Ts = tx ( x)

Ts = 10:20:10 (+1)
Ts = 09:20:10
PITANJA I ODGOVORI ZA USMENI DIO ISPITA IZ KOLEGIJA
ASTRONOMSKA NAVIGACIJA
NAUTIKA 2. GODINA (IV. semestar)
1. Pret!r"a reme#a
ts mjesno srednje vrijeme
Ts greenich srednje vrijeme (UTC univers! time) "ondon
T$ greenich #rvo vrijeme
t$ mjesno i!i !o$!no #rvo vrijeme
t(%) %ons$o i!i stndrdno vrijeme (ono $oje immo n stu)
t& vrijeme $ronometr
st stnje $ronometr
e jednd&' vremen (r%!i$ i%me(u #rvog i srednjeg vremen) do'iv se i% nutic$og
godisnj$ % sv$i dn u godini) % 12 h i!i 2* h)
% %ons$i index (do'iv se t$o d meridijn n $ojem se n!%imo #odije!imo s 1+)
n#r, = -2. /) 0)+ + 1+ = 22)+ 22)+ + 1+ = -0)+
%nci % n#r = -2. /) x = + 2 jer je -2. i%medju 22)+ i -0)+) !i #%iti #o !jeti jer je ond
ovj s!ucj x = + -
%em!jo#isn du%in
Ts = t$ + st
Ts = tx ( x)
= ts Ts
= t# T#
e = T# Ts
e = t# ts
1,) 1o!i$o je sti2
3 ocitmo n stu n#r, 10 sti ujutro
4otre'no je i%rcunti greenich srednje vrijeme,
tx = 10
x = + 1
Ts = 2
Ts = tx ( x)
Ts = 10 1
Ts = 9 h
2,) 1o!i$o je sti2
3 ocitmo n stu n#r, 10:20:10
5!%imo se n %em!jo#isnoj du%ini od 1+.206 /
4otre'no je i%rcunti greenich srednje vrijeme,
tx = 10:20:10
= 1+.206 / x = + 1
Ts = 2
1
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
Ts = tx ( x)
tx = Ts + x
tx = 0::21:19 + 1
tx = 09:21:19
-,) 7jesno srednje vrijeme je 1+:2*:-:) n!%imo se n %em!jo#isnoj du%ini od 1*.1+6 /,
4otre'no je i%rcunti greenich #rvo vrijeme,
ts = 1+:2*:-:
= 1*.1+6 / ; 1+ = 00:+0:00
Ts = 2
= ts Ts
Ts = ts
Ts = 1+:2*:-: 00:+0:00
Ts = 1*:20:-:
*,) 7jesno #rvo vrijeme je 11:01:19) jednd%' vremen je + 261066) %em!jo#isn du%in
<1.196 /, 4otre'no je i%rcunti greenich srednje vrijeme i greenich #rvo vrijeme,
t# = 11:01:19
e = + 261066
= <1.196 / ; 1+ = 0*:0+:1<
Ts = 2
T# = 2
= t# T#
T# = t#
T# = 11:01:19 0*:0+:1<
T# = 0<:+<:0-
e = T# Ts
Ts = T# e
Ts = 0<:+<:0- 00:02:10
Ts = 0<:+-:+-
+,) 20,11,2000,) = *+.1:6 5) = 1*.-26 /, =rijeme $ronometr je 0::22:-*) jednd%'
vremen je + 1262*66) stnje $ronometr i%nosi 161+66, 4otre'no je i%rcunti greenich #rvo
vrijeme i %ons$o vrijeme,
= 1*.-26 /
t$ = 0::22:-*
e = + 1262*66
st = 161+66
T# = 2
tx = 2
Ts = t$ + st
Ts = 0::22:-* + ( 161+66)
Ts = 0::21:19
e = T# Ts
T# = Ts + e
T# = 0::21:19 + 1262*66
2
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
T# = 0::--:*-
2. Nest! ! $!'(est' Astr!#!ms&e #a')a*'(e
5e'o je vjerovtno jedno od #odrucj !juds$ih %nimnj i% njstrijih vremen, =ec u
njrnijoj >%i #ovijesti mog!e su se odrediti ne$e ist$nute toc$e n ne'ui) n #rimjer toc$
i%!%) %!% i!i $u!mincije ?unc % trenut$e so!sticij i!i e$vinocij, 5e$i ?tri hrmovi
grdjeni su u s$!du s t$vim %#%njim, 4o%nt je t$v grdjevin ?tonehenge u
/ng!es$oj i% 1900, godine #rije 1rist, U ''i!ons$im se te$stovim s#ominje #omrcin
?unc o$o 1:00 godin #rije 1rist, ?tri /gi#cni #oce!i su se s!u%iti $!endrom vec o$o
*200, godine #rije 1rist i dvije tisuce godin #rije #ocet$ grdnje #irmid, U trecem
sto!jecu #rije 1rist 9'i!onci su us#je!i mtemtic$i #redvidjeti #omrcine 7jesec, ?umerni
su u trecem tisuc!jecu #rije 1rist ot$ri!i #ojvu dnevnog i godisnjeg $retnj ne'es$ih
tije! i #rvi su #odije!i!i %vije%de n @stjciceA i @!ut!iceA, Bsim tog) ot$ri!i su #o!o%j
sjevernog ne'es$og #o!, Csirci su ot$ri!i godisnje $retnje ?unc #o e$!i#tici (%odij$) i
#o!o%je ?unc u 12 godisnjih mjeseci o%nci!i @$ucmA) sto se i dns u#otre'!jv u
stro!ogiji,
?redinom cetvrtog sto!jec #rije 1rist Cristote! je #ostvio geocentric$i mode!
svemir s ne#omicnom Dem!jom u sredistu, ?redinom treceg sto!jec #rije 1rist u o$ru%ju
njvece %nnstvene institucije strog vije$) !e$sndrijs$e 'i'!iote$e) stronomij je
do%ivi! njveci #rocvt, C#o!onije je ot$rio retrogrdno $retnje #!net, /rtosten je
i%rcuno ve!icinu Dem!je) Ei#rh ud!jenost i ve!icinu 7jesec, Cstronoms$ %nnj strog
vije$ 4to!omej je i%!o%io u C!mgestu, 4o njemu je Dem!j ne#omicn u sredistu svemir)
o$o nje $ru%e 7jesec) ?unce i #!neti, 4!netne #utnje su s!o%ene od dvije vrste $retnj:
sv$i #!net $rece se #o $ru%nici $oj se %ove e#ici$!) srediste e#ici$! $rece se o$o Dem!je
#o $ru%nici $oj se %ove de>erent, Tim s!o%enim $retnjim o'jsnjeno je #rividno
#rogresivno i retrogrdno $retnje #!net,
7ode! geocentricnog svemir #rev!dvo je tije$om srednjeg vije$, Te$ 1+*0,
godine 5i$o! 1o#erni$ #ostvio je teme!je he!iocentricnom sustvu #o $ojem je ?unce u
sredistu svemir) o$o njeg $ru%e #!neti, 4utnje #!net su $ru%nice) !i ?unce nije u
sredistu) vec m!o i%vn njeg, 7ode! je #roturjecio $rscns$oj dogmi) # je T8cho 9rhe
#ostvio $om#romisni mode! #o $ojem je ne#omicn Dem!j u sredistu svemir) o$o nje
$ru%e 7jesec i ?unce) svi #!neti $ru%e o$o ?unc,
5 teme!ju 9rheovih o#%nj #!net 7rs) Fohnn 1e#!er i%rcuno je mtemtic$e
%$onitosti $retnj ne'es$ih tije! ?uncev sustv i time #ostvio teme!je %nnstvenom
r%voju stronomije,
1e#!erovi %$oni + %$oni gi'nj tije! u e!i#tiGnoj st%i) odnosno %$oni $oji o#isuju
gi'nje #!net o$o ?unc, He>iniro ih je Fohnnes 1e#!er #oGet$om 10, sto!jeI,
4rvi %$on $&e d su st%e #!net e!i#se) u jednom od &riJt e!i#si je ?unce,
Hrugi %$on $&e d je #!oJn 'r%in #!net $onstntn) odnosno d s#ojnic #!net3?unce u
jedn$im vremenim o#isuje jedn$e #ovrJine,
TreIi) d se $vdrti vremen o#hod #!net odnose $o $u'ovi njihove srednje ud!jenosti
od ?unc,
B#cenito o stronoms$oj nvigciji
7etode stronoms$e nvigcije s$u# su mtemtic$ih %$onitosti $oje) i% #rvi!ne
i%mjene #o!o%j ne'es$ih tije!) omogucuju orijentciju n otvorenom moru,
5e mo%e se tocno odrediti $d su se metode stronoms$e orijentcije #oce!e $oristiti u
#omors$oj nvigcijs$oj #r$si, 4rije uvodjenj $om#s n 'rodove !judi su #!ovi!i smo n
$rt$im ud!jenostim u '!i%ini o'!e, K#$) orijentciju #omocu ne'es$ih tije! s#ominje vec
Eomer u Bdiseji (1*, sto!jece #rije 1rist), Lrc$i stronom 4itej o#isuje #utovnje i%
-
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
