TORANJ: Program:

Djelovanja:

1.) Teina tornja po metru duine:
G
k,1
= 25 (5,0
2
4,0
2
) /4 = 176,71 = 180 kN/m

2.) Platforma:
G
k,2
= 0,50 25 (24,0
2
5,0
2
) /4 = 5409 kN
G
k,3
= 2,5 (24,0
2
5,0
2
) /4 = 1081 kN (dodatno stalno 2,50 kN/m
2
)
Ukupno = 5409 + 1081 = 6490 kN

Q
k
= 3,0 (24,0
2
5,0
2
) /4 = 1292 kN (korisno 3,00 kN/m
2
)

3.) Teina temelja:
G
k,3
= 25 2,0 16,0
2
/4 = 10053 kN

4.) Optereenje vjetrom:
q
W,k
= 6,50 kN/m
Q
W,k
= (6,50 / 5,00) 24 6 = 187,2 kN

Dokaz naprezanja na temelje:
Povrina temelja:
(u promjeru 6,00 m ispod centralnog dijela tornja stavljeno 10 cm mekog
materijala)
A
tem
= (16,0
2
6,0
2
) /4 = 172,8 m
2

Moment otpora poprenog presjeka:
W
tem
= I
p
/ r

4 4
1
(16 4 )
64
8
p
tem
I
W
r

= = =394,2 m
3

Jezgra poprenog presjeka:
K = W
tem
/ A
tem
= 394,2 / 172,8 = 2,28 m
Ekscentricitet:
e
k
= M
k
/ N
k
= 75,58 / 38,30 = 1,97 < 2,28 m ZADOVOLJAVA

Naprezanje na tlo pod karakteristinim optereenjem:
38, 30 75, 58
0, 22 0,19 0, 03/ 0, 41
172, 8 394, 2
k k
k
tem tem
N M
A W
= = = = MPa



Dimenzioniranje prema teoriji 2. reda:
Prvo se vri proraun po teoriji I. reda. Zatim se priblinim postupkom odredi
poveanje sila zbog teorije 2. reda:
200000
6, 7
29900
S
E
cm
E
E
= = =
( ) ( )
4 4 3 3
64
i a i E a a i i
I d d r r t

= + +
( ) ( )
4 4 3 3
5, 00 4, 00 6, 7 2, 43 2, 07 0, 013 0, 50 18,11 3,18 21, 29
64
i
I

= + + = + = m
4
2 2
28, 3 120
0, 64
29900 21, 29
F
E
cm c
N h
E I

= = =


( ) ( )
2
1 0, 90 110, 25 1 0, 90 0, 64 110, 25 1, 58 174
II I
Ed Ed
M M = + = + = = MNm

Modeliranje tornja FEM metodom:
Za granino stanje nosivosti tornja potrebno je obuhvatiti geometrijsku
nelinearnost (teoriju 2. reda) i materijalnu nelinearnost.
Numeriki model:
1.) tapni model tornja sa razmakom vorova od (a 1 do 2 gdje je promjer
tornja)
2.) tapni elementi sa linearno promjenjivim poprenim presjekom kruga
3.) Popustljivost tla ispod temelja na zakretanje modelirano je oprugom

Zakretanje temelja:
Zakretanje temelja trajnog karaktera uslijed stalnog optereenja zadaje se kao
imperfekcija tornja (toranj je kos). To spada u problem temeljenja i ne promatra se
u ovom proraunu jer se temelj nalazi na stijeni.
Posebnu panju na zakretanje temelja uslijed nejednolikog optereenja potrebno je
posvetiti kod nevezanih tla.
Kratkotrajno zakretanje temelja uslijed djelovanja vjetra:

Gr
s Gr
M
c I
=

gdje je:
Gr
M - moment savijanja na kontaktu temelja sa tlom
Gr
I - moment tromosti poprenog presjeka temelja na spoju sa tlom
s
c - krutost tla na zakretanje
Za proraun vibracija i proraun deformacija za granino stanje uporabljivosti
potrebno je poznavati otpora tla na kratkotrajno djelovanje sila.
, ,
,
'
s dyn s dyn
s dyn
GR GR
E E
c
t f A
= =

gdje je :
E
s,dyn
dinamiki modul elastinosti
A
Gr
povrina temelja
f ' = 0,25 faktor oblika vibracija
0, 25
GR GR
t A = - djelotvorna dubina antimetrinog djelovanja
Za proraun deformacija po teoriji 2. reda za granino stanje nosivosti potrebno je
uzeti u obzir i zakretanje temelja. Navedeni efekt moe se uzeti u obzir preko
statikog modula elastinosti
, s stat
E , umjesto dinamikog modula.
Ovisno o vrsti tla:
Nevezana tla: 2 < E
s,dyn
/ E
s,stat
< 4
Vezana tla: 6 < E
s,dyn
/ E
s,stat
< 20
, ,
,
'
s stat s stat
s dyn
GR GR
E E
c
t f A
= =

