan (letjelica zmaj)
Grko slovo delta
(veliko: A, malo: o)
odgovara rimskom tj.
latininom slovu D
odnosno d.
derivacija
lat. derivatio: odvoenje
Derivaciju moemo
shvatiti kao odvoenje
jedne funkcije prema nekoj
drugoj funkciji (to
odvoenje se zbiva
prema pravilu koje
odreuje definicija
derivacije).
derivacija aviona (u
zrakoplovstvu skretanje
aviona sa smjera svoje
putanje zbog vjetra)
derivati (kem. spojevi koji
su nastali tj. izvedeni iz
drugih spojeva)
Lagrange meu prvima
koristi pojam derivacija i
oznaku f. Od njega
potjee i pojam druga
derivacija te oznaka f.

Strogu definiciju
derivacije dao je Cauchy
(tzv. Cauchyjeva definicija
derivacije).
determinanta
lat. determinare: odrediti
Determinanta bi bila
presudan initelj koji
odreuje smjer i cilj (pa i
rjeenja sustava jednadbi
itd.).
determinacija
(odreivanje)
determinirati (ograniiti,
odrediti)
Naziv determinanta je
uveo Cauchy u 19.
stoljeu, a oznaku | |
Cayley.
diferencija, razlika
lat. differentia: razlika
Diferencija je razlika
izmeu dviju veliina.
different (engl. razliito)
deficit (manjak)
diferenciranje (odvajanje,
ralanjivanje)
U vioj matematici
diferencija se obino
simbolizira latininim d ili
grkim slovom A (delta).
diferencijal
lat. differentialis,
differentia: razlika
Diferencijal oznaava
beskonano mali prirast, tj.
razliku.
diferencija (razlika)
diferentno (razliito)
diferencijalni raun
Pojam diferencijala,
njegov naziv i oznaku (dx)
uveo je Leibniz u 17.
stoljeu.
dijagonala
gr. dia: kroz
gr. gony: kut
U mnogokutu, dijagonala
je duina koja ide kroz
jedan kut do drugog
nesusjednog kuta.

dijagonalno (koso,
popreno)
dijagram (crte koji nam
slui za zornije
prikazivanje neega)
dijagram toka (u
informatici, skica prije
pisanja programa)
dijakritiki znak (slovo
koje ima kakav znak, npr.
nae , , , ...)
Naziv nastaje u starogrkoj
matematici, ali se s
vremenom gubi i tek u 18.
st. dolazi u Europu i
ustaljuje se.
Hrvatski nazivi za
dijagonalu su prokutnica i
poprenica.

dijametar
gr. dia: kroz
gr. metron: mjeriti
Dijametar krunice je
duljina duine koja dijeli
krunicu na dva jednaka
dijela. To je duljina
promjera.
dijametralno suprotno
(potpuno, sasvim, skroz
suprotno, opreno)
dijalog (razgovor dvoje ili
vie ljudi)
dijaspora (razasutost
naroda)
dijalekt (lokalno narjeje)
Iako se dijametar
automatski vee uz
krunicu, i drugi skupovi
toaka imaju svoj
dijametar (elipsa, kugla...)
dijeljenje, dijeliti,
dividirati
slav. dai, dhai: prastari
termin za dijeljenje plijena
i zemlje
Kao to su se u stara
vremena dijelili plijen i
zemlja, rije dijeljenje
koristimo za dijeljenje
brojeva u matematici.
biti djeljiv sa
deal (engl. podjela)
dioba (dijeljenje stanica u
biologiji)
predio (kraj)
odjel (dio npr. neke
bolnice)
razdjeljak (u kosi)
Dijeljenje se jo naziva i
divizija (pogledati tablicu
pod: divizor).
dimenzija
lat. dimetri: izmjeriti
U geometriji, nai
dimenzije npr. nekog lika
znai izmjeriti duljine
njegovih stranica.
jednodimenzionalan (koji
ima samo duljinu)
dimenzioniranje (mjerenje)
dvodimenzionalan (koji je
spljoten, bez volumena)
trodimenzionalan (koji ima
volumen, plastian)

Toka nema dimenziju,
pravac je
jednodimenzionalan,
ravnina je
dvodimenzionalna, a
prostor u kojem se
kreemo je
trodimenzionalan. etvrta
dimenzija je vrijeme.
Hrvatski naziv za
dimenziju je protega.
- duljina, visina, irina
diralite, dodirivati, dirati Pogledati tablicu pod:
tangenta
Dodirivati u
geometrijskom smislu
kae se jo i tangirati.
direktrisa, ravnalica
lat. directrix: ravnateljica,
upraviteljica
Kod presjenice stoca,
direktrisa je pravac koji
zajedno sa aritem
dirigira i usmjerava
toke krivulje.
direkcija (uprava)
direktor (upravitelj)

Ova je imenica i u
latinskom jeziku enskoga
roda (lat. director:
upravitelj, directrix:
upraviteljica) jer je rije
pravac (lat. linea) bila
enskog roda.
diskriminanta
lat. discriminare: odvajati,
razluivati
Pri rjeavanju kvadratne
jednadbe diskriminanta,
tj. onaj izraz pod
korijenom, odvaja rjeenja
na tri sluaja: na razliite
realne korijene, na
identine realne korijene i
na dva konjugirano
kompleksna korijena)
diskriminirati (smanjivati
prava)
rasna diskriminacija
(smanjivanje prava na
rasnoj osnovi)
Ako je diskriminanta
kvadratne jednadbe D <
0, onda su rjeenja
jednadbe dva
konjugirano-kompleksna
rjeenja.
Ako je D = 0, onda postoji
jedno realno rjeenje.
Ako je D > 0, onda postoje
dva razliita realna
rjeenja kvadratne
jednadbe.
dividend, djeljenik
lat. dividere: dijeliti,
podijeliti
Lat. numerus dividendus
znai broj koji se treba
podijeliti s drugim brojem.
dividenda (u bankarstvu
dividenda je svota tj. udio
koji dobivaju dioniari iz
profita tvrtke, svaki prema
broju svojih dionica)
divide et impera (lat.
podijeli pa vladaj)
U hrvatskom jeziku
dividend se prevodi kao
djeljenik.
U izrazu 6 : 2 = 3 broj 6 je
dividend, tj. djeljenik jer je
to koliina koji se dijeli na
(u ovom sluaju) dva
dijela.
divizor, djelitelj
lat. divisus: particip proli
glagola dividere (dijeliti)
lat. or: zavretak koji
oznaava aktivnog
vritelja radnje (u
hrvatskom bi to bio
nastavak telj).
divizija (podjela,
dijeljenje)
divizija (u vojnom rjeniku
to je osnovna jedinica
sastavljena od svih rodova
vojske)
Hrvatski naziv za divizor
je djelitelj.
U izrazu 6 : 2 = 3 broj 2 je
divizor, tj. djelitelj jer
njime dijelimo broj 6.
dodekaedar
gr. dodeka: dvanaest
gr. hedra: povrina, baza
Dodekaedar je je
geometrijsko tijelo
omeeno s 12 pravilnih
peterokuta.
dodekagon
(dvanaesterokut)
dodekatlon
(dvanaesteroboj u atletici)
dodekasilabian stih ili
dvanaestaerac (stih koji
ima 12 slogova)
Dodekaedar je jedno od
pet pravilnih geometrijskih
tijela, tzv. Platonovih
tijela.
domena
lat. domus: kua, dom
Domena se moe shvatiti
kao polazite odakle se
uzimaju vrijednosti.
domicil (zaviaj, mjesto
stanovanja)
domaica (ena koja se
brine o domu)
dominantan (koji
gospodari, vlada,
nadmoan)
domino (igra ploicama,
tko se prvi rijei svih
ploica taj je domine, tj.
gospodar igre)
Domena funkcije se moe
shvatiti kao skup
vrijednosti uz koje se
funkcija osjea kao kod
kue. Na primjer, funkciji
y=1/x nula ini
nepodoptine, pa nije u
domeni.
duina
Termin duina dolazi od
praslavenske rijei dug to
znai dugaak, uzdu.
Glasovnom promjenom
jotacijom prelaska g u
komparativ pridjeva dug je
dui, od ega je nastala
rije duina.
duguljasto (oblik kome je
dimenzija duljina vea od
irine)
duga mnoina (neke
imenice imaju samo dugu
mnoinu npr. kutovi,
brojevi, a neke mogu imati
i kratku i dugu npr.
vrhovi/vrsi, zvukovi/zvuci)

Uenici esto mijeaju
pojmove duina i duljina
zbog njihove slinosti.
Zato je potrebno posvetiti
posebnu panju na tu
razliku: duina je skup
toaka, dok je duljina
apstraktan pojam koji se
odnosi na broj koliko je ta
duina duga.
dvojni razlomak
Rije "dvojno" odnosi se
na neto dvostruko. Tako
se i dvojni razlomak
sastoji od razlomka u
brojniku ili nazivniku.
dvojina (ostatak starosl.
jezika, danas jo postoji u
slovenskom jeziku, uz
nastavke za jedninu i
mnoinu postoji poseban
nastavak kada se radi o
dvije osobe)
dvojni nastavak (npr. u
genitivu: njegovog,
njegovoga)
biti u dvojbi (biti u
nedoumici izmeu dva

rjeenja)
dvoje (par)
dvojiti (sumnjati)

ekscentricitet
lat. ex: izvan
lat. centrum: sredite
Ako je neto ekscentrino,
to doslovno znai da je
izvan centra.
numeriki ekscentricitet
ekscentrina osoba (osoba
ije je ponaanje izvan
centra pravila normalnog
ponaanja)
eksterijer (vanjski,
otvoreni prostor; za razliku
od interijera)
Krug je, rekli bismo, vrlo
centrian lik jer su mu
sve toke jednako udaljene
od centra.
eksplicitan, eksplicitna
jednad.
lat. explicitus: izriit, jasan
Biti eksplicitan znai biti
jasno izraen i razumljiv.
U eksplicitnoj jednadbi
(pravca, krivulje...) jedna
nepoznanica (obino y)
jasno je prikazana
pomou druge.
eksplicite (izriito, jasno) Jednadba y = x 3 je
eksplicitna jednadba jer je
na lijevoj strani jednakosti
samo y, dok je ista
jednadba napisana u
implicitnom obliku na
sljedei nain:
x y 3 = 0.
eksponent
lat. exponens: onaj koji se
izlae
Kada se neto eksponira,
stavlja se da bi ga drugi
vidjeli. U matematici
eksponent je broj koji se
izloio, eksponirao na
bazi, ime dobivamo
potenciju. Dakle, ime
eksponent dolo je zbog
fizikog smjetaja
eksponenta u izrazu, a ne
zbog sadrajnih razloga.
eksponirati se (izloiti se
npr. javnosti)
eksponat (primjerak u
muzeju koji se izlae)
eksponencijalna funkcija
(funkcija oblika f(x)=a
x
,
pri emu je baza
konstanta)
dvostruka ekspozicija (u
medijskoj kulturi dvije
slike odjednom na ekranu)
ekspozicija ili uvod
(uvodni dio knjievnog ili
glazbenog dijela)
Rene Descartes je prvi
koristio dananji nain
pisanja eksponenata u
svom djelu La Geometrie.
ekstrem
lat. extremum: krajnost,
krajnja toka
Ekstrem je toka u kojoj
funkcija dostie najveu
vrijednost. Moemo
gledati lokalne i globalne
ekstreme.
ekstra (izvanredno,
osobito)
ad extrema (lat. do krajnjih
granica)
ekstremist (ovjek koji
jako pretjeruje u neemu)
ekstremiteti (krajnji
dijelovi tijela, udovi)
ekstrovertiran (vrlo
otvorena osoba koja voli
ljude, drutvena; suprotno
od introvertiran)
Ekstremi se dijele na
najveu moguu vrijednost
(maksimum) i najmanju
moguu vrijednost
(minimum).
ekvivalencija,
ekvivalentno
lat. aequi-valere: jednakost
vrijednosti,
jednakovrijedno
Dvije stvari su
ekvivalentne ako su
jednakih vrijednosti; jedna
od njih moe se zamijeniti
drugom.
ekvi (prefiks u znaenju:
jednak, isti)
ekvator (zamiljena
krunica jednako udaljena
od obaju Zemljinih
polova)
ekvidistantan (jednako
udaljen)
ekvilibrij (ravnotea)
ekvinocij (dva dana u
godini kad su dan i no
jednako dugi)
Postoji razlika izmeu
biti jednak i biti
ekvivalentan:
Jednadba 2x + 3 = 5 i
jednadba 4x + 6 = 10 nisu
jednake, ali su
ekvivalentne (mogu se
dobiti jedna iz druge).
element
lat. elementum: osnova,
naelo
U matematici elementi
skupa su temeljni objekti
na kojima poivaju daljnja
svojstva skupa koji
promatramo.
elementaran (osnovni)
Euklidovi Elementi
elementarna nepogoda
(izazvana je prirodnim
silama)
elementary school (engl.
osnovna kola)
Nekada se na osnovi
neposrednog opaanja
smatralo da postoje 4
kvalitativna elementa:
vatra, voda zrak i zemlja.
Platon ih pak spominje pet
kojima pridruuje 5
pravilnih geometrijskih
tijela.
elipsa
gr. elleipsis: nedostatak,
izostavljenje
Parabola je krivulja koju
vidimo u presjeku stoca
ako kut presjeka BUDE
eklipsa (pomrina, sunce
je izostalo na trenutak)
elipsoid (gr. slii na
elipsu; geom. tijelo koje
nastaje rotacijom elipse
oko jedne od svojih osi)
Pogledati tablicu pod
hiperbola.
MANJI od kuta koji
izvodnica zatvara s bazom
(izostavljeno je
prekoraenje).
elipsa (izostavljanje rijei
u reenici bez gubljenja
smisla, npr. "Strpljen-
spaen")
eliptina reenica (krnja,
bezglagolska, npr. "Vatra!"
"Dobar dan!" itd.)
eliptinost (zbijenost,
kratkoa u nainu
izraavanja)

faktor
lat. factor: inilac
Faktori, tj. inioci su
brojevi koje mnoimo.
Drugim rijeima, svaki od
faktora pridonosi rezultatu,
tj. produktu.
faktorijela (produkt
uzastopnih prirodnih
brojeva od 1 nekog broja)
manufaktura (lat. manus:
ruka; runa izrada)
factory (engl. tvornica,
mjesto gdje se neto
proizvodi, gdje se rade
produkti)
faktorizirati (napisati neki
broj u obliku umnoka)
Rh-faktor (rezus faktor,
nasljedno obiljeje crvenih
krvnih tjeleaca)
Oznaka za faktorijelu je
usklinik, to moemo
shvatiti kao iznenaenje da
ak i mali brojevi imaju
vrlo velike faktorijele i da
funkcija f(n)=n! vrlo brzo
raste.
fokus, arite
lat. focus: ognjite
Ognjite je u davna
vremena simboliziralo
sredite doma. Tako i
fokus, tj. arite znai
sredite panje. U
presjecima stoca fokus je
vana toka od koje se
mjere vane udaljenosti.
fokusirati (izotriti sliku)
biti u fokusu (biti u
sreditu zbivanja)
Pojam fokusa uvodi
Apolonije, a naziv je prvi
koristio Kepler u 17. st.
Hrvatski prijevod rijei
fokus je arite.
formula
lat. forma: oblik
formulirati (odrediti)
formular (tiskani pravni
Formula je u latinskom
oznaavala malu formu
tj. dogovoren nain
izraavanja, npr. u
lat. formula: umanjenica
rijei forma
Formula je zapis nekog
pravila napisan pomou
matematikih znakova.
primjerak)
formalnost (neto
uobiajeno, ali nevano)
format (veliina npr.
knjige)
pravnom govoru. Danas
formula znai pravilo,
uglavnom pisano
matematikim simbolima.
funkcija
lat. functio: obavljanje,
izvravanje
Funkcija izvrava pravilo
tako da se za svaki ulazni
podatak dobije po jedan
izlazni podatak.
funkcionalan: sposoban za
rad
sportski funkcionar (osoba
zaduena za neki posao u
sportu, inovnik)
funkcionirati (raditi,
djelovati)
biti na funkciji (biti na
visokom poloaju)
Naziv funkcija je prvi
upotrijebio Leibniz u 17.
st. da bi naznaio da jedna
geometrijska veliina ovisi
o drugoj. Oznaku f(x)
uvodi Euler u 18. st.

gama
gr. gamma: tree slovo
grkog alfabeta (, )

gama zrake (zrake to ih
isputaju radioaktivne
tvari, nisu elektrino
nabijene za razliku od i
zraka)
gama globulin
(bjelanevine iz krvi s
funkcijom antitijela koje
stvaraju imunitet)
Slovo gama je u grki
jezik dolo iz hebrejskog,
od treeg slova hebrejske
abecede, gimel (hebr.
gimel: kamila, deva).
Primijetimo da rije
kamila (camel) zaista
dolazi i jo uvijek slino
zvui hebrejskoji rijei
gimel.
geometrija
gr. geo: zemlja, zemaljski
gr. Gea, Geja: boanstvo
starih Grka koje je
oznaavalo Zemlju
gr. metron: mjera, mjeriti
Geometrija je grana
matematike koja se bavi
prostornim odnosima i
oblicima. U vrijeme stare
Grke (i ranije!) odnosila
se iskljuivo na praktina
mjerenja zemljinih
geologija (znanost o
postanku i grai zemlje)
geografija (zemljopis)
geometar (geodet, mjernik)
geometrijska konstrukcija
(samo ravnalom i
estarom)
geometrijska sredina
geometrijski lik
geometrijsko tijelo
Naziv geometrija
(mjerenje zemlje)
vjerojatno je izabran zato
to su Grci smatrali da su
Egipani otkrili novu
disciplinu bavei se
problemima mjerenja
zemljita. Hrvatski naziv
za geometriju je mjerstvo.
posjeda. geometrijska sredina
geometrijski niz
googol, googolpleks
Googol je popularni naziv
za broj 10
100
, a googolplex
za broj 10
googol
.
Rije googol izmislio je
jedan devetogodinji
djeak kada ga je njegov
stric, ameriki matematiar
Edward Kasner, zamolio
da nadjene ime broju 10
100
.
graf
gr. graphein: pisati, crtati
Prvobitni geometrijski
crtei su raeni na drvetu,
kamenu, ali i na zemlji (u
pijesku), a kasnije se rije
graf poela koristiti za
slikoviti prikaz relacije s
varijablama.
grafiko rjeavanje
problema
fotografija
grafiar
grafit (modifikacija
ugljika, slui za pisanje)
grafit (parola, crte na
zidu)
grafologija (vjetina kojom
se po rukopisu odreuje
karakter ovjeka)
biografija i autobiografija
(ivotopis i vlastiti
ivotopis)
ortografija (pravopis)
grafem (slovo, pismeni
znak za glas)
Definicija grafa u mat.
smislu nastaje nakon
stvaranja analitike
geometrije.