?redo%em!j do ?$ots$e u cetvrtom sto!jecu #rije 1rist i s#ominje orijentciju #omocu
?unc,
Fohnn 7u!!er) #o%ntiji $o Megiomontnus (#etnesto sto!jece)) nj%s!u%niji je sto
su se stronoms$ mjerenj #oce! #rimjenjivti u #omors$oj nvigcijs$oj #r$si, Bn je
i%rcuno e>emeride $ojim su se $oristi!i 9rto!omeu His) =sco d Lm) 1o!um'o i
Cmerigo =es#ucci, />emeride su se odnosi!e n ?unce) 7jesec i %vije%de) i to s o'%irom n
meridijn 5urn'erg od 1*00, do 1+00, godine, D'i!je%eno je d je Cmerigo =es#ucci #o
Megiomontnusovim e>emeridm (u% #omoc $onju$cije 7jesec) i%rcuno d je r%!i$
geogr>s$ih du%in =ene%ue!e i 5urn'erg +)+ sti,
?redinom #etnestog sto!jec Eenri$ 4omorc o$u#io je nj#o%ntije stronome)
#omorce i $rtogr>e i osnovo #rvu #omors$u s$o!u i o#servtorij u ?rgesu u 4ortug!u,
4ocet$om sesnestog sto!jec #omorci su im!i t'!ice % odredjivnje geogr>s$e sirine i%
visine #o!rne %vije%de i visine ?unc u meridijnu, 4ortug!s$i stronom i $rtogr> Mu8
N!eiro i%rdio je u#ute % u#or'u stro!' i F$ov!jev st# $ojim se 7ge!!n $oristio
n svojem #utovnje, 4ocet$om sesnestog sto!jec ni%o%ems$i mtemticr i stronom
Miner Lemm Nrisius #red!o%io je d se geogr>s$ du%in rcun #omocu tocnog st s
srednjim vremenom %jednic$og meridijn $oji #ro!%i $ro% 1nrs$o otocje,
5 %dnjem #utovnju eng!es$og istr%ivc Fmes Coo$ (1009) $oristi!e su se
metod i instrumenti $oji se nisu 'itno r%!i$ov!i od dnsnjih, 4ostoj!i su o$tnt
(instrument $oji je #rethodio se$stntu)) $ronometr) stronoms$i godisnj$ s e>emeridim
ne'es$ih tije!) greenOich meridijn u#otre'!jvn je $o #ocetni meridijn (ost!i svijet
#rihvtio je 1::*, godine greenOich meridijn $o nu!ti), 5isu se $oristi!e dnsnje metode)
!i je to %#rvo 'i! jedin r%!i$, Cstronoms$u stjnicu ot$rio je ?umner 1:-0, godine,
7etod $oj je siro$u #rimjenu ns! u dvdesetom sto!jecu (visins$ metod i!i metod
7rcP de ?int Ei!!ire) ot$riven je #ot$rj devetnestog sto!jec) $oristi se i dns,
,. Pre-a.a& /at0ms&e )ra#'*e
C$o #!ovimo #rem / i #re!%imo dtums$u grnicu (1:0.)) ond odu%immo 1 dn) $o
#!ovimo #rem Q) dodjemo 1 dn,
1. Da -' se m!.e /'re&ta# met!/a &!r'st't' $! /a#02
7o%e) t$o d umjesto %vije%d rdimo s ?uncem i 7jesecom (mo%emo i s =enerom)
3. K!/ &!(e met!/e se m!.e $r!(er't' /a -' sm! /!"r! ra*0#a-' ' .ast!2
1od dire$tne metode jer rdimo #re$o dvije %vije%de i re%u!tt mor doci isti,
4. Zast! se .'(e./e #e m!)0 &!r'st't' &!/ r0##'#) 5'%a2
Fer se $recu #res#oro, B#%nje se rdi % vrijeme nutic$og sumr$ $oji trje o$o *06) ovisi
o godisnjem do'u i ) # one % to vrijeme #redju #rem!i #ut) %imut im se #rem!o
#romijeni,
6. Ka&! (e #a("!-(e /a se st!(#'*e (7) s'(e&02
C$o rdimo s 2 ond nj'o!je #od 90.) $o rdimo s vise smo ne mnje od -0. i vece od
1+0.) i%medju mo%e,
8. S0mra*'2
4ostoje - sumr$:
) grdjns$i ?unce od 0. 3 < . is#od hori%ont) ne mo%e se o#%ti jer se ne vide jos sve
%vije%de,
') nutic$i ?unce od <. 3 12. is#od hori%ont) u njemu o#%mo
*
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
c) stronoms$i ?unce od 12. 3 1:. is#od hori%ont) ne mo%e se o#%iti jer se ne vidi vise
hori%ont
9. Da -' 0 &ar#er0 '-' "'-! )/(e /r0)/(e m!.em! s#'mat' .'(e./e: M(ese* '-' $-a#ete 0
$!-a #!*'2
7o%emo) smo $o immo se$stnt s umjetnim hori%ontom i!i "K9/"5,
1;. Da -' 0 &ar#er0 m!.em! s#'m't' S0#*e 0 )!r#(em mer'/'(a#0 (t! (e $!/#e)2
7o%emo) n ve!i$im vrtim O ce 'iti 1:0.) stni $ut 0.,
11. Da -' m!.em! '/(et' S0#*e #a s(. <em's5er' $rema s(eer02
7o%emo) $o se n!%imo '!i%u e$vtor) tocnije od 0. 3 2-)+. 5,
12. I#str0me#t' .a m(ere#(e 's'#e
5 #ocet$u se mjeri! %enitn ud!jenost ne visin ne'es$og tije!,
4rvi instrument je 'io &a/ra#t (cetvrtin $rug), Mdio se od drv i!i od met!, "u$
je 'io '%dren i #odije!jen n stu#njeve, U sredistu je 'io vis$, 5 jednom ru'u 'i!e su
vi%ure % vi%irnje, D mjerenje su tre'! tri motrite!j, Fedn je dr%o instrument) drugi je
vi%iro treci ocitvo,
Astr!-a" 9io je rdjen od drgih met!, 1oristio se i % identi>i$ciju %vije%d, To
je o$rug! #!oc) u sredistu je vi%ur (#omicn), Tre'!o je njmnje - motrite!j,
4rvi instrument $ojim se #oce! mjeriti visin ne'es$og tije! je Ja&!-(e sta$, To je
jedn dugi st# i n njeg se o$omito #ostv!jju $rci st#ovi,
Da's! &a/ra#t se $oristio smo % mjerenje visine ?unc, 4ri!i$om mjerenj)
motrite!j o$rece ?uncu i #orvnv sjenu ?unc s mors$im hori%ontom, Kmo je 2 !u$ i
visin je 'i! %'roj t dv !u$,
Se&sta#t Teorijs$e osnove do je K, neOton, 4rvi g je $onstruiro Fohn Ed!e8, To
je #retec se$stnt $oji se i dns $oristi, ?e$stnt je instrument s dv re>!e$tirjuc
og!ed!, 9%ir se n #rinci#u dvostru$e re>!e$sije svjet!osne %r$e, ?e$stntom se mjere
$utevi od 120.) $vdrntom do 1:0. i o$tntom do 90.,
+
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
Hije!ovi se$stnt:
Tijelo sekstanta mjed) !uminij i!i #!sti$
Limb njegov vnjs$i ru' je n%u'!jen (1 %u' = 1.), "u$ !i'm o%ncen je
stu#njevim od 0. do 120. !ijevo i od 0. do +. desno,
Alhidada C!hidd je #o!ug $oj se o$reIe o$o osi i #ro!%i toGno $ro% srediJte $rug
$ru&nog se$tor tije! se$stnt, 5 !hiddi i%nd osi je verti$!no uGvrJIeno ve!i$o og!ed!o,
B$omitost ve!i$og og!ed! u odnosu n !hiddu i tije!o se$stnt se regu!ir vij$om n
#o!e(ini ve!i$og og!ed!, K%ddjen je od istog mterij! $o i se$stnt, Tre' 'iti
#ricvrsceno n istoj toc$i gdje je srediste !im',
Mikrometarski vijak #ostv!jne je o$omito n $rju !hidde, Bn u#d u
n%u'!jeni otvor !im',
Hvataljke s!u%i % os!o'djnje !hidde d $!i%i #o !im'u,
Bubnjic #ricvrscen je n $rju mi$rometrs$og vij$, Lrduirn je o%n$m od 0
do <0 minut, D jedn #uni o$ret 'u'njic !hidd se #om$ne 1., U% 'u'njic je n
!hiddu ugrvirn s$! od 0 do 10, To je rdi mjerenj desetin$e minut, Dove se
5B5KF i!i =/MB5KF/=C ?1C"C,
Veliko ogledalo uvije$ je smjesteno n gornjem dije!u !hidde
Malo ogledalo mor 'iti o$omito n rvninu tije! se$stnt, Honj #o!ovic je
og!ed!o gornj o'icno #ro%irno st$!o,
Tamno staklo #ostv!jeno is#re o' %rc!
