ISPITNA PITANJA ZA PREDMET ARHIVISTIKA

1. to je Arhivistika.
Arhivistika je znanost koja se bavi prouavanjem principa i metoda zatite arhivske grae radi njenog
koritenja kao izvora za povijest, ostale znanosti i druge opedrutvene potrebe. z de!inicije se vidi da
je svrha zatite arhivske grae, prije svega, u !unkciji njenog kroitenja.
" obzirom na predmet prouavanja arhivistika se dijeli na# arhivsku teoriju, arhivsku praksu, arhivsku
tehniku, povijest institucija i arhivsko zakonodavstvo.
$. to prouava arhivska tehnika.
Arhivska tehnika istra%uje mjere i postupke !izike zatite, konzervacije i restauracije arhivske grae.
&. to prouava arhivska teorija.
Arhivska teorija prouava osnovne arhivske pojmove, principe i metode rada, povijest arhivistike i njen
odnos prema drugim srodnim znanostima.
'. to je to arhiv
Arhiv je ustanova koja se bavi zatitom, prikupljanjem, sreivanjem, uvanjem i davanjem arhivske
grae na kroitenje.
(sim ovog tumaenja ovaj termin se u irem smislu koristi i za arhivsku cjelinu u znaenju !onda, a isto
tako mo%e oznaavati i organizacionu jedinicu u sastavu pisarnice.
). to ini registraturnu grau.
*egistraturnu grau sainjavaju sve vrste zapisa primljenih ili nastalih u administrativnom radu i
odlo%enih prema odgovarajuem rasporedu. (vu grau osim spisa sainjavaju i svi !otogra!ski i
!onogramski snimci, knjige, kartoteke i druge evidencije.
+. to je to registraturna cjelina.
*egistraturna cjelina je cjelina registraturne grae nastale u radu jedne administracije.
,. -ko je to imalac, a tko stvaralac arhivske i registraturne grae.
malac arhivske i registraturne grae je pravna ili !izika osoba koja je njezin vlasnik, posjednik ili
dr%alac, bez obzira na to da li je graa nastala njegovim radom ili ne.
"tvaralac arhivske i registraturne grae je svaka !izika osoba ili administracija ijim je radom nastala
takva graa.
.adle%ni dr%avni arhiv utvruje popis stvaraoca i imaoca javnog arhivskog i registraturnog gradiva na
podruju svojeg djelovanja.
/. to je to arhivski !ond.
Arhivski !ond sastoji se od ukupne arhivske grae nastale radom jedne administracije.
0. 1akvi su to konvencionalni, a kakvi nekonvecionalni dokumenti.
1onvencionalni dokumenti su svi oni dokumenti za ije oitanje nisu potrebni posebni ureaji.
.ekonvencionalni dokumenti su oni za ije su oitanje potrebni posebni ureaji.
12. to je to sreivanje arhivske grae.
"reivanje je jedan od postupaka na zatiti, koji se vri u onim sluajevima, kada je raspored arhivskog
materijala iz bilo kojeg razloga poremeen ili nepregledan. 3bog toga se postupak sastoji u tome da se
arhivske jedinice sistematiziraju u odgovarajue rasporede i da se nakon toga sve ire jedinice jasno
razgranie 4opisom sadr%aja svake takve jedinice, npr. 5ascikla, ime se posti%e preglednost6.
7od sreivanjem se podrazumijevaju i svi intelektualni i !iziki postupci i uinci ralambe i raporedbe
dokumenata sukladno arhivistikim naelima.
"reenim se smatra ono arhivsko gradivo u kojem se pojedinani zapisi ili osnovne jedinice udru%ivanja
zapisa nastale u procesu poslovanja nalaze u sklopu arhivskog gradiva na mjestu odreenom nainom
upravljanja spisa te njihova odlaganja.
11. .avedite stupnjeve nesreenosti arhivskog materijala.
.esreeno stanje mo%e nastati uslijed neodgovornog i nemarnog odlaganja, obiminijeg izluivanja,
premjetanja, preseljenja, elementarnih nepogoda. "tupnjevi nesreenosti#
1. prvi stupanj 8 je onaj 4najvii stupanj6 kada su meusobno izmijeani dokumenti dviju ili vie
registraturnih cjelina, odnosno kada nisu kon!ekcionirani u !ascikle ili mape.
2. drugi stupanj 8 je onaj stupanj kada su meusobno izmijeani, odnosno kada nisu kon!ekcionirani u
!ascikle ili mape, dokumenti unutar jedne registraturne cjeline.
3. trei stupanj 8 onaj stupanj, kada su nisu izmijeani dokumenti vie registraturnih cjelina, nego
samo ire jedinice, a one nisu oznaene sadr%ajem 4na !asciklima nema oznaka sadr%aja6.
4. etvrti stupanj 8 onaj stupanj kada su izmijeane ire jedinice unutar jedne registraturne cjeline.
5. peti stupanj 8 onaj stupanj kada su meusobno izmijeani !ascikli dviju ili vie registraturnih cjelina,
iako su oznaeni svojim sadr%ajem.
6. esti stupanj 8 onaj stupanj kada su meusobno izmijeani !ascikli unutar jedne registraturne
cjeline, iako su oznaeni svojim sadr%ajem.
7. sedmi stupanj 8 je onaj 4najni%i stupanj6 kada su !ascikli uredno odvojeni, oznaeni i odlo%eni, ali
nisu popisani i numerirani brojevima iz popisa.
1$. 1oje dvije metode sreivanja arhivske grae poznajete.
9vije su osnovne metode sreivanja arhivskog materijala#
1. neposredna : podrazumijeva uspostavljanje rasporeda arhivskog materijala, bez pomone
evidencije; i
$. posredna : podrazumijeva ispisivanje kartica za svaku tehniku jedinicu, zatim njihovo sreivanje,
a tek onda i prema njima, sreivanje arhivskog materijala.
zbor izmeu ove dvije metode ovisi o stupnju nesreenosti i koliini arhivskog materijala.
1&. to znai da je arhivski materijal sreen, a to da je pregledan.
"reenim se smatra ono arhivsko gradivo u kojem se pojedinani zapisi ili osnovne jedinice udru%ivanja
zapisa nastale u procesu poslovanja nalaze u sklopu arhivskog gradiva na mjestu odreenom nainom
upravljanja spisa te njihova odlaganja.
7regledi obuhvaaju neposrednu audio i vizuelnu identi!ikaciju te kontrolu cjelovitosti ispravnosti.
(pisivanje obuhvaa upis identi!ikacijskih podataka na kartice, posebno za svaku cjelinu i posebno za
svaki njen dio.
1'. 1oji su osnovni razlozi za izluivanje arhivske grae.
(snovni razlog izluivanja je pretjerana masovnost suvremene registraturne grae. 1ao posljedica
masovnosti nastaju i dva posebna razloga# prvi se odnosi na samu opravdanost uvanja a izra%ava se
velikim trokovima 4prostor, oprema, re%ijski trokovi6, a drugi se odnosi na sve te%e i sporije
pretra%ivanje u uvjetima pretjeranih koliina 4dva poznata stanovita# <uvati sve znai ne uvati nita i
uvati, znai pravilno izluiti6
3bog navedenih razloga, izluivanje je redovni zadatak 4svake ili svake druge godine6, kako bi se s
jedne strane smanjili trokovi, a s druge omoguilo lake pretra%ivanje.
1). -ko pokree postupak izluivanja arhivske i registraturne grae.
7ostupak pokree imaoc i komisijski predla%e onaj dio registraturne grae, za koji smatra da nije
potrebno uvati. 7redstavnik arhiva vri procjenu na licu mjesta, a nadle%ni arhiv, na osnovu nje, donosi
odluku.
= tom odluivanju, arhivi imaju pravo na diskrecionu odluku. 7rijedlog se mo%e odobriti u cijelosti,
ssamo djelomice ili u cijelosti odbiti.