Rijei s nastavkom -gram
(npr. histogram, dijagram
toka, encefalogram,
audiogram) dolaze od istog
korijena (gr. grapheien) i
takoer oznaavaju
vizualnu interpretaciju
nekog problema.
gram
gr. gramma: slovo, vrlo
mala teina
Budui da se gramima
mjere relativno male mase
u svakodnevnom ivotu,
odatle je gram dobio svoje
ime.
dekagram, kilogram...
gramatika
gramofon
Gram je jedinica mase,
tisui dio kilograma.

hiperbola hipertenzija (povien krvni Naziv uvodi Apolonije
promatrajui presjeke
gr. hyper: neto
preuveliano, iznad
gr. hyperballo:
premaujem, nadvisujem
Hiperbola je krivulja koju
ako kut presjeka
PREMAI kut koji
izvodnica zatvara s bazom.
tlak)
hipervitaminoza (viak
vitamina)
hiperaktivan uenik
(preaktivan)
hiperbola (preuveliavanje
u knjievnosti zbog
poveanja utiska, npr.
beskrajno more)
hiperbolna funkcija (sh, ch
...)
hiperglikemija (prevelika
doza eera u krvi)

stoca. Ako stoac
presijeemo pod 3 razliita
kuta (manji, jednak i vei
u odnosu na izvodnicu
stoca), u presjeku emo
dobiti elipsu
(manje=elipsa), parabolu
(jednako=parabola) i
hiperbolu (vie =
hiperbola).
hipotenuza
gr. hypo: prefiks u
znaenju pod, ispod
gr. teinen: razapinjem
Najdulja stranica
pravokutnog trokuta,
razapeta izmeu dvije
katete i nasuprot je pravom
kutu. To se pogotovo
dobro vidi ako se
pravokutan trokut nacrta
unutar krunice (Talesov
teorem).
hipo (gr. hypo: prefiks sa
znaenjem pod, ispod)
hipofiza (mala lijezda u
mozgu, utjee na rast)
hipovitaminoza (manjak
vitamina)
hipotenzija (snieni krvni
tlak)
hipoglikemija
(pomanjkanje eera u
krvi)
hipoteza (pretpostavka)
hipokoristik (imenica
odmila, npr. medo, baka
itd.)
Pojam i naziv nastali su u
starogrkoj matematici.

Treba razlikovati dva
prefiksa hipo: hypo (ispod)
i hippos (konjski). Oba
dolaze iz grkog jezika i
jednako se itaju.
Meutim, rijei hipodrom i
hipotenuza potjeu iz
razliitih korijena.
homotetija
gr. homos: isti, zajedniki
gr. tithenai: staviti
Homotetini likovi su
stavljeni u povezan
zajedniki poloaj.
homogen (istog sastava,
iste vrste)
homonimi (rijei
istozvunice, ali razliitog
znaenja, npr. kosa-orue,
kosa-vlasi)
Homotetija je u izravnoj
vezi sa slinosti i kao
takva se pojavila ve u
staroegpatskoj matematici.
Tales je bio prvi koji je
koristio homotetiju, tj.
slinost u svrhu
dokazivanja teorema.
homografi (istopisnice)
homofonija (jednoglasno
pjevanje ili sviranje)

identian, identino
lat. idem: isti, isto
identifikacija
(poistovjeivanje)
identitet (izjednaavanje)
Hrvatski naziv za identian
je istovjetan.
ikosaedar, ikozaedar
gr. eikosi: dvadeset
gr. hedra: strana, osnova
Ikosaedar je pravilno
geom. tijelo omeeno s
dvadeset jednakostr.
trokuta.
ikosagon, ikozagon
(dvadeseterokut)
To je posljednje od pet
Platonovih tijela.
imaginarna jedinica
lat. imaginarus: izmiljen
Imaginarna jedinica
prelazi okvire naeg
realnog (fizikog) svijeta i
trebamo se pustiti mati
(imaginaciji) da bismo je
razumjeli.
imaginacija (mata)
Imagine (pjesma grupe
The Beatles, u prijevodu:
Zamisli)
image (engl. utisak, dojam,
slika steena o nekom
ovjeku)
imainizam (knjievni
pravac iji je osnovni
nain izraavanja slika)
Naziv imaginaran koristi
Descartes u 17. st. da bi
opisao rjeenja algebarske
jednadbe koja nisu realna.
implicitan,
implicitna jednadba
lat. implicitus: upleten u
neto, koji se nalazi u
neem
Biti implicitan u
matematici znai da su
varijable u jednadbi
zakamuflirane i
pomijeane zajedno na
nain da nijedna od njih
nije sama na jednoj strani
implicite (podrazumijeva
se u tome, preutno)
implicirati (uplesti, uvui,
sadravati)
implikacija (upletanje,
umijeanost)
Jednadba x y 3 = 0 je
implicitna jednadba jer se
obje varijable zajedno
nalaze na istoj strani
jednakosti, dok je ista
jednadba napisana u
implicitnom obliku na
sljedei nain:
y = x 3
Hrvatski naziv za
implicitnu jednadbu je
nerazvita jednadba.
jednakosti.
indeks
lat. index: pokaziva,
kaiprst
Za oznaavanje u
matematici esto koristimo
indekse, tj. male brojeve
koji pokazuju da se jedna
toka ili varijabla razlikuje
od druge (npr. toke A
1
i
A
2,
varijable x
1
i x
2
).
studentski indeks (knjiica
u kojoj se mogu proitati
ocjene studenta)
indicije (osnove koje
izazivaju sumnju u neto)
indikator (pokazatelj, npr.
u kemiji to je tvar koja
pokazuje drugaiju boju u
kiselim, a drugaiju u
lunatim otopinama)
U matematici korisno je
koristiti indekse jer je
slova abecede najvie 30, a
esto nam treba oznaiti i
vie od 30 objekata . Zato
imamo a
1
, a
2
, a
3
,..., b
1
, b
2
,
b
3...

Indekse koristi Newton, a
potpuno razvija Leibniz
koji prvi indekse koristi na
dananji nain. Postoje i
dvostruki indeksi.
indukcija
lat. inductio: uvoenje
Kada induktivno
zakljuujemo, pojedinani
sudovi nas vode do
openitih zakljuaka.
elektromagnetska
indukcija (blizina vodia i
magneta u fizici)
metoda indukcije u
filozofiji (zakljuivanje od
pojedinanog ka opem)
Matematika indukcija je
vana metoda dokazivanja
u matematici, a zasniva se
na petom Peanovom
aksiomu (uvjeti: baza,
pretpostavka, korak).
Suprotno zakljuivanje od
indukcije je dedukcija.
infleksija, toka infleksije
lat. inflexio: savijanje
Toka infleksije krivulje je
toka u kojoj se krivulja
savija na taj nain da od
konveksne postaje
konkavna ili obratno.
optika infleksija
(skretanje svjetlosnih
zraka s njihovog pravog
puta)
Ako je (a, f(a)) toka
infleksije grafa neke
funkcije, onda je f(a)=0.
Za toku infleksije jo
kaemo da je prijevojna
toka.
integral
lat. integer: cio, cijeli,
potpun
Integral je dobio taj naziv
jer zbrajanjem
beskonanog broja malih
dijelova dobivamo neku
cjelinu.
integrirati (obnoviti,
dopuniti)
integralno pecivo (pecivo
od cijelog zrnja)
integritet npr. Republike
Hrvatske (cjelovitost)
Naziv integral dao je
Bernoulli u 17. st, a
oznaku za integral } je
uveo Leibniz po poetnom
slovu lat. rijei summa.
interval
lat. inter: izmeu, meu
lat: vallus: bedem
lat intervallum: prostor
izmeu bedema,
intermezzo (meuigra,
kratki odmor, malo
kazalino djelo koje se
izvodi izmeu inova
glavne predstave)
internacionalan
Interval |2,3| oznaava
zatvoren interval, tj. skup
toaka izmeu 2 i 3
(zatvoreni interval ili
segment), ukljuujui
granine toke 2 i 3.
Interval <2,3> meutim ne
sadri krajnje toke
meuprostor
To je skup toaka na
brojevnom pravcu koje
lee izmeu dvije zadane
toke (vee su od lijeve, a
manje od desne toke).
(meunarodni)
intervenirati (mijeati se u
to, posredovati)
(otvoreni interval).
Postoji i polutovoreni i
poluzatvoreni interval, npr.
<2,3| i |2,3>.
Hrvatski naziv za interval
je meutak.
inverz
lat. inversus: izvrnut,
obrnut
Inverz neega dobijemo
kada tu stvar preokrenemo,
izvrnemo, obrnemo
naopake.
inverzija (obrnut poredak
rijei u reenici, obrnuti
red glavne i zavisne
reenice)
invertor (sprava za
pretvaranje istosmjerne
struje u izmjeninu)
Inverz neke matem.
operacije ponitava tu
operaciju, tj. svodi je na
identitet. Na primjer,
dijeljenje ponitava
mnoenje.
Za matricu kaemo da je
invertibilna ako postoji
njen inverz.
injekcija
lat. injectio izvedeno je od
lat. inicio: umetnem,
ubacim
Injekcija je preslikavanje
sa skupa A u skup B (svaki
element skupa A ima sliku
u B, tj. moe se ubaciti u
B).
injekcija (u ambulanti:
umee se, utrcava pod
kou)
injection (kod novih auta,
ubrizga)

Injekcija je funkcija koja u
razliitim elementima
domene ima razliite
vrijednosti.
iracionalan broj
lat. irrationalis: nerazuman
Razlozi zato se neki
brojevi nazivaju
iracionalnima tj.
nerazumnima su povijesni.
Jo su Pitagorejci dokazali
da je duljina dijagonale
kvadrata nesumjerljiva sa
svojom stranicom, to je
obzirom na tadanja
shvaanja bilo posve
nerazumno i nemogue.
biti iracionalan (biti
nerazuman)
Pojam iracionalan se do
16. st. odnosio samo na
duine, a ne na brojeve.
Iracionalni brojevi dugo
nisu uope smatrani
ravnopravnima s
racionalnim brojevima. Tu
ravnopravnost su prihvatili
tek matematiari Bombelli
i Stevin.
ishodite
slav. hod: kretanje
ishodite: iz + hoditi,
ishod neke utakmice
(krajnji rezultat)
prethodnik (broj koji je
neposredno ispred danog
Naziv je uveo de La Hire u
17. st. Oznaavamo ga
slovom O po poetnom
slovu lat. rijei origo =
zaetak.
izlaziti iz neega
Ishodite koord. sustava je
toka (0,0) u odnosu na
koju gledamo sve ostale
toke i njihove koordinate.
broja, tj. koji mu prethodi)
uhoditi (tajno slijediti,
pijunirati)
pothodnik (prolaz za
pjeake ispod razine ulice
ili pruge)
isjeak
iz + sjei: sjeenjem
izvaditi iz neega
Kruni isjeak je dio kruga
koji je isjeen iz kruga s
dva polumjera.
isjeak torte, pizze Isjeak nazivamo jo i
sektor.
Uenici esto mijeaju
termine kruni isjeak i
odsjeak, iako same rijei
jasno opisuju razliku.
Isjeak iz+sjecamo iz
kruga sve do njegovog
sredita, dok odsjeak
jednim potezom
odsijecamo od kruga.
izraz
slav. raziti: sjei, pobijati
izraziti se
izraziti y pomou x
izrazit (vrlo tipian,
istaknut)
izraajan (dojmljiv,
upeatljiv)
Izraz nema znaka
jednakosti (on se moe
nalaziti unutar jednakosti)
pa se izraz ne moe rijeiti,
eventualno se moe
pojednostavniti.
izvodnica
iz + voditi
Izvodnica rotacionog tijela
je duina na crteu koja,
slijedei uzorak
geometrijskog tijela,
izvodi (generira)
zamiljenu duinu na
njegovom platu.
izvodnica stoca
izvodnica valjka
izvesti formulu
Izvodnica se naziva jo i
generatrisa.

jednadba
slav. jednaiti:
izjednaavati
Jednadba pokazuje da su
jednadba pravca
(analitika interpretacija
pravca)
opi oblik jednadbe
(oblik ax+by=c)
Jednadbe su rjeavali jo
stari Egipani i Babilonci,
koji su ih rjeavali
geometrijski. Tek nakon
Descartesa jednadbe
izrazi s lijeve i desne
strane znaka jednakosti
jednaki, tj. u ravnotei.
poprimaju dananji izgled.
Od glagola jednaiti
glasovnom promjenom
jednaenja po zvunosti
smo dobili jednadbu
(jednaiti jednaba
jednadba).
jednakokraan
jednako + krak
Trokut je jednakokraan
ako ima dvije stranice
(krakove) jednakih duljina.
Trea stranica se naziva
osnovica ili baza.
jednakokraan trokut
jednakokraan trapez
(neparalelne stranice, tj.
kraci su mu jednakih
duljina)
Pojam jednakokranog
trokuta pojavljuje se ve u
jednom zadatku
staroegipatske matematike.
Dokaz teorema da su
kutovi uz bazu
jednakokranog trokuta
jednaki pripisuje se
Talesu.
Pons asinorum (magarei
most) je fraza nastala u
povijesti meu studentima,
a odnosi se na dokaz
teorema da su kutovi uz
bazu jednakokranog
trokuta jednaki. Tvrdnja
izgleda lako dokaziva, ali
je dokaz teak za
poetnike i od nekih
brzopletih i u sebe
presigurnih studenata
moe napraviti "magarce".
Fraza "pons asinorum"
odnosi se na most jer, s
jedne strane, krakovi ine
kao kakav most iznad
baze, a s druge strane onaj
tko dokae ovu tvrdnju
moe prijei "most" i
poeti s ozbiljnijim
zadacima i dokazima.
jednakostranian
jednako + stranice
Jednakostranian trokut je
trokut kojemu sve stranice
imaju jednake duljine.
jednakostranian stoac
(duljina izvodnice jednaka
je promjeru)
jednakostranian valjak
(duljina izvodnice jednaka
je promjeru)
Jednakostranian trokut se
pojavljuje u
staroegipatskoj i
starobabilonskoj
matematici.

kamate
gr. kamatos: zarada
Kamate se odnose na
odtetu u novcu za
koritenje tueg kapitala.
kamatni raun
kamatna stopa (odreena
visina kamata u postotku)
kamatnik (lihvar)

Rije kamate je izravna
posuenica iz starogrkog
u hrvatski jezik.
kardinalan broj
lat. cardo, cardinis: stoer
Pridjev kardinalan odnosi
se na sve to je osnovno,
stoerno, najglavnije i
najvanije.U matematici
kardinalni brojevi su
glavni brojevi, a
kardinalan broj skupa je
njegov broj elemenata.
kardinal (najvii sveeniki
in u Katolikoj crkvi,
kardinali su najblii suradnici
pape)
kardinalna greka (velika
greka iz koje proizlaze ostale
zablude)
kardinal (amerika ptica
pjevica koja ima boju perja
crvenu poput kardinalove
haljine)
Razlikujmo rijei iz
drugog stupca (kardinal,
kardinalan, kardinalno) od
rijei koje u sebi sadre
korijen kardio (gr. kardia:
srce).
kateta
gr. kathete: sputena
uspravna crta, okomica,
visak
gr. kathetos: sputen
Visak sputen prema tlu
uvijek pokazuje pravi kut.
kateter (cijev za isputanje
mokrae)
U grkom jeziku kateta je
oznaavala okomicu
(prvenstveno sputenu iz
neke toke prema zemlji)
pa su stoga i dvije okomite
stranice trokuta nazvane
katete.
kocka
praslav. kostka: kost
U antikim drutvenim
igrama bacale su se kosti (i
to kosti glenja) umjesto
kocaka.
kockasto (u obliku kocke,
esto se pogreno koristi
kockasto umjesto kvadratino)
kockati se (igrati se kockama,
igrati na rizik)
"Kocka je baena" (Cezarova
izreka na rijeci Rubikon, a
odnosi se na objavu rata;
izgovara se pri donoenju
sudbonosnih odluka)
Kocka, tj. pravilni
heksaedar je jedno od est
Platonovih tijela.
koeficijent
lat. cum: s, sa
lat. efficere: uiniti,
koeficijent polinoma
koeficijent smjera (nagib)
koeficijent ili faktor slinosti,
Naziv koeficijent je uveo
francuski matematiar
Viete u 16. st.
stvoriti
Koeficijent s nekim
objektom neto ini, npr. u
polinomima koeficijent je
poznanica koja je
mnoitelj nepoznanice.
Tako varijabla ili dani
objekt uvelike ovise o
koeficijentu.
proporcionalnosti
koeficijent trenja
kombinatorika
lat. combinare: slagati,
spojiti
Iako je prvobitno rije
kombinacija oznaavala
spajanje samo dvije stvari
zajedno, danas se odnosi
na grupiranje vie stvari. A
kombinatorika je postala
grana matematike koja se,
jednostavno reeno, bavi
odreivanjem na koliko se
naina neto moe
dogoditi.
kombinacija (spoj dviju ili
vie stvari)
kombajn (stroj sastavljen od
vie strojeva tako da obavlja
nekoliko poljoprivrednih
radova)
kombinezon (radno odijelo
koje se sastoji od kaputa i
hlaa u jednom dijelu)
kombinirati (slagati,
preslagivati)
Elemente kombinatorike
poznaju jo stari Indijci,
Kinezi i Arapi. Naziv
potjee od Leibniza, koji
zajedno s Bernoullijem
razvija kombinatoriku u
suvremenu matematiku
disciplinu.
komparacija
lat. comparatio:
usporeivanje
Komparirati dvije stvari
znai usporediti ih da
bismo vidjeli jesu li
jednake ili ne i u kom su
odnosu uope.
komparativ (drugi usporedni
stupanj pridjeva)
komparirati (usporeivati)
metoda komparacije (pri
rjeavanju sustava jednadbi)