Dalekozor >i$sirn n tije!o se$stnt, 7or #ovecvti minim!no 1* #ut,
Rucka sekstanta #ostv!jeno is#od tije! se$stnt, 5#rv!jeno i!i od drv i!i
sintetic$og mterij!, U nju se stv!j 'terij,
Kutija za sremanje u njoj je #ri'or: $!juc i!i #o!ug i!i ig! % #odesvnje
o$omitosti %rc!) $o%ic % ciscenje) #ot#uno %tmnjeno st$!o % o$u!r $d se
dire$tno g!ed u ?unce) 'ocic s te$ucinom) cet$ic i umjetni hori%ont,
<
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
?e$stnt se u terestriG$oj nvigciji $oristi % mjerenje hori%ont!nih i verti$!nih
$utov, U stronoms$oj nvigciji se$stnt n!%i svoju #unu #rimjenu $o instrument %
mjerenje visine ne'es$ih tije! rdi odre(ivnj #o%icije 'rod, Bvisno o rvnini u $ojoj
dr%imo se$stnt) t$ve $uteve i mjerimo,
4ogres$e se$stnt:
LreJ$e se$stnt su st!ne (neis#rv!jive) i #romjen!jive (is#rv!jive)
?t!ne greJ$e su $onstru$tivne #rirode i ne mogu se is#rv!jti mehniG$i veI smo rGuns$i,
5jveI st!n greJ$ je greJ$ e$scentricitet (/)) jv!j se %'og tog Jto os !im' nije u
srediJtu $rug $ru&nog se$tor se$stnt, =rijednost greJ$e e$scentricitet dje #roi%vo(G u
testu se$stnt) ovisi o ve!iGini $ut mjerenj, Bv greJ$ ni$d ne #re!%i ve!iGinu od + !6,
Bst!e st!ne greJ$e 3 greJ$ #odje!e !im' i 'u'njiI) greJ$ #r!e!nosti og!ed! i
%tmnjenih st$!) greJ$ te!es$o# minim!ne su i #r$tiGno ne #ostoje u suvremenih
se$stnt,
4romjen!jive greJ$e su: greJ$e o$omitosti ve!i$og i m!og og!ed!) greJ$ #r!e!nosti
og!ed! i o#tiG$e osi dur'in i inde$sn greJ$,
Bve greJ$e se #ovremeno odre(uju i is#rv!jju,
LreJ$ o$omitosti og!ed! se jv!j $d ve!i$o og!ed!o nije o$omito n !hiddu) m!o
og!ed!o n tije!o se$stnt (!im') veI su od verti$! ngnute % ne$i $ut R,
4rije sv$og mjerenj is#ituje se o$omitost ve!i$og og!ed!,
LreJ$ #r!e!nosti o#tiG$e osi te!es$o# $od novijih se$stnt ne #ostoji,
LreJ$e #r!e!nosti se is#rv!jju n$on is#rv!jnj o$omitosti ve!i$og i m!og og!ed!,
Bstt$ greJ$e #r!e!nosti ($d su og!ed! o$omit) n%iv se inde$sn greJ$ (Si)3 ?!, -,
C$o je mnj od +6 ne is#rv!j se greJ$ #r!e!nosti og!ed! veI se rGuns$i is#rv!j
i%mjereni $ut,
Knde$sn greJ$ se$stnt se odre(uje o$retnjem 'u'njiI) odnosno #omicnjem !hidde i%
nu!tog #o!o&j sve do trenut$ $d dire$tn i od'ijen s!i$ hori%ont ne 'ude u jednoj
!iniji,
Mu$ovnje se$stntom
?e$stntom tre' #&!jivo ru$ovti,
K% $utije se vdi s tri #rst !ijeve ru$e (% o$vir)) desnom ru$om se hvt % ruGicu,
1d se ne u#otre'!jv) se$stnt !e&i n no&icm i!i u $utiji,
5$on sv$e u#otre'e tre' g oGistiti je!enjom $o&icom i $istom) #ose'no o#ti$u $o je
'i! i%!o&en #rs$nju mor i!i v!gi i $iJi,
Ksto t$o se$stnt ne tre' #reviJe i%!gti suncu,
4u&ni vijenc) #u& i ost!e #o$retne dije!ove #odm%ivti #ovremeno,
9terij ne smije 'iti u ruGici $d se ne $oristi osvjet!jenje,
4ri!i$om #os#remnj u $utiju) !hiddu stviti #ri'!i&no n sredinu !im') %tmnjen
st$! t$o d se #o$!o#c $utije mo&e nesmetno %tvrti,
Hije!ovi se$stnt i #ri'or u $utiji morju 'iti u svojim !e&iJtim,
Bst!e u#ute % ru$ovnje tre' #rouGiti i% do$umentcije % sv$i se$stnt,
0
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
Teorij se$stnt
Md se$stnt se teme!ji n osnovnom %$onu o#ti$e o od'ijnju svjet!osti: u#dni $ut je
jedn$ $utu od'ijnj) u#dn i od'ijen %r$ !e&e s norm!om u jednoj rvnini $oj je
o$omito n rvninu re>!e$sije,
U se$stnt se #rimjenjuje dvostru$o od'ijnje svjet!osne %r$e: #rvo od'ijnje je n ve!i$om
og!ed!u) #os!ije drugog od'ijnj n m!om og!ed!u svjet!osn %r$ do!%i u o$o
osmtrG, U istom smjeru #od $ojim %r$ svjet!osti #os!ije dvostru$og od'ijnj do!%i u
o$o osmtrG mor se vidjeti i hori%ont, 1ut R je verti$!ni $ut i%vor svjet!osne %r$e u
odnosu n hori%ont,
7!o og!ed!o je ne#omiGno) ve!i$o og!ed!o se %$reIe %jedno s !hiddom, U nu!tom
#o!o&ju og!ed! su me(uso'no #r!e!n, 4oveInjem $ut mjerenj $ut R #ostje sve veIi i
$d 'i dostigo vrijednost 90T) od'ijen %r$ svjet!osti s ve!i$og og!ed! ne 'i #d! n
m!o og!ed!o # ne 'i 'i!o dvostru$og od'ijnj svjet!osti) odnosno od'ijen %r$ ne 'i
do!%i! u o$o osmtrG, To %nGi d je se$stntom nemoguIe mjeriti $ut od 1:0T, HnJnji
se$stnti omoguIvju mjerenje $utov od 3 +T do + 1-0T) smo i%nimno do + 1*+T,
Umjetni hori%ont
1oristi se ond $d mors$i hori%ont nije vid!jiv, B'icno se $oristi te$ucin od $oje se do'ro
re>!e$tir svjet!osn %r$, 1od mjerenj motrite!j mor 'iti t$o d se n #ovrsini umjetnog
hori%ont vidi re>!e$tirn i dire$tn s!i$ tog ne'es$og tije!, Bn se ne mo%e $oristiti $d
'rod i m!o v!j, ?e$stnti s umjetnim hori%ontom se cesto $oriste u %r$o#!ovstvu,
4ro'!em je sto tre' st!no #rtiti umjetni hori%ont i ne'es$o tije!o, 5jih tre' dovesti u
#o$!#nje i odr%vti ne$o vrijeme, D to se $oristi integr!ni #onors$i se$stnt, 1od njeg