1+. .a koja tri naina se vri procjena kod izluivanja s obzirom na jedinice u procjeni.
" obzirom na jedinice u procjeni, ona se mo%e vriti#
1. po principu itavih dosijea : prva metoda se sastoji u procjeni itavih dosijea bez ula%enja u njihov
sastav, te je ona najekonominija, ali pretpostavlja klasi!ikacijski raspored i dosljednost kod odlaganja.
7rema propisima u *> primjenjuje se u postupcima izvan arhiva;
2. posebno at po at : metoda akt po akt 4ili predmet po predmet6 primjenjuje se samo onda ako se
ne mo%e primjeniti prva metoda tj. 1ad ne postoji klasi!ikacijski raspored. ?ez obzira na ove
pretpostavke primjenjuje se u zavrnom postupku 4u arhivu6;
3. po principu u!ora : ova metoda je kombinirana izmeu prve dvije; u isto vrijeme procjenjuje se
vie dokumenata, ali ne i itav dosije. 7rimjenjuje se u nekim u%im znanstvenim istra%ivanjima
4demogra!skim, sociolokim i ekonomskim6, a naroito ako zbog pretjerane koliine sve dokumente nije
mogue uvati.
1,. to znate o papiru, a to o pergameni.
"#"$% 8 je proizveden u 1ini oko 12) godine p. n. e. otkuda se proirio po itavom svijetu. zraivan je
runo iz lanenih i pamunih krpa, praktiki bez dodatka kemikalija. =z manja usavravanja takav nain
proizvodnje zadr%an je do konca 1/. stoljea, kada je nainjen prvi stroj za izradu papira i kada se u
proces proizvodnje postupno uvode i nove sirovine.
(snovne sirovine koje koristi suvremena industrija papira su# drvenjaa, celuloza drvnog porijekla,
stare krpe, stari papir, a kao dodaci radi vee trajnosti u nekim sluajevima i sintetska i mineralna
vlakna.
=voenjem celuloze drvnog porijekla i drvenjae u proizvodnji papira naglo se pogoravaju njegova
svojstva, a time i trajnost. "tari papir rune izrade, izraivani iz pamunih i lanenih krpa i bez dodatka,
bili su izuzetno kvalitetni i trajni. ako drvenjaa ima loa svojstva, ona se zbog niske cijene i dalje
koristi u industriji.
"&%'#(&)# * je netavljena ko%a raznih %ivotinja obraena na poseban nain kako bi mogla slu%iti
kao podloga za pisanje. 7o svom sastavu pergamena je bjelanevina 4kolagen6 koja u vodi bubri i zbog
toga dobra podloga za razvoj razliitih mikroorganizama.
9anas se pergamena rijetko koristi, a njena upotreba ograniena je samo na izuzetne okolnosti 4za
izradu posebnih diploma, povelja i sl.6. 3atiti takvih dokumenata posveuje se posebna pa%nja, jer su
osjetljivi na djelovanje tetnih utjecaja nego dokumenti.
1/. 1akvi su to bioloki uzroci oteenja materijala za pisanje kako se bori protiv njih.
?ioloki uzroci oteenja materijala za pisanje su vanjski uzroci oteenja, a to su# bakterije, pljesni,
insekti i glodavci. .ajopasnije su one bakterije, pljesni i insekti koje se hrane raznim komponentama iz
sastava papira i uveza 4%elatina, krob, kazein, tutkalo i dr.6. = tom sluaju oteenja su nepovratna.
?ioloki uzronici oteenja za svoj razvoj zahtjevaju izmeu ostalog i odgovarajuu vlagu i
temperaturu. (dr%avanje temperature i relativne vla%nosti zraka u spremitima, u optimalnim
granicama, predstavljaju istodobno i garanciju da se nee razviti bioloki uzronici oteenja.
?ioloka zatita bazira se u prvom redu na eliminaciji uzoraka koji pogoduju razvoj biolokih uzronika,
a to su poviena vlaga i temperatura. = zraku naime uvijek ima spora plijesni koje se razvijaju im nau
pogodnu podlogu i povoljne uvjete za razvoj. 9alji korak bioloke zatite je preventivna dezin!ekcija,
dezinsekcija i deratizacija u suradnji sa zavodima za zatitu zdravlja. .akon toga mogua je i
dezin!ekcija u sluajevima kada se pojavi in!ekcija. =koliko se radi o manjim in!iciranim koliinama,
dezin!ekcija se izvodi u laboratorijskim uvjetima. 1ada se radi o veim koliinama, najbolje je pozvati
zavod za zatitu zdravlja, koji dezin!ekciju ili dezinsekciju vri u suradnji s konzervatorom i prema
njihovim uputama.
"va dezin!ekciona sredstva su hlapljiva, te prije ili kasnije nastaju s dokumentima. 3bog toga, ukoliko
doe do naknade in!ekcije, ti isti dokumenti mogu ponovo poslu%iti kao podloga za razvoj plijesni ili
insekata.
10. 1ako se tite nekonvencionalni dokumenti.
3a one dokumente te vrste, za koje se predvia du%e ili trajno uvanje, moraju se osigurati i posebni
uvjeti. = tom sluaju i trokovi su viestruko vei.
(ptimalne uvjete omoguuju jedino klimatizirano spremite. 3idovi i stropovi obrauju se specijalnim
premazima da ne bi otputali prainu. 9ozvoljena koliina praine iznosi do 12 estica po kvadratnom
metru, a njihova veliina do 12 mikrona, @akost vanjskog magnetnog polja ne smije prelaziti '22 AAm.
(dnos *B i temperature razlikuju se za pojedine vrste. *adi orijentacije, daje se pregled za najva%nije
vrste#
8 za crno8bijele !ilmove na acetilceluloznoj vrpci 1281+ CD i *B &28)2E
8 za gramo!onske ploe 128$1 CD i '28))E *B
8 za magnetne nosioce '81+ CD i '28+2 *B
$2. 1akvi trebaju biti postupci restauriranja i konzerviranja.
3a razliku od preventivne zatite, restauracija obuhvaa niz !izikalnih i kemijskih postupaka, ukljuivo i
rekonstrukciju dijelova, kojima se ve oteeni dokumenti nastoje vratiti u izvorno stanje ili to bli%e
njemu.
"vi konzervatorski i restauratorski postupci moraju biti revizibilni + to znai da moraju biti takvi, da
omoguuju povratak u prvobitno stanje 4 prije restauracije6. 3atim, postupci ne smiju tetno djelovati na
dokumente i na eventualne budue konzervatorsko8restauratorske zahvate 4 ako to bude potrebno6.
"lijedee je pravilo, da se dokumenti popravljaju onim materijalima to su po sastavu najsliniji
materijalu iz kojeg se sastoji dokument. "vi materijali 4 papir, ljepila, !olije6 prethodno se ispituju kako bi
se utvrdilo da li tetno djeluju na dokument.
zbor dokumenata za restauriranje vri se prema prioritetnim listama, kako bi prednost dobili oni
najvrjedniji i najoteeniji.
$1. (d kojih se etapa sastoji proces mikro!ilmiranja.
" obzirom na !aze rada, proces mikro!ilmiranja mo%e se podijeliti na tri etape#
a, pripremu doumentacije : 7reduvjet za mikro!ilmiranje je sreenost dokumenata, naroito
unutranja. = sluaju da arhivski materijal nije sreen, racionalno obilje%avanje pojedinih rola ne bi bilo
mogue, a time bi i pretra%ivanje bilo ote%ano. *edoslijed snimaka mora odgovarati redoslijedu u
evidencijama. 7rije mikro!ilmiranja dokumenti se iste od praine, ravnaju i glaaju 4 jer bi u protivnom
na mjestima savijanja na snimku ostala tamna mjesta6. (sim toga, sa dokumenata treba skinuti sve
elemente spajanja 4 spojnice i sl.6 koji mogu otetiti staklo na aparaturi, a takoer i zato, da se pojedine
stranice mogu snimati u cijelosti.
b, neposredno miro-i.miranje 8 (va !aza rada mo%e se podijeliti na snimanje, kemijsku obradu,
kontrole i kon!ekcioniranje.
