STATISTIKA Skripa

STATISTIKA
Uvod
TO JE STATISTIKA?
(znanstvena) disciplina koja se bavi:
!ik"pljanje#$
Ob!ado#$
Inte!p!etacijo# podataka$
"z dob!o de%ini!ane #etode
&nanstvena: va'na za znanost$ st!"k"$ ali i#a i svoje znanstvene ko!ijene$
sada(njost i b"d")nost* +i statistiko# kao disciplino#:
!ik"pljanje: zavisno o p!oble#"$ !azli,ite te-nike (int!ospekcija$ vanjsko
opa'anje$ opa'anje " p!i!odni# "vjeti#a$ ekspe!i#ent$ klini,ki p!ist"p) .
zajedni,ko da se podaci p!ik"pljaj" " "nap!ijed de%ini!ani# "vjeti#a i na "nap!ijed
od!e/eni na,in "z !e0ist!acij" svi- bitni- do0a/aja koji #o0" djelovati na podatke$
Ob!ada: to je na( osnovni p!ed#et inte!esa* &avisno o cilj"$ v!sti podataka$
nji-ovo# b!oj" . bi!a se #etoda ob!ade$
Inte!p!etacija: "tv!/ivanje p!avilnosti i zakonitosti
1I2J STATISTIKE JE 3
4ESK5ITI67A STATISTIKA:
!ikazati i ob!aditi podatke koji opis"j" nek" pojav"$ do0a/aj ili osobin" "
pop"laciji ili "zo!k"$
7a osnovi (to vi(e opse!vacija svojstava od inte!esa od!editi 4IST5I8U1IJU
95EK6E71IJE$ iz!a,"nati A5A+ET5E$ iz!aditi :5A9I;KE p!ikaze*
ostoje pojave koje se opis"j"* To !adi i sl"'bena statistika* Utv!diti b!oj
stanovnika s obzi!o# na nji-ov" naob!azb"$ spol$ p!ebivali(te* 7a!avno$ i nad takvi#
podaci#a #o'e i slo'enija statisti,ka ob!ada$ ali je nekad dovoljno sa#o p!ikazati:
podaci na "zo!k" ili pop"laciji$ !azina zaklj",ivanja je nad sk"po# nad koji# je
p!ik"pljeno a sl"'i sa#o za opisivanje pojave$
oblik p!ikazivanja #o'e biti dist!ib"cija %!ekvencija (os < svojstvo$ os =
%!ekvencija)$ #o0" se iz!a,"nati pa!a#et!i (najpoznatiji i va#a blizak je p!osjek$ tj*
a!it#eti,ka s!edina$ izvo!ni ili ob!a/eni podaci #o0" se i 0!a%i,ki p!ikazati . -isto0!a#i$
pite i sl*
I79E5E71IJA27A STATISTIKA:
4e%ini!a se OU2A1IJA$
Odabe!e se njen !ep!ezentativni U&O5AK$
Analizi!a se "zo!ak da se od!ede:
dist!ib"cije %!ekvencija #je!a iz "zo!ka$
s"#a!ne #je!e (statistika "zo!ka)$
zaklj",ci o OU2A1IJI iz koje je "zo!ak odab!an$
1
OU&4A7OST doneseni- zaklj",aka*
1ilj je na osnovi #anje0 sk"pa od!editi ka!akte!istike ve)e0 sk"pa* 9ino)a
post"pka: na osnovi podataka p!ik"pljeni- na >??? osoba zaklj",iti kako )e 0lasati
@*A??*??? osoba s p!avo# 0lasa i to s obzi!o# na spol$ p!ebivali(te$ naob!azb"3
op"lacija . p"ni sk"p na ,ije se ka!akte!istike zaklj","je$
Uzo!ak i nje0ova !ep!ezentativnost$ v!ste "zo!aka$
Analiza ka!akte!istika "zo!ka . dist!ib"cija$ pa!a#et!i (s"#a!na statistika)$ #je!e
0!e(ke #je!enja$
&aklj",ivanje o ka!akte!istika#a pop"lacije* 7e#a#o (ans" ispitivati pop"lacij"
a #o'e#o znati njene ka!akte!istike*
Koliko 0!e(ke ,ini#o " p!ocjeni pop"lacije*
K2JU;7A 5IJE; 4O SA4A?
onavlja se poja# O4A1I: " osnovi statistike je !ad s podaci#a$
!oble#i s podaci#a:
koje podatke p!ik"piti$
kako do podataka$
koliko vje!ovati podaci#a$
(to nap!aviti s podaci#a*
to novo zna#o o statistici . potv!dili s#o da je " osnovi statistike !ad s
podaci#a* 7a( )e zadatak biti da na",i#o post"pke ob!ade podataka*
odaci )e naj,e()e biti !ez"ltat na(e0 ist!a'ivanja ili p!ik"pljanja podataka:
#o!a#o biti osposobljeni da !je(ava#o p!oble#e s podaci#a:
koji podaci . oni koji s" " vezi s ispitivano# pojavo#$
kako do podataka . iz postoje)i- izvo!a$ opa'anje#$ pok"so#$
koliko vje!ovati podaci#a . koja je 0!e(ka #je!enja$ na ko0a se podaci odnose$
koje statisti,ke post"pke s#ije#o nad nji#a !aditi$
i na k!aj" . (to s nji#a nap!aviti a to je statistika*
2
STATISTIKA KAO KO2E:IJ 7A 66:
Upoznati osnove plani!anja ist!a'ivanja$
Upoznati #je!ne skale$ #et!ijske ka!akte!istike i nji-ov "tjecaj na izbo! #etode
ob!ade$
5az"#jeti osnove statisti,ke teo!ije$
7a",iti ko!istiti p!o0!a#ski s"stav SAS$
&nati izab!ati #etod" i post"pak p!i#je!en cilj" ist!a'ivanja*
4o podataka i k!oz ist!a'ivanje . ist!a'ivanje t!eba znati plani!ati s obzi!o#
#o0")nosti$ pot!ebe tj* s obzi!o# na dob!o postavljen p!oble#$
!vi ko!ak p!ik"pljanja je izbo! post"pka i izbo! #je!ne skale* +je!na skala ne
od!e/"je sa#o p!eciznost ne0o i nosi o0!ani,enja* !eciznost #o!a biti
p!i#je!ena #je!enoj osobini a o0!ani,enja od!e/"j" #etod" ob!ade$
Statisti,ka teo!ija bazi!ana je na #ate#ati,ko# apa!at" ali i na lo0ici: t!eba
!az"#jeti i !azlikovati #etode s obzi!o# na nji-ove #o0")nosti i o0!ani,enja$
SAS (Statisti,ki aplikativni SB) . naj#o)niji postoje)i s"stav za statisti,k"
analiz" podatak$
Izbo! #etode i post"pka
OIS TE+A (>):
Uvod
+etodika ist!a'ivanje
6je!ojatnost i dist!ib"cije
