\

2


naslov knjige:




FENOMEN
KVAZIUENJAKA

autor: Amir I. Smaji


edukativni da'vetski portal
w w w . I M A N . b a
facebook.com/wwwimanba

PRVO IZDANJE
Medina, 1435 / 2013.


\

3



UMJESTO UVODA

Obavijestio me je idazetnamom (dozvolom) ejh Ebu
Muhammed 'Isa b. Muhammed b. Adem es-Sunfuravi
el-Maliki (1), a njega je obavijestio ejh Velid b. Idris el-
Menisi es-Sulemi (2), a on prenosi od ejhova
Muhammeda Abdur-Rezzaka ed-Dimekija es-Salihija i
Abdur-Rahmana el-Habeija i Ulejje el-Habeija (3), njih
trojica od Ebu Nasra el-Hatiba (4), ovaj od Omera el-
Amidija ed-Dijar Bekrija (5), a on od el-Murteda ez-
Zebidija (6), ovaj od el-Mu'ammera Ahmeda Sabika ez-
Za'belija (7), od emsuddina el-Babilija (8), on od Ibn
Erkemasa (9), a on od Hafiza Ibn Hadera el-Askalanija
(10), on od el-Burhana Ibrahima b. Ahmeda et-Tenuhija
(11), od Ebul-Abbasa Ahmeda b. Ebi Taliba el-Haddara
(12), od es-Sirada el-Husejna b. el-Mubareka ez-
Zebidija (13), od Ebul-Vakta Abdul-Evvela el-Herevija
(14), on od Ebul-Husejna ed-Davudija (15), on od Ebu
Muhammeda es-Serahsija (16), a on od Ebu Abdullaha
Muhammeda b. Jusufa el-Firabrija (17), a on od Imama
Ebu Abdullaha Muhammeda b. Isma'ila el-Buharija (18),
rahimehullah.


\

4
Imam el-Buhari, rahimehullah, kae: Priao nam je el-
Humejdi Abdullah b. ez-Zubejr (19) koji kae: Priao nam
je Sufijan (20) koji je rekao: Priao nam je Jahja b. Se'id
el-Ensari (21) a on kae: Obavijestio me je Muhammed
b. Ibrahim et-Tejmi (21) da je uo Alkamu b. Vekkasa el-
Lejsija (22) kako kae: uo sam Omera b. el-Hattaba
(23), radijallahu anhu, kako je na minberu rekao: uo
sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako
kae:
"Doista su djela prema namjerama i doista e svaki
ovjek dobiti ono to je naumio. Pa ko uini hidru radi
Allaha i Njegova Poslanika - njegova hidra je radi
Allaha i Njegova poslanika. A ko uini hidru kako bi
stekao neto od dunjaluka, ili radi ene kako bi se
njome oenio - njegova hidra je radi onoga zbog ega
ju je uinio."
1







1
Hadis su zabiljeili Buhari (1) i Muslim (5036) u svoja dva Sahiha, koja
su dvije najvjerodostojnije i najpouzdanije knjige pod nebeskim
svodom, nakon Allahove Plemenite knjige.


\

5


U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!

Zahvala pripada Uzvienom Allahu koji sve precizno
stvara i odabire i koji je uzvien od onoga to Mu
neznalice pripisuju. On, delle e'nuh, Svoje poslanice
povjerio je najodabranijim od ljudi i svakome od njih
naredio da po znanju pravedno sudi.
Donosimo najpotpuniji salavat i selam na Allahovog
Miljenika i Poslanika, koji je rekao: "...doista su uenjaci
nasljednici vjerovjesnika"
2
, na njegovu asnu porodicu i
sve ashabe, bez izuzetka, i sve one koji koraaju svjetlom
znanja i klone se tame neznanja do zadnjeg sunevog
zalaska.
Iako je Uzvieni Allah poastio islamski ummet
mnogim odlikama i odabrao ga nad svim ostalim
narodima, naalost u dananjem vremenu ovaj ummet
prolazi kroz teko stanje koje karakterizira potlaenost,
slabost, razjedinjenost, neizvravanje Allahovih naredbi i
neklonjenje od zabrana, te ustrajno javno i tajno
grijeenje veine njegovih sljedbenika.

2
Izvod hadisa vidi na str. 27.


\

6
Povrh svega toga, ono to ovo stanje ini jo teim i
opasnijim jeste pojava ljudi koji se lano deklariraju kao
uenjaci i poznavaoci erijatskog znanja. Ovi
kvaziuenjaci izjavljuju i tvrde, rijeima ili postupcima, da
poznaju erijat i stoga su sebi dali za pravo da tumae
vjeru, to ni u kojem sluaju nije dozvoljeno izuzev onima
koje je Uzvieni Allah poastio istim erijatskim
znanjem, iz istih izvora ove plemenite vjere.
Naime, ovi kvaziuenjaci dali su sebi za pravo da,
shodno svome razumijevanju i nahoenju, tumae
vjerske propise, odnosno razna erijatsko-pravna pitanja
u vjeri, na osnovu ega izriu brojne propise tvrdei da su
istinski borci na putu uzdizanja Istine.
Dakle, u dananjem drutvu na jednoj strani postoji
velika skupina ljudi kojima je povjeren emanet
prenoenja vjere, a koji toga nisu dostojni, jer kako da
odgajaju druge kad i sami nisu odgojeni. Tako odvode
ljude u razne zablude, a i sami u njima odavno plove.
Preuzeli su velike emanete na svoja lea i neka znaju da
e za to odgovarati pred Uzvienim Allahom, delle
anuhu, na Sudnjem danu, stoga neka pripreme
adekvatne odgovore.
Allah, delle e'nuh, rekao je: "Allah vam zapovijeda
da odgovorne slube onima koji su ih dostojni
povjeravate i kada ljudima sudite da pravino sudite.