1emijska obrada obuhvaa# razvijanje, !iksiranje, ispiranje i suenje. 7roces se obavlja ili neposredno u
kameri ili u automatiziranim procesorima 4 razvijaima6, a traje u prosjeku 12 8&2 minuta.
.ad itavim procesom provode se kontrole. (ne mogu biti kemijske i vizuelne. 1emijska kontrola
odnosi se na ispravnost kemikalija, a obavlja se prije i u toku obrade. Bizuelna kontrola obavlja se
nakon kemijske obrade, a obuhvaa pregled snimaka 4 utvrivanje itljivosti i gustoe !ilma6.
7od kon!ekcioniranjem smatra se stvaranje izvedenih oblika na bazi svitaka, kao i stavljanje svitaka u
odgovarajuu ambala%u 4plastine kutije6. zvedenim oblicima smatraju se svi ostali mikrooblici.
i
c, obradu snim.jenih materija.a 8 7otpuna obrada obuhvaa, kako obradu mikro!ilma, tako i obradu
originala, s kojeg je izvreno snimanje.
"vaka mikro!ilmska izvedba pretpostavlja opis sadr%aja itave takve izvedbe, kao i adrese pojedinih
snimaka. (pis sadr%aja itave izvedbe odgovara vanjskom sadr%aju svake druge tehnike jedinice 4npr.
sadr%aj jednog !ascikla 6, a obuhvaa naziv registraturne cjeline, granine podatke o snimcima i broju
role. Adresa snimaka odreuje njegovo mjesto u roli, odnosno u stripu, d%eketu i mikro!i oblicima.
9rugim rijeima, svaki snimak u svitku ili drugoj kon!ekciju ima svoju numeraciju, odnosno koordinatne
podatke 4 u sluaju mikro!ia 6. Ako izmeu dokumenata ne postoji jasan redosljed, onda je numeracija
snimka jedina njegova sigurna adresa 4 npr. u jednom predmetu 6.
(brada originala sastoji se u oznaavanju mikro!ilmskih adresa i na originalima. -ime se izmeu
originala i kopije uspostavlja vrsta veza, koja omoguava pretra%ivanje snimaka i na bazi originala.
.pr. ako se tra%i koritenje dokumenata, a utvrdi da je oteen, takva adresa neposredno upuuje na
odgovarajuu kopiju 4 odnosno nije potrebno dodatno pretra%ivanje na kopijama6. Adresa sadr%i broj
role i broj snimaka.
$$. .avedite osnovne zadatke arhiva u zatiti arhivske grae. /
3atita arhivske grae ostvaruje se prije svega djelovanjem arhiva kao osnovnih nosioca zatite.
=zevi to u obzir zadaci arhiva u zatiti arhivske grae su#
1. preuzimanje, uvanje i odr%avanje arhivske grae,
$. sreivanje i struna obrada arhivske grae,
&. struni nadzor nad arhiviranjem, uvanjem, odr%avanjem i odabiranjem arhivske grae,
'. objavljivanje znanstveno8obavjetajnih pomagala o arhivskoj grai,
). objavljivanje arhivske grae,
+. izdavanje na koritenje,
,. upoznavanje javnosti o vrijednosti i razlozima uvanja arhivske grae.
$&. .avedite razine na kojima se ostvaruje suvremeno arhivsko zakonodavstvo. 1$
Arhivsko zakonodavstvo se ostvaruje na nekoliko razina#
1. na ra!ini osnovnih !aona, kojima se reguliraju sistemska i najva%nija pitanja zatite na odreenom
dr%avnom teritoriju,
2. na ra!ini provedbenih propisa, koji se donose na osnovi zakona, a kojima se detaljnije reguliraju
pojedine odredbe iz zakona,
3. na ra!ini internih propisa, koje na temelju zakona i provedbenih propisa donose imaoci i arhivske
ustanove.
$'. (bjasnite dvije !aze u povijesnom razvoju arhivskog zakonodavstva. 1$
= razvoju arhivskog zakonodavstva mogu se razluiti dva osnovna perioda#
1. period u kojem se donose propisi samo za odreenu ustanovu ili arhivsku grau 4npr. prvi se propis
u nas iz 1/,2. god. odnosi samo na 1raljevski zemaljski arhiv 6,
$. period sveobuhvatnog normiranja zatite arhivske grae i organizacije arhivske slu%be.
$). to je to uputstvo o vrednovanju registraturne grae. 10
Brednovanje se vri na dvije razine. .a vioj, provodi se tzv. kategorizacija, a njome su obuhvaene
registraturne cjeline za koje se predvia preuzimanje u arhive. .espomenute 4 nekategorizirane 6
cjeline nee se preuzimati, ali i dalje zadr%avaju sve obaveze u pogledu zatite. .a ni%oj razini, u okviru
svake cjeline, vrednovanje se vri na temelju lista.
=z Opu, negativnu listu, =putstvom su predviene jo dvije dodatne. -zv. liste arhivske grae
4pozitivne6 obuhvaaju samo one dokumente za koje se predvia trajno uvanje. zrauju se, ne za
svakog imaoca posebno, nego za itavu djelatnost. 9ruge su tzv. posebne liste, koje uz suglasnost
nadle%nog arhiva donosi svaki imalac posebno. .a temelju rasporeda odlaganja, one obuhvaaju i
pozitivne i negativne stavke 4 stoga se smatraju mjeovitim 6.
$+. 1oje dvije vrste spisa imamo prema smjeru komuniciranja. $$
Spis je sredstvo slubenog i poslovnog komuniciranja. Osim izuzetaka prilog je
sastavni dio spisa. Upravo na temelju te definicije, njihova osnovna podjela vri se
prema smjeru komuniciranja. Dijele se na ulazne i izlazne. Ulazni su oni koji su
upueni od nekog poiljaoca, a izlazni !vlastiti" oni, to se upuuju nekom primaocu.
$,. (bjasnite razlike izmeu arhivskih i nearhivskih propisa pri izluivanju registraturne grae, te to
koji propisi naroito reguliraju. '1
.a bazi razliitih interesa, kriterije o uvanju propisuju i dvije vrste propisa. 9ok se smisao arhivskih
nalazi u zatiti arhivske grae, nearhivski odreuju tzv. najmanje rokove uvanja. = ovom drugom
sluaju, to su naprimjer# propisi iz raunovodstva, sudski poslovnik, propisi iz socijalnog osiguranja i dr.
(sim toga, ako se radi o multipliciranim dokumentima, neki od tih nearhivskih, odreuju i mjesto gdje se
uvaju obavezni primjerci 4npr. graevinski se projekti izrauju u vie primjeraka i uvaju kod projektne
organizacije, kod investitora i kod organa uprave koji izdaje graevinsku dozvolu 4iji je projekt sastavni
dio6.
pak, s obzirom na vrste kriterija, vrsta se granica izmeu arhivskih i nearhivskih propisa ne mo%e
odrediti. -ako arhivski djelomice sadr%e i kriterije za privremeno uvanje, a nearhivski za trajno 4npr.
propisi iz raunovodstva sadr%e odredbe o trajnom uvanju zavrnih rauna i dokumenata o isplati
osobnih dohodaka6.
.ajvea razlika izmeu te dvije vrste propisa odnosi se na mogunost ponitenja. (dreujui najmanje
rokove uvanja, nijedan od nearhivskih propisa ne odobrava time i ponitenje 4nakon isteka rokova6.