Jedna od najeih greaka
koju uenici rade pri
rjeavanju jednadbi je da
ne usporeuju
(kompariraju) svaki
novodobiveni redak s
prethodnim, tj. jesu li te
dvije jednadbe
ekvivalentne.
kompleksan broj
lat. complexus: obuhvat
lat. complecti: obuhvatiti
Kompleksni brojevi u sebi
obuhvaaju realne i
imaginarne veliine. Oni
su sloeni od dva dijela (c
= a + bi, pri emu su a i b
realni brojevi, a i
imaginarna jedinica).
imati komplekse (biti
kompliciran oko neeg)
kompleksnost (sloenost)
kompletno (cijelo, sloeno)
komplicirati (zamrsiti)
konjugirano-kompleksni
brojevi
komplet (potpuna kolekcija)
Naziv kompleksan uvodi
Carnot u 19. st.
Suprotno od pojma
kompleksan je
jednostavan.
Skup kompleksnih brojeva
oznaava se slovom C
(prvo slovo lat.
complexus)
Edipov kompleks, Elektrin
kompleks (bolesna ljubav sina
prema majci tj. keri prema
ocu)
komplement
lat. complementum:
dopuna
lat. complere: dopuniti,
ispuniti
Komplement je veliina
koja se mora dodati prvoj
veliini kako bi se
dopunila do kraja.
Komplementaran kut je
kut koji se mora dodati
(dopuniti) danom kutu da
zajedno ine pravi kut.
komplementaran (dopunski,
koji dopunjuje)
komplementarne boje (boje
koje se nadopunjuju do bijele,
tj. ijim mijeanjem dobivamo
bijelu)
kompliment (ima isti korijen
kao i komplement, laskava
rije)
Komplement nekog skupa
S u odnosu na univerzalni
skup se sastoji od
elemenata U\S, tj. od svih
ostalih elemenata
univerzalnog skupa koji se
na nalaze u S (oznaka S
c
).
komutativnost,
komutacija
lat. commutare:
promijeniti, zamijeniti
Svojstvo ra. operacije da
se rezultat ne mijenja ako
operandi zamijene mjesta
(npr. zbrajanje ili
mnoenje u skupu R).
komutirati (mijenjati,
zamjenjivati)
komutator (engl. switch,
ureaj u telekomunikacijskoj
mrei koji slui za promjenu
smjera informacijskih paketa)
Komutativnost se jo
naziva i izmjenjivost.
Napraviti komutaciju u
svakodnevnom ivotu
znailo bi, na primjer,
spavati i ivjeti u koli, a
ii kui na nastavu.
koncentrian,
koncentrine krunice
lat. co-: zajedno, s, sa
lat. center: centar, sredite
Krunice su koncentrine
ako imaju zajedniko
sredite.
koncentracija (usredotoenje)
koncentracijski/koncentracioni
logor (logor u koji se dovode
zarobljenici po nekoj
zajednikoj osnovi, npr.
naciji, vjeri itd.)
koncentrirati se (sabrati se,
uputiti misli na odreenu
stvar)
Osim krunica,
koncentrine mogu biti i
elipse (elipse sa
zajednikim sreditem).
Uz pojam koncentrian
postoji i pojam konfokalan
(koji ima zajednike
fokuse).
konkavnost, konkavna
krivulja
lat. concavus: upalj,
udubljen
Krivulja je konkavna ako
svojim izgledom podsjea
konkavna lea (udubljena
lea)
konkavan mnogokut
(nekonveksan mnogokut)
Konkavnost neke funkcije
na odreenom intervalu
provjerava se raunski
formulom f ''(x)<0.
Pojam suprotan
konkavnom je konveksan.
na udubljen lik.
konstanta
lat. constans, constantis:
postojan, stalan
Matematika konstanta je
fiksan, stalan, postojan
broj (veliina) koji se ne
mijenja.
konstantna funkcija (funkcija
koja niti raste niti pada)
gravitacijska konstanta
(priblino 9.81 m/s
2
)
Dvije najpoznatije
matematike konstante su
t i e.
Konstante se mnogo
koriste u fizikalnim
formulama, npr. za teinu,
privlaenje tijela itd.
konstrukcija, konstruirati
lat. constructio: gradnja,
zidanje
U geometriji se
konstrukcija neke
geometrijske figure sastoji
(izgraena je) samo od
krunica i pravaca.
konstruktivan prijedlog (koji
gradi, podie, koji potie na
smislenu akciju)
konstruirati zgradu (napraviti
nacrt za nju)
U starogrkoj geometriji
za neku geometr. figuru
smatralo se da se moe
konstruirati ako se moe
nacrtati sluei se samo
estarom i ravnalom. Tada
su nastala i tri klasina
problema: duplikacija
kocke, trisekcija kuta i
kvadratura kruga.
kontradikcija
lat. contra: protiv
lat. dictio, dicere: rei,
govoriti
lat. contradictio:
prigovaranje, protuslovlje,
proturjeje
U matematici, jedna je
tvrdnja kontradiktorna
(proturjena) drugoj ako
govori suprotno, tj.
protiv te druge.
kontrabas (najdublji
instrument orkestra)
kontracepcija (contra: protiv,
conceptio: zaee)
kontra-admiral (podadmiral)
pro et contra (za i protiv)
kontraprimjer (protuprimjer)
Znak za kontradikciju je
, to oznaava da su
dvije tvrdnje u suprotnosti.
konus, stoac, unj, kupa
lat. conus, gr. konos:
eer, stoac
Grka rije konus je
vjerojatno dola iz
indoeur. korijen ko- to
oznaava otrenje i
iljenje. Stoac se, naime,
dobivao iljenjem i
otrenjem komada drveta.
konian (koji ima oblik
konusa tj. stoca)
konika (unjosjenica; presjek
stoca; moe biti krunica,
elipsa, parabola ili hiperbola)
Uspravan stoac je
rotaciono geometrijsko
tijelo, a dobiva se
rotacijom pravokutnog
trokuta oko jedne svoje
katete.
konveksnost, konveksan konveksna lea (ispupena Konveksnost neke funkcije
na odreenom intervalu
skup, konveksna krivulja
lat. convexus: ispupen
Geom. lik (ili tijelo) je
konveksan ako vrijedi da
im sadri dvije toke,
automatski sadri i duinu
koja spaja te dvije toke.
lea)
konveksna funkcija (ako je
dio ravnine iznad njenog
grafa konveksan skup)
provjerava se raunski
formulom f ''(x)>0.
Pojam suprotan
konveksnom je konkavan.
Toka u kojoj se neka
krivulja mijenja iz
konveksne u konkavnu
naziva se toka infleksije.
konjugirano kompleksni
brojevi
lat. conjugatio: spajanje
Konjugirano kompleksni
brojevi su a+bi i a-bi. To
moemo shvatiti kao da su
realni brojevi a i b u oba
broja spojeni
(konjugirani), samo u
jednom su sluaju spojeni
plusom, a u drugom
minusom.
konjugacija (promjena glagola
po licu, sprezanje)
konjuktivitis (upala veznice
onih vjea)
konjuktiv (zavisni gramatiki
oblik npr. u talijanskom i
francuskom jeziku)
konjukcija (logika operacija
i)
Rije konjugirati dolazi od
latinske rijei con+jugare
(spojiti s neim). U
hrvatskom se jeziku
takoer ita kao
kon+jugirati, pa se u njoj
ne ita glas "nj" jer se ne
radi o slovu "nj", ve o
zasebnim slovima "n" i "j".
Ako je diskriminanta
kvadratne jednadbe
negativna, znai da su
rjeenja jednadbe
konjugirano kompleksni
brojevi.
koordinata
lat. co: zajedno sa
lat. ordo, ordinis: red,
strogi poredak
Koordinate su brojevi koji
u odreenom poretku i
redoslijedu odreuju
poloaj toke na pravcu, u
ravnini ili u prostoru.
koordinacija pokreta u
gimnastici (dovoenje pokreta
u red i meuodnos)
koordinirati (ureivati)
koordinatna os (os-x ili os-y)
koordinatni sustav
koordinate (veliine koje
odreuju poloaj neke toke u
prostoru)
Ovo je jedna od rijetkih
rijei u hrvatskom jeziku
koja se pie sa dva o. Tako
se pie zato to je to
direktan prijevod latinske
rijei coordinata
(veliina koja odreuje
poloaj toke u prostoru).
Ovaj naziv je uveo Leibniz
u 17. stoljeu.
korijen, korjenovanje,
korjenovati
slav. korijen: prijevod
latinskog radix (korijen,
mrkva)
Vaenje drugog korijena
interpretiralo se
dobivanjem stranice
kvadrata iz povrine
kvadrata.
drugi korijen, kvadratni
korijen
korijen jednadbe
korijen rijei (niz glasova
zajedniki svim lanovima
porodice u kojem je sadrano
osnovno znaenje, npr. pisati,
pisac, dopisivati, rukopis...)
vui korijenje iz nekog mjesta
Stari Indijci su korijen
nazivali mula, to znai
osnova, strana, korijen
drveta (jer se iz povrine
kvadrata dobivala
stranica). Arapi su tu
indijsku rije preveli
rijeju dizir, to znai
korijen drveta. Europski
matematiari su to izravno
preveli latinskim radix, to
(potjecati od tamo)
pustiti korijenje (ustaliti se na
nekom mjestu)
presjei u korijenu
(onemoguiti u samom
poetku)
znai korijen.
Oznaka za korijen \
razvila se iz slova r, koje je
poetno slovo rijei radix
(korijen).
kosinus
lat. complementi:
dopunski, koji
nadopunjuje,
komplementaran
lat. sinus: nabor, zaljev
Kosinus se prvo nazivao
sinus complementi (tj.
komplement od sinusa) jer
vrijedi coso=sin(90-o) tj.
sinus i kosinus se
nadopunjuju i iz toga je
skraivanjem dobiveno
ime: co + sinus = kosinus.
kosinusov pouak (poopenje
Pitagorinog pouka koje
vrijedi ne samo za pravokutan,
ve za svaki trokut)
komplementarne boje (boje
koje se u parovima
nadopunjuju)
kosekans (complementi
secans)
kotangens (complementi
tangens)
Termin kosinusa prvi je
koristio matematiar
Gunter u 17. st.
Hrvatski naziv za kosinus
je supirka.
kotangens
lat. complementi tangens:
komplement tangensa,
nadopuna tangensa (do
pravog kuta)
Kotangens se prvo nazivao
tangens complementi (tj.
komplement od tangensa)
jer vrijedi ctgo=tg(90-o)
tj. tangens i kotangens se
nadopunjuju i iz toga je
skraivanjem dobiveno
ime: co + tangens =
kotangens.

kotangenta
Pogledati tablicu pod:
kosinus.
Termin kotangensa prvi je
koristio matematiar
Gunter u 17. st.
krak
slav. krok: noga od boka
do tabana, korak, mjesto
gdje se kriaju dvije grane
U geometriji dva
krak estara (noga estara)
ablji kraci (noge)
kraci trapeza (neparalelne
stranice u trapezu)
Rije krak (kao i mnoge
jednoslone rijei) ima
dvije mnoine: kraci i
krakovi.
polupravca sa zajednikom
poetnom tokom nazivaju
se kraci kuta jer zaista
podsjeaju na noge u
raskoraku ili mjesto gdje
se kriaju dvije grane
drveta.
krakat ovjek (dugih nogu)
koraati, kroiti, koranica
krivulja
slav. kriv: koji nije
pravocrtan, neprav,
netoan
Krivulja je dobila ime po
svom obliku koji nije
pravocrtan, ve
zakrivljen.
krivulje drugog reda
(krunica, elipsa, parabola i
hiperbola)
krivuljar (sprava za crtanje
raznih krivulja)
krivudati (ne kretati se strogo
po pravcu)
zakrivljen (krunog oblika,
koji nije pravocrtan)
krivac, krivolov, krivonog,
krivotvorina, krivovjerje itd.
Iako se pravac i krivulja
mogu na prvi pogled
shvatiti kao suprotni
pojmovi, po definiciji oni
to nisu. Pravac je takoer
vrsta krivulje, on je
krivulja prvog reda (elipsa,
parabola i hiperbola su
krivulje drugog reda).
Neke od poznatijih
krivulja su npr.
logaritamska krivulja,
Gaussova krivulja,
cikloida, kardioida,
lananica itd.
krnja piramida
(prikraena), krnji stoac
slav. krn: naet, osakaen,
onaj koji nije cio
Krnja piramida i stoac
dobivaju se piljenjem
ravnine paralelne s
njihovom bazom. Time
okrnjujemo tj.
osakaujemo piramidu ili
stoac.
krnji zub (ostatak zuba u
vilici)
krnja reenica (bez glagolskog
dijela predikata, npr.
Upomo!)
krnji infinitiv (bez zavrnog -i
u futuru prvom, npr. itat u,
pisat u)
krnjiti ugled (naruavati
ugled)
Formula za obujam krnje
piramide nalazi se na tzv.
Moskovskom papirusu
(staroegipatski papirus koji
se uva u Moskvi).
krug, krunica
praslav. krog: mjesto
okruglog oblika,
zaokruen oblik, vrh gore
Od davnina je slavenska
rije krug oznaavala neto
zaobljeno, pa je prirodno
da su krunica i krug
nazvani po istom korijenu
rijei.
kruok
okruni (mjesni, koji se tiu
okruga, tj. nekog podruja)
kruiti (kretati se po
zamiljenoj krunici)
zaarani krug (bez izlaza)
krugovalna postaja (radio
postaja)
Formule za opseg i
povrinu kruga (s
dokazom!) poznate su u
starogrkoj matematici, a
ve su ih prije toga
nasluivali stari Egipani.
kruni odsjeak kruni isjeak (dio kruga
omeen s dva njegova
Uenici esto mijeaju
termine kruni isjeak i
od+sjei: izvriti sjeenje
na dva dijela
Kruni odsjeak je dio
kruga koji nastaje ako
odsijeemo krug sekantom
tj. tetivom.
polumjera) odsjeak, iako same rijei
jasno opisuju razliku.
Isjeak iz+sjecamo iz
kruga sve do njegovog
sredita, dok odsjeak
jednim potezom
odsijecamo od kruga.
kruni vijenac
indoeur. wei: viti, plesti
Pletenjem i slaganjem
cvijea u kruni oblik
(vijanjem, savijanjem)
dobivamo vijenac. Po
ovome je obliku i dio
ravnine dobio ime kruni
vijenac.
sonetni vijenac (niz od 15
soneta pri emu svaki idui
sonet poinje zavrnim stihom
prethodnog soneta, a petnaesti
sonet se sastoji od stihova
kojima poinju svi prethodni
soneti)

kub, kubirati
lat. cubus: kocka
gr. kubos: kocka
Kub je drugi naziv za
kocku. Budui da je
formula za obujam kocke
V=aaa, podrazumijevamo
da je kub nekog broja
njegova trea potencija.
kubna jednadba (jednadba s
najveom potencijom 3)
kubik (krai naziv za kubini
metar)
kubikaa (zapremina nekog
prostora izraena u kubicima)
kubni korijen (trei korijen)
kubizam (smjer u slikarstvu u
kojem se brda, ovjek i ostale
figure prikazuju u obliku
kocke ili valjka)
Ve je Diofant treu
potenciju nazvao kubos.
Naime, stari su Grci
apstraktan pojam s
3

interpretirali kao volumen
kocke duljine brida s.
Naziv kubne jednadbe
uveo je u 17. st. Descartes.
kugla
njem. Kugel: kugla
Hrvatska rije kugla
dobivena je spajanjem
njemakog i slavenskog
utjecaja, tj. od njem. rijei
Kugel i slavenske krug.
kuglina kapica, kalota (dio
sfere)
kuglati se, kuglana
kuglof (vrsta kolaa)
Mozart kugla
Formule za oploje i
volumen kugle bile su iz
iskustva poznate jo u
starom Egiptu i Babilonu.
Ipak, njih je matematiki
prvi dokazao grki filozof
i matematiar Arhimed.
kut
praslav. kut: unutarnji,
udubljen, ugao, kut
Kut moemo shvatiti kao
dio ravnine koji je
"udubljen, izdubljen"
kutomjer (sprava za mjerenje
veliine kuta)
sredinji i obodni kut
(krunice)
kutnjak (zub koji se nalazi u
Ako se naglasi koji je krak
prvi, a koji drugi,
govorimo o orijentiranom
kutu, a ako ne, onda
govorimo o
neorijentiranom kutu.
svojim kracima i vrhom iz
cijele ravnine.
kutu eljusti, na kraju)
vanjski i unutranji kut
mnogokuta
mrtvi kut (nepregledni prostor
u vidokrugu vozaa)
stjerati u kut
"U kutu nikome na putu" (biti
nenametljiv)
kvadar
lat. quadra: etvorina
Kvadar je etverostrana
uspravna prizma, tj.
etverostrani paraleleiped
kvadrat
kvadrant (etvrtina ravnine)
kvadratura kruga
Ako su svi bridovi kvadra
jednake duljine, onda je taj
kvadar kocka.
kvadrant
lat. quadrans: etvrtina,
etvrti dio neega
Kvadrant je etvrtina
ravnine to je odreuju dva
okomita pravca u ravnini.
kvadricikl (bicikl na 4 kotaa)
kvadrilijun (dekadska jedinica
s 24 nule)
Hrvatski naziv je etvrtac.
Ono to je kvadrant u
ravnini, to je oktant u
prostoru, jer koordinatne
ravnine dijele prostor na 8
dijelova.
kvadrat
lat. quadratus: etvrtast,
etverouglast
Kvadrat je etverokut
kojem su sve stranice
jednake duljine i svi kutovi
pravi.