se s!i$ ne'es$og tije! i vodorvnog !i' tre' dr%ti sto du!je (min, 2 minute), D to vrijeme
se$stnt i%mjeri do <0 visin) integrtor i%mjeri njihovu ritmetic$u sredinu, K%vje%'ni
nvigtor #osti%e tocnost unutr 2 minute, C$o je more v!ovito gres$ 'ude do -0 minut,
1,. I#str0me#t' .a m(ere#(e reme#a
1oristi se 2 ti# instrument, Fedn vrst ve%n je u% $retnje ?unc) dnevno
$retnje) drug u% oticnje vode) #ijes$) odvjnje o#ruge itd,
5jstriji instrument % mjerenje #o ?uncu se n%iv )#!m!# + =ta$ verti$!no
#ostv!jen n hori%ont!nu #od!ogu s s$!om, 5jstriji i njjednostvniji stronoms$i
instrument, 7jerenjem du!jine i #rvc sjene Jt# moguIe je odrediti #rvc meridijn)
vrijeme) geogr>s$u Jirinu) i #ri$!on e$!i#ti$e,
M%vijju se i drugi ncini, 5$on tog #ojv!juju se $!e#si drv (oticnje negog
homogenog mt, #od dje!ovnjem si!e te%e),
5jveci #ro'!em 'io je odrediti geo, du%inu jer se nije mog!o tocno i%mjeriti
vrijeme,
Kr!#!metar L, Errison $onstruiro je $ronometr $ojim se mog!o tocno mjeriti,
5 'rodu se $ronometrom odredjuje UT vrijeme,
4ovijesni r%voj $ronometr
=ec #ocet$om 1<, sto!jec ni%o%ems$i mtemticr i stronom Miner Lmm Nrisius
#red!o%io je rcunnje geogr>s$e du%ine u% #omoc tocnog st $oji 'i #o$%ivo vrijeme u
odredjenom meridijnu i us#ored'om tog vremen s vremenom meridijn n $ojemu je
o#%c,
4ro'!em odredjivnj geogr>s$e du%ine #ose'no je 'io i%r%en n$on #omors$e
$tstro>e $oj je %desi! es$dru eng!es$ih rtnih 'rodov 1000, godine $d je #oginu!o vise
od 2000 !judi, M%!og $tstro>i 'i!o je ne#o%nvnje tocne geogr>s$e du%ine, 5$on tog
dogdjj osnovn je ured $oji je tre'o rijesiti #ro'!em odredjivnj geogr>s$e du%ine
:
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
(9ord o> "ongitude u /ng!es$oj i 9ureu de "ongitude u Nrncus$oj), Ured je rs#iso
ngrdu od 20 000) 1+ 000 i!i 10 000 >un$ciu % $onstru$ciju st $oji 'i omogucio i%rcun
geogr>s$e du%ine s tocnoscu od -06 (#rv ngrd)) *+6 (drug ngrd) i!i <06 (trec
ngrd)) n$on sestotjednog #utovnj #o otvorenome moru,
4rvi dovo!jno #reci%n st $onstruiro je
!ondons$i urr Fohn Errison, 5$on
mnogih #o$usj i neus#jeh n#o$on je
treci Errisonov $ronometr u #rtnji
$onstru$torov sin u$rcn n 'rod
@He#t>ordA, 1ronometr je 'io #odesen #o
#rvom vremenu meridijn u 9risto!u,
9rod je stigo n Fmi$u u sijecnju 10<2)
$ronometr je istog mjesec vrcen)
Untoc tes$om #utovnju i $o!e'njim u
tem#erturi) r%!i$ u vremenu i%nosi! je
smo 1 minutu i +- se$unde (2:6 du%ine)
sto n geogr>s$oj sirini 4ort!nd i%nosi 1: 57), Tim dogdjjem #oce! je @$ronometrs$
erA) istr%ivnj svijet mog! su se nstviti s mnogo vecom tocnoscu, 7ogucnost
odredjivnj geogr>s$e du%ine otvori! je #ut e$s#edicijm Fmes Coo$) i %#rvo n
trecem #utovnju tog istr%ivc stronoms$ nvigcij do'i! je svoju #unu #rimjenu,
4rinci# rcunnj geogr>s$e du%ine #o%nvnjem tocnog vremen u LreenOichu
4rinci# rcunnj geogr>s$e du%ine
#o%nvnjem vremen #ocetnog meridijn mo%e se
vidjeti n s!ici, U trenut$u $d je ne'es$o tije!o
#ros!o $ro% meridijn #o%icije C) #oceo je teci
mjesni stni $ut, U trenut$u #ro!% istog ne'es$og
tije! $ro% meridijn LreenOich #oceo je teci stni
$ut ne'es$og tije! % tj meridijn, C$o se ne'es$o
tije!o n!%i u #o!o%ju #ri$%nom n s!ici)
vrijednost njegovog mjesnog stnog $ut (s) od
stnog $ut % meridijn LreenOich (?) r%!i$uje se
% vrijednost geogr>s$e du%ine (),
7jesni stni $ut mo%e se i%rcunti mjerenjem visine ne'es$og tije!, ?tni $ut %
meridijn LreenOich mo%e se do'iti i% 5utic$og godisnj$ $o je #o%nto srednje ?uncevo
vrijeme tog meridijn, Leogr>s$ du%in td se mo%e i%rcunti i% i%r%: = s ?
=rste $ronometr
D'og svoje v%nosti $ronometr je dugo 'io instrument $ojem se n 'rodu #osveciv!
#ose'n #%nj, 9io je smjesten u ne#osrednoj '!i%ini sistemnog te%ist 'rod) %sticen od
v!ge) tem#erturnih $o!e'nj i tresnje) do'ro i%'!nsirn n hori%ont!nom $rdnu)
#rv!jen od nj$v!itetnijih mterij!, Medovito se vodio dnevni$ $ronometr) #rti!o njegovo
stnje i $ontro!iro njegov dnevni hod,
7ehnic$i $ronometr imo je #reci%n stni mehni%m s ugrdjenim sustvom
regu!cije, 5jegov osnovni dio 'i! je nemirnic $oje je tre#t! 1* *00 #ut n st) $oju je
9
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
7jesni stni $ut ne'es$og tije! i stni $ut
% meridijn LreenOich r%!i$uje se %
vrijednost geogr>s$e du%ine,
#o$ret! si! e!sticnog #er od #!dij s ot#ri!i$e 12 nvoj, 5voj se s#ir!no nmotvo
nvijnjem #omocu #ose'nog $!juc, Tocnost njihnj regu!ir se mehnic$im vijcnim
ute%im,
Cutomts$i e!e$trons$i $vrcni $ronometr u #ocet$u je $oristio titrje g!%'enih
vi!jus$i s >re$vencijom od o$o tri mi!ijun #ut u jednom stu, T se >re$vencij dije!i!