\

7
Uistinu je divan Allahov savjet! A Allah doista sve uje
i vidi."
3

Istovremeno, pored nametnutih "vjerskih autoriteta",
na drugoj strani rasprostranjena je jedna veoma loa i
opasna pojava, a to je pojava ljudi koji su umislili da
istinski poznaju erijat i dali sebi za pravo da ga i tumae
raznim nainima, a njima samima je dobro jasno - a
pogotovo onima koji ih poznaju - da takvi nisu dostojni i
sposobni za tako veliku odgovornost. Ono to dolijeva
ulje na vatru jeste to se takvi deklariraju kao istinski
sljedbenici Kur'ana i sunneta, svoj pravac definiraju
Pravim putem, a sve neistomiljenike nazivaju raznim
pogrdnim nadimcima.
Sve ovo dovelo je do zbunjenosti i nejasnoa meu
istinskim tragaocima za Allahovim zadovoljstvom i
Istinom. Meutim, ova skupina ljudi, elei da uzvise
Kur'an i sunnet, nije ni svjesna da svojim neznanjem
uestvuje u njihovom ruenju.
U vezi s tim, neophodno je istaknuti da emo
putanjem ovakvih ljudi da - svjesno ili nesvjesno - rue
Allahovu vjeru posljedice snositi svi. Stoga je obaveza na
vrijeme upozoriti na sve negativne pojave traei u tome
Allahov, delle e'nuh, spas.


3
Prijevod znaenja, En-Nisa, 58.


\

8

OPASNOST GOVORA O VJERI BEZ ZNANJA

Uzvieni Allah meu najvee i najopasnije grijehe
svrstao je govor o Sebi, delle anuhu, bez znanja: "Reci:
'Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i potajni, i
grijehe, i neopravdanu primjenu sile, i da Allahu
smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz objavio
nije, i da o Allahu govorite ono to ne znate.'"
4

Imam Ibnul-Kajjim, rahimehullah, komentirajui ovaj
ajet, rekao je: "to se tie govora o Allahu bez znanja, to
je najstroije zabranjeno i najvei grijeh kod Allaha, i iz
tog razloga, prilikom navoenja zabrana, spomenut je na
etvrtom mjestu. Izuzimanje iz ove zabrane nije
dozvoljeno ni u kojem sluaju, nego zabranjenost ostaje
na snazi u svakom stanju i situaciji. Zabrana govora o
Allahu bez znanja nije kao zabrana strvine, krvi i
svinjskog mesa, koji bivaju u odreenim situacijama
dozvoljeni, jer se zabrane dijele na dvije vrste: 1.)
zabrana samog djela u osnovi - i to nije dozvoljeno raditi
ni u kojem sluaju, i 2.) trenutna zabrana - koja se
mijenja od vremena do vremena.
Uzvieni Allah, govorei o zabranama u osnovi, kae:
"Reci: 'Gospodar moj zabranjuje razvrat, i javni i

4
Prijevod znaenja, El-E'araf, 33.


\

9
potajni...", zatim je preao na ono to je vei grijeh od
ovoga: "i grijehe, i neopravdanu primjenu sile...", da
bi zatim naveo ono to je vei grijeh od ovoga: "i da
Allahu smatrate ravnim one za koje On nikakav dokaz
objavio nije...", nakon ega je naveo ono to je jo vei
grijeh od ovoga: "i da o Allahu govorite ono to ne
znate", tako da je ovo najstroija od svih zabrana kod
Allaha, a ujedno i najvei grijeh, jer za sobom povlai
iznoenje lai na Uzvienog Allaha, pripisivanje Allahu
onoga to Mu ne dolikuje, mijenjanje Njegove vjere,
negiranje onoga to je potvrdio i potvrivanje onoga to
je negirao, smatranje ispravnim onoga to je Allah uinio
neispravnim i smatranje neispravnim onoga to je On
uinio ispravnim, iskazivanje mrnje i neprijateljstva
prema onome koga On voli i prijateljevanje sa onima
kojima je On iskazao neprijateljstvo, ljubav prema onima
koje Allah mrzi i mrnja onih koje On voli, i da Mu se
pripisuje ono to Mu ne dolikuje, bez obzira bilo to
vezano za Njegovo bie, svojstva, rijei i djela. Ova
zabrana je najpotvrenija zabrana, najvei grijeh, to je
osnova irka i kufra, i na tome su sagraene novotarije i
zablude. Osnova svake zabludijele novotarije u vjeri
vraa se na govor o Allahu bez znanja."
5

Allah, delle e'nuh, rekao je: "I ne govorite neistine
jezicima svojim: 'Ovo je doputeno, a ovo je

5
Medaridus-salikin, 1/372.


\

10
zabranjeno', da biste tako o Allahu neistine iznosili. Oni
koji o Allahu govore neistine nee uspjeti."
6

Uvaeni ejh Muhammed el-Emin e-enkiti,
rahimehullah, kae: "Ispravni prethodnici (selefus-salih),
Allah bio s njima zadovoljan, izbjegavali su rijei 'ovo je
halal' i 'ovo je haram' strahujui od ovog ajeta."
7

Biljei Darimi od Imama El-E'amea da je rekao:
"Nisam uo da je Ibrahim en-Nehai ikada rekao da je
neto halal ili haram, nego je imao obiaj da kae
'prezirali bi to' i 'smatrali su to pohvalnim.'"
8

Allah, delle delaluh, kae: "Na Sudnjem danu vidjet
e pocrnjela lica onih koji su o Allahu lai govorili."
9

ejh Abdul-Kerim el-Hudajr, hafizehullah, kae:
"Najprei koji ulaze pod znaenje ovog ajeta su oni koji
daju odgovore o erijatskim pitanjima i govore o Allahu
bez znanja."
10

Uzvieni je rekao: "Ne povodi se za onim to ne zna!
I sluh, i vid, i razum, za sve to e se, zaista,
odgovarati."
11


6
Prijevod znaenja, En-Nehl, 116.
7
Edvaul-bejan, 3/455.
8
Sunen Darimi, br. 184.
9
Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 60.
10
erhu durusil-muhimme li ammetil-umme, str. 94.
11
Prijevod znaenja, El-Isra, 36.