7ostupak za ponitenje reguliran je jedino u arhivskim propisima.
$/. to je to pravilnik o odabiranju i izluivanju registraturne grae
.jime je utvrena procedura i kriteriji za izluivanje nevrijedneregistraturne grae. 7ostupak zapoinje i
priprema imalac, koji dostavlja zahtjev nadle%nom arhivu. =z zahtjev, dostavlja popis registraturne
grae predlo%ene za izluivanje. 3ahtjev potpisuje vielana komisija koja je postupak pripremila.
(dluku o ponitenju na temelju diskrecione ocjene donosi nadle%ni arhiv. =z 7ravilnik dodaje se i
(pa lista za izluivanje, u kojoj su za pojedine vrste utvreni najmanji rokovi uvanja. Fistom nisu
obuhvaene one vrste, za koje se predvia trajno uvanje.
$0. .a koje naine se vri procjena kod izluivanja s obzirom na pristup u procjeni. '$
" obzirom na pristup u procjeni, razlikuju se tasativne i disrecione metode.
= prvom sluaju 4taksativne6, radi se o procjeni odreenoj unaprijed 4npr. na temelju lista6, a u drugom
4diskreccione6, o subjektivnoj procjeni na listi mjesta.
=z ove dvije osnovne, postoji i trea kombinirana metoda. 7rocjena se odreuje unaprijed, ali se u toku
postupka vri njena provjera. =pravo takva koncepcija zastupljena je u propisima *>.
&2. 1oji su kriteriji za najbolju sadr%ajnu verziju dokumenta
Ako postoji vie sadr%ajnih verzija, a radi se o istim ili slinim podacima, mo%e se sauvati samo
najbolja. = tom sluaju, dopunski kriteriji bili bi sljedei#
/1, "otpunost+ jedinstvenost+ neponov.jivost * prednost na dalje uvanje imali bi dokumenti u kojima
su ti podaci prikazani najpotpunije, na jedinstven nain i bez ponavljanja poznatih.
/2, %epre!entativnost * prednost bi imali oni dokumenti, u kojima se iste pojave, stvari i dogaaji
opisuju s vie detalja, dublje i ire.
/3, 0arijantnost * ukoliko o istim pojavama postoje suprotne ocjene, odnosno njihove razliite
interpretacije, prednost bi imala konana i prihvaena.
/4, #psorbiranost i oncentracija podataa * u odnosu na pojedinane i analitike podatke, prednost
bi imali dokumenti u kojima su podaci sumirani, odnosno apsorbirani.
&1. 1ako spise dijelimo prema !azi u izradi G $$
#rema fazi u izradi razlikuju se koncepti i tzv. $istopisi. %ao sredstvo slubenog i
poslovnog komuniciranja, spisima se mogu smatrati samo $istopisi.
&$. to znate o pravilniku o zatiti arhivske i registraturne grae izvan arhivaG 10
(vim 7ravilnikom propisuju se minimalni standardi i uvjeti zatite. (dnose se na prostor spremita i
njegovu opremu, strune kvali!ikacije radnika, kriterije sreenosti i sadr%aj opeg akta o uvanju.
Hinimalni standardi prostora i opreme zahtjevaju da taj prostor bude suh i prozraan, da u njemu nema
otvorenih instalacija 4 vodovodnih, kanalizacijskih, plinskih i elektrinih 6, da je zatvoren, da su osigurani
minimalni mikroklimatski uvjeti 4 vla%nost i temperatura zraka 6, da se odlaganje vri na police i dr.
7rvi puta ovim se 7ravilnikom odreuje i minimalna struna sprema radnika koji obavljaju poslove u
arhivu imaoca. -akav radnik mora imati najmanje srednju strunu spremu i du%an je polo%iti struni
ispit. (ve obaveze odnose se samo na imaoce prve i druge kategorije.
Heu kriterijima sreenosti najva%nija odredba odnosi se na odvojeno odlaganje arhivske i
registraturne grae. (dvajanje se vri na temelju lista. (sim toga, imaoci obavezno vode popis
arhivske grae, to se, npr. ne mo%e izjednaiti s arhivskom knjigom u koju se jednako upisuje i
arhivska i registraturna.
"va pitanja u vezi odlaganja, uvanja i odabiranja, imaoci ureuju svojim opim aktom. 7ravilnikom se
utvruju i obavezni sadr%aji tog akta.
&&. .avedite to mora sadr%avati 3apisnik o predaji arhivske graeG ++
( predaji arhivske grae obavezno se sastavlja zapisnik. ?ez njega se ne mo%e izvriti nijedna predaja.
3apisnik obavezno sadr%i#
8 datum i mjesto primopredaje,
8 naziv predavaoca i nadle%nog arhiva s imenima ovlatenih osoba,
8 zakonsku osnovu primopredaje 4 npr. depozit6
8 naziv registraturnih cjelina s graninim godinama i brojem arhivskih jedinica za svaku knjigu, !ascikl i
dr.
8 ukupnu koliinu preuzetih arhivskih jedinica
8 zabiljeku o sauvanosti i obrazlo%enju predavaoca o tome,
8 obaveza arhiva o uvjetima koritenja 4 nakon kojeg vremena i pod kojim sve drugim uvjetima6
8 zabiljeka o prilozima 4 obino je to jedino popis6.
3apisnik se izrauje u pet primjeraka, od kojih dva zadr%ava predavalac, dva nadle%ni arhiv, a jedan se
dostavlja Arhivu >rvatske. "astavni dio zapisnika je popis po arhivskim jedinicama.
&'. .avedite vrste audiovizuelnih dokumenata G /'
a1 2oto doumenti
-im izrazom oznaavaju se sve vrste audiovizuelnih 4AB6 dokumenata sa statinom slikom. 7rema
nainu obrade i namjeni razlikuju se tzv. negativi i pozitivi, te diapozitivi i kontaktne kopije, kao podvrste
pozitiva. 7rema vrsti tehnike, sve vrste dijele se na crno8bijele i kolor materijale. zrauju se na papirnoj
4samo pozitivi6 i podlozi !ilmske trake.
(d 1/&0. godine do danas promijenilo se mnogo !ormata i tehnologija. .ajstariji !oto dokumenti snimani
su na srebrne ploe 4dagerotipije6, zatim na staklene ploe, pa zapaljivu nitroceluloznu podlogu i
konano na nezapaljivu nitroacetatnu podlogu 4plan !ilmovi6. = suvremenim uvjetima, najee su u
upotrebi !ilmovi od &) mm 4Feica !ormat6 i +I0 cm smotani !ilmovi.
(sim navedenih osnovnh vrsta, u najnovije vrijeme nastaju i neke usko specijalizirane# napr.
rentgentska, in!racrvena, mikroskopska, astronomska, podvodna, mikro!ilmska itd.
b1 2ono doumenti
7rvi zvuni zapisi sauvani su od 1/,,. godine i Jdisonovog phonographa 4zvuni valjci6, a ve 1//,.
nastaju ?erlinerove gramo!onske ploe. = suvremenim uvjetima koriste se slijedee vrste !ono
materijala 4koji sadr%e samo zvuni zapis6# gramo!onske ploe, magneto!onske vrpce, audio compact
disk 4D9 disk6 s digitalnim zapisom zvuka, audio kasete.
c1 2i.msi doumenti s poretnom s.iom
"tandardni ili pro!esionalni !ormati, koji se najee koriste, su !ormati od &) mm i 1+ mm irine !ilmske
trake. "ubstandardni su !ormati od / mm i tzv. super /, u pro!esionalnoj, ali i amaterskoj upotrebi.
5ilmovi snimljeni &28tih godina, mogu se nai i na !ilmskoj traci irine 0,) mm s per!oracijom u sredini
vrpce 4a ne na rubu kao kod ostalih !ormata6.