Uzo!ak i pop"lacija
+je!ne skale
+et!ijske ka!akte!istike
OIS TE+A (C):
+je!e s!edi(nje tendencije
+je!e !asp!(enja
5azlike #e/" 0!"pa#a
Kontin0encijske tabele
+je!e asocijacije
!edvi/anje !ez"ltata
7epa!a#et!ijska statistika
5O6JE5A &7A7JA I 5A6I2A
Se#ina!ski !ad . po'eljan: popis te#a na izbo! za >D dana$ !olazan pove)ava
za jedan kona,n" ocjen"$
4va kolokvija (>* dio t!avanj$ C* dio lipanj) . obvezan: !je(avanje statisti,ki-
p!oble#a$
3
Ispit . pis#eni i "s#eni dio: teo!etski i p!akti,ni zadaci (pis#eno0 oslobo/eni svi
koji na oba Kolokvija EF @)*
2ITE5ATU5A:
I* o(i): !i#ijenjena statistika$ kolska knji0a$ C??D*$
8* etz: Osnovne statisti,ke #etode za ne#ate#ati,a!e$ Slap$ >GGH*$
I* o(i)$ &bi!ka zadataka iz osnova statistike$ 2ibe!$ >GIH*$
7* Sa!apa$ Teo!ija vje!ojatnosti$ kolska knji0a$ >GGC*
4
Vjerojatnost i distribucije
6JE5OJAT7OST I STATISTIKA
ov!(ina ispod k!iv"lje no!#alne !aspodjele$
6je!ojatnost 0!e(ke kod odbacivanja -ipoteze$
6je!ojatnost da "zo!ak !ep!ezenti!a pop"lacij"$
!edvi/anje !ez"ltata$
Ute'avanje podataka p!ik"pljeni- "zo!ko#$
6je!ojatnost "0!a/ena " !azli,ita pod!",ja statistike: vje!ojatnost neko0 !ez"ltata
na od!e/enoj skali #o'e se iz!a,"nati* To zna,i da se #o'e od!editi i pov!(ina
ispod no!#alne k!iv*
Kada se postavi -ipoteza$ izab!ano# #etodo# testi!a#o koja je vje!ojatnost
0!e(ke kod odbacivanja -ipoteze* To #o0")e ako zna#o oblik dist!ib"cije i
vje!ojatnosti do0a/anja za pojedine to,ke (v!ijednosti) dist!ib"cije*
Kolika je 0!e(ka kada iz "z!oka zaklj","je#o o pop"laciji (koliko je "zo!ak
doba!)*
Koja je vje!ojatnost da )e dijete iz!asti do visine od C>? centi#eta!a$ da )e pasti
ki(a **
4A2EKA O6IJEST
1a!dano >AJ?*: svaka st!ana kocke padne otp!ilike jednako p"ta$
:alilei >JC?*: dvije kocke istov!e#eno daj" @J ko#binacija (J K J)$
ascal i 9e!#at >JAA*: disk"sija o zakoni#a vje!ojatnost s kocka!o#$
8e!no"lli (>I* st*): !azvoj teo!ije$
Kol#o0o!ov >G@@*: aksio#i " teo!iji vje!ojatnosti*
+ate#ati,ka teo!ija vje!ojatnosti (Kol#o0o!ov): nepovezana s e#pi!ijo#$ "
sklad" s e#pi!ijski# ,injenica#a*
Teo!ija vje!ojatnosti je #ate#ati,ka teo!ija sl",aja* Sl",aj . do0a/aj koji se #o'e
i ne #o!a do0oditi (4O:ALAJ ;IJI JE 7ASTU 6E&A7 U& 6JE5OJAT7OST)*
Teo!ijska ili vje!ojatnost a p!io!i*
E#pi!ijska (statisti,ka) ili vje!ojatnost a poste!io!i*
S"bjektivna vje!ojatnost (2OTO)*
OS7O67I OJ+O6I
7eki do0a/aj si0"!no )e se do0oditi pF>$ a neki se si0"!no ne)e do0oditi pF?$
6je!ojatnost da )e se iz#e/" 7 do0a/aja koji s" jednako vje!ojatni i nezavisni
do0oditi jedan od!e/eni je >M7$
5
6je!ojatnost da )e se do0oditi bilo koji od nekoliko #o0")i- nezavisni- do0a/aja
s"#a je vje!ojatnosti svako0 pojedina,no0 do0a/aja$
6je!ojatnost se k!e)e " !aspon" od ? do >*
Ap!io!na vje!ojatnost: (4) F #Mn o#je! b!oja za nje0a povoljni- sl",ajeva (#)
p!e#a b!oj" svi- jednako #o0")i- sl",ajeva (n)*
Statisti,ka vje!ojatnost: ne#a lo0i,k" osnov"$ osniva se na isk"stv" .
vje!ojatnost do0a/aja je e#pi!ijski od!e/ena (ansa tj* !elativna %!ekv* pojavljivanja
do0a/aja (4)Fli# n bes #Mn*
S"bjektivna vje!ojatnost: ne#a lo0i,k" osnov"$ osniva se na p!os"dbi ekspe!ata
ili pojava#a povoljno0 do0a/aja " p!o(losti
6je!ojatnost do0a/aja s @ #o0")a is-oda ovisi o #o0")e# b!oj" ko#binacija: >M
(7 K 5 K )$
6je!ojatnost do0a/aja za b!oj #o0")i- ko#binacija !edoslijeda n b!ojeva: >MnN (n
%akto!ijel)*
Ako pok"(ava#o od!editi vje!ojatnost da )e#o iz jedno0 bacanja dobiti @ kocke s
(estica#a onda je vje!ojatnost >M(JKJKJ) F>MC>JF?$??DJ (pet p!o#ila)*
Koja je vje!ojatnost da )e#o " lot" od DG b!ojeva po0oditi J izv",eni-: DGNMJN(DGO
J)N F DGNMJND@N (od #o0")i- DG %akto!ijel ko#binacija do0oditi )e se J %akto!ijel
p"ta D@ %akto!ijel . J b!ojeva se ne ponavlja) F >:>D #ilij"na*
8APESO6I STATISTI;KI 5I71II
8a=es >HA?*: #odel iz!a,"na #ijenjanja vje!ojatnosti pod "tjecaje# novi-
in%o!#acija (va'an " teo!iji odl",ivanja)$
!io!na i poste!io!na vje!ojatnost:
8a=es . en0leski sve)enik: p!i#je! " koje# i#a#o A? #"(ka!aca i A? 'ena$
svjetl" kos" i#a @?Q #"(ka!aca i C?Q 'ena* Ako bez vidne kont!ole sl",ajno
bi!a#o vje!ojatnost da je to #"(ka!ac je A?Q* TO JE 5IO57A
6JE5OJAT7OST*
Ako naknadno zna#o da ta osoba i#a svjetl" kos" onda je vje!ojatnost ve)a od
A?Q da je to #"(ka!ac:
6je!ojatnost #"(ka!ca svjetla kosaMvje!ojatnost svi- ",esnika svijetle kose$
(>MC K @M>?)M((>MC K @M>?) R (>MC) K CM>?) F ?*>AM?*>A R ?*>?) F ?*>AM?*CA ?*J?