\

11
Poznati mufessir ejh Abdur-Rahman es-S'adi,
rahimehullah, kae: "Tj. ne slijedi ono o emu nema
znanja, nego dobro utvrdi i provjeri ono to govori i
radi."
12

Allah, Uzvieni, rekao je: "...i ne slijedite ejtanove
stope, jer vam je on neprijatelj oevidni! On vas
navraa na grijeh i razvrat i na to da o Allahu govorite
ono to ne znate"
13
"Zar o Allahu da govorite ono to ne
znate?"
14


ISPRAVNE GENERACIJE IZBJEGAVALE SU NEUTEMELJENO
GOVORITI O ALLAHOVOJ VJERI

Ebu Bekr es-Siddik, radijallahu anhu, rekao je: "Koje
e me nebo prekriti i koja e me zemlja sakriti ako bez
znanja kaem neto o Allahovoj Knjizi!?"
15

Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je:
"Doista je lud onaj koji odgovara na svako pitanje koje
mu se postavi."
16


12
Tejsirul-Kerimir-Rahman, 2/920.
13
Prijevod znaenja, El-Bekare, 168-169.
14
Prijevod znaenja, El-E'araf, 28.
15
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlihi, 2/41.
16
Is izvor, 2/48.


\

12
Abdur-Rahman b. Ebi Lejla, rahimehullah, rekao je:
"Zatekao sam stotinu i dvadeset ashaba Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u mesdidu, i niko
od njih nije drao predavanje niti je odgovarao na pitanja
a da nije poelio da ga je neko drugi zamijenio."
17

Huzejfe, radijellahu anhu, rekao je: "Fetve ne izdaje
izuzev jedan od trojice: onaj koji poznaje derogirane i
derogirajue ajete u Kur'anu, vladar koji nema drugog
izlaza i optereeni budala." Nakon to je prenio ovu
predaju, Ibn Sirin, rahimehullah, rekao je: "to se mene
tie, ja nisam nijedan od prve dvojice, pa ne bih volio da
budem trei."
18
.
Abdul-Melik b. Ebi Sulejman rekao je: ''Upitan je Se'id
b. Dubejr o neemu pa je rekao: 'Ne znam!', a zatim je
rekao: 'Teko se onome koji za ono to ne zna kae da
zna!'"
19

Kasim b. Muhammed, rahimehullah, rekao je: "Tako
mi Uzvienog Allaha, drae mi je da mi jezik bude
presjeen nego da govorim o onome o emu nemam
znanja."
20


17
Is izvor, 2/273.
18
Is izvor, 2/278.
19
Is izvor, 2/43.
20
Is izvor, 2/44.


\

13
Abdur-Rahman b. Mehdi, rahimehullah, rekao je: "Bili
smo kod Imama Malika b. Enesa kada mu je doao neki
ovjek i rekao mu: 'O Ebu Abdullah! Doao sam ti iz
mjesta udaljenog est mjeseci putovanja. Moj narod
zaduio me je da ti postavim pitanje!' Malik je rekao:
'Pitaj!' Nakon postavljenog pitanja, rekao je: 'Ne znam',
pa je ovjek ostao zaprepaten, kao da je doao kod
onoga koji sve poznaje. Zatim je upitao: 'Pa ta onda da
kaem svome narodu kada se vratim?' Imam Malik mu
odgovori: 'Reci im: Malik je rekao da ne zna!'"
21


GOVOR ISPRAVNIH GENERACIJA O ONOME KOJI PRIA O
VJERI A NE POZNAJE RAZILAENJA UENJAKA

Jahja b. Sellam, rahimehullah, rekao je: "Onome koji
ne poznaje razilaenja islamskih uenjaka nije
preporueno da odgovara na pitanja o vjeri, niti je
onome koji ne poznaje miljenja islamskih uenjaka
dozvoljeno da govori: 'Ovo miljenje mi je drae!'"
22

Se'id b. Ebi Urube, rahimehullah, rekao je: "Ne
smatrajte uenjakom onoga ko ne poznaje razilaenja
islamskih uenjaka."
23


21
Is izvor, 2/45.
22
Is izvor, 2/30.
23
Is izvor, 2/27.


\

14
Ata', rahimehullah, rekao je: "Nikome nije dozvoljeno
da odgovara na pitanja o vjeri sve dok ne bude poznavao
razilaenja islamskih uenjaka, jer ako ne bude
poznavao, odbacit e znanje ispravnije od onoga koje on
zastupa."
24

Ejjub es-Sehtijani, rahimehullah, rekao je: "Najsmjeliji
u izdavanju fetvi su ljudi najmanjeg znanja o
razilaenjima islamskih uenjaka, a najsuzdrljiviji u
izdavanju fetvi su ljudi najznaniji o razilaenjima
islamskih uenjaka."
25


FENOMEN KVAZIUENJAKA

Prethodne izreke uenjaka eksplicitno ukazuju na
opasnost govora o Allahu, delle anuhu, i Njegovoj vjeri
bez znanja, ime su danas iskuani mnogi muslimani.
Nerijetka je pojava da imamo priliku sluati hutbe i
predavanja, itati tekstove i odlomke, od odreenih
govornika i autora koji su poznati po nedostatku
erijatskog znanja, a mnogi od njih nikada u ivotu nisu
vidjeli nijednog islamskog uenjaka, a kamoli da su povili
svoja koljena pred njima i stjecali znanje.

24
Is izvor, 2/28.
25
Is izvor, 2/28.


\

15
Ovi kvaziuenjaci u svojim usmenim i pismenim
izlaganjima citiraju kur'ansko-hadiske tekstove i miljenja
i izjave islamskih uenjaka i onda ih - bez jasnog i
ispravnog razumijevanja - tumae shodno svojim
porivima.
Meu njima ima i onih koji su priueni, odnosno
moda su nauili neto malo od Allahove vjere i sreli
nekog od islamskih uenjaka, pa se stavljaju ili bivaju
dizani na stepen velikih islamskih uenjaka, od kojih su
veoma daleko i u znanju i u ispravnom shvatanju
stvarnosti u kojoj se nalaze.
Stanje u kojem se trenutno nalazimo najbolje nam
pojanjavaju rijei Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem: "Doista, Allah nee uzeti znanje od ljudi tako
to e ga uzdignuti od njih, nego e uzeti znanje
uzimajui uene ljude, sve dok ne nestane uenjaka.
Tada e ljudi za predvodnike uzeti neznalice koji e biti
pitani, pa e odgovarati, bez znanja, i otii tako u
zabludu odvodei i druge sa sobom."
26