7roizvodnja !ilmske trake za snimanje u koloru zapoela je 10&28tih godina, ali je boja na !ilmu
postizavana i ranije runim bojenjem ili posebnom tehnikom razvijanja !ilma. (d 10$,, a u nas od 10&2.
godine, postupno se prelazi i na snimanje zvunog !ilma.
" obzirom na metodu ozvuenja, ono se mo%e realizirati na istoj traci 4kao tanka magnetna pista na
rubu uz per!oraciju6 ili s odvojenim magnetnim zapisom snimljenim na posebnoj traci 4tzv. per!o traka6.
7rema materijalu od kojeg je izraena podloga, !ilmovi se dijele na#
nitro!ilm s osnovom od nitroceluloze i sigurnosni !ilm s osnovom od acetilceluloze.
(bje vrste imaju isti izgled, ali se razlikuju po kemijskim svojstvima, razliitom vijeku trajanja i razliitoj
opasnosti za okolinu 4to utjee i na odluku o nainu uvanja6. .a nitro podlozi 4zapaljivoj6, !ilmovi su
proizvoeni do 10)&. godine i samo na !ormatu od &) mm. (stali !ormati od poetka proizvoeni su na
sigurnosnoj podlozi 4otpornoj na toplinu, ali topivoj kod pregrijavanja6.
.itro podloga ima dva negativna svojstva koja ote%avaju uvanje. Brlo je zapaljiva, te kod svje%eg !ilma
dolazi do samozapaljenja na cca 1&2CD, a kod odle%anog ve i na '1CD. Kori vrlo brzo, a nema
mogunosti gaenja, dok u veim koliinama gori brzinom eksplozije. .epostojana je i postupno se, ali
nezadr%ivo raspada. 1od toga nastaju plinovi koji djeluju razorno i na sav ostali !ilmski materijal u
blizini, pa mogu otetiti i !ilmove na nezapaljivoj podlozi.
z sigurnosnih razloga i usporavanja raspadanja, nitro!ilmovi se uvaju u posebnim uvjetima
4temperatura do 'CD i relativna vla%nost od )) do +2E6, a trajno rjeenje njihove zatite je
presnimavanje na traku s nezapaljivom podlogom.
1od sigurnosnog !ilma izbjegnuti su nedostaci nitro!ilma# 7odloga je kemijski stabilnija, nije sklon
samozapaljenju i u manjim koliinama ne gori ve samo tinja. nedostatak se sastoji u tome to pod
utjecajem kisika postaje krut i krhak, dok se kod prevelike vlage omekava i kristalizira.
3bog toga se i ovi !ilmovi uvaju u kontroliranim uvjetima, ujednaene temperature do 1)CD i relativne
vlage od )) do +2E. 3bog ouvanja boje, !ilmovi snimljeni kolor tehnikom zahtijevaju mnogo ni%u
temperaturu.
d1 0ideo doumenti
.jihov razvoj vezan je za razvoj televizije u suvremenim uvjetima. 7rvi takvi dokumenti nastaju na
magnetoskopskim vrpcama, a od 10+0. one se kon!ekcioniraju u oblik kasete.
Brpce bez kaseta koriste se u pro!esionalnom radu u dva !ormata#
B-*, irne $ incha, koji se uglavnom naputa i
B--, irine 1 incha, kao aktualni pro!esionalni !ormat na -B.
Bideo kasete koriste se i u pro!esionalnom i u amaterskom radu#
=8HA-D irine L incha za pro!esionalnu upotrebu, posebno u in!ormativnom programu televizije,
?J-ADAH irine M incha, kao najnoviji !ormat, koji sve vie potiskuje =8HA-D u pro!esionalnoj
upotrebi, B>", irine M incha za pro!esionalnu i amatersku upotrebu i amaterski !ormati irine ' i / mm.
&). 1od uvjeta za izluivanje registraturne grae objasnite vremenske i zemljopisne granice za
izluivanje grae, a naroito speci!inosti u hrvatskom zakonodavstvu. ',
0remense granice - 1ako je u ranijim epohama dokumenata bilo daleko manje, obino se utvruje
granica do koje se izluivanje mo%e vriti. 7rije te granice, ono se ili ne mo%e vriti, ili ako se mo%e,
onda se to ini po posebnoj proceduri 4apsolutna ili relativna varijanta6.
= arhivskim propisima "*> takvom granicom odreena je 10'). godine, odnosno svi dokumenti
nastali do kraja te godine. zluivanje prije te granice, ipak se mo%e vriti, ali samo uz posebno
odobrenje Arhivskog savjeta >rvatske 4relativna varijanta6.
(sim granice od jedne godine, uvjet se mo%e odrediti i izmeu dvije godine. = takvim sluajevima,
obino se radi o va%nim dogaajima iz novije povijesti 4ratni dogaaji, elementarne nepogode i sl.6, u
kojima su dokumenti sauvani u manjem broju. (vaj uvjet ponekad se povezuje i s geogra!skim
lokalitetima, gdje su se ti dogaaji i odigrali.
'eogra-se granice - Ako se radi o malom broju dokumenata na odreenom podruju, uvjet se
odreuje prema mjestu nastanka. =pravo takav propis utvren je u arhivskim propisima "*>, a odnosi
se na stru, Dres, Foinj, 3adar i Fastovo u razdoblju izmeu 101/. i 10'). godine. 1ao to se vidi
takoer, vremenske granice mogu se i kombinirati s geogra!skim.
&+. 1oje vrste vlasnitva mogu postojati nad arhivskom i registraturnom graom, te kakva je zatita
arhivske grae predviena za te vrste vlasnitva. 1,
7redviene su dvije vrste vlasnitva nad arhivskom i registraturnom graom# drutveno i privatno. =
skladu s najnovijim promjenama, te odredbe iz 3akona potrebno je prilagoditi novim uvjetima.
9rutveno vlasnitvo i kao takovo, u dogledno e vrijeme nestati, a umjesto njega, s jedne strane
nastaje novo dravno, a s druge, ire privatno. = svakom sluaju, podjela na dvije vrste vlasnitva i
dalje e se zadr%ati.
?ez obzira na vlasnitvo, za sve imaoce ve i postojeim 3akonom, predviene su jednake obaveze.
9rugim rijeima, zatita jednako obuhvaa i jedno i drugo vlasnitvo 4 jer se radi o nacionalnoj
vrijednosti, odnosno spomenicima kulture 6.
7otpunost pravnog mehanizma zatite izra%ava se u injenici da su zakonom obuhvaena sva
najva%nija pitanja od znaaja za zatitu. (sim toga, predviene su i kaznene sankcije za prekrioce,
dok su u sluajevima namjernog unitavanja, sankcije predviene i 1rivinim zakonom.
3vrha !atite je oritenje arhivse gra4e !a povijest+ !nanost i druge opedrutvene potrebe.
&,. 1oje godine je doneen 3akon o zemaljskom arhivu 1raljevina >rvatske, "lavonije i 9almacije. 1&
7rve pokuaje zakonskog reguliranja odnosa prema arhivskoj grai u >rvatskoj nalazimo poetkom 10.
stoljea. -ada se donose propisi o posebnim spremitima za tzv. Nstare spiseN, a ubrzo potom se
osnivaju posebne ustanove u kojima se sabire arhivska graa. 7olovinom 10. st. i politika zbivanja u
>rvatskoj intenziviraju pozitivniji odnos prema historiogra!iji i prema izvorima za nacionalnu povijest,
tako da se mijenja i odnos prema arhivskoj grai. (vaj proces je kulminirao donoenjem 5aona o
5ema.jsom arhivu 6rvatse+ 3.avonije i 7a.macije i! 1879. god.