kvadratna jednadba
(jednadba s najveom
potencijom 2)
kvadratni metar (etvorni
metar)
kvadratura kruga (zadatak
konstrukcije kvadrata kojemu
je povrina jednaka povrini
danog kruga)
U matematici kvadrat ima
dva znaenja. Prvo
oznaava etverokut
kojem su sve stranice
jednake duljine i svi kutovi
pravi. Drugo znaenje je
druga potencija nekog
broja.
Hrvatski naziv za kvadrat
je etvorina.
kvocijent, kolinik
lat. quotiens: koliko puta
Kvocijent je broj koji
prikazuje koliko je puta
djelitelj sadran u
djeljeniku.
kvocijent inteligencije (IQ) Hrvatski naziv kolinik
dolazi od rijei koliko, tj.
izravnim prijevodom iz
latinskog quotiens =
koliko puta.
Naziv je nastao u indijskoj
matematici iz koje se
prenio u arapsku
matematiku, a u europsku
matematiku uveo ga je
Fibonacci.

lik, geometrijski lik
slav. lik: slika neega, figura, forma,
izgled
U geometriji lik je dio ravnine odreenog
specifinog oblika, kao npr. mnogokut,
krug, polukrug itd.
likovna kultura
sliiti nekome (likom podsjeati
na nekoga)
slika, slikar
lice
linost
mladolik
razliitost
line ili osobne zamjenice

limes
lat. limes: granica
Limes je granina vrijednost funkcije ili
niza kojoj se oni pribliavaju sve blie i
blie u odreenim uvjetima.
limit (granica)
limited (engl. ogranien)
limb (rub pakla)
ltd. (engl. kratica od limited
company, koja oznaava drutvo
s ogranienom odgovornou,
hrvatska kratica d.o.o)
Od 17. do 19. st. (dakle, oko 200
god) meu matematiarima se
vodila rasprava za i protiv limesa
da bi na kraju pobijedili pristae
limesa, meu kojima je bio i R.
Bokovi.
linearan, linearna funkcija, linearna
jednadba
lat. linea: crta, pravac
Graf linearne funkcije je pravac (linea) s
jednadbom y=ax+b, pa odatle dolazi i
naziv funkcije.
linija (crta)
La Linea (poznati animirani film)
biti on line (biti prikljuen na
Internet, biti na liniji; suprotno je
biti off line tj. raditi na
raunalu kada nije uspostavljena
veza s Internetom)
linearno programiranje (grana
matem. programiranja koje se
bavi optimizacijom sustava s
linearnim uvjetima)
Iako u engleskom jeziku line
znai pravac, u hrvatskom jeziku
linija moe biti ravna (tada je ona
pravac) ili zakrivljena (onda je to
krivulja, i ne radi se o linearnoj
funkciji).
logaritam
gr. logos: odnos, razum
gr. arithmos: broj
Logaritam bi se mogao shvatiti kao
logaritamske tablice (tablice
logaritama brojeva, danas se
prvenstvo daje kalkulatorima)
logaritmiranje (pridruivanje
logaritma nekom broju; suprotno
je antilogaritmiranje)
kot Napier je u 16. st. izmislio
logaritme koje je zvao umjetnim
brojevima. Do nedavnog izuma
kalkulatora i raunala, logaritmi su
bili koriteni stotinama godina za
raunanje, pogotovo mnoenje,
dijeljenje i potenciranje. Naime,
razuman broj. Iz dubljeg korijena rijei
(logos, leg: sakupljati; arithmos, ar:
stavljati zajedno) zakljuujemo da je
naglasak na sastavljanju i povezivanju
stvari.
svojstvima logaritama mnoenje se
svodi na zbrajanje, a dijeljenje na
oduzimanje, to uvelike olakava
raunanje sloenih rauna.
luk, kruni luk
praslav. lok: zavinuti svod, obru,
savinuta ipka
Luk je oito savinuti dio nekog tapa i sl.
Kruni luk je dio krunice izmeu dvije
toke na krunici.
luk mosta (dio jedne velike
krunice)
luk i strijela
luk arkade
"ni luk jeo ni luk mirisao"
Luk (kruni luk, oruje luk) i luk
(povre) nisu homonimi jer nemaju
isti naglasak. Homonimi su rijei
koje se jednako piu, iste su vrste,
roda i naglaska, a razliitog
znaenja (npr. kosa i kosa)

maksimum
lat. maximum: najvei,
najvii (superlativ od lat.
magnum: velik, visok)
Maksimum je najvea
vrijednost koju neka funkcija
poprima na nekom intervalu.
maksimizirati (poveati do
krajnjih granica)
maksima (misao vodilja)
maksimala (najvii nivo ili
granica)
Maksimum se ne mora nuno
odnositi samo na funkcije.
Tako, na primjer, maksimum
nekog skupa je najvei
element tog skupa.
matematika
gr. matematikos: ono to je
naueno, znanje, znanost
Matematika bi znaila
mentalnu disciplinu,
nauavanje. Platon je tvrdio
da se osoba ne moe smatrati
obrazovanom ako ne vlada
matematikim znanjem.
matematika indukcija
(metoda dokazivanja u
matematici)
matematiki dvoboji
(natjecanja matematiara u
prolosti po uzoru na
srednjovjekovne viteke
turnire)
matleta (sloenica od
matematika + atleta, a
oznaava uenika vrlo
nadarenog za matematiku)
Zaeci matematike su u
starom Babilonu i Egiptu, a
razvija se u staroj Grkoj za
vrijeme Talesa i Pitagore.
milijun
tal. milione: velika tisua
(talijanski nastavak ione
oznaava uveanicu)
Milijun je tisuu tisua, tj.
velika tisua.
milijuntinka (milijunti dio
neega)
milijuna (bogata)
mili (lat. mille) prefiks sa
znaenjem tisui dio neega
Po nekima je rije izmislio
Marko Polo da bi oznaio
bogatstvo Kine. Po drugima
rije je nastala kao uveanica
od Markova drugog imena
Emilio. Naime, ljudi nisu
vjerovali u Markove rijei pa
su ga prozvali Marko
Milione.
mimoilazni pravci, mimoii se (obii jedan Mimoilazni pravci nazivaju
mimosmjerni pravci
mimo: pokraj
mimoilaziti se: proi jedan
pokraj drugog
Mimoilazni pravci u
prostoru su, recimo to tako,
pravci koji se mimoilaze, tj.
koji prolaze jedan pokraj
drugog (ne sijeku se), ali
nisu ni paralelni.
drugoga)
mimohod (sveana povorka,
defile)

se jo i mimosmjerni pravci.
minimum
lat. minimum: najmanji,
najnii
Minimum je najmanja
vrijednost koju neka funkcija
dosee na nekom intervalu.
minimizirati (smanjiti do
krajnjih granica)
minijaturan (majuan, malen)
mimimalac (najnii propisani
dohodak)
minibus (autobus za manji
broj ljudi)
minuskula (malo slovo)
Minimundus (mjesto u
Austriji s minijaturnim
svjetski poznatim
graevinama kao npr.
Eiffelovim tornjem,
zagrebakom Crkvom Sv.
Marka itd.)
Minimum se ne mora nuno
odnositi samo na funkcije.
Tako, na primjer, minimum
skupa je najmanji element
tog skupa.
mjeoviti broj
mijeati: sastavljati u cjelinu
razliite vrste (npr. cijele
brojeve i razlomke)
Mjeoviti broj se sastoji od
cijelog broja i razlomka.
pas mjeanac (krianac)
mikser (runa mijealica,
stroj za brzo mijeanje raznih
sastojaka)
mjeoviti umnoak (u sebi
sadri vektorski i skalarni
produkt)
Ovdje je dobro uenicima
obratiti panju na ljepote
poput ije i je: mjeoviti
broj (mjeanac, mjeavina,
mjeina), ali mijeati
(mijeanje, mijealica).
mnogokut
sloenica: mnogo + kut
Iako mnogokut esto
definiramo kao geometrijski
lik s mnogo strana, sama
rije nam zapravo govori da
mnogostruko (vie puta)
mnogostruko sloena
reenica (reenica sloena od
veeg broja zavisnih i
nezavisnih reenica)
mnoina (velika koliina,
Mnogokut se jo naziva i
poligon (gr. polus: mnogo,
gonia: kut). Pri poopavanju
naziva se jo i n-terokut.
on ima i mnogo kutova.
Zapravo, tono toliko kutova
koliko i strana.
mnotvo)
mnoenik, multiplikand
-ik: u hrv. jeziku ovaj sufiks
oznaava pasivnu radnju
mnoenik: dolazi od
glagolskog pridjeva trpnog
mnoen (pomnoen) i
nastavka -ik, pa je
mnoen+ik=mnoenik
Na mnoeniku se obavlja
raunska radnja mnoenja,
on je taj kojeg treba
pomnoiti n puta s drugim
brojem.
Mnoenik se jo naziva i
multiplikand (u lat. jeziku
sufiks nd oznaava imenicu
u pasivu). Rije multiplikand
dolazi iz lat. numerus
multiplicandus, to znai
broj koji se treba
uviestruiti, multiplicirati.
patnik, jadnik, stradalnik
(imenice koje oznaavaju
pasiv svojim sufiksom ik, a
tvore se od glagolskog
pridjeva trpnog i sufiksa -ik,
npr. bijedan+ik=bijednik,
duan+ik=dunik,
jadan+ik=jadnik,
bolestan+ik=bolesnik itd.)

7+7+7 krae piemo 37, i 3 i
7 su faktori, 3 je mnoitelj, a
7 mnoenik. Iako se na
nekim mjestima prvi faktor
naziva mnoenik, etimologija
rijei govori da je smisleno
upravo suprotno, tj. da je
drugi faktor mnoenik. No,
kako imamo sreu da vrijedi
komutativnost mnoenja
realnih brojeva, brojeve koje
mnoimo nazivamo
jednostavno faktorima.
mnoenje
Korijen mno u rijei
mnoenje dolazi od rijei
mnogo (g,
palatalizacija!), to znai da
do rezultata dolazimo
zbrajanjem nekog prirodnog
broja mnogo puta samog
sa sobom.
umnoak (rezultata kod
mnoenja)
namnoiti se (nagomilati se)
mnotvo (masa, gomila)

Engleski matematiar
Oughtred poeo je meu
prvima koristiti znak , a
Leibniz je radije koristio
znak i tako ga
popularizirao. Meutim,
zadrala su se oba znaka.
mnoitelj, multiplikator
-telj: u hrv. jeziku ovaj
sufiks oznaava aktivnu
radnju
Mnoitelj je broj s kojim se
mnoi mnoenik, on je taj
koji govori koliko puta treba
zbrojiti mnoenika samog sa
sobom.
djelitelj, davitelj, hranitelj,
staratelj (imenice koje
oznaavaju aktiv svojim
sufiksom telj)
razlika izmeu spasitelj i
spaenik, utapatelj i
utopljenik itd...
7+7+7 krae piemo 37, i 3 i
7 su faktori, 3 je mnoitelj
(multiplikator), a 7 mnoenik
(multiplikand). Iako se na
nekim mjestima drugi faktor
naziva mnoitelj, etimologija
rijei govori da je smisleno
upravo suprotno, tj. da je prvi
faktor mnoitelj. No, kako
imamo sreu da vrijedi
komutativnost mnoenja
realnih brojeva, brojeve koje
Mnoitelj se jo naziva i
multiplikator (lat. sufiks tor
u oznaava imenicu u
aktivu).
mnoimo nazivamo
jednostavno faktorima.
monom
gr. monos: sam, jedini
gr. nomos: zakon, pravilo
Monom je izraz oblika npr.
5x
2
y, dok je binom izraz
5x
2
y + 15xy. Monom se
sastoji od jednog takvog
izraza, binom od dva, a
polinom od vie njih.
monopol (prevlast)
monokl (optiko staklo samo
za jedno oko)
monogram (poetno slovo
imena i prezimena izraeno u
stiliziranom obliku, npr. na
posteljini)
monografija (opirna knjiga
koja se bavi samo jednom
osobom, mjestom itd.)
monoksid (oksid s jednim
atomom kisika u molekuli)
polinom.
monotonost, monotona
funkcija
gr. monos: jedan, sam,
jedini
gr. tonos: naglasak, ton,
glas
Zvuk je monoton ako nema
promjene u njegovoj visini i
sl. Tako i funkcija monotono
raste ako svugdje raste ili je
konstantna, tj. nema pada
koji bi prekinuo monotoniju.
monoton (jednolian)
monotono predavanje
(dosadno predavanje)
monotonija (stanje bez
promjene, dosada)
monolog (dui dramski tekst
s jednim likom)
monodrama (drama u kojoj
igra samo jedan glumac)
monorima (ista rima u cijeloj
pjesmi tipa aaaa)
Monotona funkcija moe biti
i strogo monotona (niti u
jednom trenutku nije
konstantna), koja cijelo
vrijeme raste (strogo rastua)
ili pada (strogo padajua).
mrea (geometrijskog tijela)
slav. mrea: ribarsko
pomagalo za izlov ribe
Mrea je dvodimenzionalni
model geometrijskog tijela
koji svojim izgledom
podsjea na obinu mreu.
Presavijanjem mree po
danim duinama dobit emo
to geometrijsko tijelo.
ribarska mrea
mreaste arape
ona mrena (mrea na oku,
opna na oku)
telekomunikacijska mrea
(skup ureaja za prijenos
informacija)
zaplesti se u neiju mreu
Matematiki gledano, mrea
je bilo koji sustav
meusobno povezanih
toaka.

najmanji zajedniki
viekratnik
Ovdje samo treba pojmiti
svaku rije poevi od one
najdesnije: koji su
viekratnici dvaju ili vie
brojeva, pa koji su
zajedniki viekratnici, pa
koji je najmanji zajedniki
viekratnik.
najmanji zajedniki
nazivnik (najmanji
zajedniki viekratnik
nazivnika dvaju ili vie
razlomaka)
Pojam najmanjeg
zajednikog viekratnika
su uveli Pitagorejci, a kod
Euklida se moe nai
njegova tona
matematika definicija.
najvei zajedniki
djelitelj
Smisao ovog pojma bolje
emo shvatiti ako
promatramo rijei poevi
od najdesnije: koji su
djelitelji dvaju ili vie
brojeva, pa koji su
zajedniki djelitelji tih
brojeva, pa koji je najvei
zajedniki djelitelj.
najvea zajednika mjera
(isto to i najvei
zajedniki djelitelj)
Pojam najveeg
zajednikog djelitelja su
uveli Pitagorejci, a kod
Euklida se moe nai
njegova tona
matematika definicija.
Najvei zajedniki djelitelj
dvaju brojeva moe se
dobiti i pomou
Euklidovog algoritma.
nazivnik
na+zvati
naziv: ime
U aritmetici, nazivnik
razlomka naziva, tj.
imenuje razlomak. O
njemu ovisi hoe li to biti
petine, treine, stotine ili
etvrtine.
nazvati (imenovati)
zvati, nazvati telefonom
struni naziv ili termin
nazivlje (terminologija)
Izraz nazivnik je u
europsku matematiku uveo
Maksimos Planudes u 14.
st. (prijevod s indijskog
gdje je ta rije imala isto
znaenje).
negativan broj, nijean
broj
lat. negatus, negativus:
opovrgnut, nijean
Ako neto opovrgavamo,
znai da govorimo ne
postoji, nije mogue. U
poetku su matematiari
koristili samo pozitivne
brojeve i kada se pojavila
potreba za uvoenjem
negativnih, mnogi
negativ filma (negativna
slika na filmu od koje se
radi pozitiv)
negirati (nijekati)
negativan odgovor
(nijean odgovor)
negativac (lo, zao lik u
nekoj prii ili filmu)
negativan predznak
Iako se negativni brojevi
pojavljuju ve u staroj
Kini i Indiji u 5. st. (npr.
pravilo da umnoak i
kvocijent brojeva razliitih
predznaka daju negativan
rezultat, a brojeva jednakih
predznaka pozitivan),
postali su ravnopravni s
pozitivnim brojevima tek u
17. st. Naime, njihovi
protivnici su govorili da
negativan broj ne
predstavlja niti povrinu
matematiari su poricali,
negirali da postoje
negativni brojevi. Zato su
ti brojevi nazvani
negativnim brojevima, a
oni poznati pozitivnim.