Razmislite, dragi brate i cijenjena sestro, malo o
ovom plemenitom hadisu. On jasno ukazuje na injenicu
da nevolje i nedae nikada ljudima nisu dolazile od
strane njihove uleme. Nevolje nastupaju nakon smrti
uenjaka kada izdavanje fetvi preuzmu oni koji nisu

26
Biljee ga Buhari (100) i Muslim (2673) od Abdullaha b. Amra b. el-
Asa, radijallahu anhuma.


\

16
dorasli tom stepenu (makar se i pripisivali uenicima,
onima koji trae znanje i sl.), kada predavanja ponu
drati samoumiljene neznalice, vjerske lanke pisati
novinari, hutbe drati dobri govornici (makar bili i
najvee neznalice), o vjeri polemizirati licemjeri itd.
Emanet nikada nee pronevjeriti onaj koji je
povjerljiv, ali kada se povjerenje ukae nepovjerljivom,
tada je za oekivati da e pronevjeriti povjereni emanet.
Isto tako, nijedan istinski uenjak nee u vjeru uvesti
novotarije, ali kada govor o vjeri preuzme onaj ko nema
znanja (dahil), takav je i sam skrenuo sa Pravog puta i
druge u zabludu odveo.
Imam Malik b. Enes, rahimehullah, jednog je dana
vidio svog uitelja, poznatog uenjaka, imama Rebi'a er-
Re'ja, rahimehullah, kako plae estokim plaem. Kada
ga je upitao: "Da te nije zadesila kakva nedaa?", rekao
je: "Ne, nego je o vjeri upitan onaj koji nema znanja!"
27

Potvrdu za to nalazimo u rijeima Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: "Kada se stvar
povjeri onome kome ne pripada tada oekuj Sudnji
dan."
28

Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Prije

27
Et-Tartui, El-havadisu vel-bida'u, str. 77.
28
Biljei ga Buhari (59) od Ebu Hurejre, radijallahu anhu.


\

17
nastupa Sudnjeg dana predstoje godine obmana. U tim
godinama laov e se smatrati iskrenim, iskreni e se
tjerati u la, povjerljiv e se smatrati izdajicom,
povjerenje e biti ukazano onome ko e ga pronevjeriti,
i tada e progovoriti ruvejbide.'"Kada su ga upitali: "A
ko su ruvejbide, o Allahov Poslanie?", odgovorio je: "To
je svaki ovjek glupak, bezumnik, koji govori o onome
to se tie svih ljudi!"
29


POGUBNOST TRAENJA ZNANJA KOD MALIH, MLADIH,
NEISKUSNIH I NEODGOJENIH

Ebu Umejje el-Dumehi, radijallahu anhu, prenosi da
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Od
predznaka Sudnjeg dana je da se znanje trai kod
malih."
30

Prenosi se od Omera b. El-Hattaba, radijallahu anhu,
da je rekao: "Spoznao sam u emu je propast za ljude:
kada fikh (razumijevanje vjere) doe od strane malih, a

29
Biljee ga Ibn Made (4036), Ahmed (7912), Hakim (8439) i drugi i
hadis je dobar ili vjerodostojan kao to su smatrali Hakim, Zehebi, Ibn
Hader, Albani i drugi radi mnotva puteva i drugih predaja koje ga
podupiru, iako u lancu prenosilaca postoje odreene slabosti, a Allah
najbolje zna.
30
Biljee ga Ibnul-Mubarek u Zuhdu (61) i Taberani u El-Kebiru (22/361)
i hadis je dobar radi drugih predaja koje ga podupiru a Allah
najbolje zna. (Vidjeti: Silsiletus-sahiha, 2/194).


\

18
ne prihvati se od velikih. A ako doe od strane velikih, pa
ih u tome slijede mali, onda su svi od upuenih."
31

Pod "malim" se misli na one koji nemaju znanja, ne
gledajui na njihove godine, jer meu ashabima
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, bilo je
mladia koji su bili uenjaci kao Ibn Abbas i Muaz b.
Debel - na ije su se znanje oslanjali najvrijedniji ashabi
poput Omera, radijallahu anhu.
32

Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Ljudi
e neprestano biti u dobru sve dok znanje budu uzimali
od velikih meu njima. Ali kada ga ponu uzimati od
malih i najgorih bit e upropateni."
33

Ako se tom njihovom neznanju pridoda i mladost,
onda je to tama nad tamom i zabluda nad zabludom, da
nas Allah, delle anuhu, sauva.
34

Veliki imam i hafiz hadisa Sufjan es-Sevri,
rahimehullah, kada bi vidio obian narod (tj. one koji
nisu dorasli znanju) kako zapisuju znanje i predaje,
njegovo lice bi se promijenilo. El-Firjabi, jedan od
njegovih uenika, jednom prilikom ga je priupitao: "O

31
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/158.
32
Vidi: Isti izvor, 1/499-500.
33
Et-Taberani, Mu'demul-kebir, 9/114.
34
Vidi: Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/499-500; El-Havadisu vel-bid'au,
str. 80.


\

19
Ebu Abdullah! Primijetio sam da ti je mnogo teko kada
vidi ovaj obini narod kako zapisuje znanje?", na to je
Sufjan rekao: "Ovo znanje je bilo kod Arapa i kod
najplemenitijih ljudi, pa kada ih napusti i pree kod ovih
tj. kod nekulturnih, neodgojenih, bezumnika, onih koji
su na dnu vjera e se radi toga izmijeniti."
35

Imam afija, rahimehullah, rekao je: "Onaj koji pone
poduavati prije vremena propustit e (da stekne)
mnogo znanja."
36


UZIMANJE ZNANJE SA IZVORA

Zato, dragi brate i cijenjena sestro, znanje uzimajte sa
njegovog izvora, od uenjaka poznatih po iskrenim
rijeima i ispravnim djelima, koji su preselili na uputi ili
su u poznim godinama pa je njihovo znanje staloeno i
sigurno.
Ako niste u stanju a zasigurno veina nas nije da
znanje uzimate iz poznatih izvora i kapitalnih djela
uenjaka kojima je ummet posvjedoio da su bili na uputi
i znanju, onda, barem, nemojte dopustiti da propustite
(usvojiti) znanje uenjaka koji su slijedili uputu prvih i
odabranih generacija u naem vremenu, poput