e!e$trons$im dje!ite!jim >re$vencije i #retvr! u #reci%n 'roj im#u!s n osnovi $ojih se
mjerio #roto$ vremen, Hns se umjesto g!%'ene vi!jus$e $oristi #ose'no 'ruseni $rist!ni
$vrc s vr!o st'i!nom >re$vencijom titrnj, Nre$venciji titrnj odredjuje dimen%ij
(de'!jin), Titrnje $vrc stvr) %'og #ie%oe!e$tricnog e>e$t) i%mjenu n#on 100 $E%) sto
ovisi o dimen%ijm $vrc, H se su%'ije utjecj #romjene tem#erture) $vrc se dr%i n
st!noj tem#erturi #omocu termostt, T$vi $ronometri mogu imti hod od jedne se$unde
godisnje, 4rimjenom integr!nih $o! ve!icin $ronometr smnji! se do ve!icine rucnog st,
/nergiju $ronometr do'iv od m!e 'terije $oj trje vise od godinu dn,
Hns su n 'rodovim $vrcni $ronometri u dv o'!i$, ?triji e!e$trons$i
$ronometri i%g!edom su s!icni mehnic$im) imju $%!j$e s 'rojcni$om) smjesteni su u
s!icn $ucist, 5ovije vrste vrijeme #ri$%uju digit!no s sest 'roj$i) smjestene su u ce!icnoj
$utiji) stnje im se mo%e #o vo!ji regu!irti,
?tnje i hod $ronometr) dnevni$ $ronometr
Lres$ u vremenu od jedne minute i%%iv n e$vtoru gres$u u #o%iciji od 1+
nutic$ih mi!j, D'og tog je v%no #o%nvti stnje i dnevni hod $ronometr
?tnje $ronometrn (?t) r%!i$ je i%medju srednjeg grinic$og vremen (UT) i
vremen $oje #o$%uje $ronometr (t$): ?t = UT t$,
?tnje $ronometr mo%e imti #o%itivn i!i negtivn #red%n$, 4o%itivn je $o
$ronometr %ostje % srednjim grinic$im vremenom) negtivn $o #rethodi srednjem
grinic$om vremenu, 1d je #o%nto stnje $ronometr) srednje vrijeme u LreenOichu mo%e
se i%rcunti i%: UT = t$ + ?t,
Hnevni hod $ronometr je vrijeme % $oje se #romijeni stnje tije$om jednog dn:
h = ?t
2
?t
1
,
Hnevni hod $ronometr do'ije se $o se us#orede dv stnj $ronometr $oj su se
%'i!je%i! u medjuso'nom vremens$om r%m$u od 2* st, K dnevni hod mo%e imti
#o%itivn i!i negtivn #red%n$, 4o%itivn #red%n$ m $o $ronometr %uri) negtivn
$o $ronometr %ostje,
C$o i% 'i!o $ojeg r%!og nije mogo i%rcunti stnje $ronometr u dv u%sto#n
dn) dnevni se hod mo%e i%rcunti i% i%r%: h = ?t
n
?t
1
,
n
U i%r%u @nA #redocuje 'roj dn $oji je #rote$o i%medju dvju stnj $ronometr,
?tnje i hod $ronometr odredjuje se vremens$im sign!im, 4rve vremens$e sign!e
(Time sign!) #oceo je emitirti stronoms$i o#servtorij u 4ri%u 2-, svi'nj 1910, Hns se
vremens$i sign!i emitirju gustom mre%om stnic, 4odci o emisijm mu se #ronci u
nvigcijs$im #rirucnicim Mdio Cids to 5vigtion) =o! K (meric$o i%dnje) i Cdmir!it8
"ist o> Qire!ess ?ign!s) =o!ume K (eng!es$o i%dnje), ?v$ stnic im svoj ncin s!nj
sign!, 5jstriji sustv 'io je B5BLB ?U?TC=,U #edeset i osmoj minuti emitir se s!ovo
5 7or%eove 'ecede, 4os!jednjih sest se$undi #edeset i osme minute emitirju se $o $rt$e
toc$ice, 4os!jednj toc$ (sest) o%ncv %vrset$ +:, minute, Dtim se #ocinje emitirti
s!ovo L i emitirnje s!ov L trje tije$om #edeset i devete minute, Ddnjih sest se$undi te
minute emitir se s sest $rt$ih sign!, Dvrset$ %dnjeg sign! je %vrset$ #unog st)
odnosno trenut$ #ocet$ novog st,
Bsim ovog (#rvog) sustv #ostoje i mnogi drugi: novi medjunrodni sustv s!icn je
B5BLB sustvu) smo sto mu $rt$i sign!i trju cetvrtinu se$unde) u eng!es$om sustvu
10
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
$rt$i sign!i trju 0)1 se$undu) meric$i sustv emitir odredjene %n$ove #os!jednjih #et
minut u stu) n $rju se emitir ne sest nego deset $rt$ih sign! itd,
?tnje $ronometr mo%e se $ontro!irti i us#ored'om s drugim $ronometrim $ojim
je stnje #o%nto, 5jcesci ncin odredjivnj stnj dns je us#ored' vremen $ronometr
s vremenom ste!its$og nvigcijs$og sustv L4?,
B stnju $ronometr) dnevnom hodu) $ontro!m vremens$og sign! i o#cenito o
rdu s $ronometrom mor se voditi t$o%vni dnevni$ $ronometr, To je #ose'n $njig
ovjeren od ov!stenih orgn sigurnosti #!ovid'e u $oju se u#isuju s!usni vremens$i sign!i
i svi ost!i det!ji ve%ni u% vrijeme i rd s $ronometrom, =odi se sv$odnevno i im %ncenje
do$ument,
11. G!/'s#(a /!"a
Cetiri su r%do'!j $!endrs$e godine: #ro!jeIe) !jeto) jesen i %im) $oj se i%mjenjuju
nstu#njem e$vinocij i so!sticij,
4ro!jece trje 92 dn 1: h +<6 (21,0-,321,0<,)
"jeto trje 9+ dn 1+ h 106 (21,0<,32-,09,)
Fesen trje :9 dn 19 h -06 (2-,09,321,12,)
Dim trje :9 dn 00 h 116 (21,12,321,0-,)
Us!jed gi'nj Dem!je o$o ?unc) Gini nm se d ?unce mijenj svoj #o!o&j n ne'u u
odnosu n %vje%dnu #o%dinu, 1ru&nic $oju ?unce svojim gi'njem iscrtv n ne'u n%iv
se e$!i#ti$, Mvnin e$!i#ti$ i rvnin Dem!jinog e$vtor nisu #r!e!ne) veI su me(uso'no
ngnute #od $utem od 2-,+T) %'og Geg su i e$!i#ti$ (?unGevo #rividno godiJnje gi'nje #o
%vje%dnoj #o%dini) i ne'es$i e$vtor ngnuti #od istim $utem, 5e'es$i e$vtor i e$!i#ti$
sije$u se u dvije toG$e $oje se n%ivju #ro!jetn i jesens$ toG$,
Li'njem #o e$!i#tici) ?uncu se
mijenj de$!incij, 5 #rvi dn %ime
?unce se n!%i n njju&nijoj toG$i
e$!i#ti$e) $oj im de$!inciju od
32-,+T, 5$on tog mu se de$!incij
#oveIv) d 'i n #rvi dn #ro!jeI
?unce #reJ!o ne'es$i e$vtor i doJ!o
n sjeverno ne'o, ToG$ u $ojoj
?unce #re!%i s ju&nog n sjeverno
ne'o n%iv se #ro!jetn toG$ i!i 4rv
ToG$ Bvn) i$o se %#rvo n!%i u
%vije&(u Mi'e, ?unce se n$on tog i
d!je #enje #rem sjeveru d 'i n
#rvi dn !jet dostig!o m$sim!nu
de$!inciju od +2-,+T, 5$on #rvog
dn !jet) ?unce se s#uJt #rem
ju&nog ne'u n $oje #re!%i n #rvi
dn jeseni,
1o Jto je s#omenuto rnije u
ovom G!n$u) #romtrG s sjevernog
#o! ni$d ne vidi ju&no ne'o) #
t$o ni ?unce do$ se tmo n!%i,
D'og tog n sjevernom #o!u tije$om
jeseni i %ime v!d #o!ugodiJnji mr$ 3 #o!rn noI, ?unce n #rvi dn %ime #ro!%i
njju&nijom toG$om e$!i#ti$e) s de$!incijom 32-,+T) $oj je nticir$um#o!rn % sve
11
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
#romtrGe sjevernije od <<,+T sjeverne %em!jo#isne Jirine, ?unce u ovom #odruGju) $oje se
n%iv sjeverno #o!rno #odruGje) n #rvi dn %ime ne i%!%i,
5 ostt$u sjeverne #o!ut$e nem #o!rne noIi) veI ?unce i%!%i i %!%i sv$og dn,
Uto je ?unce sjevernije) veIi dio vremen Ie #rovoditi i%nd hori%ont, D #romtrG u ?#!itu
(*-,+T sjeverno) ?unce Ie n #rvi dn !jet ($d im de$!inciju +2-,+T) !jetni so!sticij)
dnevno 'iti 1+h 20 min i%nd hori%ont) :h *0 min is#od hori%ont) do$ Ie n #rvi dn %ime
(de$!incij: 32-,+T) %ims$i so!sticij) dnevno 'iti smo :h *0 min i%nd hori%ont, 4ored
du&eg trjnj dn u !jeto) i $ut u#d ?unGevih %r$ je veIi, 5 #rvi dn #ro!jeI i #rvi dn
jeseni (e$vinocij)) $d se ?unce n!%i u #ro!jetnoj odnosno jesens$oj toG$i) dn i noI trju
#odjedn$o) #o 12h) % sve %em!jo#isne Jirine,
D stnovni$e ju&ne #o!ut$e situcije je uvije$ o'rnut) # #rvi dn #ro!jeI n
sjevernoj #o!utci ujedno #redstv!j #rvi dn jeseni n ju&noj,
13. Ka-e#/ars&' s0sta'
Bsnovni vremens$i r%m$ u svih nrod 'io je uvije$ dn) tj, r%do'!je jedne
#romjene svjet!osti (VdnV u u&em smis!u) i tme (noIi)) !i #oGet$ dn nije 'io svgdje
jedn$, Tjedn (sedmic) nedje!j)) tj, r%do'!je od 0 dn) #o%nju 9'i!onci) $oji su dne u
tjednu n%iv!i #o svojim 'ogovim (ne'es$im tije!im), /gi#ts$i je tjedn imo 10) rims$i
: dn,
D du& r%do'!j s!u&io je i u njstrije do' s!ijed 7jeseGevih mijen, 4ot#un
i%mjen 7jeseGevih >% (trje #rosjeGno 29 dn 12 sti ** minut 2)9: se$undi) je sinodiG$i
mjesec od 29)+-0+9 dn, 1$o je rvnnje #o dnim 'i!o uvije$ osnovno u #r$tiGnoj
vremens$oj orijentciji) sinodiG$i mjesec im #re$o #o! dn viJe od 29 Gitvih dn)
tre'!o je us$!diti te dvije ve!iGine) i to je osnov mjeseeva i!i lunarna kalendara,
Us$!(ivnje se #osti%!o mijenjnjem 'roj dn u mjesecu,
D #r$tiGnu vremens$u orijentciju v&n je i i%mjen godiJnjih do') $oj su u ve%i
s #o!o&jem ?unc, ?unce #rividno o'i(e e$!i#ti$u % jedne t%v, tro#s$e godine) $oj trje -<+
dn + sti *: minut *<)9: se$undi, 1$o ni tro#s$ godin ne i%nosi cije!i 'roj dn) mor!