5IKA& 95EK6E71IJA
6
&a svak" v!ijednost obilje'ja na osi < b!oj pojave na osi =
+o0")e p!ikazati !ep!ezentante iz#je!ene v!ijednosti na osi <$
6!ijednosti na osi = #o0")e p!ikazati kao !elativne %!ekvencije*
Slika v!ijedi koliko i tis")" !ije,i . lak(e se "o,e posebne ka!akte!istike sk"pa
!ez"ltata kada se 0!a%i,ki p!ika'"*
T!i zakona analize podataka:
>* :!a%i,ki i- p!ika'i (p!vi "vid$ !az"#ijevanje$ odnosi$ t!endovi**)$
C* :!a%i,ki i- p!ika'i (neobi,nosti$ So"tlie!iT$ ispitivanje p!etpostavki3)$
@* :!a%i,ki i- p!ika'i (ko#"nikacija$ p!ikaz !ez"ltata)*
9O5+E 5IKA&I6A7JA
Uisto0!a# (ba!plot)$
ita$
K!iv"lja (poli0on) %!ekvencija*
5azli,iti oblici 0!a%i,ko0 p!ikazivanja !ez"ltata (scatte! plot$ a!ea plot$ cont"! plot$ bo<
plot$ !ada!) ali za p!ikaz dist!ib"cije %!ekvencija jedne va!ijable (#o0")e sa
st!ati%ikacijo#): -isto0!a#$ pita i poli0on %!ekvencija*
Uz %o!#e p!ikazivanja #o0")i i iz!a,"ni: testi!anje -ipoteza o oblik" dist!ib"cije*
K5I6U2JA 95EK6E71IJA
Tipovi dist!ib"cije:
bi#odalna$
7o!#alna (KO2+O:O5O6OS+I57O6)$
leptok"!ti,na$ platok"!ti,na (KU5TOSIS)$
Asi#et!i,na (SKEB7ESS)*
Analiza oblika dist!ib"cija va'na za p!ovje!" da li je od!e/eni statisti,ki post"pak
nad podaci#a dozvoljen ili nije* Tipi,ni oblici:
bi#odalna . naj,e()e sak!ivena dva "zo!aka " ono#e (to ispit"je#o$
no!#alna$ :a"ssova$ zvonolika . si#et!i,na$ od!e/ene visine i (i!ine$
leptok"!ti,na$ platok"!ti,na . koliko je izd"'ena: k"!tosis ( R F pik$ O F plato$ ? F
no!#alna)$
pozitivno i ne0ativno asi#et!i,na . koliko izd"'ene " jedn" st!an": skeV (R F
pozitivno$ O F ne0ativno asi#et!i,na$ ? F no!#alna)*
7
O65I7A 7O5+A27E K5I6U2JE
Tablice s pov!(ino# za svak" zadan" to,k"$
E0zaktan iz!a,"n pov!(ine*
8
oznata vje!ojatnost pojavljivanja od!e/eno0 !ez"ltata " odnos" na zadane
pa!a#et!e dist!ib"cije*
Ako potv!di#o da se !adi o no!#alnoj !aspodjeli: za svak" to,k" osi < zna#o
o,ekivan" %!ekvencij"$ a ta linija od!e/"je i pov!(ine . zna#o koliko sl",ajeva s
v!ijednosti#a #anji# a koliko s v!ijednosti#a ve)i# od p!o#at!ane*
7ekad ko!i(tena tablice (zOv!ijednosti: Tablica no!#alne k!iv"lje)$ danas se iz
%"nkcije no!#alne dist!ib"cije to e0zaktno !a,"na (p E ili E ili F nekoj 0!ani,noj
v!ijednosti)*
5AKTI;7E I+2IKA1IJE
z . v!ijednosti$
Iz!a,"n pa!a#eta!a pop"lacije$
Iz!a,"n ko!elacije*
+o0")e %o!#i!ati v!ijednosti " S"nive!zalnojT #et!ici: #o0")e di!ektno "spo!e/ivati
!ez"ltate #je!ni- inst!"#enata s !azli,iti# jedinica#a #je!e (tjelesn" te'in" i visin":
pot!ebno i- je svesti na skal" 0dje je +F? a sF>)* z F < . +Ms*
Ako se #o'e iz!a,"nati p!osje,na v!ijednost za nek" dist!ib"cij" iz "zo!ka onda se$ na
osnovi njene po0!e(ke$ #o'e od!editi vje!ojatnost !aspona " koje# se nalazi a!it#eti,ka
s!edina pop"lacije*
4o sada p!o#at!ali sa#o po jedno obilje'je ("niva!ijatan p!ist"p) . #o'e#o za#isliti da
dva obilje'ja osi# pojedina,ni- i#aj" i zajedni,k" (biva!ijatn") !aspodjel" osnova
ko!elacije*
OK5ETA7JE O85A4E (>)
K6A2ITATI67E
9
ok!en"ti SAS 2: i p!id!"'iti podatke$
&a p!ikaz -isto0!a#a M st"p,asto0 p!ikaza Izv!(iti izbo! p!o0!a#a:
:5AU 8A5 1UA5T*
OK5ETA7JE O85A4E (C)
K6A2ITATI67E
U izbo!nik" 8A5 1UA5T izab!ati 'eljeni oblik i sad!'aj p!ikaza$
Ako 'eli#o dobiti st"pce podijeljene i p!e#a 0!"pa#a$ izabe!e#o STA1KE4
6E5TI1A2 8A5*
10
OK5ETA7JE O85A4E (@)
K6A2ITATI67E
K!oz TASK 5O2ES od!editi va!ijabl" za koj" se !adi 0!a%i,ki p!ikaz$ te on" koja
va!ijabl" " p!ikaz" dijeli na 0!"pe$
U ovo# p!ikaz" va!ijabla t!eba biti no#inalna ili o!dinalna$ jednako kao i ona
p!e#a kojoj se dijele st"pci$
6a!ijabla koja se p!ikaz"je: 1O2U+7 TO 1UA5T$
6a!ijabla p!e#a kojoj se ispitanici !azv!stavaj" " 0!"pe: STA1K*
OK5ETA7JE O85A4E (D)
K6A2ITATI67E
11
U izbo!nik" na,in p!ikaza st"paca (AEA5A71E) " desno# dijel" p!ozo!a
izab!ati b!oj st"paca za p!ikaz (SE1I9P 7U+8E5 O9 8A5S)$
Aktivi!an" opcij" za p!ikaz svake kate0o!ije st"pce# (O7E 8A5 9O5 EA1U
U7IWUE 4A7A 6A2UE) ne #ijenjati*
OK5ETA7JE O85A4E (A)
K6A7TITATI67E
&a analiz" dist!ib"cije s p!ikazo# -isto0!a#a M st"p,asto0 p!ikaza Izv!(iti izbo!