&/. .a koji nain arhivi prikupljaju arhivsku grau u privatnom vlasnitvu. 1,
7rema postojeem 3akonu, arhivi su iskljuivo nadle%ni za svu arhivsku grau u drutvenom
vlasnitvu, dok onu u privatnom, prikupljaju samo na temelju prava prvokupa, ostavtine, depozita i
poklona. 1ao to se vidi, nadle%nost arhiva proistie iz prava na vlasnitvo.
&0. (bjasnite upravnu !unkciju arhiva. 1/
Upravna funkcija sastoji se u donoenju rjeenja o zatiti arhivske grae, odobrenja za ponitenje
bezvrijedne registraturne grae, te izdavanju izvoda iz dokumenata i drugih potvrda po zahtjevima
graana.
'2. 1oju minimalnu strunu spremu mora imati radnik u arhivu imaoca arhivske i registraturne grae
prema 7ravilniku o zatiti arhivske i registraturne grae izvan arhiva. $2
7rvi puta ovim se 7ravilnikom odreuje i minimalna struna sprema radnika koji obavljaju poslove u
arhivu imaoca. :aav radni mora imati najmanje srednju strunu spremu i du;an je po.o;iti
struni ispit. (ve obaveze odnose se samo na imaoce prve i druge kategorije.
'1. 1akva je uloga i svrha urud%benih zapisnika. $'
&ajdetaljnije podatke o spisima sadre knjige koje se obi$no nazivaju urudbeni
zapisnici, djelovodnici ili upisnici. 'bog toga imaju i funkciju osnovne evidencije.
(itna uloga te knjige sastoji se u numeraciji svih osnovnih i izvedenih jedinica,
odnosno njihovu povezivanju !svaki spis spada u jedan predmet, a oni u ostale vie
jedinice". )z te evidencije preuzimaju se i podaci za sve ostale knjige.
'$. (bjasnite tradicionalnu obradu spisa. $0
Tradicionalna organizacija u kojoj je spis ostao materijalno jedinstven. Postoji jo i
terminalska u kojoj se nosioci mijenjaju prema potrebi. Kad je to potrebno, postoje
izvorni, a kada nije, podaci se koriste na terminalu.
*radicionalna organizacija+ u osnovi ove organizacije nalazi se ideja o materijalnoj
nepromjenjivosti spisa. ,jelokupna obrada obavlja se na izvornim spisima, a sadrajna
ovisi o radu pisarnice. Ona nema samostalni pregled nad spisima, nego samo nad
onima to dobije od pisarnice. Ukratko, sadrajna obrada potpuno je odvojena i
ovisna.
Uz sve to, takva je organizacija suvie spora. Svaka se promjena mora posebno
evidentirati, a to se ponavlja toliko puta, koliko puta i spis mijenja mjesto. Svaki puta
gubi se i na vremenu, a svaki se spis doslovno prenosi. %od pretraivanja, uz gubitak
vremena, vrlo $esto ima i fizi$kih napora.
S obzirom na mjesto odlaganja poznate su i tri podvrste ove organizacije- centralna,
sektorska !po organizacionim dijelovima" i referentska !prema pojedinim
referentima". ,entralna je obi$no zastupljena kod pravosudnih i upravnih organa,
sektorska kod privrednih organizacija, a referentska kod znanstvenih.
'&. (bjasnite terminalsku obradu spisa. $/
*erminalska organizacija. Ova organizacija u osnovi pretpostavlja fleksibilnu izmjenu
nosilaca. &akon prijema u pisarnicu i upisa u evidencije, podaci se izvode iz
dokumenata i prenose na druge medije !magnetne, mikrofilm", a dokumenti isklju$uju
iz dalje obrade. #oslovi pisarnice time su dovreni, a pretraivanje, kao njezin smisao,
preputeno sadrajnoj obradi. /reom terminalskih monitora, ono se omoguava na
svakom mjestu gdje je to potrebno.
Opseni i brojni poslovi na evidentiranju svake promjene !u dostavnim knjigama"
time vie nisu potrebni. &isu potrebni ni odlasci u spremite i neposredno traenje u
odloenim spisima. Umjesto toga, sve se rjeava na terminalima, uz pregled nad svim
spisima, velikom brzinom i bez obzira na to gdje se spis nalazi.
Sadrajna obrada sam vri pretraivanje i postaje neovisna od pisarnice. *ime je i
dostupnost dovedena do krajnjih granica.
Osim toga omogueno je i pretraivanje bez tradicionalnih kriterija !redni broj,
arhivski znak, poiljalac i sl." to je do sada bilo nezamislivo. &aime, svaka upisana
rije$, naro$ito neki naziv ili ime !tzv. natuknice", u tom slu$aju postaju kriterij za
pretraivanje. %ombinirajui uz njih i druge poznate podatke, do traenog spisa dolazi
se po principu njihova presjeka !postepenom eliminacijom".
U zaklju$ku moe se konstatirati da su na taj na$in brojni manipulativni poslovi
svedeni na minimum. (rzina pretraivanja, kao mjerilo efikasnosti, znatno je uveana,
a po prvi puta, kriteriji proireni i na cijeli sadraj. *ime je poveana ukupna
efikasnost, te proirene i sve ostale mogunosti.
''. 1ako dijelimo arhivistiku s obzirom na predmet prouavanja. /
" obzirom na predmet prouavanja, arhivistika se dijeli na#
1. #rhivsu teoriju * prouava osnovne arhivske pojmove, principe i metode rada, povijest arhivistike i
njen odnos prema drugim srodnim znanostima.
$. #rhivsu prasu * bavi se svim pitanjima organizacije rada u arhivima i zatiti arhivske grae izvan
arhiva.
&. #rhivsu tehniu * istra%uje mjere i postupke !izike zatite, konzervacije i restauracije arhivske
grae.
'. "ovijest institucija * istra%uje povijesne podatke o djelovanju i radu pojedinih institucija kao
stvaralaca arhivske grae.
). #rhivso !aonodavstvo 8 razrauje pravne principe zatite i vlasnitva nad arhivskom graom.
'). .avedite principe na kojima se temelji 3akon o zatiti arhivske grae i arhivima. 1+
7rincipi, na kojima se temelji, mogu se svesti na pet osnovnih zahtjeva#
1. univer!a.na !atita+
2. obave!nost arhivse s.u;be na podruju %epub.ie+
3. strunost !atite+
4. omp.esni arater arhivsih ustanova+
5. potpunost pravnog mehani!ma !atite.
'+. (bjasnite znanstvenu !unkciju arhiva. 1/
3nanstvena !unkcija arhiva sastoji se u izdavanju znanstvenih in!ormacija. (sim toga, sastoji se u
objavljivanju najznaajnije izvorne arhivske grae i znanstveno obavjetajnih pomagala 4 npr.
inventara 6, te u unapreivanju arhivske teorije i prakse.
',. 1ako dijelimo preventivnu zatitu arhivske grae. )&
9jelimo je na#
1. 3atita od !izikalno : kemijskih uzroka 4vlaga i toplina, sunevo svjetlo i rasvjeta u spremitima,
zagaeni zrak6
$. 3atita od biolokih uzroka
&. 3atita od bilokih uzroka
'. 3atita od mehanikih uzroka
). 3atita u sluaju elementarnih nepogoda i ratova
+. 3atita nekovnecionalnih dokumenata
'/. (d koja dva dijela i dva segmenta se sastoji proces izluivanja. &0
"vi kriteriji proizlaze iz odreenih interesa i oni predstavlaju njihovo ishodite. = skladu s time,
postoje dvije vrste interesa i dvije vrste kriterija. )a jednoj strani na.a!e se interesi i riteriji i!
teueg rada+ a na drugoj+ !nanstveni i opedrutveni.
<riteriji i! teueg rada odnose se na sve one dokumente, za koje se pretpostavlja da bi tom radu
mogli biti potrebni. -i su interesi, pa tako i kriteriji, ogranieni kako dovrenjem poslova, tako i propisma
o zastari. = skladu s time, ova vrsta kriterija odreuje samo ogranieno vrijeme uvanja. (no mo%e biti
razliito, od jedne godine na vie, ali ni u kom sluaju nema razloga za trajno uvanje.