se gr(ns$ godin s cije!im 'rojem dn Jto 'o!je #ri!goditi du&ini tro#s$e (sunani i!i
solarni kalendar), To se #ostig!o mijenjnjem cije!og 'roj dn u gr(ns$oj godini #rem
r%!iGitim #rvi!imW otud r%ni $!endri,
Lodine su se 'roji!e od r%nih #oGet$3e#oh) o'iGno od ne$og %nGjnijeg
dog(j) # se #rem tome r%!i$uju r%ne ereW n#r, 'i%ntins$ er Vod #oGet$ svijetV
#oGinje 1, rujn ++0:, #r, 1r,) he'rejs$ er (t$o(er od Vstvrnj svijetV) 1, !isto#d -0<1,
#r, 1r,) o!im#ijs$ er (u $ojoj su se #o * godine 'roji!e $o jedn o!im#ijd) od dn #rve
%'i!je&ene o!im#ijde) tj, 1, sr#nj 00<, #r, 1r,) rims$ er Vod osnut$ MimV #oGinje 2*,
trvnj 0+-, #r, 1r,) muhmedns$ (od 7uhmedov 'ijeg i% 7e$e u 7edinu) t%v, hid&re)
1<, sr#nj <22,) revo!ucionrn >rncus$ er (od dn osnut$ Me#u'!i$e) 22, rujn 1092,
9rojenje #o nJoj eri (od 1ristov ro(enj) uveo je Hioni%ije /xiguus o$o +--,
5 Dem!ji se osim -0#ar#!) i s!-ar#!) $oriste -0#'s!-ar#' i r'itrrni $!endri,
Lunisolarni kalendar je us$!(en i s gi'njem 7jesec i s #rividnim $retnjem ?unc, 4rimjer
t$vog $!endr je he'rejs$i i!i &idovs$i $!endr, Arbitrarni kalendar nije us$!(en ni s
7jesecom ni s ?uncem) veI je stvoren #roi%vo!jno #rem dogovoru, 4rimjer t$vog
$!endr su tjedn i ju!ijns$i dn $oje $oriste stronomi,
12
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
14. Ne"es&a s5era
4romtrjuIi ne'es$i svod immo dojm d su %vije%de n njemu uGvrJIene) d se
sm ne'es$i svod o$reIe do$ g mi #romtrmo i% srediJt ne'es$e s>ere, To je #rividno
o$retnje ne'es$e s>ere) #os!jedic je dnevne rotcije Dem!je o$o svoje osi u smjeru %#d 3
isto$, Hojm ne'es$e s>ere re%u!tt je #rojicirnj ne'es$ih tije! n #!Jt s>ere,
5e'es$e $oordinte mogu se #odije!iti #rem #o!o&ju ishodiJt $oordintnog sustv
(to#ocentriGni) geocentriGni) 'ricentriGni) itd,)
C$o #ret#ostvimo d je centr ne'es$e s>ere stj!iJn toG$ n Dem!jinoj #ovrJini) ond
govorimo o topocentrinoj nebeskoj sferi.
C#ro$simirmo !i Dem!ju s centrom ne'es$e s>ere) td govorimo o geocentrinoj nebeskoj
sferi.
Bdnosno) #red#ostvimo !i d je centr ?unc ujedno i centr ne'es$e s>ere) govorimo o
heliocentrinoj nebeskoj sferi.
1-
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
/!ementi ne'es$e s>ere su:
!ravac zenit"nadir #vertikala$ #redstv!j #rvc $oji s#j %enit D i ndir D6) odnosno
to je smjer si!e te&e u toG$i o#&nj,
%enit je toG$ ne'es$e s>ere toGno i%nd motrite!j $oji se n!%i u srediJtu ne'es$e
s>ere,
&adir je toG$ ne'es$e s>ere dijmetr!no su#rotn %enitu,
'tajali(ni #mjesnog$ meridijan je ve!i$ $ru&nic ne'es$e s>ere $oj #ro!%i ne'es$im
#o!ovim) %enitom i ndirom) njviJom X i njni&om X6 toG$om ne'es$og e$vtor te
toG$om sjever 5 i jug ?,
Horizont je ve!i$ $ru&nic ne'es$e s>ere $oj nstje #resje$om rvnine $oj #ro!%i
stj!iJtem o$omit je n #rvc %enit3ndir i ne'es$e s>ere,
&ebeska #svjetska$ os je %miJ!jen os $oj ne'es$u s>eru #ro'd u sjevernom i
ju&nom ne'es$om #o!u n $ojoj !e&i Dem!jin os rotcije,
&ebeski ekvator je ve!i$ $ru&nic ne'es$e s>ere 3 #roje$cij Dem!jinog e$vtor n
ne'es$u s>eru, Mvnin ne'es$og e$vtor o$omit je n ne'es$u os i u njoj !e&i
stj!iJte,
Almukantarat je m! $ru&nic ne'es$e s>ere $oj nstje #resje$om ne'es$e s>ere i
rvnine #r!e!ne s hori%ontom, ?ve toG$e !mu$ntrt jedn$o su ud!jene od toG$e
%enit D,
Vertikal je ve!i$ $ru&nic ne'es$e s>ere $oj nstje #resje$om ne'es$e s>ere i
rvnine $oj #ro!%i toG$m %enit i ndir (rvnin o$omit n rvninu hori%ont),
Deklinacijska #satna$ kru)nica je ve!i$ $ru&nic ne'es$e s>ere $oj #ro!%i ne'es$im
#o!ovim 4
5
i 4
?
i ne'es$im o'je$tom o$omit je n ne'es$i e$vtor,
Dnevna aralela je m! $ru&nic ne'es$e s>ere #r!e!n s ne'es$im e$vtorom,
!roljetni ekvinocij je u%!%ni Gvor e$!i#ti$e n ne'es$om e$vtoruW t$o(er i trenut$
$d je #rividn ?unGev du!jin jedn$ 0T,
1*
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
16. K!!r/'#at#' s0sta'
4o!o&j ne$e toG$e n #ovrJini Dem!je) jedno%nGno je odre(en u de>inirnom
$oordintnom sustvu (mre&i meridijn i #r!e!) geogr>s$om Jirinom Y i geogr>s$om
du!jinom Z, 4o!o&j ne$og tije! n ne'es$oj s>eri odre(uje se #omoIu %miJ!jenih s>ernih
$oordintnih sustv,
1oordintni sustv hori%ont (%imuts$i)
L!vne $ru&nice u ovom $oordintnom sustvu #rem $ojim odre(ujemo #o!o&j ne'es$og
tije! jesu hori%ont (o'%or) i stj!iJni (mjesni) meridijn,
4omoIne $ru&nice ovog $oordintnog sustv su almukantarati i vertikali*
4ovuGemo !i $ro% ne'es$o tije!o !mu$ntrt i verti$!) #o!o&j tog ne'es$og tije!