p!o0!a#a:
A7A2PSE . 4IST5I8UTIO7 A7A2PSIS*
OK5ETA7JE O85A4E (J)
K6A7TITATI67E
12
K!oz TASK 5O2ES od!editi va!ijabl" za koj" se !adi 0!a%i,ki p!ikaz i testi!a
no!#alnost njene !aspodjele$
Analizi!ana va!ijabla t!eba biti inte!valna ili o!dinalna*
OK5ETA7JE O85A4E (H)
K6A7TITATI67E
U izbo!nik" dist!ib"cija (4IST5I8UTIO7) i pod izbo!nik" s"#a!nika!akte!istika
(SU++A5P) iz#e/" dost"pni- dist!ib"cija (A6AI2A82E) ozna,iti no!#aln"
dist!ib"cij" (7O5+A2)*
OK5ETA7JE O85A4E (I)
K6A7TITATI67E
13
U izbo!nik" 0!a%i,ko0 p!ikaza (AEA5A71E) " pod izbo!nik" p!ikaz (2OTS)
ozna,iti p!ikaz -isto0!a# (UISTO:5A+ 2OTS)*
OK5ETA7JE O85A4E (G)
K6A7TITATI67E
14
U izbo!nik" za p!ikaz !ez"ltata ob!ade (TA82ES) izab!ati:
Inte!val po"zdanosti (8ASI1 1O79I4E71E I7TE56A2)$
Osnovne pa!a#et!e dist!ib"cije (8ASI1 +EASU5ES)$
+o#ente (+O+E7TS) i
Test no!#aliteta dist!ib"cije (TEST 9O5 7O5+A2ITP)*
15
Metodika istraivanja
Kako plani!ati ist!a'ivanje: zani#a nas "tjecaj b"ke na pojav" "#o!a$
!etpostavlja ispitivanje$ ne bilo kakvo* +o!a#o kont!oli!ati "vjete$ od!editi (to
zap!avo #je!i#o$
Kako de%ini!a#o b"k" . ve)e od H? db$ koji "!e/aj j" 0ene!i!a$ koja je
%!ekvencija$ kako j" #je!i#o$
to je #je!a "#o!a (kako 0a #je!i#o)$ da li je %akto! v!ije#e (t!ajanje
ekspozicije)$
7a koje pitanje #o!a od0ovo!iti ob!ada podataka . da li kako se #ijenja k!oz
v!ije#e$ da li !azlike s i bez b"ke*
KA4A IST5AXI6A7JE?
Xeli#o na objektivan na,in "tv!diti ka!akte!istike i zakonitosti pojave "
0ospoda!sko#$ !adno#$ socijalno# i p!i!odno# ok!"'enj"$
+o'e#o de%ini!ati p!ed#et #je!enja*
Objektivan . ponavljanje# ist!a'ivanja od st!ane d!"0i- ist!a'iva,a dobit )e se isti
!ez"ltati* U bilo koje# pod!",j" (!ast bakte!ija na podlozi$ b!oj stanovnika " d!'avi$
!a%ine!ija na%te i e#isija (tetni- sastojaka)$
+o'e#o de%ini!ati p!ed#et #je!enja: neve!a . c!na #asa$ !avna c!ta: da li iz
svake #ase oblaka$ "tjecaj d"'ine linije i debljine #ase intenzitet neve!e
(b!zina vjet!a$ koli,ina obo!ina$ t!ajanje)*
&7A7ST6E7I 5ISTU:
5IKU2JA7JE O4ATAKA
Siste#ati,no$ "p!avljeno na o0!ani,eno pod!",je$ " to,no de%ini!ani# "vjeti#a$
5e0ist!i!anje pojave onakve kakva ona je bez obzi!a da li takvo stanje od0ova!a
ist!a'iva,"$
ost"pak pod nep!ekidno# kont!olo# ist!a'iva,a i "z !e0ist!i!anje svi-
do0a/anja$
Op!eznost " 0ene!alizi!anj" na osnovi p!ik"pljeni- i ob!a/eni- !ez"ltata*
Siste#ati,no . ist!a'"je#o sve "vjete (ko!ak po ko!ak)Y o0!ani,eno pod!",je .