1ako za svoje poslove svu odgovornost snose imaoci, oni su du%ni i brinuti se i za te kriterije i za
njihovu realizaciju. z toga slijedi da rokove uvanja odreuje imalac u skladu s propisima i vlastitim
potrebama. 3a to uvanje, kao i posljedice to iz toga proizlaze, on snosi potpunu i jedinu odgovornost.
*okovi ne mogu biti krai od propisanih, ako takvi propisi postoje, ali mogu biti i du%i.
<riterije !nanstvenih i opedrutvenih interesa zastupaju arhivi. ?udui da ti kriteriji nisu odreeni
trenutnim poslovima ili zastarom, oni se ne odnose na privremeno, nego na trajno uvanje. 3nanstveni
se odnose na povijesne i druge znanstvene izvore, a opedrutveni, na dokumente va%ne za u%u ili iru
drutvenu zajednicu 4projekt, podaci od znaaja za stanovnitvo i sl.6.
'0. .avedite kriterije za proirenje i ogranienje eliminacije kod izluivanja. '+
1riteriji za proirenje i ogranienje aliminacije
416 <ak i nakon utvrivanja najbolje !ormalne verzije, eliminacija se mo%e i dalje nastaviti . " jedne
strane, radi se o multiplikatima, a s druge, da se i te najbolje verzije usporede u ostalim registraturnim
cjelinama.
41a6 1riterij o multiplikatima
(dnosi se samo na najbolje verzije, uz pretpostavku da su sauvane u vie primjeraka. = tom sluaju
mogue su i dvije situacije# prva, da se radi o multiplikatima u istoj i druga, da se radi o razliitim
registraturnim cjelinama.
= jednoj i u drugoj situaciji, primjerke bi trebalo sauvati na onom mjestu, gdje su karakteristini 4gdje
su najvie imali odraza u radu6. Ako su bili karakteristini na vie mjesta, to znai da ih treba sauvati
na svim tim mjestima.
41b6 3naaj stvaraoca
Ako se radi o istim stvarima, pojavama i dogaajima, najboje verzije mogu se usporediti i u razliitim
registraturnim cjelinama. =koliko su i ocjene o njima razliite, prednost bi dobili oni dokumenti, iji su
stvaraoci u tome neposrednije anga%irani.
4$6 (sim kriterija za proirenje eliminacije, postoje i obrnuti : kojima se ona ograniava. *adi se o
situacijama nakon elementarnih nepogoda, ratnih razaranja, okupacija i sl. = tim situacijama, smatra
se, ne bi trebalo inzistirati i na najboljim verzijama.
)2. 1ako liste kao sredstvo kod izluivanja dijelimo s obzirom na obuhvatnost. '/
" obzirom na obuhvatnost dijele se na ope+ resorse i indivudua.ne. (pe se odnose na sve
registrature, resorske na grupe registratura iste djelatnosti, a individualne na svaku posebno.
)1. .avedite !aze kod mikro!ilmiranja i detaljno objasnite posljednju !azu. ,'
" obzirom na !aze rada, proces mikro!ilimiranja mo%e se podijeliti na tri etape#
a, pripremu doumentacije+
b, neposredno miro-i.miranje+
c, obradu snim.jenih materija.a * 7otpuna obrada obuhvaa, kako obradu mikro!ilma, tako i obradu
originala, s kojeg je izvreno snimanje.
"vaka mikro!ilmska izvedba pretpostavlja opis sadr%aja itave takve izvedbe, kao i adrese pojedinih
snimaka. (pis sadr%aja itave izvedbe odgovara vanjskom sadr%aju svake druge tehnike jedinice
4 npr. sadr%aj jednog !ascikla 6, a obuhvaa naziv registraturne cjeline, granine podatke o snimcima i
broju role. Adresa snimaka odreuje njegovo mjesto u roli, odnosno u stripu, d%eketu i mikro!i
oblicima. 9rugim rijeima, svaki snimak u svitku ili drugoj kon!ekciju ima svoju numeraciju, odnosno
koordinatne podatke 4 u sluaju mikro!ia 6. Ako izmeu dokumenata ne postoji jasan redosljed, onda je
numeracija snimka jedina njegova sigurna adresa 4 npr. u jednom predmetu 6.
(brada originala sastoji se u oznaavanju mikro!ilmskih adresa i na originalima. -ime se izmeu
originala i kopije uspostavlja vrsta veza, koja omoguava pretra%ivanje snimaka i na bazi originala.
.pr. ako se tra%i koritenje dokumenata, a utvrdi da je oteen, takva adresa neposredno upuuje na
odgovarajuu kopiju 4 odnosno nije potrebno dodatno pretra%ivanje na kopijama6. Adresa sadr%i broj
role i broj snimaka.
)$. 1ada i gdje se smatra da je izumljen papir i koje dvije osnovne vrste poznajete. )'.
"apir je proi!veden u <ini oo 195 godine p. n. e. otuda se proirio po itavom svijetu. zraivan
je runo iz lanenih i pamunih krpa, praktiki bez dodatka kemikalija. =z manja usavravanja takav
nain proizvodnje zadr%an je do konca 1/. stoljea, kada je nainjen prvi stroj za izradu papira i kada
se u proces proizvodnje postupno uvode i nove sirovine.
(snovne sirovine koje koristi suvremena industrija papira su# drvenjaa, celuloza drvnog porijekla,
stare krpe, stari papir, a kao dodaci radi vee trajnosti u nekim sluajevima i sintetska i mineralna
vlakna.
=voenjem celuloze drvnog porijekla i drvenjae u proizvodnji papira naglo se pogoravaju njegova
svojstva, a time i trajnost. "tari papir rune izrade, izraivani iz pamunih i lanenih krpa i bez dodatka,
bili su izuzetno kvalitetni i trajni. ako drvenjaa ima loa svojstva, ona se zbog niske cijene i dalje
koristi u industriji.
)&. (bjasnite princip provenijencije i princip pertinencije i njihovu primjenu kroz povijest.
7rvi zaeci arhivistike javljaju se na teritoriju njemakih dr%avica u OB. stoljeu s poecima !ormiranja
centralnih vladarskih tijela. 1omunikacija i korespodencija centralnih ureda sa drugim tijelima dovela je
do stvaranja velike koliine pisane grae, a ujedno do sve veih potekoa u razvrstavanju te grae i
snala%enju u njoj. -ime se prvi puta pojavio problem unutra njeg ure enja dokumentacije . 7raksa je
dovela do stvaranja odre enog reda u kancelarijama primjenjuju i predmetni sistem , odnosno na elo
pripadnosti odre enoj materiji tzv . : prinip pertineni!e .
= OB. st. poinju se javljati i prva teorijska djela koja se bave prouavanjem problema proizalih iz
nastanka i ureivanja veih koliina pisane grae. Kodine 1),1. @akob *ammingen u >eidelbergu
objavljuje dvije knjige kojima se na teorijski nain pokuava odrediti mjesto registrature u upravnoj
strukturi te odreena arhivistika naela za sreivanje grae.
= tome razdoblju arhivi i pisana graa koja se u njima nalazila imali su prvenstveno praktian karakter.
9okumenti su prvenstveno slu%ili za dokazivanje odreenih prava i njihovo sreivanje provoeno je
tako da se mogu to br%e i jednostavnije pronai. =pravo stoga je temeljno naelo koje je primjenjivano
u arhivistikoj struci bio princip pertinencije.
9alju razradu pojma arhivistika i arhivi dao je ?althasar ?oni!acius koji je u Beneciji 1+&$. godine
objavio djelo N9e Archiviliber singularisN, i u njemu razrauje neke osnovne probleme u sreivanju
arhivske grae.