35
Et-Tartui, El-Havadisu vel-bid'au, str. 80-81.
36
Ibnul-Devzi, Sifetus-safve, 2/252.


\

20
Muhammeda b. Ibrahima Alu-ejha, Abdur-Rahmana es-
Sa'dija, Hammada el-Ensarija, Muhammeda Emina e-
enkitija, Abdul-Aziza b. Baza, Ibn Usejmina, Albanija,
Bekra Ebu Zejda, Ibn Dibrina i dr., neka im se Uzvieni
smiluje i nagradi ih Dennetom.
37


LANI UENICI I UENJACI

Znajte da je vaa vjera neto najdragocjenije to
posjedujete, pa nemojte dopustiti da vam o vjeri
pametuju, propise tumae i fetve izdaju oni koji nisu
tome dorasli. To su samoumiljene neznalice i falsifikati,
pa ih se pripazite. Kao to se istina lahko raspoznaje od
zablude, isto tako je lahko raspoznati i neznalicu od
uenog, pa makar neznalica posjedovao titule, diplome,
svjedoanstva isl.
Nije uenjak svako ko krene putem traenja znanja,
pa ak ni uenik (talibul-ilm), jer se nijjeti (namjere)
razlikuju. Neko je od njih iskren, a neko nije, neko je
studirao na odreenom fakultetu radi diplome ili ugleda i

37
Spomenuti uenjaci su istaknuti samo kao primjer i to ne znai da
zanemarujemo druge uenjake koji su na pravom putu mimo njih, a
ima ih mnogo, takoer ne znai ni da ih smatramo nepogreivim i da je
sve to govore ista istina koja se mora prihvati. Cilj je da se ukae i
priblii narodu njihov menhed (put), koji je put istine i nain
razumijevanja vjere koji je bio zastupljen meu prvim i odabranim
generacijama ovog ummeta.


\

21
poloaja, a drugi radi znanja i kako bi se pribliio
Uzvienom Allahu, azze ve delle.
Takoer, ne treba se ugledati na svakog za koga se
kae da je uen, jer neko od njih je na Pravom putu a
neko nije, neko se vrsto dri vjere i upute prvih i
ispravnih generacija, dok drugi poputaju, prilagoavaju
se, dodvoravaju itd.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da je rekao: "Ko
bude uio znanje sa kojim se trai Allahovo, delle
anuhu, lice ne uei ga osim da bi stekao neku
dunjaluku korist, nee osjetiti miris Denneta na
Sudnjem danu."
38

Imam Ibn Hazm el-Endelusi, rahimehullah, rekao je:
"Nema vee tete za znanje i njegove nosioce od onih
koji su se meu njih uvukli a nisu od njih. Oni su
neznalice, a misle da neto znaju, i ine nered, a misle da
popravljaju situaciju."
39

Jedan ovjek je pohvalio imama El-E'amea,
rahimehullah, zadivljen mnotvom uenika koji su
prisustvovali njegovim predavanjima, na to mu je El-

38
Biljee ga Ahmed (8457), Ebu Davud (3664), Ibn Made (252) i hadis
je vjerodostojan, kao to kae Hakim, rahimehullah, u El-Mustedreku
(1/271).
39
El-Ahlaku ves-sijer, str. 67.


\

22
E'ame uzvratio: "Nemojte biti zadivljeni mnotvom, jer,
treina njih e umrijeti prije nego to postanu uenjaci,
druga treina e otii za vladarom, a od tree treine
malo ko e se spasiti!"
40

Muhammed b. Suhnun, rahimehullah, kae: "Jedan
od uenjaka imao je brata koji bi nou odlazio kod kadije
i emira da im nazove selam, pa mu je poslao pismo u
kojem je napisao: '... a zatim: Onaj ko te vidi po danu, Taj
te vidi i po noi, i ovo je zadnje pismo koje e primiti od
mene!'"
41

Mnogi od onih koji studiraju ili su studirali erijatske
znanosti su iskreni i ude za Allahovim, azze ve delle,
plemenitim licem, ali je nedaa to nemaju znanja, jer
pravo znanje zahtijeva mnogo truda, napora i odricanja,
dok je do same diplome lahko doi, naroito u
dananjem vremenu kada su mnogi postali profesori,
magistri, doktori i sl. pred monitorima i preko interneta,
ne povijajui svoja koljena pred ulemom i ne gubei vid u
izuavanju njihovih djela.
Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "U
kakvom stanju ete biti kada se meu ljudima
rasprostrane i pojave novotarije pa na njihovim
temeljima odraste omladina i poznu starost doive starci

40
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/520.
41
Is izvor, 1/520.


\

23
(ijim sebebom) islam prihvate nearapi. Tada e ovjek
postupati po sunnetu, a bit e mu reeno da je to
novotarija!" Njegovi uenici upitae: "A kada e se to
desiti, o Ebu Abdur-Rahmane?" Odgovori: "Kada bude
puno predvodnika, a malo povjerenika, kada bude puno
karija (uaa, uenika...), ali malo fakiha (onih koji
razumiju vjeru), kada se znanje bude uilo, ali ne radi
vjere, i kada se dunjaluk bude traio sa djelima
ahireta!"
42

Prenosi se da je Ibn Abbas, radijallahu anhuma,
rekao: "Da su oni koji nose znanje ukazali poast svome
znanju i prihvatili ga onako kako mu dolikuje, zavolio bi
ih Uzvieni Allah i meleki i dobroinitelji, a i ljudi bi ih
uvaavali i potivali, ali oni su znanjem traili dunjaluk, pa
ih je Allah zamrzio, a ljudi omalovaili."
43

E-a'bi, rahimehullah, rekao je: "Nee nastupiti
Sudnji dan sve dok se znanje ne bude smatralo
neznanjem, a neznanje znanjem."
44



42
Predaju su zabiljeili Abdur-Rezzak (11/359), Darimi (185), Nu'ajm b.
Hammad u El-Fiten (69), El-Lalekai (123) i drugi s vjerodostojnim
lancem prenosilaca.
43
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/529.
44
Ibn Ebi ejbe, El-Musannef, , 8/668.