p!osto!no ali i p!oble#skiY "vjeti . neve!a: doba 0odine$0eo0!a%ski "vjeti$
O,ekivanje ist!a'iva,a na "tje,e na !ez"ltat$
+je!ena !eakcija pod "tjecaje# !azni- %akto!a (na#a nis" svi poznati) . sve
!e0ist!i!a#o$
K!ajnji cilj ist!a'ivanja je 0ene!alizacija (ne zani#a nas pojedina,na pojava ili nji-ov
sk"p) . 0!anice dose0a !ez"ltata ovise o p!i!odi ist!a'ivanja* 7eve!a . s dovoljno
podataka na !azli,iti# lokacija#a: kako slika koja p!et-odi neve!i "tje,i na intenzitet (nije
"!a0an$ sa#o Jad!an)*
16
EKSE5I+E7T
ost"pak koji# na#je!no " st!o0o kont!oli!ani# "vjeti#a izaziva#o nek" pojav"
!adi opa'anja iMili #je!enja$
Ist!a'iva, na#je!no izaziva od!e/en" pojav":
zna #jesto i v!ije#e nastajanja pojave$
p!ip!e#ljen je za to,no opa'anje ili #je!enje$
#o'e "#no'iti p!ed#et svo0 opa'anja$
kont!olo# "vjeta #o'e siste#atski #ijenjati p!ilike*
Svako ist!a'ivanje nije ekspe!i#entN 7eve!" i p!ate)e "vjete p!o#at!a#o ali na
nji- ne djel"je#o* 7e izaziva#o niti #eteo!olo(ke p!o#jene niti neve!"* Utjecaj
,v!sto)e #ate!ijala na b!zin" toka!enja$
7a#je!no izazivanje pojave: od!edili s#o #jesto i v!ije#e " koji#a )e#o
izazivati pojav"Y i#a#o p!ip!e#ljen inst!"#ent za opa'anje ("pitnik) ili #je!enje
(inst!"#ent)Y b!oj sl",ajeva ovisi o odl"ci ist!a'iva,a (koliko )e p"ta izazvati
pojav" ovisi o plan" ist!a'ivanja a " vezi je sa s#anjivanje# po0!e(ke p!ocjene
pa!a#eta!a pop"lacije)Y za -la/enje #o'e#o ko!istiti !azli,ite tek")ine (koli,ina$
toplina$ viskoznost)*
TIO6I A7A2I&E I IST5AXI6A7JE
Kvalitativna . nad podaci#a koji opis"j" "vjete izazivanja neke pojave$
Ka"zalna . nad podaci#a koji opis"j" #ijenjanje "vjeta " koji#a se izaziva
pojava$
Kvantitativna . nad podaci#a p!ik"pljeni# #je!enje# ili opa'anje# izazvana
pojave*
Kvalitativna . !e0ist!i!anje i opis svako0 va'no0 do0a/aja (nestalo st!"je za
v!ije#e ispitivanja$ popisiva,a "0!izao pas)$
Ka"zalna . lo0i,ka analiza svi- oni- "vjeta koji sl"'e za izazivanje p!o#at!ane
pojave (kako djel"je viskoznost na b!zin" toka!enja i t"pljenje no'eva)$
Kvantitativna . to se pod!az"#ijeva pod poj#o# obade podataka* Utv!/"j" se
pa!a#et!i$ #e/"sobni odnosi podataka$ otk!ivanje ono0 zbo0 ,e0a se podaci
#ani%esti!aj" na od!e/eni na,in*
S65UA EKSE5I+E7TA
!ovje!iti djel"je li od!e/eni %akto! ili va!ijabla na neki jasno de%ini!ani %eno#en* 6a!ijable:
&avisna F iz",avani %eno#en$
7ezavisna F %akto! koji se "nosi " ekspe!i#ent da se ispita nje0ov "tjecaj na
zavisn" va!ijabl"$
Kont!olna F %akto! koji #o0")e djel"je pa se nje0ov "tjecaj d!'i pod kont!olo#*
U svako# ekspe!i#ent": kako jedna pojava ili osobina djel"je na nek" d!"0"
pojav" ili osobin"* Ispit"je#o "tjecaj va!ijable (ili vi(e nji-) na d!"0" va!ijabl" (ili
17
na nji- vi(e): kako koli,ina alko-ola " k!vi djel"je na b!zin" i sv!-ovitost !eakcije
voza,a$
&avisna va!ijabla . !eakcija voza,a: b!zina$ ",estalost$ adekvatnost$ p!eciznost$
7ezavisna . alko-ol " k!vi: koli,ina$ v!ije#e od konz"#i!anja$ v!sta -!ane
konz"#i!ane "z alko-ol$
Kont!olna . sve (to #o'e isk!iviti slik" stanja: dob$ navika konz"#i!anja
alko-ola$ voza,ko isk"stvo$ p!opisani lijekovi*
OS7O67I EKSE5I+E7A27I 7A15TI
7ezavisan "zo!ak: jedan i vi(e$
7ezavisni "zo!ci s ponavljanje#$
&avisni "zo!ci$
odjela s obzi!o# na veli,in" "zo!ka*
Ispitivanje ka!akte!istika "zo!ka " cilj" p!ovjet!e stanja pop"lacije
(ant!opo#et!ijske #je!e stanovnika 5U zbo0 iz!ade kon%ekcijski- standa!da)*
6i(e "zo!aka !azli,iti- osnovni- ka!akte!istika (ispit"je#o "tjecaj novo0 lijeka na
zadan" bolest: bolesni$ zd!avi$ kont!olna 0!"pa zbo0 placebo e%ekta)* +o0")e
vi(e "zo!aka ali jo( i ponavljanje na isti# ispitanici#a*
&avisni "zo!ci: Ista 0!"pa #o'e sa#a sebi biti kont!ola . o,ek"je#o da s" !azlike
#anje kada se !adi o zavisni# 0!"pa#a (b!zina !eakcije p!ije i nakon "zi#anja
sti#"lativno0 e%ekta)*
6eliki za pa!a#et!ijske a #ali za nepa!a#et!ijske #etode$ 7 Z C? je #ali "zo!ak*
8IT7I 4IJE2O6I IST5AXI6A7JA
Opis p!oble#a$
4e%ini!anje cilja$
+etode:
Od!e/ivanje statisti,ko0 sk"pa i jedinica p!o#at!anja$
Izbo! obilje'ja i de%ini!anje nji-ovi- #odaliteta$
Izbo! #etoda ob!ade$
Ob!ada podataka$
Inte!p!etacija !ez"ltata$
&aklj",ak*
Ist!a'ivanje i#a "vijek jednak" ili v!lo sli,n" st!"kt"!"* O#o0")ava jednostavnije
p!a)enje i nala'enje od0ovo!a na speci%i,na pitanja oni- koji ,itaj"*
Svaki dio nosi speci%i,ne in%o!#acije i nije "vijek od jednake va'nosti i inte!esa*
:ledano kao cjelina$ p!"'a potp"ni od0ovo! na pitanja za(to se !adi$ (to se 'eli
posti)i$ kako se !adi (na koje# "zo!k"$ s koji# va!ijabla#a$ koje #etode ob!ade)$
(to je dobiveno$ kakvo zna,enje i#aj" ti !ez"ltati i (to je osnovni zaklj",ak
ist!a'ivanja (p!venstveno " odnos" postavljene ciljeve i !adne -ipoteze)*
OIS 5O82E+A:
Koji je "op)e p!oble#$
18
to se o nje#" zna$
to va'no je jo( nepoznato$
Koji dio i za(to t!eba ist!a'iti*
Obja(njavanje pod!",ja p!oble#a: zna se da neki "tjecaj na !ast #ali0ni- stanica
i#aj" e0zo0eni ,inioci* +e/" nji#a zna,ajni #e-ani,ki i psi-i,ki st!esovi$ U6
z!ake*
U'a speci%ikacija p!oble#a: U6 djel"je na !azvoj #elano#a* to d"'a ekspozicija
to ve)a vje!ojatnost !azvoja #elano#a*
Koji je "tjecaj saz!ijevanja na !azvoj #elano#a: da li je %akto! t!ajanje ekspozicije
ili je %akto! i sta!ost epitela?