= 1/. st. po prvi puta se poinju javljati ideje da arhivi i arhivska graa ne slu%e samo kao dokazi
vlasnitva i nekih drugih prava ve da mogu poslu%iti kao prvorazredan izvor pri povijesnim i nekim
drugim znanstvenim istra%ivanjima.
9o velike prekretnice u radu arhiva dolazi krajem 1/. i poetkom 10. stoljea. deja 5rancuske
revolucije te rad mnogih prosvjetitelja i enciklopedista doveli su do toga da se povijesni aspekt
arhivistike sve vie stavlja u prvi plan. 3naajno je da u to vrijeme dolazi do prestanka postojanja
"vetog *imskog Darstva .jemake narodnosti i odjednom se javlja velika koliina registraturne grae,
upravnih tijela koja su prestala postojati, a koja predstavljaju prvorazredni izvor za izuavanje povijesti
europskih naroda.
9o nove velike prekretnice u razvoju arhivistike dolazi polovinom 10. st. -ada se po prvi puta u
arhivistiku praksu uvodi prinip proveni!eni!e 8 zahtjev da jedan arhivski !ond bude sreen na nain
i u obliku u kojem je egzistirao kod njegovog tvorca.
(vo naelo prvi puta se uvodi 1/'1. godine u 5rancuskoj uredbom !rancuske vlade. .o arhivska graa
koja je do tada bila predana u arhive bila je i dalje ureena prema naelu pertinencije. -ek 1/+1.
godine u 9anskoj donosi se uredba po kojoj e arhiv 9anske vlade biti ureen po naelu provenijencije.
1rajem 10. stoljea princip provenijencije ulazi u iru uporabu i poinje se primjenjivati u veem broju
zemalja.
)'. (bjasnite dokazni karakter arhivske grae koji je u tijekom 1)., 1+. i dijelom 1,. st. bio od
primarnog znaenja.
= OB. st. poinju se javljati i prva teorijska djela koja se bave prouavanjem problema proizalih iz
nastanka i ureivanja veih koliina pisane grae. Kodine 1),1. @akob *ammingen u >eidelbergu
objavljuje dvije knjige kojima se na teorijski nain pokuava odrediti mjesto registrature u upravnoj
strukturi te odreena arhivistika naela za sreivanje grae.
= tome razdoblju arhivi i pisana graa koja se u njima nalazila imali su prvenstveno praktian karakter.
9okumenti su prvenstveno slu%ili za dokazivanje odreenih prava i njihovo sreivanje provoeno je
tako da se mogu to br%e i jednostavnije pronai. =pravo stoga je temeljno naelo koje je primjenjivano
u arhivistikoj struci bio princip pertinencije.
9alju razradu pojma arhivistika i arhivi dao je ?althasar ?oni!acius koji je u Beneciji 1+&$. godine
objavio djelo N9e Archiviliber singularisN, i u njemu razrauje neke osnovne probleme u sreivanju
arhivske grae.
= 1/. st. po prvi puta se poinju javljati ideje da arhivi i arhivska graa ne slu%e samo kao dokazi
vlasnitva i nekih drugih prava ve da mogu poslu%iti kao prvorazredan izvor pri povijesnim i nekim
drugim znanstvenim istra%ivanjima.
9o velike prekretnice u radu arhiva dolazi krajem 1/. i poetkom 10. stoljea. deja 5rancuske
revolucije te rad mnogih prosvjetitelja i enciklopedista doveli su do toga da se povijesni aspekt
arhivistike sve vie stavlja u prvi plan. 3naajno je da u to vrijeme dolazi do prestanka postojanja
"vetog *imskog Darstva .jemake narodnosti i odjednom se javlja velika koliina registraturne grae,
upravnih tijela koja su prestala postojati, a koja predstavljaju prvorazredni izvor za izuavanje povijesti
europskih naroda.
9o nove velike prekretnice u razvoju arhivistike dolazi polovinom 10. st. -ada se po prvi puta u
arhivistiku praksu uvodi prinip proveni!eni!e 8 zahtjev da jedan arhivski !ond bude sreen na nain
i u obliku u kojem je egzistirao kod njegovog tvorca.
(vo naelo prvi puta se uvodi 1/'1. godine u 5rancuskoj uredbom !rancuske vlade. .o arhivska graa
koja je do tada bila predana u arhive bila je i dalje ureena prema naelu pertinencije. -ek 1/+1.
godine u 9anskoj donosi se uredba po kojoj e arhiv 9anske vlade biti ureen po naelu provenijencije.
1rajem 10. stoljea princip provenijencije ulazi u iru uporabu i poinje se primjenjivati u veem broju
zemalja.
)). (bjasnite osnovne postavke 9ekreta iz 1,02. g. kojim se regulira rad Arhiva .arodne "kuptine
5rancuske.
Arhiv .arodne "kuptine, koji je osnovan 1,/0. g. je 9ekretom od 1$.O.1,02. godine odreen da
preuzme i uva sve akte .arodne skuptine o =stavu, javnom pravu, zakonodavnoj djelatnosti i
upravnoj podjeli 5rancuske te je ujedno proglaen i .acionalnim arhivom. .a ovaj nain je po prvi puta
postignuto da je arhivu dan javni karakter te da arhiv postane institucija koja e brinuti o zatiti arhivske
grae koja je bila od va%nosti za nacionalnu povijest.
)+. (bjasnite teritorijalni princip pri tretiranju arhivske grae u meunarodnom pravu.
@o u OB. stoljeu !ormiralo se pravilo da je arhivska graa povezana sa sudbinom teritorija na kojem
je ta arhivska graa nastala : teritori!alni prinip. (vaj princip je proizaao iz koncepcije !eudalne
dinastije da teritorij pripada njenom patrimoniju, a s patrimonijem je povezan i njezin dominij koji
obuhvaa ne samo teritorij nego i sve to se nalazi i %ivi na tom teritoriju. z toga se izvelo pravilo da
onome kome pripada odreeni teritorij, pripada i arhivska graa nastala na tom teritoriju.
),. zmeu koje dvije dr%ave i kada se po prvi puta sklapa meunarodni ugovor kojim se sudbina
arhivske grae tretira prema principu provenijencije.
7oetkom 10. stoljea pojavljuje se primjena novog principa : na"ela proveni!eni!e. 7rimjer primjene
ovoga principa nalazimo u ugovoru sklopljenom izmeu *usije i 7ruske &.2).1/1). godine. = njemu se
prigodom diobe 7oljske predvia i restitucija arhivske grae koja je iznesena iz svog sredita radi njene
sigurnosti ili kao ratnog plijena.
)/. 1ada je i ijom inicijativom osnovan Heunarodni arhivski savjet i koji su mu glavni zadaci.
-ako se 10'/. godine pod okriljem =...J.".D.(. 8 a osniva Heunarodni arhivski savjet 8 "..A., koji se
iri, te u vrlo kratkom vremenu u njega se ukljuuje 1' dr%ava. 9anas je u njega ulanjeno oko +2
nacionalnih arhivskih slu%bi. .a taj nain je !ormirana velika meunarodna arhivska organizacija
rairena diljem svijeta.
9jelatnosti Heunarodnog arhivskog savjeta su mnogobrojne i raznolike. @edna od znaajnijih je
organiziranje meunarodnog kongresa arhivskih djelatnika na kojima se prati razvoj nacionalnih
arhivskih slu%bi, tretiraju najva%niji arhivistiki problemi iz organizacije slu%be, metodike uvanja
arhivske grae i utvrivanja mjere zatite te grae i dr.
Heunarodni arhivski savjet je osnovao i 1omitet za izradu arhivske terminologije koji je u okviru svoje
djelatnosti 10+'. godine objelodanio Feksikona arhivske terminologije.