\

24

KAKO PREPOZNATI PRAVOG UENIKA I UENJAKA

Pravi uenjak i uenik se pored vrstog i sigurnog
znanja prepoznaju po izgledu, govoru, hodanju i svim
ostalim pokretima, a svjetlo znanja i bogobojaznosti
izbija iz njihovih lica: "... a onaj kome Allah ne da svjetlo,
nee svjetla ni imati"
45

Abdullah b. Mes'ud, radijallahu anhu, rekao je: "Onaj
ko ui Kur'an prepoznaje se: po neprospavanim noima
dok drugi spavaju, po danima provedenim u uenju dok
se drugi svakojako zabavljaju, po plau dok se drugi
smiju, po pobonosti dok drugi lumpuju, po utnji dok
drugi o svemu i svaemu razglabaju, po skruenosti dok
se drugi prave vani i po sjeti i tuzi dok se drugi vesele."
46

Hafiz Hatib el-Bagdadi, rahimehullah, opisujui
uenjake od kojih treba uzimati znanje, kae: "Nuno je
da onaj koji ui znanje odabere meu uenjacima onog
koji je poznat po pridravanju za vjeru, ije je stanje
skriveno (tj. nisu poznati po javnim prijestupima) i koji
dri do sebe. Takoer, odabrat e onog koji se okitio
moralnim naelima u traenju znanja, onog koji je u
praksu sproveo sabur, blagost, poniznost prema onima

45
Prijevod znaenja, En-Nur, 40.
46
Ebu Ubejd Kasim b. Sellam, Fadailul-Kur'an, str. 113.


\

25
koje poduava, njenost prema onima koji trae znanje,
rije istine, savjet svim robovima i druge od pohvalnih
osobina i uzvienih vrlina."
47

Ibn Sirin, rahimehullah, rekao je: "Doista je ovo
znanje vjera, pa gledajte od koga ete svoju vjeru
uzeti."
48


VRIJEDNOST ZNANJA I UENIH NAD
NEZNANJEM I NEUKIM

Uzvieni, delle anuhu, odlikovao je uene nad
neznalicama, oni nisu i nikada ne mogu biti isti: "Reci:
'Zar su isti oni koji znaju i koji ne znaju? Samo oni koji
pameti imaju pouku primaju!'"
49

Islamskim uenjacima, da ih Allah sauva, pripada
veliko mjesto u islamu, a njihova bitnost i vrijednost je
svima dobro poznata.
Rekao je Uzvieni: "Pitajte uene ako ne znate"
50
, "A
Allaha se doista boje od robova Njegovih ueni."
51
,
"Allah svjedoi da nema drugog boga osim Njega a i

47
El-Fekihu vel-mutefekkih, str. 586.
48
Sahihu-Muslim, El-Mukaddime, 1/12.
49
Prijevod znaenja, Ez-Zumer, 9.
50
Prijevod znaenja, El-Enbija, 7
51
Prijevod znaenja, Far, 28.


\

26
meleki i ueni..."
52
, "Allah e na visoke stepene
uzdignuti one meu vama koji vjeruju i kojima je dato
znanje"
53
, "On je Milostivi pa upitaj o Njemu onoga koji
zna."
54
, i mnogi drugi ajeti u kojima se istie vrijednost
znanja.
Ebu Derda'a, radijallahu anhu, prenosi od Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da rekao: "Doista je
prednost uenjaka nad pobonjakom kao prednost
punog mjeseca nad ostalim zvijezdama. I doista su
uenjaci nasljednici vjerovjesnika, a vjerovjesnici nisu
ostavili u nasljedstvo ni dinare ni dirheme, nego su
ostavili znanje, pa ko uzme znanje, uzeo je veliki udio u
nasljedstvu."
55


52
Prijevod znaenja, Alu Imran, 18.
53
Prijevod znaenja, El-Mudadele, 11.
54
Prijevod znaenja, El-Furkan, 59.
55
Biljee ga Ahmed (21715), Ebu Davud (3643), Tirmizi (2682), Ibn
Made (223), Ibn Hibban (88) i drugi i hadis je hasen (dobar) iako u
senedu ima odreene slabosti, ali su ga vjerodostojnim ocijenili Ibnul-
Mulekkin i Hejsemi, a dobrim Hamza Kinani, Ibnul-Devzi, Zejle'i, Ibn
Hader, Sehavi, Albani, Abdul-Muhsin Abbad i drugi. Vidi: Bedrul-
munir, 7/587; Medme'u-zevaid, 1/335; Illelul-mutenahije, 1/79;
Tahridu asar fi tefsir Zamaheri, 3/9; Fethul-Bari, 1/160; Mekasidul-
hasene, br. 703; Sahihul-dami'a, br. 6297 i ezeratu fi talebil-ilmi we
ehlihi, str. 10.


\

27
Mu'avija b. Ebi Sufijan, radijallahu anhu, prenosi da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Onaj
kome Allah hoe dobro podui ga propisima vjere."
56

Osman b. Affan, radijallahu anhu, prenosi od
Allahovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, da je
rekao: "Najbolji meu vama je onaj koji naui Kur'an a
zatim druge poduava njemu."
57

Jedan od osnovnih temelja islamskog vjerovanja koje
zastupa ehli-sunnet vel-demat i spaena skupina jeste
potovanje i uvaavanje islamskih uenjaka.
58

ejh Abdur-Rahman es-Sa'di, rahimehullah, rekao je:
"... i oni se pribliavaju Allahu uvaavanjem uenjaka koji
su na pravom putu."
59
, tj. pripadnici ehlis-sunneta
pribliavaju se Uzvienom Allahu tako to uvaavaju
uenjake i potuju njihovu svetost.

56
Biljee ga Buhari (71) i Muslim (1037).
57
Biljei ga Buhari (5027). Poslanikove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei:
"... onaj koji naui Kur'an" ne odnose se prvenstveno na one koji
memoriziraju Kur'an i druge poduavaju harfovima i sl., nego na one
koji naue Kur'an napamet, naue njegova znaenja i propise, a zatim
druge poduavaju tome, u to ulazi i izuavanje sunneta Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer je nemogue cjelokupno
razumjeti Kur'an bez prouavanja sunneta, a Allah najbolje zna. Vidi:
Tuhfetul-ahvezi, El-Mubarekfuri, 1/179.
58
Vidi: Nasir el-Umer, Luhumul-ulemai mesmume, str. 15.
59
El-Kavlus-sedid fi mekasidit-tevhid, str. 12.