U ist!a'ivanj" se ispit"je: Kako se "z konstantn" ekspozicij" U6Oa #ijenja
vje!ojatnost !azvoja #elano#a*
4E9I7I5A7JE 1I2JA:
to se ispit"je$
U koji# se "vjeti#a p!ovodi ist!a'ivanje$
Koji !ez"ltati #o0" potv!diti po,etn" -ipotez"$
to je do#et !ez"ltata ist!a'ivanja*
U kojoj #je!i ekspozicija U6 z!aka#a pove)ava vje!ojatnost pojave #elano#a na
epitel" sta!o# @$ J$ G i >C #jeseci$
6la'nost epitela i te#pe!at"!a s" konstantne (J? Q$ CA 1)$ epitel s klini,ki
zd!avi- o!0aniza#a bez vidljivi- o(te)enja epitela$ epitel tipa a
U?: &a jednak" izlo'enost U6 z!aka#a ne postoji !azlika b!oj" sl",ajeva
#elano#a " zavisnosti o sta!osti izlo'eno0 tkiva$
7a pop"lacij" 0lodavaca iz koje izab!an "zo!ak$ bez t!eti!anja epitela*
+ETO4E:
Od!e/iv* statist* sk"pa i jed* p!o#at*:
Koji je statisti,ki sk"p na koje0 se odnose !ez"ltati ispitivanja$
Koliko je velik sk"p s jedinica#a p!o#at!anja$
Kako se iz statisti,ko0 sk"pa bi!aj" jedinice p!o#at!anja$
Koja je o,ekivana 0!e(ka zaklj",ivanja*
Opis sk"pa s bitni# ka!akte!istika#a . na taj sk"p odnosit )e se p!ik"pljeni

podaci: labo!ato!ijske 'ivotinje " dobi od @ do >C #jeseci$ klini,ki zd!ave$ bez
%a!#akolo(ko0 t!et#ana i vidljivi- ozljeda$
lani!ani b!oj entiteta: za svak" dob po A? jedinki C?? "zo!aka tkiva$
Iz sk"pa labo!ato!ijski- 'ivotinja sl",ajni# izbo!o# s ponavljanje# izvla,e se
!edni b!ojevi "zo!aka$
S obzi!o# na b!oj sl",ajeva i poznate #je!e va!ijabiliteta$ o,ekivana 0!e(ka
#je!enja je RMO >Q*
19
+ETO4E:
Izbo! obilje'ja i nji-ovi- #odaliteta:
Koja obilje'ja (zavisne$ nezavisne i kont!olne)$
Koji- s" ka!akte!istika izab!ana obilje'ja$
Kako se p!i#jenj"je$
(Koje s" poznate #et!ijske ka!akte!istike)$
p!i#jenj"j" se sa#o inst!"#enti poznati- ka!akte!istika
&avisna: b!oj patolo(ki- stanica na >##@Y nezavisna: sta!ost epitelaY kont!olna:
d"'ina ekspozicije U6 z!aka#a (J? #in)$ spol s"bjekta$ vla'nost i te#pe!at"!a$
8!oj patolo(ki- stanica: kontin"i!ana (? . n)Y sta!ost epitela: disk!etna (D
kate0o!ije: @$ J$ G i >C)Y spol: no#inalna (#"ko$ 'ensko)Y ekspozicija$ vla'nost$
te#pe!at"!a: konstanta$
T!eti!anje "zo!ka tkiva: "zi#anje "zo!ka za biopsij"$ Sstanda!dno bojanjeT$
b!ojanje stanica tipa A pod #ik!oskopo#*
+ETO4E:
+etoda ob!ade podataka:
Koja #etoda$
to se to# #etodo# dobiva " odnos" na cilj$
K!ite!ij odl",ivanja za odbacivanje -ipoteze$
Koja p!o0!a#ska pod!(ka$
+etoda koja analizi!a zna,ajnost !azlika iz#e/" ve)e0 b!oja 0!"pa na jednoj
va!ijabli (analiza va!ijance)$
Utv!/"je se da li se !azlike " b!oj" sl",ajeva ili p!osje,noj pov!(ini za-va)enoj
#elano#o# #o0" p!ipisati "tjecaj" zavisne va!ijable . sta!osti epitelno0 tkiva$
S obzi!o# na b!oj analizi!ani- sl",ajeva . n"lta -ipoteza o nepostojanj" !azlika
odbac"je se ako je 0!e(ka zaklj",ivanja jednaka ili #anja od AQ$
SAS (Statistical Aplication So%tVa!e G*>*@) . A7O6A
O85A4A O4ATAKA:
!ikaz osnovni- !ez"ltata:
Ka!akte!istike "zo!ka$
Ka!akte!istike p!i#ijenjeni- inst!"#enata$
!ikaz 0lavni- !ez"ltata ist!a'ivanja:
5ez"ltati povezani s cilje# ist!a'ivanja$
Test 0lavne -ipoteze*
20
Ka!akte!istike "zo!ka: za svak" od dobi analiza s obzi!o# na kont!olna obilje'ja
(koliko #"(ki-$ koliko 'enski- "zo!aka$ koje s" v!ijednosti konstanti za vla0"$