Krutost temelja na rotaciju modelira se sa oprugom sljedeih karakteristika:

4
GR S GR S GR
S GR
GR GR
M E I E I
c c I
t A

= = = =

Vrijednost krutosti opruge za razliite oblike temelja:
a) Kvadratni temelj (duljina stranice
GR
a )
0, 25
GR GR
t a =
3
0, 333
S GR
c E a

=

b) Kruni temelj (promjer
GR
d )
0, 25 0,125 0, 222
GR GR GR GR
t A d d = = =
3 3
0,125 0, 222
S GR
S GR S GR
GR
E I
c E d E d
t

= = =

c) Prstenasti temelj (unutarnji promjer
i
d , vanjski promjer
a
d )
Djelotvorna dubina temelja
GR
t procijenjena je na:
0, 222
GR a
t d <
4 4
0, 222
S GR a i
S
GR a
E I d d
c E
t d

= >
PRIMJER: FMT Toranj
Temeljno tlo je prekonsolidirana glina koja je vrlo mekana pod stalnim
optereenjem, dok je pod kratkotrajnim optereenjem vrlo kruta.
Vrlo je kruta za djelovanje vibracija.
Stalno djelovanje (G
k
, Q
N,k
):
1
,stat
c

= 11,3 TNm
-1

Kratkotrajno djelovanje (Q
w,k
):
1
,din
c

=0,34 TNm
-1

Djelovanje vibracija:
1
c

= 0
Stabilnost tornjeva na mekom tlu:

Slika: Elastino oslonjen toranj

Na deformiranom statikom sustavu (prema teoriji 2. reda !!) nastaje dodatni
moment zakretanja:
1
sin
S S
M G h G h =
koji djeluje istodobno sa momentom savijanja od horizontalnog djelovanja:
2
M H h = .
Oba momenta djeluju na temelj kontaktne povrine A, momentom tromosti I i
modulom k
s
uzrokujui naprezanja na tlo:
( )
1 2 S S
x
M M k x tg k x
I
= + =

Uvrtavanjem M
1
i M
2
dobivamo:
( )
S S
H h k I G h =
U ovoj jednadbi sa lijeve strane je djelovanje, a s desne otpor. Stabilnost tornja je
postignuta za sluaj:
S S
I
h k
G
<
Modul tla k
s
odnosno slijeganje je potrebno prethodno procijeniti i to kao donju
vrijednost za dugotrajno centrino optereenje temelja.
U sluaju sumnje, potrebno je izvriti duboko temeljenje tornja.





DJELOVANJE VJETRA:

Prijedlog pritiska vjetra na tornjeve do visine 200 m:
0
'
i i
q q q z = +
Vjetrovna zona 1: q
i
= 0,80 + 0,003 z
i
[kPa]
Vjetrovna zona 2: q
i
= 1,05 + 0,003 z
i
[kPa]
Vjetrovna zona 3: q
i
= 1,25 + 0,004 z
i
[kPa]
Vjetrovna zona 4: q
i
= 1,50 + 0,005 z
i
[kPa]
Vjetrovna zona 5: q
i
= 1,80 + 0,004 z
i
[kPa]

WZ I II III IV V
vref [m/s] 22,5 25,0 27,5 30,0 32,5

Za Hrvatsku odrediti vjetrovnu zonu i odabrati odgovarajuu zonu u Njemakoj sa
priblino jednakom brzinom vjetra.