\

28
Ibn Abbas, radijallahu anhuma, kae: "Onaj ko
uznemiri uenjaka, takav je doista uznemirio Allahovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a onaj koji uznemiri
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, takav je doista
uznemirio Allaha, azze ve delle."
60

Imam El-Evzai, rahimehullah, rekao je: "Za nas su ljudi
islamski uenjaci, a svi mimo njih nisu nita."
61

Imam Sufjan es-Sevri, rahimehullah, rekao je: "Kada
bi fakih (uenjak) bio na vrhu brda, on bi sam bio demat
(spaena zajednica)."
62

Tavus b. Kejsan, rahimehullah, kae: "Od sunneta je
da uvaava i potuje uenjaka."
63

Jedan uenjak bio je spomenut kod imama Ahmeda
b. Hanbela, rahimehullah, dok je leao, pa je ustao i
rekao: "Ne dolikuje da se neko od dobrih ljudi spominje a
ja se nalazim u ovakvom poloaju."
64

Prenosi se od Ibn Abbasa, radijallahu anhuma, da je
rekao: "Godinu dana sam pokuavao da upitam Omera

60
El-Hatib, El-Fekihu vel-mutefekkih, str. 112.
61
Luhumul-ulemai mesmume, str. 15.
62
Isti izvor.
63
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/380.
64
Luhumul-ulemai mesmume, str. 44.


\

29
b. el-Hattaba, radijallahu anhu, o jednom ajetu, ali nisam
mogao iz strahopotovanja prema njemu."
65

Pogledajte kako su ashabi Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, uvaavali uenjake meu
njima.
Spominje se da su imami Ebu Hanife i afija,
rahimehumallah, rekli: "Ako fekihi i uenjaci nisu
Allahove evlije na dunjaluku, onda Allah nema evlija."
66

Sufijan b. Ujejne i Ibn Ulejje, rahimehullah, kau:
"Ljudi najveeg stepena su oni koji su izmeu Allaha i
njegovih stvorenja, tj. vjerovjesnici i uenjaci."
67

Sehl b. Abdullah et-Testuri, rahimehullah, rekao je:
"Onaj ko eli da pogleda kako su izgledala sijela
vjerovjesnika neka pogleda u sijela islamskih
uenjaka..."
68

Hasan el-Basri, rahimehullah, kae: "Najbolje osobe
koje je Sunce obasjalo su oni koji trae (izuavaju) hadis s
ciljem Allahovog lica."
69


65
Biljee ga Buhari (4913) i Muslim (1479).
66
El-Hatib, El-Fekihu vel-mutefekkih, str. 117.
67
Is izvor, str. 116.
68
Is izvor, str. 117.
69
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/213. Pod rijeima: "...
s ciljem Allahovog lica" misli se na tenju za gledanjem u Allahovo


\

30
Ibn ihab ez-Zuhri, rahimehullah, rekao je: "Niko nije
oboavao Allaha s dobrim djelom poput znanja."
70

Sufijan es-Sevri, rahimehullah, rekao je: "Nema
dobrog djela koje je bolje od traenja znanja, ako se trai
s ispravnom namjerom."
71
Slino je rekao i Bir b. el-
Haris, rahimehullah.
72

Imam afija, rahimehullah, kae: "Ne postoji nakon
izvravanja farzova djelo koje je bolje od traenja
znanja." Bi reeno: "Pa ak ni dihad na Allahovom
putu?" Odgovori: "ak ni dihad na Allahovom putu!"
73

Imam Ahmed b. Hanbel, rahimehullah, rekao je:
"Traenje znanja je najbolje djelo ali za onog ko je
ispravne i iskrene namjere." Pa je bio upitan: "A kako da
uini svoju namjeru ispravnom?" Ree: "Neka naumi da
bude ponizan prema ljudima i da od sebe otkloni
neznanje." I rekao je: "Sa znanjem se nita ne moe
porediti."
74


plemenito lice u Dennetu, to se smatra najveom i
najvelianstvenijom nagradom na Ahiretu.
70
Abdur-Rezzak, El-Musannef, br. 20479.
71
Darimi, Es-Sunen, br. 326.
72
El-Hatib, erefu ashabil-hadis, br. 171.
73
Bejheki, El-Medhal, br. 372.
74
Ibn Muflih, El-Furu'u, 2/339.


\

31
Prenosi se od Hasana el-Basrija, rahimehullah, da
rekao: "Ne postoji nita, to je Allah stvorio, da je
uzvienije kod Allaha i vee nagrade od izuavanja
znanja, ni hadd, ni umra, ni dihad, ni sadaka..."
75

Vjeru je obaveza uzimati od islamskih uenjaka i od
onih koji su dostigli veliki stepen u traenju znanja, a ne
od dahila (neznalica), pogotovo ne od neznalica koji su
sebi umislili da neto poznaju, jer su takvi dvostruke
neznalice i optereeni maloumnici.
Omer b. Abdul-Aziz, rahimehullah, rekao je: "Ako si u
mogunosti budi alim (uenjak), ako to nisi u
mogunosti, onda budi uenik, a ako i to nisi u
mogunosti, onda ih barem ne mrzi (tj. uenjake i
uenike)."
76

Hasan el-Basri, rahimehullah, kae: "Porani kao (tj.
budi) uenjak, ili onaj koji trai znanje, ili onaj koji slua
uene, a nipoto ne budi onaj etvrti, jer e tako
propasti."
77

Ibn Abdil-Berr, rahimehullah, - pojanjavajui ko se
smatra onim koji e propasti - kae: "To su oni koji
iskazuju neprijateljstvo prema uenjacima i oni koji ih

75
Ibn Redeb, Veresetul-enbija, str. 36.
76
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/154.
77
Isti izvor.


\

32
mrze. Isto tako i oni koji ih ne vole, takvi su doista od
onih koji ih mrze, ili su blizu takvih, u tome je propast, a
Allah najbolje zna."
78