te#pe!at"!" i ekspozicij")Y osjetljivost zavisne va!ijable$
!osje,ne v!ijednosti i standa!dne devijacije b!oja patolo(ki- stanica za svak" od
dobi$
&na,ajnost !azlika p!osjeka 0!"pa$ izvo!i !azlika #e/" 0!"pa#a$
Ocjena e%ekta "tjecaja nezavisne va!ijable: dob i#aMne#a statisti,ki zna,ajan
"tjecaj na !azvoj #elano#a*
I7TE55ETA1IJA 5E&U2TATA:
6je!odostojnost$
Statisti,ka zna,ajnost$
Opis zna,enja dobiveni- !ez"ltata$
O0!ani,enja " inte!p!etaciji*
Opis "vjeta koji s" #o0li "#anjiti vje!odostojnost i opis ono0 (to je ",injeno za
nji-ovo izbje0avanje (lite!at"!a: poznat "tjecaj vla'nosti i te#pe!at"!e ko'e na
vje!ojatnost pojave #elano#a . konstanta na v!ijednosti#a za koje je pokazano
da naj#anje po0od"j" nje0ovo# !azvoj")$
7e#a !izika " dona(anj" odl"ke . statisti,ka zna,ajnost dovoljna za
p!i-va)anjeModbacivanje po,etne -ipoteze$
Koja poznata ist!a'ivanja id" " p!ilo0 a koja 0ovo!e p!otiv dobiveni- !ez"ltata$
5ez"ltati v!ijede za de%ini!an" pop"lacij"*
&AK2JU;AK:
!oble# koji je ispitan$
4obiveni !ez"ltat$
!eostali otvo!eni p!oble#i$
!epo!"ke za dalja ist!a'ivanja*
K!atko ponavljanje sve0a (to je ve) opisano:
!oble#: Kako se "z konstantn" ekspozicij" U6Oa #ijenja vje!ojatnost !azvoja
#elano#a$
4obiveni !ez"ltati: 4ob i#aMne#a statisti,ki zna,ajan "tjecaj na !azvoj
#elano#a$
to jo( ispitivati: da li postoji inte!akcija iz#e/" dobi i v!e#ena ekspozicije U6
z!aka#a za !azvoj #elano#a$
4!"0a,iji ekspe!i#entalni nac!t: kao zavisne va!ijable p!i#ijeniti v!ije#e
ekspozije U6 z!aka#a i dob ispitanika*
Mjerne skale
21
5ez"ltati opa'anja ili #je!enja opis"j" pojav" koj" ist!a'"je#o* 7a,in kako
opis"je#o pojav" ovisi o ka!akte!istika#a pojave ali i o ka!akte!istika#a p!ocesa
#je!enja* &bo0 to0a se "vodi poja# #je!ne skale koji opis"je osnovne
ka!akte!istike p!ocesa #je!enja i kodi!anja !ez"ltata*
+e/" podaci#a #o!a biti "spostavljen neki !ed i odnosi$ nakon ,e0a podaci
nose i od!e/ene in%o!#acije podobne za ob!ad"*
Ob!ada #o!a biti p!ip!e#ljena i p!ovedena na na,in da daje od0ovo!e na
od!e/ena pitanja*
U !az"#ijevanj" odnosa pojave i !ez"ltata va'ni s" poj#ovi objekti$ va!ijable i
#je!ne skale*
O4A1I I I79O5+A1IJE
U ist!a'ivanj" t!eba po(tivati p!avila o koji#a s#o 0ovo!ili (p!oble#$ cilj$ #etode$
!ez"ltati) ali i neka koja od!e/"j" na,in kako podatke o!0anizi!a#o " p!ip!e#i za
ob!ad"*
&a-tjevi koji p!oizlaze iz pot!eba ob!ade 0otovo da s" identi,ni oni#a koji v!ijede
za !az"#ijevanje i "vid " p!ik"pljene podatke*
7ekad s" p!avila bila v!lo !i0idna (pozicija$ (i!ina$ polja$ deci#alna #jesta) .
kasnije slobodni %o!#ati$ #aske za "nos i baze podataka$ tablica E<cela*
SA BT A7A2I&E O4ATAKA
BUO . tko$
BUAT . (to (" koji# jedinica#a)$
BUE7 . kada$
BUE5E . 0dje$
BUP . za(to$
(UOB) . kako*
Od0ovo! na AB od!e/"je p!otokol za p!ik"pljanje podataka:
>* Tko je pop"lacija (TKO)$
22
C* to se opa'a ili #je!i (TO)$
@* Od!editi da li je pot!ebno izab!ati "zo!ak i kako se on bi!a (TKO$ KAKO)$
D* U koji# "vjeti#a i na koji na,in se p!ik"pljaj" podaci (:4JE$ KAKO$ KA4A)$
A* &ATO stoji za opis cilja ist!a'ivanja*
O8JEKTI$ 6A5IJA82E$ +JE57E SKA2E
Svako ist!a'ivanje bazi!ano je na opa'anj" ili #je!enj" pojava iz !ealno0 svijeta .