jedno%nGno je odre(en s dvije $oordinte: %imutom C i %enitnom d!jinom %,
%enitna daljina z je $utn ud!jenost n ne'es$oj s>eri mjeren u%du& ve!i$e $ru&nice od
%enit do ne'es$og o'je$t,
Azimut A je $ut i%me(u rvnine stronoms$og meridijn stj!iJt i rvnine i verti$! $oj
#ro!%i $ro% stj!iJte i o#&ni o'je$t) mjeren #o hori%ontu od toG$e jug do (ju&ne toG$e
hori%ont) u smjeru $retnj $%!j$e n stu,
1+
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
1oordintni sustv e$vtor (mjesni)
L!vne $ru&nice u ovom $oordintnom sustvu su ne'es$i e$vtor i stj!iJni (mjesni)
meridijn,
4omoIne $ru&nice ovog $oordintnog sustv su deklinacijske #satne$ kru)nice i dnevne
aralele,
4ovuGemo !i $ro% ne'es$o tije!o de$!incijs$u $ru&nicu i dnevnu #r!e!u) #o!o&j tog
ne'es$og tije! #ot#uno je odre(en s dvije $oordinte: stnim $utom t i de$!incijom ,
'atni kut t je $utn ud!jnost o'je$t n ne'es$oj s>eri mjeren u smjeru %#d u%du&
ne'es$og e$vtor od stj!iJnog meridijn do de$!incijs$e $ru&nice,
Deklinacija + je $utn ud!jenost ne'es$og tije! (n ne'es$oj s>eri)) od ne'es$og e$vtor u
smjeru sjevernog i!i ju&nog ne'es$og #o!) mjeren #o stnoj i!i de$!incijs$oj $ru&nici
ne'es$og tije!,
1<
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
1oordintni sustv e$vtor (ne'es$i)
L!vne $ru&nice u ovom $oordintnom sustvu su ne'es$i e$vtor i e$vinocijs$i meridijn,
4omoIne $ru&nice ovog $oordintnog sustv su deklinacijske #satne$ kru)nice i dnevne
aralele, 4ovuGemo !i $ro% ne'es$o tije!o de$!incijs$u $ru&nicu i dnevnu #r!e!u) #o!o&j
tog ne'es$og tije! #ot#uno je odre(en s dvije $oordinte: re$tscen%ijom R i de$!incijom [,
Rektascenzija , je $utn ud!jenost n ne'es$oj s>eri mjeren u smjeru isto$ u%du& ne'es$og
e$vtor) od #ro!jetne toG$e do stne $ru&nice #ri#djuIeg o'je$t,
Deklinacija + je $utn ud!jenost ne'es$og tije! (n ne'es$oj s>eri)) od ne'es$og e$vtor u
smjeru sjevernog i!i ju&nog ne'es$og #o!) mjeren #o stnoj i!i de$!incijs$oj $ru&nici
ne'es$og tije!,
-kvinocijski kolur je de$!incijs$ $ru&nic $oj #ro!%i #ro!jetnom i jesens$om toG$om,
10
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
1oordintni sustv e$!i#ti$e
L!vne $ru&nice u ovom $oordintnom sustvu su e$!i#ti$ i e$!i#tiG$i e$vinocijs$i
meridijn) #omoIne $ru&nice su e$!i#tiG$i mridijni i #r!e!e,
4ovuGemo !i $ro% ne'es$o tije!o e$!i#tiG$i mridijn i e$!i#tiG$u #r!e!u) #o!o&j tog
ne'es$og tije! #ot#uno je odre(en s dvije $oordinte: e$!i#tiG$om Jirinom \
e$!
i e$!i#tiG$om
du!jinom Z
e$!
,
1:
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
1oordintni sustv g!$ti$e
L!vne $ru&nice u ovom $oordintnom sustvu su g!$tiG$i e$vtor i meridijn smjer
g!$tiG$og centr) #omoIne $ru&nice u ovom $oordintnom sustvu su g!$tiG$i mridijni
i #r!e!e,
4ovuGemo !i $ro% ne'es$o tije!o g!$tiG$i mridijn i g!$tiG$u #r!e!u) #o!o&j tog
ne'es$og tije! #ot#uno je odre(en s dvije $oordinte: g!$tiG$om Jirinom \
g!
i
g!$tiG$om du!jinom Z
g!,
19
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
18. V's'#s&a met!/a
7etod je numeric$o gr>ic$, ?nimju se njmnje 2 ne'es$ tije! u $rt$om
vremens$om interv!u, M%!i$e %imut i%medju t dv ne'es$ tije! ne smiju 'iti mnj od
-0. i vec od 1+0.,
B#tim!n r%!i$ %imut je 90.) td je njmnj #ogres$ #o!o%j,
?nimi se visin ne'es$og tije! (=i;=o#) i %'i!je%i se vrijeme $ronometr (t$), Tom
vremenu dod se stnje (st) i do'ije UT, ? time se ide u godisnj$,
Mcunmo: Ts i =is, 1od stnog $ut) u visins$oj metodi %'rjmo , 5$on tog
mormo do'iti de$!inciju, Dtim rcunmo: =r) =is =r = = i Q) n$on tog crtmo
s!i$u t$o d ucrtmo #o%iciju 'rod n $rtu) %tim %imute ($o je = ) ond %imut
crtmo $$o je n $utomjeru) $o je = +) ond %imut crtmo n su#rotnu strnu),
5djemo = ove n s$!i sirine i ucrtmo sv$i n svoj %imut, K% sv$og = #ovucemo
o$omicu stojnicu n njegov %imut, Tmo gdje se sije$u o$omice je #o%icije 'rod, Dnci
#o%iciju 'rod i%vucemo s $rte,
20
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
19. D're&t#a met!/a
To je cisto numeric$ metod) nem crtnj,
1od ove metode nem ogrnicenj $ut sjecist i%medju %imut #romtrnih
ne'es$ih tije!) jedino ne u istom %imutu,
4omocu ove metode mogu se odrediti $oordinte 'e% #o%nvnj %'rojene) #ri'!i%ne
i!i !o$!ne #o%icije,
B#%ju se 2 ne'es$ tije! u $rt$om vremens$om %rm$u) i%mjere se 2 visine i
is#rve se u visine #rve,
? vremenom UT
1
i UT
2
i% nutic$og godisnj$ i%vde se greenOich stni $utevi ?
1
i
?
2
i
1
i
2
) svi ost!i e!ementi do'iju se i%rcunom,
21
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
2;. Ra.-'&a '.me/(0 's'#s&e ' /'re&t#e met!/e
4ocet$ je isti) rcunmo: Ts i =is, M!i$ se jv!j $od stnog $ut) $d u visins$oj
metodi %'rjmo ) do$ u dire$tnoj metodi ne %'rjmo, 5$on tog $od o'ije metode
mormo do'iti de$!inciju,
1od visins$e metode %tim rcunmo: =r) =is =r = = i Q) n$on tog crtmo
s!i$u t$o d ucrtmo #o%iciju 'rod n $rtu) %tim ucrtmo %imute) ndjemo = ove n
s$!i sirine i ucrtmo sv$i n svoj %imut, K% sv$og = #ovucemo o$omicu stojnicu n
njegov %imut, Tmo gdje se sije$u o$omice je #o%icije 'rod, Dnci #o%iciju 'rod i%vucemo
s $rte,
Ho$ smo $od visins$e metode tr%i!i #rethodno nvedene #odt$e) u dire$tnoj metodi
umjesto tih #odt$ mormo rcunti s!jedece: ? (r%!i$u stnih $utev i%medju #rvog i
drugog ne'es$og tije!)) %tim H) x
1
) 8
1
) n$on tog $oristimo metodu #ogdjnj) gdje se
mo%emo s!u%iti #odcim smo jednog ne'es$og tije! do $rj rcun, =rijednosti x i 8 #rvo
uvrstvmo u >ormu!u
1
= x
1
8
1
) ond u >ormu!u
1
= x
1
+ 8
1
, 5$on sto smo to ucini!i)
us#oredjujemo o' re%u!tt s #ocetnim i u%immo onu vrijednost
1
$oj je '!i%
#ocetnom , ?!jedeci $or$ dire$tne metode je i%rcun ) s i , 4rednost ove metode je u
tome sto #omocu drugog ne'es$og tije! mo%emo #rovjeriti tocnost rcun i nije #otre'no
crtti s!i$u d 'i odredi!i tocnu #o%iciju 'rod,
21. I/e#t'5'&a*'(a .'(e./a
22
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
22. P!.'*'(a 0 ra.ma&0 reme#a
2-
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
2,. Ra*0# .em-(!$'s#e s'r'#e ' a.'m0ta $!m!*0 $!-ar#e .'(e./e + P!-are
?jevernjc) 4o!rn %vije%d i!i 4o!r n!%i se u '!i%ini sjevernog ne'es$og #o! i
dns joj je #o!rn ud!jenost mnj od jednog stu#nj, D'og tog je nje%in visin #ri'!i%no
jenn$ %em!jo#isnoj sirini, ?jevernjc se % rcun geogr>s$e sirine $oristi smo n
sjevernoj hemis>eri n $ojoj se vidi i to od ] 10.,
B#% se 4o!r te i%rcunv #rv visin 4o!re i Ts, 4ojedini 5utic$i godisnjci n
r%ne ncine dju geogr>s$u sirinu i %imut te v!j #rouciti u#ute, U dije!u T'!ice u!%i se
s %'rojenom geogr>s$om sirinom) te mjesnim stnim $utem #ro!jetne toc$e $ojeg se do'iv
#omocu %'rojene geogr>s$e du%ine,
s

= ?