SAMOUMILJENE NEZNALICE SU VELIKO ISKUENJE PO
UMMET U NAEM VREMENU

Pored raznih izazova i napada kojima su muslimani
iskuani od strane nevjernika, murika, ateista, licemjera
i novotara, iskuani su ovim neznalicama koje govore o
vjeri i u ime vjere, pravei tako pometnju u redovima
onih koji vjeruju i rade dobra djela.
Prenosi se da je voa pravovjernih Alija b. Ebi Talib,
radijallahu anhu, rekao: "Tri vrste je ljudi: uenjak
odgajatelj, uenik koji trai znanje da bi se spasio, a ostali
su divljaci, obani, propalice, oni koji se povode za
svakim galamdijom i koji se njiu sa svakim
povjetarcem."
79

Hafiz Hatib el-Bagdadi, rahimehullah, hvalei ovaj
govor kae: "Ova predaja je svojim znaenjem od
najboljih predaja i najplemenitijih izraza. Podjela koju je
napravio voa pravovjernih Alija b. Ebi Talib, radijallahu

78
Is izvor, 1/159.
79
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/156; El-Hatib, El-Fekih
vel-mutefekkih, 141. U lancu prenosilaca postoje odreene slabos.


\

33
anhu, je na najveem stepenu istinitosti i na samom
kraju uspjeha, jer ni jedan pametan i zdrav ovjek ne
izlazi iz ove tri kategorije, ili je uenjak, ili je onaj koji ui i
traga za znanjem, ili je nemaran prema znanju i onima
koji ga nose, tj. nije ni uenjak niti onaj koji trai
znanje."
80

Prenosi se da je Omer b. Abdul-Aziz, rahimehullah,
rekao: "Onaj ko bude radio bez znanja, vie e napraviti
tete nego koristi."
81

Imam Katade es-Sedusi, rahimehullah, rekao je: "Ko
bude govorio prije vremena bit e i osramoen prije
vremena."
82

Kada je imam Sufjan es-Sevri, rahimehullah, bio
upitan o onima koji ponu da govore o vjeri prije nego se
osposobe za to, rekao je: "Brod koji se pretrpa putnicima
mora potonuti."
83

Gazali, rahimehullah, rekao je: "Kada bi uutio onaj
ko ne zna, nestalo bi razilaenja."
84


80
El-Hatib, El-Fekih vel-mutefekkih, 142.
81
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/147.
82
El-Hatib, El-Dami'u li ahlakir-ravi, 1/322.
83
Er-Ramahurmuzi, El-Muhaddisul-fasil, str. 560.
84
Vidi: Bekr Ebu Zejd, Et-Te'alum, str. 3.


\

34
Hafiz Ibn Hader, rahimehullah, rekao je: "Kada
ovjek govori o onome to mu nije struka doe upravo
sa ovim udnim stavovima."
85

Abdullah b. el-Mu'tezz, rahimehullah, kae: "Kao to
iz kamena ne rastu plodovi makar puno kie na njega
palo, isto tako i maloumniku ne koristi mnogo izuavanja
i itanja."
86

Ebu Sufijan el-Himjeri, rahimehullah, rekao je: "Edeb
(moral, kulturu, bonton,...) nee nai osim kod dvije
vrste ljudi: kod ovjeka kojeg je sultan odgojio (tj. sila,
motka, prut,...) i kod ovjeka koji se odgojio izuavajui
fikh. Svi ljudi mimo njih su divljaci."
87

ejh Bekr b. Abdullah Ebu Zejd, rahimehullah, rekao
je: "Donoenje zabrana radi vjerskih koristi pree je od
donoenja zabrana radi koristi imetaka i tijela. Obaveza
je staviti zabranu i sprijeiti svakog gubitnika od
njegovog djelovanja radi ope koristi zajednice. Onoga
koji glumi da je uenjak i uenjaka koji je pokvaren,
obaveza je sprijeiti da izdaju fetve radi vjerskih koristi.
Onoga koji glumi da je doktor obaveza je sprijeiti radi
zdravstvenih koristi zajednice. Onoga koji glumi da je

85
Fethul-Bari, 3/584.
86
El-Hatib, El-Fekihu vel-mutefekkih, str. 584.
87
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 1/156.


\

35
ininjer obaveza je sprijeiti radi koristi gradova i
drava."
88

Kako je divan primjer koji je ovdje naveo ejh,
rahimehullah, jer doista neemo nai da se neko usudi
govoriti o medicini i propisivati lijekove i terapije samim
itanjem iz knjiga ili opom naobrazbom, zato to greke
u tome povlae za sobom kazne na dunjaluku, ali kada je
u pitanju govor o Allahovoj vjeri, svako sebi daje za pravo
da je tumai i komentira, bez prethodnog studiranja i
detaljnog izuavanja vjere.
Imam El-Evza'i, rahimehullah, kae: "Neki ovjek
doao je Ibn Mes'udu, radijallahu anhu, i rekao: 'O, Ebu
Abdur-Rahmane! Koje djelo je najbolje?' Odgovori mu:
'Znanje!' Zatim ga je opet upitao: 'Koje djelo je najbolje?'
'Znanje!' odgovori. ovjek uzviknu: 'Ja te pitam o
najboljem djelu a ti meni govori 'Znanje!'' Ibn Mes'ud
mu na to ree: 'Teko tebi! Doista sa znanjem o Allahu
koristit e ti i malo i puno dobrih djela, dok sa neznanjem
o Allahu nee ti koristiti ni malo ni puno dobrih djela.'"
89


88
Et-Te'alum, str. 7-8.
89
El-Bejheki, El-Medhal, br. 314.


\

36
Na kraju, dragi brate i cijenjena sestro, razmislite o
veoma pounim rijeima Halila b. Ahmeda,
rahimehullah, koji je rekao: "etiri su vrste ljudi: ovjek
koji zna, i zna da zna to je uenjak i njega slijedite i
pitajte; ovjek koji ne zna, i zna da ne zna to je
neznalica pa ga poduite; ovjek koji zna, a ne zna da zna
to je razuman ovjek pa ga napomenite; i ovjek koji ne
zna, i ne zna da ne zna to je budala pa ga se klonite."
90

A u poznatoj poslovici se kae: "Pametnom ovjeku i
iaret je dovoljan!"
Allah, azze ve delle, najbolje zna.

90
Ibn Abdil-Berr, Dami'u bejanil-ilmi ve fadlih, 2/31.


\

37