(predznak minus -)
negacija (u hrv. jeziku se
pie odvojeno od glagola:
ne znam, ne piem itd.
osim u primjerima nemam,
nemoj i nisam; a neu i ne
u moe i zajedno i
odvojeno)
lika, niti duljinu duine,
niti teinu kamena, niti
broj ljudi prisutnih u
jednoj prostoriji. Zato se
takve brojeve zvalo i
lanima, fiktivnim,
apsurdnim brojevima itd.
Od svih se tih imena,
oito, uvrijeilo samo ime
negativni brojevi.
nejednadba
ne + jednakost, jednadba
Dok jednadba pokazuje
da su izrazi s lijeve i desne
strane znaka jednakosti
jednaki, u nejednadbi
znak > govori da je lijeva
strana vea od desne,
odnosno znak < govori da
je lijeva strana manja od
desne. Ne radi se o
jednakim stranama, ve o
nejednakim.
nejednakost
nejednakost trokuta (zbroj
duljina dviju stranica
uvijek je vei od duljine
preostale tree stranice
trokuta)
nekonveksan skup (skup
koji nije konveksan)
nepoznanica (nepoznati
broj koji treba izraunati)
nepravilan (koji nije
pravilan)
nepravi razlomak
Oznake za nejednakost < i
> uveo je Harriot u 17. st.
Prije toga te su se relacije
zapisivale rijeima.
neparan broj
sloenica: ne + paran
Dakle, neparan broj je
prirodan broj koji nije
paran.
par-nepar (djeja igra
odluke)
neparna funkcija
Pojam neparnog broja
uveli su Pitagorejci, koji su
ga nazivali enskim
brojem. Postoji i hrvatski
naziv lihi broj.
niz
praslav. nizati: buiti,
probosti iglom i stavljati
(bisere) jednog do drugog
na konac
Niz brojeva takoer
dobivamo nizanjem,
stavljanjem brojeva jednog
do drugog.
nizati (stavljati neto jedan
do drugoga)
aritmetiki niz
geometrijski niz
niska bisera (ogrlica od
bisera)
reenini niz (nezavisno
sloena reenica koja
nastaje nizanjem
jednostavnih reenica bez
razmaka, npr. Kia pada,
Nizovi se pojavljuju ve u
staroegipatskoj i
babilonskoj matematici.
Suma lanova niza zove se
red.
trava raste.)
nula
lat. nullus: nijedan
Nulu nazivamo i nitica
(dolazi od rijei nita)
jer kad zbrajamo s nulom,
rezultat ostaje isti kao da
nismo uope zbrajali.
nul-vektor (vektor kojemu
je duljina 0)
oiati se na nulu (tzv.
nulerica, oiati se do
koe)
nultoka (toka u kojoj
graf funkcije sijee x-os,
tj. toka u kojoj je
vrijednost y = 0)
nulti meridijan (Greenich)
apsolutna nula
(temperatura 0 Kelvina,
najnia mogua
temperatura)
Nulu su prvi upotrebljavali
stari Indijci, koji su ve u
3. st. meu brojeve
ubrojili i broj nita.
Njihovo shvaanje je bilo
toliko apstraktno da se
ovaj broj pojavljuje u
europskoj matematici tek u
15. st.

obodni kut, periferijski
kut
staroslav. obvod: voenje
okolo
Obod moemo shvatiti kao
zamiljenu liniju kojom
kruimo oko nekog
sredita, a odnosi se na
rub, periferiju, krunicu.
obod eira (rub eira)
obod grada (periferija
grada)
Obod kruga je njemu
pripadajua krunica. Isto
tako, obodni kut (kut koji
pripada obodu) je kut
kojem su krakovi tetive
krunice s jednom
zajednikom rubnom
tokom (vrh kuta). Za
razliku od njega postoji i
sredinji kut, a o njihovoj
vezi govori Teorem o
obodnom i sredinjem
kutu.
obujam obujmiti neto rukama
(obuhvatiti cijelo rukama)
volumen.
oduzimati
uzimati
Iako se oduzimanje svodi
na zbrajanje s negativnim
brojem, u poetku nam je
lake intuitivno shvatiti
oduzimanje kao
uzimanje jedne koliine
od druge. Na primjer, 7 3
emo shvatiti kao: Imam
uzimati, oduzimati
(nesvreni glagoli)
uzeti, oduzeti (svreni
glagoli)
Oduzimanje se jo naziva i
suptrakcija, a oduzimati
suptrahirati.
Oduzimanje se javlja u
poetku matematike kao i
zbrajanje, ali se uvijek
pazilo da se od veeg broja
oduzme manji jer
negativni brojevi dugo
nisu bili otkriveni ni
7 kuglica i od njih uzmem,
oduzmem 3. Koliko ih je
ostalo?
prihvaeni.
Uz oduzimanje vee se i
pojava broja nule, kao
razlike dva jednaka broja.
okomica, okomitost
Okomica je pravac koji je
okomit na zadani pravac ili
ravninu.
spustiti okomicu
okomitost

omjer
staroslav. meriti: mjeriti
U omjeru se krije korijen
rijei mjeriti, to znai
usporeivati neke veliine.
Tako je omjer brojeva a i b
je rezultat dijeljenja a:b.
razmjer (ili proporcija,
jednakost izmeu dva ili
vie omjera)
Pojam omjera razvijen je u
starogrkoj matematici, pa
se nije samo gledao omjer
brojeva, ve i omjer
duina, povrina, kutova
itd.
operacija, raunska
operacija
lat. operatio: djelovanje,
rad, radnja
Operacija se odnosi na
djelovanje, tj. na izvrenje
nekog matematikog
zadatka. Raunskim
operacije npr. u skupu R
operiramo, tj. radimo s
brojevima.
opera (glazbeno scensko
djelo)
opereta (manje djelo od
opere, obino aljivo)
operacija, operativni
zahvat (med. lijeenje
kirurkim putem)
opus (knjievna, glazbena
ili likovna kompozicija;
lat. singular: opus, plural:
opera)
Raunska operacija jo se
naziva i raunska radnja.
U skupu R upoznajemo 4
osnovne raunske
operacije: zbrajanje,
oduzimanje, mnoenje i
dijeljenje, ali ima ih jo,
npr. potenciranje,
korjenovanje itd.
opisana krunica, opisati
o + pisati: okolo pisati
Opisana krunica
mnogokuta je krunica
koja prolazi svim
njegovim vrhovima. Kada
je nacrtamo, vidjet emo
da se ona nalazi oko
zadanog lika, i otuda joj
ime.
upisana krunica
opis ili deskripcija (osobe,
predmeta, prostora i sl.)
Tetivni etverokut je
etverokut kojem se moe
opisati krunica (onda su
njegove stranice tetive
opisane krunice).
Ve se u staroegipatskoj
matematici pojavljuje
krunica opisana oko
kvadrata i osmerokuta.
oploje
o + ploje
ploha
plotina, plonost
Analogon oploja u ravnini
je opseg geometrijskog
lika.
slav. plosan: plosnat
Oploje npr. poliedra se
odnosi na zbroj "plosnatih"
povrina koje se nalaze
"okolo" poliedra. Ljepe
reeno, oploje poliedra je
zbroj povrina njegovih
strana.
plat
ploka (narezani tanji
komad npr. krumpira, sira
itd.)
opseg, perimetar
hrv. segnuti za neim:
ispruiti se da dohvatimo
neto, ispruiti ruku
hrv. opsegnuti: ispruiti
ruke i obujmiti neki
predmet
Opseg mnogokuta je zbroj
duljina svih njegovih
stranica. Drugim rijeima,
toliko bi trebalo biti dugo
ue kojim bismo opasali
taj mnogokut.
opsezati, opasati
opasa (remen)
posegnuti (krenuti rukom
prema neemu)
prisega (drevni Slaveni su
se zaklinjali pruajui ruku
do zemlje, tj. trebalo je
"dosei" zemlju)
doseg (domet)
Uz hrvatsku rije opseg,
koristi se i perimetar (od
gr. perimetron: opseg).
perimetar.
Trodimenzionalni
analogon opsega
geometrijskog lika je
oploje geometrijskog
tijela.

ordinata
lat. ordinatus: ureen,
sreen
lat. ordo: red
U pravokutnom koord.
sustavu ordinata toke
oznaava drugu koordinatu
te toke koja je strogo
ureena svojim mjestom.
ordinatna os (os y)
ordinirati (praviti red)
ordinacija (prostorija za
pregled bolesnika koja radi
po odreenom redu tj.
radnom vremenu)
orden (odlikovanje)
Njemaki matematiar
Leibniz prvi je uveo naziv
ordinata. Stari Grci su
koristili termin
tetagmenos, to bi znailo
u ureenom smislu, to
znai da je Leibniz
priblino preveo grki
termin na latinski jezik.
ortocentar
gr. orthos: okomit, pravi,
ravan
lat. centrum: sredite
Ortocentar trokuta je
sjecite pravaca na kojima
lee visine tog trokuta
(koje su okomite na
odgovarajue stranice).
ortodoksan (pravovjeran)
ortogonalan (pravokutan)
ortografija (pravopis)
ortoepija (pravogovor,
pravila uzornog izgovora)
ortodont (zubar koji se
bavi ispravljanjem zubi)
ortoped (lijenik koji se
Ortocentar je jedna od
etiri karakteristine toke
trokuta i bila je poznata jo
Arhimedu.
Ortocentar se nalazi unutar
trokuta ako je trokut
iljastokutan, u vrhu
pravog kuta ako je trokut
pravokutan i izvan trokuta
ako je trokut tupokutan.
bavi ispravljanjem, tj.
lijeenjem iskrivljenosti
ljudskog tijela, osobito
kostura)
ortogonalan
gr. orthos: prav
gr. gonia: kut, ugao,
koljeno
gr. orthogonios:
pravokutan
Biti ortogonalan znai biti
pravokutan, okomit. U
naim matematikim
kolskim terminima se,
meutim, ustalilo koristiti
rije "okomito" za pravce,
ravnine, krakove i gotovo
sve ostalo, dok se rije
"ortogonalno" koristi za
ortogonalnu projekciju.
ortogonalni vektori
(vektori s okomitim
smjerovima)
ortocentar.
Budui da ortogonalan
znai pravokutan, u 16. i
17. stoljeu u europskim
su se jezicima meu
matematiarima mnogo
upotrebljavale rijei poput
ortogon (pravokutnik) i
ortogonion (pravokutan
trokut), ali se oito do
danas u upotrebi uspio
sauvati samo pridjev
ortogonalan.
ortogonalna projekcija
gr. orthogonios:
pravokutan
lat. projectio: pruanje,
bacanje
Ako neku toku prostora
projiciramo, bacimo,
pod pravim kutom
(okomito) na neku
ravninu, dobit emo njenu
ortogonalnu projekciju.
projicirati (predoavati na
nekoj povrini)
kino projekcija
(prikazivanje filma s vrpce
na ekranu)
projekt (plan, nacrt)
kosa projekcija
projektil (metak iz
vatrenog oruja)
Hrvatski naziv za
projekciju je uzmet.
os
slav. os: osovina, prijevod
latinske rijei axis
Os moemo shvatiti kao
zamiljenu liniju koja dri
u ravnotei neki predmet,
lik, vozilo itd. I simetrija
se odnosi na savrenu
ravnoteu s obje strane osi
simetrije.
mala os elipse
velika os elipse
os simetrije
osovina
vrtnja Zemlje oko svoje
osi

osnovica, osnovka, baza
praslav. osnova: osnova,
prea za tkanje
Prvobitno se osnova
odnosila za slaganje
osnove za tkaninu, a
kasnije je u govoru
uzimana za bilo kakvu
osnovnu stvar. Osnovica
trokuta se moe shvatiti
kao osnovna stranica na
kojoj "lei" trokut.
osnovica trokuta, poligona
itd.
osnovati
osnova rijei
(nepromjenjivi dio rijei,
za razliku od nastavka koji
se mijenja)
osnovni teorem algebre
(alg. jednadba stupnja n
ima n rjeenja)
osnovni teorem aritmetike
(svaki prir. broj se na
jedinstven nain moe
rastaviti na proste faktore)
Osnovica nije pravi
matematiki pojam jer taj
naziv ovisi o poloaju
geom. lika i tijela u
ravnini, odnosno prostoru.
baza.
ostatak
hrv. ostatak: ono to je
ostalo nakon neke radnje
Ostatak je dio (broj,
polinom) koji je ostao
nakon dijeljenja.
ostava (prostorija u kojoj
se "ostavlja", tj. uva
hrana)
ostavtina (ono to ostaje
nakon ije smrti)
ostavka (odricanje kakvog
poloaja, naputanje posla)
Ostatak se obino
oznaava slovom r, to
dolazi od rijei lat. restare:
preostati .
Osim kod dijeljenja
brojeva, na ostatak
moemo naii i npr. kod
dijeljenja polinoma.
Ostatak pri dijeljenju
brojeva poznavali su
starogrki matematiari.

par
lat. par: jednak, ravan
Par oznaava dva
ravnopravna lana nekog
skupa, dvoje, dvojku.
ureeni par (skup dva
elementa od kojih se tono
zna, tj. ureeno je, koji je
prvi, a koji drugi)
parni brojevi (brojevi koji
su djeljivi sa 2)
vidski parnjaci (jedan je
svren, a drugi nesvren;
npr. itati/proitati,
brojiti/prebrojiti)

parabola
gr. para: prefiks koji
oznaava usporednost,
paralelan (usporedan, koji
ide pokraj u istom smjeru)
parazit (neto ili netko tko
Ako stoac presijeemo
pod kutom koji je jednak
kutu pod kojim izvodnica
sijee bazu, u presjeku
blizinu (ali takoer u
drugom kontekstu
oznaava i promaaj,
pogreku)
gr. parabole: stavljanje
usporedo, usporeivanje
Parabola je krivulja koju
ako je kut presjeka
USPOREDAN (paralelan)
s kutom koji izvodnica
zatvara s bazom.
ivi svoj ivot paralelno na
utrb drugoga)
paraboloid (nastaje
vrtnjom parabole oko
svoje osi)
parabola (pouna pria u
prenesenom znaenju, npr.
Kristove prispodobe)
parafraza (prepriavanje
tuih tekstova svojim
rijeima)
emo dobiti parabolu.
Naziv parabola (kao i
hiperbola, elipsa, fokus)
nadjenuo je Apolonije u 2.
st. pr. Kr.
Hrvatski naziv za parabolu
je hitnica.
paralelepiped,
paralelopiped
gr. parallelos: usporedan,
paralelan
gr. epipedos: ravan
Paralelepiped je
etverostrana prizma kojoj
je baza paralelogram. On
ima tri para paralelnih
strana.
paralelogram (etverokut
kojem su nasuprotne
stranice paralelne)
paralele (zamiljene
krunice oko Zemljine
kugle usporedne s
ekvatorom)
Kao i paralelogram, naziv
paralelepiped se pojavljuje
kod Euklida.

Paralelepiped moe biti
uspravan ili kosi.

paralelogram
gr. parallelos: usporedan,
paralelan
gr. gramma: slovo, crta
Paralelogram je etverokut
kojemu su nasuprotne
stranice paralelne.
paralelizam (figura
ponavljanja dviju reenica
koje slijede jedna za
drugom, a imaju jednako
ritmiko ili sintaktiko
ustrojstvo)
paralelepiped.