Preporuka: Za brzinu vjetra od 35 m/s uzeti
1, 20 1, 80 0, 004 2,16 0, 004
i i
q h z = + = +
Rezultirajue optereenje vjetrom na popreni presjek tornja:
i B fi i i
W c q A =
gdje je
B
- faktor udara vjetra
Poveanje pritiska vjetra prema DIN 1056, A.1.2:
0
'
i i
q q q z = + [kPa]
0
q - pritisak vjetra na povrini terena [kPa]
i
z - visina poprenog presjeka tornja iznad povrine tla [m]
0
q - 98 % kvantil srednja vrijednost pet sekundne brzine vjetra

Primjena na tornjeve :
Statiki pritisak je odreen kao srednja vrijednost deset minutne brzine vjetra
( )
,
15
0, 4 0, 2 0, 40
185
i
i stat i i
z
q q q

= +



Statiki dio sile vjetra nije potrebno mnoiti sa faktorom udara vjetra
Dinamiki dio pritiska vjetra:
( )
, , i dyn B i i stat
q q q =

Slika: Dinamiki model konstrukcije
Osnovni period oscilacija prema DIN 4131:
2
2
2
i i
i
i i
i
G y
T
g G y

= =

i
G - teina materijalne toke na tornju
y
i
- horizontalni pomak na mjestu sile G
i
Procedura prorauna:
1.) Odreivanjem osnovnog perioda oscilacija modela sa jednim stupnjem slobode
pri emu je sva masa smjetena na visini radne platforme
2.) Prethodno dimenzioniranje na temelju izraunatog
B
- faktor udara vjetra
3.) Tonije odreivanje osnovnog perioda vibracija na temelju energetske metode
4.) Konano odreivanje
B
- faktor udara vjetra
5.) Provjera osjetljivosti na vibracije

Analiza vibracija televizijskog tornja:
1.) Statiki model sa dinamikim modulom elastinosti
,stat
c

2.) U modelu je potrebno uzeti vlastitu teinu tornja i nazovi-stalni dio korisnog
optereenja. Optereenje se nanosi kao horizontalne koncentrirane sile G
i
na
tapnom modelu tornja.
3.) Odreivanje linije savijanja sa ordinatama y
i
na tapnom modelu
4.) Odreivanje osnovnog perioda oscilacija prema DIN 4131:
2
2
2
i i
i
i i
i
G y
T
g G y

= =

5.) Faktor udara vjetra
B
prema DIN 1056:
0 B B
=
Osnovna vrijednost:
( )
2 0,63
0
1 0, 042 0, 0018
B
T T

= +
- logaritamski dekrement priguenja ( =0,04 za armirani beton za granino
stanje uporabljivosti)
1, 05 1, 0
1000

=
Dinamiko djelovanje vjetra je obuhvaeno statikim djelovanjem vjetra koje je
pomnoeno sa faktorom udara vjetra. Kod masivnih tornjeva vibracije uzrokovane
odvajanjem vrtloga nisu mjerodavne.
Provjera osjetljivosti na vibracije:
Prije detaljnije provjere prema DIN 4131, dodatak A, potrebno je provesti
jednostavni proraun za odreivanje osjetljivosti na odvajanje vrtloga (vortex
shedding).
Kritina brzina vjetra:

crit
d f
v
S

=
gdje je:
f vlastita frekvencija konstrukcija
S Strouhalov broj ( = 0,2 za kruni cilindar)
d- vanjski promjer tornja u podruju odvajanja vrtloga (= 5/6 visine tornja kod
stoastog oblika tornja

Reynoldsov broj:
v
Re
crit
d
v

=
kinematika viskoznost zraka v = 1,5 10
-5
m
2
/s

Sila pobude:
2
sin( )
2
lat lat crit
p c v d t

=
djeluje na duljini 12
j
L d , mjereno od vrha tornja, sa koeficijentom pobude
lat
c
( 0, 20 0, 70
lat
c ).
Gustoa zraka 1, 25 = kg/ m
3

Kruna frekvencija : 2 f =
Poveanje zbog rezonancije: C

=
- logaritamski dekrement priguenja
Moment savijanja na spoju sa temeljem:
2
j
lat j F
L
M C p L h

=



Primjer televizijskog tornja Slfeld:
T = 3,5 s
D = 2,10 m
h
f
= 176 m
= 0,04

Rezultati:
2,10
v 3, 0
3, 5 0, 20
crit
= =

m/s
5
5
2,10 3, 0
Re 4, 2 10
1, 5 10

= =

m/s
Slijedi:
0, 44
lat
c =
2 2
1, 25
sin( ) 0, 44 3, 0 2,10 sin( ) 5, 2
2 2
lat lat crit
p c v d t t

= = = N/m sin( ) t
78, 5
0, 44
C

= = =
12 12 2,10 25, 2
j
L d = = m
3
25, 2
78, 5 5, 2 10 25, 2 176 1681
2 2
j
lat j F
L
M C p L h

= = =



kNm
Dokaz promjene naprezanja na spoju tornja sa temeljem:
Promjer poprenog presjeka 9, 00
vanjski
d = m, 7, 90
vanjski
d = m
Moment otpora: