Zajednica politikih osuenika: hrvatskih nacionalnih

revolucionara, makedonskih nacionalnih revolucionara i

komunista
Zajednica politikih osuenika: hrvatskih nacionalnih revolucionara, makedonskih nacionalnih
revolucionara i komunista osnovana je u robijanici u Lepoglavi 1934. godine. Brutalnim postupcima
zatvorske uprave nakon marsejskog atentata djelovanje zajednice bilo je onemogueno, ali je nakon
svibnja 1935, kada je reim popusto, bilo obnovljeno.
ime Balen pie o tome: U staroj je Jugoslaviji - posebno za kraljeve diktature, koju smo mi nazivali
vojnofaistikom, monarhofaistikom i tome slino, ali uvijek faistikom ditkaturom - prolo kroz
zatvore i robije na tisue ljudi, opozicionara, protivnika tadanejg vladajue reima. Bilo je tu
komunista, socijalista, kranskih socijalisti,a hrvatskih nacionalnih revolucionara, od radievaca do
frankovaca, pa makedonskih nacionalnih revolucionara, crnogorskih "odmetnika", maarskih
"terorista" itd. Sve su njih bile iste nevolje, bila ista zla: naporan rad u nehigijenskim prostorijama,
surova disciplina, otre kazne za najsitniji, estoput izmiljeni prijestup, bacanje u okove, u samice,
divljako batinanjenje, mrani podrumi, tvrdole, post i glad. Naravno da se u takvim okolnositma
esto javljala misao za zajednikim istupom prema upravi i njezinim pandurima, za zajednikim
protestima, demonstracijama, pa i - trajkovima glau. (Balen, str. 210)
Tako su se politiki zatvorenici, pribliili i pruali jedni drugima podrku. Godine 1934. formirali
su Zajednicu radi zajednikog nastupa prema upravi kaznionice, da bi se ishodile neke olakice.
Meusobna solidarnost komunista i nacionalista stavljena je na kunju poslije marsejskog atentata, u
kojem su makedonski i hrvatski nacionalisti (VMRO-ovci iustae) 9. listopada 1934. ubili
kralja Aleksandra. Uprava kaznionice je poduzela estoke mjere protiv nacionalista. Sve su ih strpali u
jednu malu eliju, za najmanju greku bacali u samice, oduzeli im pravo na pakete i posjete.
Komunisti-robijai pruili su im potporu, dostavljajui im tajno hranu, te otvoreno prosvjedujui protiv
postupka prema svojim drugovima robijaima. Upravnik tamnice Spasojevi napao je komunistiku
delegaciju rijeima: "to se brinete za njih. vi ste politiki osuenici, a oni su obini plaeni razbojnici.
Vi ste doli na robiju za ideale, a oni za novac." (Imao je u vidu potporu koju je ustaama davao
talijanski faistiki reim.) Na to je Moa Pijade odgovorio: "Braa hrvatski narodni borci su politiki
osuenici, kao i mi; doli su na robiju u borbi za svoje ideale kao i mi, prema tome imaju pravo na isti
poloaj kao i mi." (citirano u: Ivankovi, str. 117)
Iskazana solidarnost poluila je konano uspjeh, zahvaljujui politikoj krizi vladajueg reima nakon
poraza reimske liste na izborima 5. svibnja 1935. Istoga dana svi politiki robijai u Lepoglavi, bez
ikakve meusobne veze ili dogovora, stupaju u trajk glau, traei koncentarciju svih politikih
osuenika, ukidanje batina, poboljanje hrane isl. Kaznionika je uprava bila prisiljena popustiti, te se
svi politiki osuenici ponovno sastaju i obnavljaju Zajednicu. U izabranom rukovodstvu bili su Juco
Rukavina (voa tzv. Likog ustanka, Moa Pijade i jedan predstavnik makedonskih nacionalnih
revolucionara. Meu istaknutim komunistima, lanovima Zajednice, bili su i Milovan ilas, Andrija
Hebrang,Petko Mileti i drugi.
Zajednica je tada prihvatila Rezoluciju, u kojoj se osuujue zloinaki reim vojno-faistike diktature
() tako zvane Jugoslavije, koji ugnjetava seljake, radnike i potlaene nacije. Istie se zajednika
borba: Zahvaljujui pojaanoj borbi revolucionarnih masa ugnjetenih naroda, osobito hrvatskog, i
borbi revolucionarnog radnitva i seljatva u svim zemljama versajske Jugoslavije, borbe za konano
obaranje estojanuarskog faistikog reima i zahvaljujui jedinstvenom i zajednikom istupu svih
politikih osuenika u Lepoglavi, oni su uspjeli da slome taj ubilaki reim u lepoglavskoj kaznioni koji
je zavela nad njima i da prisile Upravu da im da ovjean reim. (citirano u: Balen, str. 210)
Bilo je i pojedinanih "mjenjanja tabora", pa je tako ime Balen na robiju dospio kao hrvatski
nacionalist, da bi zatim prihvatio komunistiku ideologiju i 1935. postao lan KPJ. O suradnji svjedoi i
publikacija Robija - zapisci hrvatskih narodnih boraca, izdana u Zagrebu 1936. Urednik i izdava bio
je Nikola Rubi. ime Balen bio je jedan od urednika i autor najveeg dijela teksta. Novac za brouru
dali su KPJ i Gospodarska sloga (organizacija HSS-a) iz Zagreba.
Djelovanje Zajednice zamrlo je izlaskom jednog djela osuenih sa robije ili premjetanjem u druge
kaznionice (Srijemska Mitrovica). U kasnijim godinama, KPJ se odrekla parole o razbijanju Jugoslavije
i prihvatila plan njenog preureenja u federaciju, te prihvatila novi kurs Kominterne da je faizam
najvei neprijatelj, a ustae, pod utjecajem faistike Italije i nacistike Njemake, razvijaju snano
antikomunistiku ideologiju. Do 1937. svi su odnosi izmeu ustaa i komunista bili prekinuti.