Paralelogram se najprije
pojavljuje kod Euklida u
Drugo ime za
paralelogram je romboid
(koji slii na romb).
parametar
gr. para: uzdu, uz
Parametar je veliina o
kojoj ovisi funkcija ili
formula. Mijenjanjem
parametara dobiva se
nova mjera, tj. nova
vrijednost funkcije..
parametraska jednadba
(kada su vrijednosti x i y
izraene pomou tree
varijable koju nazivamo
parametrom t)
Naziv parametar uveo je
Leibniz krajem 17. st.
U lin. jednadbi ax + by =
c zadajmo parametre a=3,
b=2, c=-1 i dobit emo
3x+2y=-1.
paran broj
lat. par: jednak, ravan
Broj je paran ako se
njegova koliina moe
podijeliti u parove bez
ostatka. Na primjer, 8 = 2
+ 2 + 2 + 2.
parna funkcija (za
polinome je uvijek parnog
stupnja)
parna rima (rima u dva
uzastopna stiha, tj. aa, bb,
cc)
Pojam parnog prirodnog
broja uveli su Pitagorejci
(nazivali su ih i mukim
brojevima).
Kod nas se rabi i naziv taki
broj.
perimetar, opseg
gr. peri: oko, okolo
Perimetar tj. opseg
moemo shvatiti kao
udaljenost izmjerenu oko
zatvorene figure.
dijametar krunice(dia:
kroz; duina kojoj su
krajnje toke na krunici i
prolazi kroz sredite iste
krunice)
Periklo (u prijevodu:
okruen slavom; glasoviti
starogrki dravnik)
period (obilaenje, ophod)
periferija (predgrae)
periskop (optika sprava
za promatranje to se zbiva
uokolo podmornice na
povrini vode)
Godine 1706. William
Jones je odabrao grko
slovo t za oznaavanje
kvocijenta opsega
(perimetra) i dijametra
kruga, jer je to prvo slovo
stare grke rijei perimeter
(opseg).
permutacija, premjetanje
lat. permutare: promijeniti
Svaki puta kada je poredak
lanova skupa
promijenjen, za novi
poredak kaemo da je
permutacija prologa.
mutacija (promjena gena
ili drugih svojstava)
komutativnost (svojstvo da
rezultat ostaje isti unato
zamjeni mjesta operanada)
Pojam permutacije
poznavali su stari Indijci, a
u europsku matemetiku
ulazi u 16. st.
Na skupu od n lanova ima
n! permutacija njegovih
elemenata.
pi
gr. pi: 16. slovo grkog
alfabeta (H,t)
t je poetno slovo grke
rijei perimetar, to znai
opseg
veliko grko slovo H (u
matematici se velikim
slovom H oznaava
produkt)
Ludolf van Ceulen je
izraunao t na 32
decimale i njemu u ast t
se naziva Ludolphovim
brojem. Njegovo je otkrie
izdano posmrtno i taj je
rezultat urezan na
spomenik njegovog groba.
piramida
gr. pyr: vatra, oganj
gr, pyros: ra, penica
piramide u egipatskoj
Dolini faraona (grobnice
faraona)
piramidalan (koji ima
Piramida se esto naziva i
vatrenim Platonovim
tijelom. Tetraedar,
trostrana piramida kojoj su
svi bridovi jednake
duljine, jedno od
gr. pyramis: piramida
Ovdje su navedena dva
razliita mogua porijekla
rijei piramida, vatra i ra.
Po jednima naziv je
izveden od raenog
hljepia takvog oblika, a
po drugima je zbog oblika
povezana s goruom
vatrom.
oblik piramide)
piramida vlasti (hijerarhija
u organizaciji vlasti gdje je
vladar na vrhu, vii
podanici ispod itd. sve do
najniih slojeva na dnu
piramide)
piramida (vrsta zagonetke
u enigmatskim revijama,
oblikom podsjea na
piramidu)
Platonovih tijela, je
naravno element vatre.
Hrvatski naziv za piramidu
je iljnik.
planimetrija
lat. planus: ravan
gr. metron: mjera
Planimetrija je grana
geometrije koja se bavi
mjerenjem i odnosima
skupova toaka u ravnini.
plan grada
(dvodimenzionalan crte
grada, polja, itd.;
zemljovid, nacrt)
filmski plan (udaljenost
kamere od snimanog
objekta; vrste su: total ili
opi plan, polutotal,
srednji plan, ameriki plan,
plan blizu, krupni plan i
detalj)
Planimetrija se jo naziva i
geometrija ravnine (za
razliku od stereometrije tj.
geometrije prostora).
Sama rije planimetrija
nastaje u staroj Grkoj,
iako se elementi
planimetrije javljaju i
ranije.
plat
hrv. plat: kaput, iroko
platno kojim se zaogre
Kao to plat obavija cijelo
tijelo ovjeka osim glave i
stopala, tako i plat obavija
sve bone strane poliedra
osim baza.
biti pod platem (biti pod
ijom zatitom)
Plat se jo naziva i
poboje (jer je skup svih
poboaka). Pogledati
tablicu pod: poboka
plotina
slav: plosan: ravan, plosnat
Plotina se odnosi na
mjeru povrine nekog
geometrijskog lika u
ravnini.
plona dijagonala kvadra
(razlikujemo jo i
prostornu dijagonalu
kvadra)
oploje.
Neki autori ne rade razliku
izmeu pojmova povrine i
plotine. Po drugima je,
pak, razlika izmeu
povrine i plotine
analogna razlici izmeu
duine i duljine.
plus
lat. plus: vie
Plus je znak operacije
zbrajanja (+). Kada u
svakodnevnom ivotu
plus-minus (vie-manje)
pluskvamperfekt
(pretprolo glag. vrijeme)
plural (mnoina)
Smatra se da se dananji
znak za operaciju zbrajanja
(+) razvio iz malog slova
t latinske rijei et to
znai veznik i.
Budui da plus znai vie,
neemu neto dodajemo
(pribrajamo), imat emo
vie stvari nego prije
zbrajanja.
pluralia tantum (rijei koje
imaju samo mnoinu, npr.
hlae, naoale, vrata, lea)
poeo se koristiti i kao
predznak brojeva veih od
nule (pozitivni brojevi).
poboka
po + bok (po boku)
Bok je dio tijela koji se
nalazi sa strane, ako je
neto s boka znai da
nije licem okrenuto prema
naprijed, ve postrance.
Poboka je strana poliedra
koja se nalazi bono, za
razliku od baze koja je
dolje" (i "gore").
bono (sa strane)
stati kome uz bok
(izjednaiti se ili se moi
mjeriti s njim)
Poboje je skup svih
poboaka.
Poboje se jo naziva i
plat stoca. Pogledati
tablicu pod: plat.
poliedar
gr. polus: mnogo
gr. hedra: strana
Poliedar je geom. tijelo
omeeno mnogokutima
koji se nazivaju strane
poliedra.
polinom.
Hrvatski prijevod rijei
poliedar je mnogoplonik
ili mnogoplonjak.
polinom: poly + nomos
gr. poly: mnogo, vie
gr. nomos: red, pravilo,
zakon
Polinom je funkcija ili
algebarski izraz koji se
sastoji se vie lanova, tj.
vie dijelova.
poligon (mnogo kutova,
to se u hrvatskom prevodi
doslovce sa mnogokut)
poliglot (govori mnogo
jezika)
polimeri (organski spojevi
s velikim molekulama,
sastavni dio plastinih
masa)
PVC (sloeni kem. spoj
polivinil-klorid, umjetna
vlakna)
Polinezija (gr. poly:
mnogo; nesos: otok; skup
od mnogo otoka u Tihom
oceanu meu kojima su
npr. Havaji i Samoa)
U polinome spadaju
monomi (gr. monos: sam,
jedan), binomi (sadre dva
izraza), trinomi itd.
monom, binom.
polovite duine polovica, polovina (upola
pola: dvostruko manje
-ite: u geometriji sufiks
ite najee oznaava
toku (polovite, sjecite,
sredite, noite, diralite,
probodite itd.).
Polovite duine je toka
koja dijeli duinu na dva
jednaka dijela.
manje, dvostruko manje)
polovinka (glazbena nota
trajanja dvije dobe, za
razliku od cijele note koja
traje 4 dobe)

polumjer, radijus
pola + mjera
Polumjer je duina koja
spaja sredite kruga s bilo
kojom tokom na krunici.
Kao to i sam rije govori,
polumjer je pola mjere
dijametra.
polupravac (skup toaka
pravca koje se nalaze s
jedne strane izabrane toke
na pravcu)
poluravnina (skup toaka
ravnine koje se nalaze s
jedne strane izabranog
pravca u toj ravnini)
polukrunica, polukrug
polubrat, polusestra,
polugodite, polumjesec,
polumrak...
Polumjer nije isto to i
radijus, iako su ti pojmovi
vrlo bliski. Polumjer
krunice je duina koja
spaja sredite krunice s
nekom tokom na
krunici, a radijus je
duljina polumjera. Neki
autori pak zbog bliskosti
ne prave razliku meu
pojmovima polumjer i
radijus.
Polumjer moe imati i
sfera, kugla itd.
postotak, procent
po + sto: po stotici
Postotak je stoti dio
neega, a oznaava se
znakom %. Ove dvije nule
u oznaci trebale bi nas
podsjeati da je postotak
razlomak s nazivnikom
100 (koji takoer sadri
dvije nule).
100% sigurno (neto to je
skroz sigurno, bez sumnje)
50% anse (jednaka je
ansa da se dobije i izgubi)
cijena je poveana 100%
(dvostruko je vea)
snienje 100% (besplatno
je!)
Postotak je prijevod
latinskoga per centum.
Oznaka % vjerojatno
dolazi od p c
0
, bive
talijanske skraenice za
per cento.
potencija
lat. potentia: mo
Potencija broja a (n-ta) je
broj a
n
, tj. produkt koji
emo dobiti ako n puta
pomnoimo broj a. To je
vrlo mona operacija to
znai da ako se u nekom
izrazu izmeu ostaloga
nae i neka potencija, to e
potencirati (pojaati, u
matematici: podii na
potenciju)
potencijalna energija
(sposobnost tijela za
vrenje rada)
impotencija (spolna
nemo)
potencijal (stupanj ije
Diofant je prvi poeo
oznaavati potencije na
svoj nain, a dananje
oznake koje koristimo
potjeu od Descartesa.
Hrvatski naziv za
potenciju je uzmno, a za
potenciranje
uzmnoavanje.
drastino promijeniti
rezultat.
snage)
pozitivan
lat. positivus: pozitivan
Pozitivni brojevi nisu imali
neko posebno ime sve dok
se nije pojavila potreba
postavljanja negativnih
brojeva u 16. i 17. st..
negativan broj.
pozitiv (konana slika pri
izradi fotografija; naime
prvo trebamo izraditi
negativ na filmu da bismo
ga zatim preslikali u
pozitiv)
pozitiv (prvi stupanj u
komparaciji pridjeva)
pozitron (estica jednake
mase, ali suprotnog
elektrinog naboja od
elektrona)
gledati pozitivne strane
(biti optimist, gledati samo
ono to je dobro)
Matematiari su se prvo
bavili samo pozitivnim
brojevima, ali kad se
pojavila poreba upotrebe
negativnih brojeva, trebalo
ih je razlikovati od
pozitivnih. Tako su oni
brojevi koji su ve prije
bili postavljeni nazvani
pozitivnima. Novi brojevi,
ije je postojanje u
prolosti negirano, nazvani
su negativni brojevi.
Hrvatski naziv je jean
broj.
pravac
prav: ravan
Pravac je zapravo ravna
crta, tj. ravna linija.
pravocrtno gibanje
(kretanje po pravcu)
polupravac (zraka)
U ravnini razlikujemo:
pravce i krivulje. Pravac je
krivulja prvog reda.
pravi kut
prav: ravan
Pravi kut je kut ija je
veliina 90. Zbog svojeg
je izgleda nazvan pravim.
pravilan poliedar (baza mu
je pravilan mnogokut)
pravilan mnogokut (sve
stranice su mu jednake
duljine i svi kutovi jednake
veliine)
pravilna piramida (baza joj
je pravilan mnogokut)
pravi razlomak (brojnik
mu je manji od nazivnika,
tj. razlomak je manji od 1)
pravokutan trokut (trokut
kojim ima jedan pravi kut)
pravokutnik (paralelogram
kojem su svi kutovi pravi)
Pojam pravog kuta
poznavali su svi stari
narodi. Starim je
Egipanima rijeka Nil
svake godine zadavala
glavobolje jer je u kinom
razdoblju poplavljivala tlo
i nestajale su granice
izmeu susjednih
zemljita. Za ponovnu
uspostavu granica polja
koristili su se i
pravokutnim trokutom.
Pravokutan trokut sigurno
poznat Egipanima bio je
trokut sa stranicama
duljina 3, 4 i 5 pa se on
naziva Egipatski trokut.
Stari Indijci su, pak,
raunali s prav. trokutom
stranica duljina 36, 15 i 39.
prazan skup
Prazan skup je skup koji
praznik (prazniiti znai
dangubiti, pa stoga praznik
oznaava dan kada se ne
Oznaka za prazan skup je
prekriena nula ().
nema elemenata. radi, tj. kada se dangubi)
praznoglav (ne ba
pametan)
praznovjeran
predznak
pred + znak
Predznak je znak (+, -)
koji stoji ispred broja. Ako
je predznak broja pozitivan
(+), on se najee
izostavlja.
predmetak ili prefiks
(dolazi na poetku
tvorenice, npr. izbrojiti,
prebrojiti itd.)
predgovor (tekst na
poetku knjige koji
objanjava glavni tekst)
Oznake predznaka su
vjerojatno preuzete iz
trgovakih
srednjevjekovnih oznaka,
gdje je horizontalna crta
oznaavala dug, odnosno
manjak, a prekriena ista
crta vraen dug, odnosno
viak.
prim broj, prost broj
lat. primus: prvi
Nazvani su tako jer
pripadaju prvoj,
najosnovnijoj kategoriji
brojeva: prosti brojevi
(prim brojevi) su brojevi
koji su djeljivi samo sa 1 i
sa samim sobom.
prosto (jednostavno)
primarijus (prvi, glavni
doktor)
primarno (ono to je na
prvom mjestu, npr. po
vanosti)
prim (prvo glazbalo u
orkestru, osobito tambura
bisernica)
Prosti brojevi u hrvatskom
jeziku oznaavaju brojeve
koji su vrlo jednostavni
(prosti), tj. faktorizacijom
se mogu prikazati samo
kao produkt sebe samoga i
jedinice. Za razliku od njih
postoje jo i sloeni
brojevi.
prirodan broj
lat. naturalis: prirodan
Prirodni brojevi su
najosnovniji (najprirodniji)
brojevi koje smo tijekom
naeg odrastanja bili prve
sposobni koristiti (za
prebrojavanje).
skup N (skup prir. brojeva,
oznaava se slovom N jer
je to prvo slovo lat. rijei
naturalis: prirodan)
natura (priroda, narav)
naturist (nudist)
naturalizam (pravac u
umjetnosti u kojem se to
vjernije oponaa ivot i
priroda, bez uljepavanja;
npr. Zolini romani)
Pojam prirodnih brojeva
nastao je u dalekoj
prolosti, a kao
matematiki objekt
pojavljuje se kod
Pitagorejaca.
Njem. matematiar
Kronecker je rekao: Bog
je stvorio prirodne brojeve,
a sve ostalo je ovjekovo
djelo. Naime, pomou
prirodnih brojeva mogu se
izgraditi svi drugi brojevi.
prizma
gr. prio: pilim, reem
Prizma je geom. tijelo
omeeno s dvije paralelne
baze i stranama koje su
paralelogrami. Takav je
predmet u staroj Grkoj
optika prizma (staklena
prizma koja slui za rasap
bijele svjetlosti)
prizmatoid (geom. tijelo
koje lii na prizmu)
Stari Egipani i Babilonci
su znali raunati oploje i
obujam prizme.
Hrvatski naziv za prizmu
je bridnik.
vjerojatno dobivan
piljenjem dijelova balvana.

produkt
lat. producere: izvesti,
voditi naprijed, umnoiti
Produkt (umnoak) je
rezultat kod mnoenja.
Kada mnoomo dva
pozitivna broja vea od 1,
produkt nas vodi
naprijed do rezultata koji
je vei od oba faktora.
industrijski produkti
(proizvodi)
vektorski produkt (produkt
dvaju vektora, matematiki
definiran)
nusprodukti, (popratni
produkti, proizvodi;
nuspojave: popratne
pojave)

Producent ima isti korijen
kao i produkt. Biti
producent filma znai
voditi ga naprijed do
uspjenog zavretka.
Dobro produciran film
producentu e donijeti kao
rezultat, tj. produkt mnogo
novca.
proporcija, razmjer
lat. proportio: skladnost,
razmjernost
Proporcija je matematika
jednakost dvaju (ili vie)
omjera, npr.
1 : 2 = 6 : 12.
proporcionalan (koji stoji u
nekom stalnom odnosu
prema nekoj veliini)
proporcije ljudskog tijela
(odnosi izmeu veliina
pojedinih dijelova tijela)
proporcionalan izborni
sustav (broj mjesta u
parlamentu se dijeli
strankama proporcionalno
prema broju ljudi koji su
za njih glasali; Republika
Hrvatska ima proporc.
izborni sustav)
Pojam proporcije, tj.
razmjera poznavali su jo
stari Egipani i Babilonci,
a u Grkoj on postaje
jedan od najvanijih
pojmova. Pomou
razmjera su Pitagorejci
doli do spoznaje da
duljina stranice kvadrata
nije sumjerljiva sa svojom
dijagonalom, to je
izazvalo krizu u
prostor
indoeur. ster: rairiti,
prostrijeti, proiriti
Prostor se odnosi na
raireno i proireno
mjesto, neto to nije
skueno. Po takvom je
shvaanju i matematiki
pojam prostor
(trodimenzionalan, ali i
ire) dobio ime.
prostorna dijagonala (za
razliku od plone)
prostorni plan
brisani prostor (prostor
izloen neprijateljskoj
vatri)
prostran (koji zauzima
prostor)
vektorski prostor
(matematika struktura)
Obino se pod prostorom
podrazumijeva
trodimenzionalan prostor.
Openito, prostor je skup
koji ima stanovita
geometrijska svojstva.
puni kut punina (cijelost) Mjera od 360 je zapravo
jedna od mjera nul-kuta
(360, 720 itd).
puno: ispunjeno
Ako promatramo sredinji
kut kruga i poveavamo ga
od iljastog, preko tupog i
izboenog do kuta ija je
mjera 360, vidjet emo da
smo ispunili cijeli krug.
popuniti (ispuniti neim)
punoglavac, punokrvan,
punoljetan, punomo
biti pun sebe (biti
umiljen)
biti u punoj formi (biti
potpuno spreman)

racionalan broj
lat. rationalis: raunar,
raunski
lat. ratio: raunanje, razum
Racionalan broj se uvijek
moe izraziti u obliku
kvocijenta dvaju cijelih
brojeva (nazivnik = 0).
Zato se i skup racionalnih
brojeva oznaava slovom
Q (prvo slovo lat.
quotiens: kvocijent).
racionalizirati nazivnik
(raznim transformacijama
se rijeiti korijena ili
imaginarne jedinice u
nazivniku i dobiti
racionalan broj)
racionalan ovjek
(razuman, koji razmilja,
tedljiv, nije rastroan)
racionalizam (uenje
prema kojemu sve to
postoji ima neki razumni
uzrok)
Racionalizacija nazivnika
je bila vrlo vana prije
pojave i razvoja raunala,
jer je bilo mnogo lake
nai priblinu decimalnu
vrijednost razlomka kada u
nazivniku nema
iracionalnog broja.
Racionalan broj naziva se i
razloan broj.
radijus, polumjer
lat. radiare: zraiti
Ako povuemo nekoliko
radijusa krunice, oni e
nam liiti na zrake koje
izlaze iz sredita kruga.
radij-vektor (vektor s
poetkom u ishoditu;
radijus vektor)
radijacija (zraenje)
radij (kemijski element
jakog zraenja, otkrili su
ga Pierre i Marie Curie)
radiestezija (osjeati
zraenje, sposobnost da se
pomou ralji i sl.
otkrivaju podzemne vode)
radijator
Iako mnogi misle da se
radijus moe nai samo na
krunici ili sferi, radijus
moe biti vezan i uz
krivulje zadane polarnim
koordinatama.
polumjer.
radikand
lat. radix: korijen
-nd: latinski sufiks koji
radikal (rezultat
korjenovanja)
radikalan (potpun, temeljit,
Oznaka za korijen \
razvila se iz slova r, koje je
poetno slovo rijei radix
(korijen).
oznaava imenicu u pasivu
Radikand je broj iz kojeg
vadimo korijen, tj. na
kojem se vri radnja
korjenovanja.
koji ide do kraja)
radikalne promjene
(promjene iz temelja)

korijen.
ravnina
ravan: plosnat
Rije ravnina izvedena je
od pridjeva ravan, a
intuitivno se odnosi na
njen ravan izgled.
ravninska krivulja
(krivulja u ravnini)
izravan (direktan, bez
vijuganja)
ravnica
izravnati (uiniti ravnim)
ravnatelj
Dobra je vjeba uenicima
u koli dati zadatak nai
dijelove ravnine u
svakodnevnom ivotu:
ploa, zid, krug, povrina
stola itd.
razlika, diferencija
U rijei razlika krije se
rije lik. Razlika je skup
onih svojstava po emu su
dva lika drugaija. Razliku
dva broja moemo shvatiti
i kao njihovu meusobnu
udaljenost na brojevnom
pravcu.
Pogledati tablicu pod: lik. Pogledati tablicu pod:
diferencija.
razlomak
raz + lomiti: slomiti na
dijelove
Hrvatski naziv razlomak
prijevod je latinskog
naziva fractus, to znai
slomiti, razlomiti.
Razlomkova (razlomaka)
crta oznaava operaciju
dijeljenja, a dijeljenje se
odnosi na lomljenje,
razlamanje.
razlomljena crta
raspaliti
razlomkova crta,
razlomaka crta

Razlomci se pojavljuju ve
kod starih Egipana i
Babilonaca, a u dananjem
smislu su ih shvaali ve
stari Kinezi i Indijci.
Fibonacci ih je donio u
Europu.
U 16. stoljeu u starim
matematikim knjigama
razlomci se nazivaju
slomljenim brojevima ili
razlomljenim brojevima.
raznostranian trokut
razno + stranian
Raznostranian trokut je
trokut kojemu su sve
stranice razliitih duljina,
kao to govori samo ime
pojma.
raznovrsno (razliitih
vrsta)
raznobojan (viebojan)

realan broj, realni brojevi
lat. res: stvar
lat. realis: stvaran, koji
postoji, objektivan
Ako je neto realno, to
znai da je stvarno. I realni
brojevi su stvarni, svakog
od njih moemo pronai i
pridruiti nekoj konkretnoj
toki pravca tako da cijeli
pravac bude prekriven
tokama.
realan dio kompleksnog
broja
realist (ovjek trijezna
pogleda na svijet)
realizam (umjetniki smjer
koji tei prikazivanju
ivota onakvim kakav je u
stvarnosti)
realizirati (ostvariti,
provesti u djelo)
razlika izmeu realizma i
naturalizma (naturalizam
je podvrsta realizma,
vjerno prikazuje i one
rune i mrane strane
drutva, npr. Zola)
U matematici razlikujemo
realne (stvarne) brojeve od
imaginarnih (izmiljenih)
brojeva.