+
?

stni $ut #ro!jetne toc$e u LreenOich3u

4rvi %imut 4o!re) oso'ito #ri m!im visinm) #os!u%it ce % $ontro!u devijcije
%iro i mgnets$og $om#s,
21. Pr!-a.a& S0#*a &r!. )!r#(' mer'/'(a#
=rijeme #ro!s$ ne'es$ih tije! $ro% gornji meridijn #otre'no je % smtrnje
meridijns$ih visin rdi odredjivnj geogr>s$e sirineW % i%rcunvnje vremen i%!% i
%!% ne'es$ih tije!) % rcun vremen #ro!% $ro% #rvi verti$! i % rcun vremen njvece
digresije,
4o%nvnje vremen #ro!% ?unc $ro% gornji meridijn #otre'no je % i%rcunti
#ocet$ i %vrset$ sumr$,
?unce #ro!%i $ro% gornji meridijn tocno u 12 h #rvog mjesnog vremen) $ro%
donji meridijn tocno u 00 h i!i 2* h #rvog mjesnog vremen,
=rijeme #ro!% ?unc $ro% gornji meridijn i%r%v se u vremenu #o $ronometru) #o
#!u'nom stu i!i #o %ons$om vremenu,
Trenut$ #ro!% ?unc $ro% gornji meridijn mo%e se odrediti n - ncin:
stnim $utem
jednd%'om vremen
vremenom #ro!% ?unc $ro% merididijn LreenOich (Tm u nutic$om godisnj$u)
2*
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
Bdredjivnje stnim $utom
5 osnovu #o%nte geogr>s$e du%ine) u%imjuci je $o stni $ut ?unc u LreenOichu
% %#dnu du%inu) i!i od'ijenu od -<0. % istocnu du%inu) i% 5utic$og godisnj$ i
inter#o!cionih t'!ic) ndje se odgovrjuce srednje greenOicho vrijeme #ro!% $ro% gornji
meridijn mjest,
Bdredjivnje jednd%'om vremen
12 h #rvog mjesnog vremen #retvori se u odgovrjuce vrijeme n 'rodu $oristeci
jednd%'u vremen $oju % sv$i dn donosi 5utic$i godisnj$ % 00 h i 12 h srednjeg
greenOich vremen $o i jednostvnu r%!i$u (;2*), Fednostnom se r%!i$om jednd%'
vremen mor odrediti % odgovrjuce greenOich vrijeme u%evsi u o'%ir (geogr>s$u
du%inu),
Bdredjivnje vremenom #ro!% ?unc $ro% gornji meridijn LreenOich (Tm )
5utic$i godisnj$ dje % sv$i dn u godini vrijeme #ro!% ?unc $ro% gornji
meridijn LreenOich #o srednjem LreenOichom vremenu) sto se mo%e u%eti i $o srednje
mjesno vrijeme #ro!% $ro% gornji meridijn,
Tm = (i% godisnj$) dtum i do!je desno)
+ = (%dn;1+)
Ts =
Vrijeme po kronometru:
Ts =
^ ?t = ,
th =
2+
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
Vrijeme po satu:
th =
^ U = ,
th =
Zonsko vrijeme:
Ts =
^ x = ,
tx =
23. Is$ra-(a#(e '.m(ere#'< 's'#a
4rve s#rve % mjerenje visine ne', tije!e i%nd hori%ont 'i!e su gnomon i stro!o')
$vdrnt i j$o'!jev st#, ?#rv $oj se je dns u u#otre'i % mjerenje visine ne'es$ih tije!
je se$stnt,
5 moru se se$stntom mjeri !u$ verti$!nog $rug i%medju mors$og hori%ont i
sredist #rividnog #o!o%j %vije%d odnosno #!net) i!i jednog od ru'ov ?unc i!i 7jesec,
Bv visin r%!i$uje se od #rve visine % de#resiju) re>r$ciju) #r!$su i ?uncev)
odnosno 7jesecev rdijus,
?v$ i%mjeren visin mor se reducirti n #rvu visinu) tj, onu $oju 'i u dtom
trenut$u i%mjerio ne$i osmtrc s sredist Dem!je, Meducirnje i%mjerene visine s 'i!o $oje
toc$e Dem!jine #ovrsine n visinu $oj 'i 'i! i%mjeren s sredist Dem!je nmece se i %to
sto se e>emerids$i #odci % #ojedin ne'es$ tije! $oji se n!%e u 5utic$om godisnj$u
odnose n srediste Dem!je,
K%mjerenu visinu tre') d$!e) is#rviti s nvedenim #o#rv$m) #ored tog i s
gres$om inde$s i gres$om se$stnt,
2<
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
24. K!#tr!-a /e'(a*'(e $!m!*0 #e"es&'< t'(e-a
K%mjere se %imut ne'es$og tije! (s giro #onv!jcem smjern #!oc), 4rovjeri se r%!i$
i%medju $urs gir i %imut, C$o je n#r, $urs n giru 'io 1+0.) $urs n mg, $om#su 1*:.)
%imut n #onv!jcu 'io je n#r, 210.) ond 'i %imut mgnets$og $om#s 'io 20:.) jer je
r%!i$ i%medju $ursev i %imut ist (2.), 5#isemo vrijeme $d smo snimi!i) %tim idemo
u godisnj$ i i%rcunmo stni $ut #ro!jetne toc$e $o smo snim!i %vije%du) i!i n#r, stni $ut
od ?unc $o smo mjeri!i ?unce, 4otom i%rcunmo mjesni stni $ut i i%rcunmo de$!inciju
(#re#isemo i% godisnj$), 5$on tog u!%imo u 5utic$e t'!ice (C9C), Mcunmo #o
>ormu!i: C = C + 9, C do'ijemo t$o d u!%imo u 5utic$e t'!ice s stnim $utem i ) 9
do'ijemo t$o d u!%imo u 5utic$e t'!ice s stnim $utem i de$!incijom, C$o su i
istoimeni ond je 9 +) $o su r%noimeni ond je , Dnci #odt$e % C i 9 vdi!i smo i%
t'!ic (C9), D'rojimo te dvije vrijednosti i do'ijemo C, 5$on tog idemo n $rj u t'!icu
C, U t'!icu u!%imo s vrijednoscu C, 5 vrhu t'!ice su %imuti, 5djemo vrijednost C) n#r,
+)2) di%emo se gore gdje immo #onudjen - %imut, Fedn od t tri %imut je ns (Q#))
mor 'iti '!i%u nseg #ocetnog %imut, Dtim rcunmo:
Q# odu%memo od Qgir i do'ijemo devijciju gir,
Q# odu%memo od Qmg, $om#s i do'ijemo $ore$ciju u$u#nu $oju #otom odu%memo od
vrijcije i do'ijemo devijciju mgnets$og $om#s,
20
7de '8 1,9,) 22,02,200:,
LITERATURA>
7$sim 1!rin) Astr!#!ms&a #a')a*'(a I) U$o!s$ $njig) Dgre') 199+,
7i!os ?, "i#ovc) Astr!#!ms&a #a')a*'(a) Eidrogr>s$i institut Fugos!vens$e rtne
mornrice) ?#!it) 19:1,
?erdjo 1os) "'-(e=&e sa $re/aa#(a) 4omors$i >$u!tet u Mijeci) Mije$) 2000,
Hni!o Trv!j) "'-(e=&e sa $re/aa#(a) 4omors$ J$o! 9$r) 9$r) 200-,
VADEMECUM MARITIMUS) 4omors$i >$u!tet u Mijeci) Mije$) 2002,
=edrn =u$otic) S<eme .a $'sme#' 's$'t '. Astr!#!ms&e #a')a*'(e) 200<,
<tt$>??777..(e./ar#'*a.*!m?2a&*'(a@sem'rA'/@11
<tt$>??777.astr!#!m'(a.*!.B0?'#str0me#t'?Se&sta#t?se&sta#t.<tm
<tt$>??astr!.5/st.<r?'#/e%.$<$2
$@<tt$>??astr!.5/st.<r?Pr!matra*&a?$r''/#!C)'"a#)'.$<$
<tt$>??777.)e!)ra5'(a.<r
<tt$>??7e"mat<.)ra/.<r>818;?7e"Mat<emat'*a?)e!/e.'(a?s5er#aCastr!?#e"S5.<tm
<
<tt$>??7e"mat<.)ra/.<r>818;?7e"Mat<emat'*a?)e!/e.'(a?s5er#aCastr!?&!!.<tm-
<tt$>??<r.7'&'$e/'a.!r)?7'&'?Ka-e#/ar
2:
7de '8 1,9,) 22,02,200:,