Skup realnih brojeva
oznaava se slovom R, jer
je to prvo slovo rijei
realan.
reciproan broj,
reciprocitet
lat. reciprocus: uzajaman
lat. recipere: uzeti natrag,
vratiti
Reciproni brojevi imaju
uzajamno zamijenjena
mjesta brojnika i
nazivnika.
reciprocitet (uzajamnost)
reciproni ili uzajamno
povratni glagoli (radnja
koju vre dva ili vie
subjekata zajedno, npr.
Uenici se grle)
Pojam recipronosti
koristili su jo stari Indijci,
koji su dijeljenje s nekim
razlomkom provodili kao
mnoenje s recipronom
vrijednou tog razlomka.
Uostalom, i danas na isti
nain u koli dijelimo
razlomke.
red
praslav. red: poredak, crta
poredati se: stati se po
crti jedan iza drugoga
U matematici red je suma
lanova niza.
Pogledati tablicu pod: niz.
praviti red, rediti
(pospremati)
razred, redar
redatelj
redni brojevi
uredan / neuredan
ureen par
red rijei u reenici
Formule za aritmetiki i
geometrijski red pojavljuju
se jo u starom Egiptu i
Babilonu.

U matematici su od
posebne vanosti redovi
potencija.
refleksija, zrcaljenje
lat. re: natrag
refleksija (odbijanje
svjetlosti)
kut refleksije (kut
Rije refleksija se
upotrebljava u fizici
(optici), dok se u
matematici upotrebljava
lat. flexio: savijanje
lat: reflectere: natrag
okrenuti, obraati
Kada neku toku
reflektiramo obzirom na
os, toka se savine,
okrene natrag i doe na
simetrino mjesto na
suprotnoj strani obzirom
na os simetrije.
odbijanja)
refleksivan glagol
(povratan glagol, npr.
smijati se)
refleksni pokret (nagao
pokret bez sudjelovanja
nae volje)
refleksivna relacija (ako je
svaki element nekog skupa
u relaciji sam sa sobom)
reflektor (odbija ili baca
svjetla)
rije osna simetrija. Zato,
na alost, uenici esto
uope ne povezuju ova dva
pojma. Kompromis bi se
moda mogao nai u
eoj upotrebi hrvatske
rijei zrcaljenje u oba
predmeta?
relativno prosti brojevi
lat. relatio: veza
lat. relativus: relativan,
koji se odnosi na, koji
vrijedi samo pod
odreenim uvjetima
Relativno prosti brojevi su
prirodni brojevi koji
nemaju zajednikih
djelitelja osim 1.
teorija relativnosti
(utemeljio je A. Einstein,
teorija po kojoj su
prostorne i vremenske
veliine relativne, tj. ne
mogu se odreivati
neovisno jedne o drugima)
Na primjer, brojevi 10 i 21
su relativno prosti brojevi,
jer iako niti jedan od njih
nije prost sam za sebe, oni
meusobno nemaju
zajednikih djelitelja osim
broja 1.
romb
gr. rhombos: zvrka,
egrtaljka, romb
egrtaljka je mali predmet
jo iz antikih vremena
koji se zavrtio kako bi
proizvodio buku. Koristi
se u vjerskim
ceremonijama kod starih
Grka. Oito da je taj
predmet imao oblik
dananjeg romba pa mu
otuda i ime.
romboid (paralelogram,
sufiks -oid znai koji lii
na; dakle, paralelogram je
etverokut koji lii na
romb)
Romb se na turskom
jeziku kae baklava.
Budui da se poznati
orijentalni kola ree ba u
rombove, tj. baklave,
dobio je i naziv baklava.
rotacija, rotirati
lat. rotare: vrtjeti, okretati
Rotacija se moe shvatiti
kao kretanje, vrtnja
rotirati (vrtjeti se)
rotor (pomini dio
elektromotora koji se vrti)
rotor (kruni tok u
Rotacija se matematiki
definira kao izometrija
ravnine koja ima tono
jednu fiksnu toku ili je
jednaka identikom
preslikavanju.
toke ili skupa toaka oko
jedne fiksne toke (centra
rotacije).
prometu)
rotacijsko tijelo (geom.
tijelo koje nastaje vrtnjom
nekog geom. lika)
rotacijska ploha (ploha
koja nastaje rotacijom
nekog geometrijskog lika)

sekans
lat. secare: sjei, rasjei
U trigonometriji pravac
funkcije sekans sijee,
ree krug na dva dijela
(za razliku od tangensa,
koji samo dodiruje
krunicu).
sekanta (pravac koji sijee
krunicu ili neku drugu
krivulju)
seciranje (rezanje,
otvaranje)
sectio aurea (zlatni rez)
secesija (smjer u
umjetnosti kada se jedan
dio umjetnika potpuno
odvojio od zastarjelog
shvaanja)
kosekans (complementi
secans)
segment (lat. segmentum:
odsjeak; zatvoreni
interval)
sekcija (odsjek neke
ustanove, odjeljenje)
Funkcija sekans se definira
kao sec o = hipotenuza /
prileea. Drugim
rijeima, sec o = 1/coso

Uz sekans, postoji i
kosekans:
csec o = 1/sino.
Kosekans je skraenica od
complementi secans, tj. to
je funkcija
komplementarna sekansu.
sfera
gr. sfaira: lopta, nebeska
kugla
Sfera je omota kugle,
tj. skup svih toaka
prostora ija je udaljenost
od sredita jednaka r
(radijus sfere).
sferna geometrija
(geometrija na sferi)
vie sfere (nadzemaljski
svjetovi)
sferoid (tijelo slino kugli,
npr. Zemlja je sferoid)
sfera (u prenesenom
znaenju: podruje,
djelokrug)
Formulu za oploje sfere
prvi je izveo Arhimed,
iako ima naznaka da su do
nje iskustvom doli jo
Egipani.
Hrvatski naziv za sferu je
kuglina ploha ili okruglica.
simetrija, zrcaljenje
gr. syn: s
gr. metron: mjera
gr. symmetria: pravi
razmjer, ravnomjernost, s
mjerom, sklad
Pretpostavimo da su dvije
toke simetrine obzirom
na pravac. Udaljenost
izmeu jedne od njih i
pravca jednaka je
udaljenosti izmeu druge
toke i pravca. Dakle,
ravnomjerno su udaljene
od pravca.
simetrian (skladan)
asimetrija (nesklad)
simetrala
simetrian osmerac (stih
od 8 slogova sa stavkom
iza etvrtog sloga, tj. tipa
4+4)
Osna simetrija je
preslikavanje ravnine u
odnosu na pravac (pravac
je os), a centralna simetrija
je preslikavanje u odnosu
na toku (toka je centar).
sinus
lat sinus: zaljev, pazuh,
nabor
Graf funkcije sinus je
valovit i krivudav,
moemo rei nabran, ba
kao i nabori na tkanini.
Iako smo nekako nali
smisao u prijevodu,
pogledati 3. stupac kako je
ta rije dola u europsku
matematiku.
upala sinusa, sinusitis (na
latinskom sinus znai
pazuh, nabor i svaku
udubinu na tijelu, pa tako i
eonu upljinu i odatle
naziv sinusi u medicini)
sinusoida (graf funkcije
sinus)
Rije sinus u europski je
govor dola igrom
pokvarenog telefona
kroz stoljea. Stari Grci su
sinus mjerili pomou tetive
kruga. Tetiva se na
sanskrtu kae jiva, to
Arapi kasnije itaju diba.
Ali diba vie ne znai
tetiva, ve na arapskom
zaljev, nabor, pazuh.
Europljani to prevode
latinskim sinus, to i znai
zaljev, pazuh.
sinusioda
lat. sinus: zaljev, nabor
gr. eidos: oblik
Sinusioda ima oblik
nabora.
sinus.

skraivanje razlomaka
kratiti: smanjivati duljinu
Skratiti razlomak znai
proporcionalno
smanjivati veliine i
brojnika i nazivnika, ali
tako da kvocijent ostane
kratko
pokratiti
Suprotan pojam
skraivanju razlomaka je
proirivanje razlomaka.
jednak. Drugim rijeima,
skratiti razlomak znai i
brojnik i nazivnik
podijeliti istim brojem.
skup
praslav. kup: hrpa, gomila
Skup se sastoji od
elemenata, to je kup
elemenata, u njemu su
skupljeni elementi.
okupiti
sakupiti, skuplja
skupa
skupina
skuptina
predikatni skup, subjektni
skup itd.
Naziv skupa (njem. die
Menge) uvodi Cantor u 19.
st. Cantor je i osniva
teorije skupova, velikog i
vanog podruja
matematike (iako se
elementi te teorije naziru
jo u starogrkoj
matematici).
slinost
sliiti: podsjeati likom na
nekoga
Dva su geometrijska lika
slina ako svojim oblikom
lie jedan na drugoga (ne
nuno i veliinom!).
Pogledati tablicu pod lik. Grki filozof Tales je
upravo pomou slinosti
izraunao visinu Keopsove
piramide.
Simbol za slinost ~ uveo
je njemaki matematiar
Leibniz. Oznaka ~ dolazi
od horizontalno poloenog
slova S, to je poetno
slovo latinskog similis (lat.
similis: slian).
sredite, centar
staroslav. sreda: sredina
Sredite npr. krunice je
toka koja je jednako
udaljena od svih toaka
krunice, tj. ako nacrtamo
krunicu ona se nalazi u
sredini krunice.
srednjica trapeza
srednjica trokuta
sredinji kut krunice
(kojem je vrh u sreditu
krunice)
nasred (u sredini neega)
srijeda (sredinji dan
radnog tjedna)
posredan / neposredan
srednji rod (dijete, sunce,
more itd.)
Sredite se ne odnosi samo
na krunicu. Postoji, na
primjer, i sredite
simetrije, homotetije itd.

Sredite se jo naziva i
centar.
statistika
lat. status: stanje
Kratko, statistika nam
statistiki podaci (brojani
i sreeni podaci)
Njemaka rije die
Statistik rabila se u 18. st.
za politike znanosti
vezane uz dravu i vladu.
Budui da je politika imala
poblie govori kakvo je
stanje neega, kako stvari
stoje.
izravne veze s
prikupljanjem podataka o
stanju u zemlji, desilo se
da je rije statistika s
vremenom izgubila svoje
prvobitno znaenje i
postala znanost o
prikupljanju, obradi i
prikazivanju podataka.
stereometrija
gr. stereos: prostran, jak
gr. metron: mjera
Stereometrija se odnosi na
znanost o prostornim
veliinama.
stereo ureaj (ureaj koji
ima odvojene i udaljene
jake zvunike)
stereotipan (uvijek isti,
uobiajen, dolazi od rijei
stereotip tj. metalne ploe
odlivene s matrice, takvih
je ploa moglo biti
odliveno mnogo i sve su
bile jednake, nema
originalnosti)
Naziv stereometrija
pojavljuje se kod
Aristotela.
Stereometrija se odnosi na
prostor dok se odnosima u
ravnini bavi planimetrija.
stoac, unj, konus
staroslav. stog: tap,
palica, dra neega
Stog je oznaavao tap na
koji se stavlja sijeno, ali
ee i oblik u koji se
sijeno stavlja na tap
nakon kosidbe. Po tome
obliku nazvano je i
geometrijsko tijelo stoac
(mali stog).
stoer (tab)
stack (stog u
programiranju; struktura
podataka)

Stvaranjem umanjenice od
rijei stog, dobili smo rije
stoac. Pri tome je nastala
glasovna promjena
palatalizacija (glas g
prelazi u glas ).
Povezivanje gradiva hrv.
jezika i matematike u 8.
razredu: stoac->stoca;
glas. promjene
nepostojano a, jednaenje
po zvunosti ( ispred c
prelazi u ).

strana poliedra
praslav. storna: prostrana,
prostorna
Strana je objekt koji se
odnosi na prostor (npr.
strana svijeta), pa tako
poliedar u prostoru ima
svoje strane kao dijelove
plata.
stranac?
stranputica

stupanj stupanj polinoma Mjerenje kutova u
stupnjevima tako da puni
praslav. stepenj
Rijei stupanj i stepenica
dolaze od iste praslavenske
rijei stepenj, koji se
odnosi na stupanje,
hodanje. Kao to stepenice
idu korak po korak gore ili
dolje, tako i stupnjevi
oznaavaju promjenu na
vie ili nie.
stopalo
stupati
step (stupanj)
uzastopce
stupnjevanje ili
komparacija pridjeva
kut ima 360 staro je vie
od 4000 godina, a uveli su
ga Babilonci. U 19. st.
uvedeno je mjerenje u
radijanima.
sukladnost, kongruencija
lat. congruere: podudarati
se
Dva su geometrijska lika
sukladna ako se potpuno
podudaraju, "poklapaju"
kada jedan stavimo na
drugi.
Oznaka ~ za sukladnost se
sastoji od znaka ~ za
slinost i od znaka
jednakosti =, to znai da
biti sukladan znai biti
slian i jednak. Tu je
oznaku uveo Leibniz u 17.
st. (on je uveo i znak za
slinost ~).
sukut, kutovi sukuti,
susjedni kutovi
Dva su kuta sukuti ako
imaju zajedniki krak i
zajedno ine isprueni kut.
susjedi (ljudi koji ive
blizu jedan drugoga)
susjedne strane poliedra
susjedne stranice
mnogokuta
suvremenik, sugovornik...
Sukuti spadaju pod
suplementarne kutove jer
im je zbroj 180. Obrat
openito ne vrijedi.
suma, zbroj
lat. summa: ukupan broj
Stari Grci i Rimljani su
obino zbrajali potpisujui
odozgo prema gore,
suprotno nego to mi danas
inimo. Tako je njima
suma bila najvei broj
koji se nalazi na vrhu.
summa summarum (lat.
zbroj zbrojeva, sve ukupno
zbrojeno)
sumandi (pribrojnici,
brojevi koje zbrajamo)
sumirati (zbrajati,
zakljuiti, ukratko izloiti)
summa cum laude (s
najveom pohvalom,
izvrsno)
vicarski matematiar
Euler je u 18. st. uveo
veliko grko slovo sigma E
kao oznaku za sumu po
poetnom slovu latinske
rijei summa.
suplement,
suplementarni kutovi
lat. supplementum: dopuna
Dopunjujui neki kut
njegovim suplementom
suplementirati (dopuniti)
suplirati (dopuniti)
Kutovi o i | su
suplementarni ako je
o+|=180.
dobivamo isprueni kut.
suprotan broj, suprotni
brojevi
Suprotan broj nekog broja
je njemu negativan broj.
nasuprotna stranica
etverokuta
suprotnost ili antiteza
(suprotne misli u
meusobnom odnosu, npr.
"Na jeziku med, a na srcu
jed")
suprotnice ili antonimi
(radost-alost, ispod-iznad
itd.)

supstitucija
lat. substituere: zamijeniti,
stavtiti umjesto nekoga
Metodom supstitucije pri
rjeavanju jednadbi
zamjenjujemo
(supstituiramo)
nepoznanicu
odgovarajuim izrazom
kako bismo dobili
jednadbu samo s jednom
nepoznanicom.
lat. sub-, sup- (prefiks u
znaenju: ispod)
supstituirati (zamijeniti)
supstrat (podloga,
supstancija)
suptropski pojas (pojas
izmeu tropskog i
umjerenog, ispod
tropskog)
latinska rije substitutio je
sloenica od prefiksa sub
(ispod) i glagola statuere
(stajati). Kada
supstituiramo x umjesto y
u matematikom izrazu,
uzrokujemo da x stane na
mjesto y (doslovce da
stane pod y).
suptrahend
lat. subtrahere: uzimati,
oduzeti, maknuti, ukloniti
Latinski pojam numerus
subtrahendus znaio je
broj kojim oduzimamo
tj. umanjitelj.
suptrahirati (umanjiti,
oduzeti)

Hrvatski naziv je
suptrahend je umanjitelj.
U izrazu 5 3 = 2 broj 3 je
suptrahend (umanjitelj) jer
je to broj koji smo oduzeli
broju 5. Broj 5 naziva se
minuend (umanjenik).
surjekcija
franc. sur: na
lat. jacere: baciti
Funkcija koja preslikava
elemente iz skupa A u
skup B je surjekcija ako se
na svaki element iz B
moe baciti element iz
A.
surogat (lat. sur + rogatum;
loa zamjena, krivotvorina,
nadomjestak)
survival (engl.
preivljavanje)
Zanimljivo je da je rije
surjekcija neobina
francusko-latinska
sloenica od frenc. sur i
lat. jacere. Razlozi su ti
to, kao prvo, u latinskom
nema rijei na ve samo
u (in), a rije in je ve
iskoritena u rijei
injekcija.
susjedne stranice susjedne strane poliedra
susjed: onaj koji stanuje u
blizini
Susjedne stranice nekog
mnogokuta su stranice
koje imaju zajedniki vrh.
Dakle, to su stranice koje
su neposredno blizu jedna
drugoj, kao prvi susjedi.
susjedni kutovi
sustav
su: zajedno, kooperacija
su + staviti
Sustav dolazi od staroslav.
rijei staviti. U sustavu
jednadbi u matematici
vie jednadbi je stavljeno
zajedno.
sustav jednadbi
sustav nejednadbi
sustavno (sloeno)

estar, estilo
estar je sprava za crtanje
krunice.
estar su poznavali jo
stari Babilonci.
iljasti kut
staroslav. ilo: igla, otar
predmet kojim se ije
Ako za neki predmet
kaemo da je iljast, znai
da na kraju ima otar vrh s
kojim bi se lako dalo
ubosti. Upravo tako
izgleda i iljasti ili otar
kut.
iljiti (otriti vrh nekog
predmeta)
iljilo (naprava za otrenje
olovke)
iljo?
iljastokutan trokut (trokut
kojem su sva tri kuta
iljasta)
iljak (vrlo otar vrh)
iljasti kut naziv se jo i
otar kut.

tangens
lat. tangere: dodirivati,
taknuti
tangenta
tangirati (dodirivati)
Kotangens je dobio ime
skraivanjem complementi
tangens (pogledati tablicu
pod: kosinus).
Na jedininoj krunici
vrijednost tangensa u
nekoj toki odredit emo
tako da povuemo
tangentu na krunicu kroz
toku (1, 0).
tangenta.
tangenta
lat. tangere: dodirivati,
taknuti
Pravac koji dodiruje
krunicu (krivulju) u
jednoj toki zove se
tangenta (kolska
definicija). U vioj
matematici se koristi
tonija definicija.
tangencijalna sila
(komponenta sile u smjeru
tangente)
tangirati (graniiti, dirati)
tangencijalni etverokut
(etverokut u koji se moe
upisati krunica)
Postojei hrvatski nazivi
za tangentu su diralica,
kosnica, dodirnica, dirka i
dirnica.
Za svaku toku krunice
postoji tono jedna
tangenta koja prolazi tom
tokom. To su znali ve
Pitagorejci.
teorem, pouak
gr. theorema: ono to se
promatra, pravilo
Teorem je neto to se
promatra i kao takvo
postaje predmet studije te
ga treba dokazati.
teorija (isto znanstveno
promatranje neega;
suprotno od praksa)
teoretski (zasnovan na
teoriji)
teatar (mjesto gdje se
promatraju predstave)
Kurnik MiS?????
Pojam teorem nastao je u
starogrkoj matematici jo
od vremena Aristotela.
tetiva
indoeur. prefiks ten- :
prefiks u znaenju
nategnuti, razapeti
praslav. tetiva: napeta
struna luka
Tetiva je kod starih
Slavena oznaavala ilu ili
napetu strunu luka. U
matematici tetiva je duina
"razapeta" izmeu dviju
toaka na krunici.
tetivan etverokut
(etverokut kojemu se
moe opisati krunica)
tetiva (med. zavretak
miia u kosti)
tent (engl. ator)
ton (gr.tonos; struna,
dizanje glasa)
tenda (razapeto platno)
Iako je pojam tetive poznat
starim Grcima, poseban
naziv nastaje tek u
europskoj matematici u 12.
st.
tetraedar
gr. tettrares: etiri
gr. hedra: strana, osnova
Tetraedar je geom. tijelo
omeeno sa etiri sukladna
tetrapak (pakiranje u
obliku tetraedra, npr.
mlijeka)
tetragonalan
(etverokutan)
tetrateizam (vjerovanje da
Naziv tetraedar je nastao u
Tetraedar je jedno od pet
pravilnih geometrijskoh
tijela (Platonovih tijela).
jednakostranina trokuta. postoje etiri boga)
tetrapod (etveronoac)
teite, teinica
hrv. teak + te
teak: odnosi se na teinu
-ite: zavretak koji
oznaava toku u
geometriji (polovite,
sjecite, sredite itd.)
teiti (biti teak)
teina (razliito od masa)
U matematici se teite
(trokuta) upoznaje kao
toka u kojoj se sijeku
njegove teinice, ali je
zbog velike primjene u
fizici svakako
preporuljivo uenicima
objasniti i teite s
fizikalnog stanovita. Tako
emo povezati
matematiku teoriju s
praktinim gradivom iz
fizike.
tjeme
slav. tjeme
Kao to je tjeme najvii
vrh glave, tako je i tjeme
neke krivulje toka u kojoj
krivulja dostie najviu (ili
najniu) vrijednost.
tjeme parabole
translacija
lat. trans: kroz
lat. latio: nosim
lat. translatio: prijenos
Translatirati neki
geometrijski lik u ravnini
znai prenijeti ga na
drugo mjesto (ali
pravocrtno, bez
razvlaenja ili rotiranja).
translatirati (prenijeti,
premjestiti)
translation (engl. prijevod
s jednog jezika na drugi)
transparentno (prozirno)
transplatacija
(presaivanje organa)
transport (prijevoz)
Translacija je povezana s
sa skupom vektora u
ravnini. Moemo, na
primjer, translatirati neku
toku za neki vektor.
Hrvatski naziv za
translaciju je paralelan
pomak.
transverzala
lat. transversus: poprean,
prijek, kos
lat. trans: kroz
lat. vertere: ii, okrenuti se
Transverzala je pravac koji
sijee par paralelnih
transverzalan (poprean)
transverzala (poprenica,
preac)
transverzalno valovito
gibanje (gibanje estica
okomito na smjer
prostiranja vala)
Hrvatski naziv za
transverzalu je poprenica.

pravaca.
tranzitivnost, prijelaznost
lat. transitivus: prijelazan
Tranzitivnost je svojstvo
relacije: ako je a u relaciji
s b i b u relaciji sa c, onda
je a u relaciji sa c. Drugim
rijeima, svojstvo
prelazi sa a na c preko b.
tranzit (trgovaki prijevoz
robe)
tranzitivan glagol
(prijelazan glagol, ima
objekt u akuzativu)
zemlje u tranziciji (zemlje
u prijelaznom razdoblju iz
jednog drutv. ureenja u
drugo)
Za domau zadau
uenicima moemo zadati
da pronau neki primjer
kada vrijedi i kada ne
vrijedi relacija
tranzitivnosti u
svakodnevnom ivotu.
Primjer da vrijedi: Ako
ivi u Hrvatskoj, a
Hrvatska je u Europi, onda
ti ivi u Europi.
Primjer da ne vrijedi: Ako
ti ima prijatelja Marka, i
tvoj prijatelj ima prijatelja
Mirka, to ne znai da je
Mirko i tvoj prijatelj.
trapez
gr. trapeza: stol, tabla,
dolazi od tetra (gr. etiri)
i ped (noga), etiri noge
Stari Grci su smatrali da
trapez nalikuje stolu pa je
stoga taj etverokut nazvan
trapez.
trapez (toka u cirkusu)
trapez (gimnastika
sprava)
trapezoid (gr. -oid: koji
lii na; tj. koji lii na
trapez, to je etverokut
kojem niti jedna strana nije
paralelna s drugom)
trapezna formula
trpeza (stol za kojim se
blaguje)
U Europi trapez se definira
kao etverokut kojem su
dvije strane paralelne.
Takav se etverokut u
Americi naziva trapezoid.
Ta rije trapeziod, pak, u
Europi oznaava
etverokut kojem niti
jedna strana nije paralelna
s drugom. Amerikanci za
taj pojam imaju pak naziv
trapezium. Da
zakompliciramo, i rije
trapezium u Europi ima
svoje znaenje. Sreom,
znai isto to i trapezoid.
trigonometrija
gr. trigonon: trokut
gr. metron: mjera
Trigonometrijom se uz
minimalne podatke mogu
izraunati svi kutovi i
duljine stranica trokuta.
Dakle, mjerenje trokuta.
trigonometrijske funkcije
(sinus, kosinus, tangens,
kotangens)
sferna trigonometrija
(trigonometrija na sferi)
Povijesno gledajui,
pristup trigonometriji
preko trokuta je mnogo
stariji (jo iz stare Grke)
nego pristup preko
jedinine krunice (iz 18.
st.), iako se u kolama prvi
dodir s trigonometrijom
dogaa ba preko jedinine
krunice.
trokut
tri + kut
triangl (glazbalo u obliku
trokuta)
trigonometrija (dio
Hrvatska rije trokut je
izravan prijevod latinske
rijei triangulus (tri kuta).
Trokut, kao to mu samo
ime govori, je geom. lik s
tono tri kuta.
matematike iji se rauni
zasnivaju odnosima u
trokutu)
trostih (tercina, tercet:
strofa od tri stiha)
trotoje (...)
Ve su Egipani i
Babilonci raunali
povrinu trokuta (dodue,
priblinim formulama).
to se tonih formula tie,
zna se da je Arhimed
poznavao Heronovu
formulu.
tupi kut
tupo: koje nije iljasto,
ime se ne moe buiti
Iako tupi kut (kao i svaki
kut) ima svoj vrh, on se
oblikom razlikuje od
iljastog kuta i u odnosu na
iljasti kut, on je zaista
tup.
tupokutan trokut (trokut
koji ima tupi kut)
tupav ovjek, tupoglav
(koji nije otrouman, koji
sporo zakljuuje)
Ne tupi! (ne budi dosadan)
Za tupi kut o vrijedi
90<o<180.

udaljenost
Pod udaljenosti dviju
toaka u ravnini ili
prostoru podrazumijevamo
koliko je jedna toka
udaljena od druge.
skok u dalj
daljina
daljinski upravlja

umanjenik, minuend
-ik: u hrv. jeziku ovaj
zavretak oznaava
pasivnu radnju (pogledati
tablicu pod mnoenik)
Na umanjeniku se obavlja
radnja oduzimanja, on je
taj od koga oduzimamo.
umanjenik tj. minuend jer
smo njega smanjili.
umanjenica (deminutiv,
npr. kua kuica itd.)
pogledati tablicu pod
mnoenik

Umanjenik se naziva i
minuend, od lat. minuere:
umanjiti. Na isti nain, u
lat. jeziku sufiks nd
oznaava pasivnu radnju,
to je dakle lan na kojem
se vri radnja oduzimanja.
Rije minuend dolazi iz
lat. numerus minuendus tj.
broj koji emo umanjiti.
umanjitelj, suptrahend
-telj: u hrv. jeziku ovaj
zavretak oznaava
aktivnu radnju (pogledati
pogledati tablicu pod
mnoitelj
Umanjitelj se naziva i
suptrahend (lat. subtrahere:
ukloniti, oduzeti;
suprtakcija: oduzimanje).
Suptrahend dolazi od lat.
numerus subtrahendus, tj.
tablicu pod mnoitelj)
Umanjitelj je broj koji
umanjuje neki drugi broj.
Umanjenik e se smanjiti
za onoliko kolika je
vrijednost umanjitelja.
umanjitelj, tj. suptrahend
jer se on oduzima od broja
5.
broj koji oduzima).
Iako lat. sufiks nd
oznaava pasivnu radnju
(dok tor oznaava aktiv),
u latinskom jeziku imamo
pojmove minuend i
suptrahend. U hrvatskom
jeziku je bolje, sam sufiks
nam govori je li rije o
pasivu ili aktivu:
umanjenik i umanjitelj.
unija
lat. unus: jedan
Unija nekoliko skupova je
skup koji ujedinjuje sve
elemente danih skupova u
jedan skup.
uniforma (jednaka odjea)
uniseks odjea (odjea
koju nose i mukarci i
ene, npr. T-shirt)
unitarist (pristaa
jedinstva)
univerzalan (opi,
sveobuhvatan)
unikat (jedini primjerak
ega; jedinstven,
originalan)
Oznaka za uniju je , po
poetnom slovu te rijei.
Ako su A i B skupovi,
onda je njihova unija skup
svih elemenata iz A ili iz
B.
upisana krunica
u + pisati: napisati unutar
neega
Upisana krunica nekog
mnogokuta je krunica
koja dodiruje sve stranice
mnogokuta. Budui da se
ona uvijek nalazi s
unutranje strane
mnogokuta, nazvana je
tako zbog svog izgleda: da
je ucrtana tj. upisana u
mnogokut.
opisana krunica (s
vanjske strane, prolazi
svim vrhovima
mnogokuta)
upisati se u neki klub
urezati
Tangencijalni etverokut
je etverokut kojem se
moe upisati krunica
(onda su njegove stranice
tangente upisane
krunice).
Svaki trokut ima upisanu
krunicu, ali svaki
mnogokut ne. Pravilni
mnogokuti imaju upisanu
krunicu kojoj je sredite u
sjecitu simetrala njegovih
kutova.

valjak
praslav. valjati: okretati ili
vrtjeti tijelo po nekoj
valjak za tijesto (drvena
naprava u obliku valjka s
rukama)
Valjak je rotaciono tijelo
to znai da nastaje
rotacijom pravokutnika
povrini, kotrljati
Valjak je geometrijsko
tijelo koje se, oito, lako
valja ili kotrlja. S druge
strane, ako imamo masu
koja se lako oblikuje (npr.
tijesto ili plastelin), upravo
valjanjem emo dobiti
oblik valjka.
razvaljati (valjkom rairiti)
izvaliti se (oputeno lei ili
sjesti)
oko jedne svoje stranice.
Stari Babilonci i Egipani
su priblino znali raunati
volumen valjka, dok je
Arhimed u staroj Grkoj
bio prvi koji ih je tono
izveo.
varijabla
franc. variable: promjenjiv
Varijabla je veliina koja
se mijenja.
varijabilnost
(promjenjivost)
varijacije na temu
(djelomino odstupanje od
neke teme)
varirati (mijenjati se, biti
razliit)
Njemaki matematiar
Leibniz prvi je upotrijebio
termin varijabla u smislu
promjenjive veliine.
vektor
lat. vector: nositelj
Vektor je duina sa
smjerom, to je nositelj
smjera, usmjerena duina.
Vektor je nositelj dvije
informacije: duljine i
smjera neke duine.
vektorski produkt (produkt
dvaju vektora koji ima
odreena matematika
svojstva)
vektorska grafika (u
raunarstvu: svaki lik na
ekranu predstavljen je
skupom vektora zbog lake
obrade)
Vektori zauzimaju vrlo
vano mjesto u nekim
znanostima, npr. fizici
(ubrzanje, sila, elektrina
struja itd.). Upravo zbog te
svoje primjene vano je
povezati i uskladiti gradivo
matematike i fizike.
visina
praslav. vis: gore, iznad,
visoko
Od ovog korijena
zakljuujemo da se visina
uvijek odnosi na duljinu
do okomite (vertikalne)
komponente neke toke.
Visina je okomita
dimenzija (duljina, visina,
irina).
Takoer, pod visinom
trokuta smatramo najkrau
duinu koja spaja vrh
trokuta i nasuprotnu
stranicu trokuta.
visjeti
visok
visoravan
visinomjer
visokokvalificiran,
visokoobrazovan
visokotlaka
ivjeti na visokoj nozi
(ivjeti rasipno)
Visine su duine u trokutu,
ali nije nuno da se one
uvijek sijeku u jednoj toki
(npr. u tupokutnom trokutu
se ne sijeku). Meutim,
pravci na kojima lee te
visine se uvijek sijeku u
jednoj toki koju nazivamo
ortocentar trokuta.
S visinama se susreemo i
u stereometriji. Tako je
npr. visina stoca ili
piramide najkraa spojnica
od vrha tijela do baze.
vjerojatnost
vjerojatno: moda, nije
100% sigurno
Teorija vjerojatnosti je
jedna od grana matematike
koja se bavi sluajnim
pojavama (kolika je
vjerojatnost da...).
Teorija vjerojatnosti je
nastala u 17. st. u vezi s
problemima igara na sreu.
volumen, obujam
lat. volumen, volvere:
okrenuti, okretati
lat. volumen: zavoj, svitak,
svezak
Volumen je prvobitno bio
rukopis obavijen oko
tapia. Pojavom knjiga
rije je poela oznaavati
veliinu prostora to ga
zauzima knjiga, to se
kasnije proirilo i na druge
predmete, ne samo knjige.
volume npr. na kasetofonu
(u engl. jeziku volume
osim volumena znai i
koliinu; u ovom sluaju
jainu zvuka)
Volumen, tj. obujam su iz
praktinih razloga poeli
raunati stari Egipani i
Babilonci. Pri tome su
tono raunali obujam
kocke, kvadra i uspravnih
prizmi.

zagrada, zagrade
graditi, zagraditi
osloboditi se zagrada
ograda
zagraditi, graditi, zgrada

zbroj, zbir
Zbroj je rezultat raunske
operacije zbrajanja.
pribrojnici (brojevi koje
zbrajamo)
zbirne imenice (skup
istovrsnih bia ili predmeta
koji se uzimaju kao jedna
cjelina, npr. lie, unuad,
braa itd.)
suma.

Matematicki Pojmovi

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Matematicki Pojmovi

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Termin, korijen Sline rijei Napomena

You might also like