p!ati#o #eteo!olo(ke pojave$ ispit"je#o "tjecaj U6 z!aka na pojav" #elano#a$
od!e/"je#o vez" iz#e/" na,ina p!e-!ane i pojave ka!diovask"la!ni- bolesti* Sve
s" to !ealne pojave$ ali da bi " ist!a'ivanj" ne(to s nji#a #o0li !aditi #o!a#o te
pojave p!evesti " b!ojeve*
Sa stanovi(ta ist!a'ivanja te pojave vezane s" na objekte$ va!ijable i #je!ne
skale* &a !az"#ijevanje p!ezenti!anja !ealno0 svijeta b!ojevi#a #o!a#o ne(to
znati o ele#enti#a na osnovi koji- pojav" opis"je#o*
O8JEKTI
Objekt (entitet$ jedinica analize) je izvo! podataka (opse!vacija)* To #o'e biti pojedinac$
%izi,ka ili biolo(ka stva!$ 0eo0!a%sko pod!",je$ v!e#enski pe!iod$ do0a/aj* Svako polje
ist!a'ivanja i#a svoj vlastiti sk"p objekata od inte!esa*
odatke koje opse!vi!a#o ili #je!i#o vez"je#o "z od!e/eni objekt* Objekt je
dakle ele#ent "zo!ka: ispitanik (,ovjek od!e/eni- ka!akte!istika . #"(ka!ci " dobi
od >I do CH 0odina$ pis#eni i klini,ki zd!avi)$ a"to#obil (osobni$ s p!ednji#
po0ono#$ 0odina p!oizvodnje E >GGG* 0odine)3
6A5IJA82E
6a!ijabla je ka!akte!istika (svojstvo$ obilje'je) koja se ispit"je (opse!vi!a) i po kojoj
se objekti #e/"sobno !azlik"j"* 6a!ijabla #o!a i#ati ba!e# dvije v!ijednosti*
(Konstante: svojstvo objekta od!e/eno sa#o jedno# v!ijedno()")
Ono (to ispit"je#o i #je!i#o je va!ijabla . de%ini!ana je cilje# ist!a'ivanja* To je tjelesna
visina$ b!oj stanica t"#o!a " > ##@$ stopa in%lacije " d!'avi$ #je!a e%ikasnosti t!et#ana*
KO71ET SKA2A
23
S"stav koji povez"je !ealni svijet sa svijeto#
b!ojeva:
Objekti$
6a!ijable$
+je!ne skale*
+je!na skala je teo!ijski koncept$
+je!na skala se #o'e s-vatiti kao s-e#a za n"#e!i,k" !ep!ezentacij" v!ijednosti
va!ijable$
Inte!p!etacija b!ojeva skale$ a ne inte!p!etacija sa#i- b!ojeva je ono (to skal" ,ini
ko!isno#*
:5UE SKA2A
Kate0o!ijske (disk!etne) skale:
7o#inalna$
O!dinalna$
Kvantitativne (kontin"i!ane) skale:
Inte!valna$
O#je!na (kvocjentna)*
Kate0o!ijske skale p!edstavljaj" od!e/ene kate0o!ije$ koje #o0" a ne #o!aj" biti
opisane n"#e!i,ki# v!ijednosti#a* ;ak i kada s" kate0o!ije opisane n"#e!i,ki#
b!ojevi#a$ to nis" b!ojevi ne0o ci%!e*
Kvantitativne skale opisane s" b!oj,ani# v!ijednosti#a i nad nji#a s" dozvoljene
sve a!it#eti,ke ope!acije*
TIO6I SKA2A
7o#inalna skala . sad!'i kona,an b!oj v!ijednosti i to s" ne"!e/ene kate0o!ije$
O!dinalna skala . sad!'i kona,an b!oj v!ijednosti i to s" "!e/ene kate0o!ije$
Inte!valna skala . sad!'i beskona,no #no0o "!e/eni- n"#e!i,ki- v!ijednosti:
!azlika da$ o#je! ne$
O#je!na skala O sad!'i beskona,no #no0o "!e/eni- n"#e!i,ki- v!ijednosti:
!azlika da$ o#je! 4A je! postoji apsol"tna n"la*
7o#inalna skala . ili i#e ili b!oj,ana oznaka za nek" pojav" (#"(ko$ 'enskoY
'"panije 5U$ boja kose$ #a!ka piva)$
O!dinalna skala . djelo#i,no "!e/eni b!ojevi (ocjena na ispit": @ E C$ ali !azlika
iz#e/" D i @ ne #o!a biti jednaka kao iz#e/" @ i C)$
Inte!valna skala . na svako# dijel" skale v!ijedi jednaka !azlika (b!oj bodova "
test" znanja: @? i @> jednako se !azlik"je kao AJ i AHY te#pe!at"!a od >o1 za @ je
jedinica #anja od Do1 jednako kao (to je >A za @ #anje od >Io1*
O#je!na . sva svojstva kao inte!valna skala ali i#a i apsol"tn" n"l": visina od
C# je C K ve)a od > #*
TII;7A KO5ITE7JA :5UA SKA2A
24
7o#inalne: #od (do#inantna v!ijednost)$ p!opo!cije$ 1-i kvad!at$ koe%icijent
kontin0encije$
O!dinalne: #edijan (cent!alna v!ijednost)$ neki koe%icijenti ko!elacije (5O$ Ta"$
Teta$ B)$
Inte!valna: R a!it#eti,ka s!edina$ standa!dna devijacija$ ea!sonov ! (i pa!cijalna i
#"ltipla)$
O#je!na: R 0eo#et!ijska s!edina i koe%icijent va!ijabilnosti*
&a no#inalne . 0otovo isklj",ivo kontin0encijska analiza i ono (to ona
o#o0")ava*
S obzi!o# da se !adi o !an0ovi#a$ #o0")e je !a,"nati i neke posebne
koe%icijente ko!elacije (5O)* ;esto se zabo!avlja o0!ani,enja "p!avo na ovoj skali:
a!it#eti,ka s!edina (kolsko0 "spje-a* +o0")e (zato je! je svojstvo koje takva
va!ijabla ispit"je . ocjena znanja . 0en"ino no!#alno dist!ib"i!ano) no!#alizi!ati i
tako !az!ije(iti p!oble# kvalitete skale*
7o#inalne i o!dinalne . " p!avil" nepa!a#et!ijske #etode*
Inte!valna$ o#je!na . p!akti,ki sve "niva!ijatne i #"ltiva!ijatne statisti,ke #etode*
4op"stive pa!a#et!ijske #etode*
Populacija i uzorak
Te#a pop"lacije i "zo!ka je va'na te#a za !az"#ijevanje in%e!encijalne statistike*
8ez p!ecizne de%inicije pop"lacije i bez poznavanja p!incipa nije #o0")e izab!ati
!ep!ezentativni "zo!ak a bez takvo0 "zo!ka ne#a isp!avno0 zaklj",ivanja o
pop"laciji*
6i(e )e#o se baviti "zo!ko#$ #alo povijesni# ,injenica#a$ nje0ovi# izbo!o# i
od!e/ivanje# nje0ove veli,ine ne0o s pop"lacijo#*
S!odna je i te#a povezana s testi!anje# -ipoteza . "poznat )e#o dvos#je!no i
jednos#je!no testi!anje -ipoteza$ kao i 0!e(ke zaklj",ivanja tipa I i II*
Ako pop"lacija p!edstavlja p"ni sk"p jedinica od!e/eni- ka!akte!istika$ onda
"zo!ak p!edstavlja neki nje0ov dio*
25
POPULACIJA I UZOA!
Kada 0ovo!i#o o "zo!k" " statisti,ko# s#isl"$ pod!az"#ijeva#o da je to
!ep!ezentativni dio pop"lacije*
8ez obzi!a na na,in izbo!a i nje0ov" veli,in"$ "zo!ak "vijek p!edstavlja
pop"lacij" . to p!edstavljanje i zaklj",ci izvedeni o pop"laciji #o0" biti to,ni ili
neto,ni$ odnosno "pot!ebljivi ili ne"pot!ebljivi*
OU2A1IJA
op"lacija je osnovni statisti,ki sk"p O "nive!z"#$
!edstavlja sk"p svi- #o0")i- opse!vacija od!e/ene zajedni,ke ka!akte!istike
(svojstva$ obilje'ja) koja je p!ed#et ist!a'ivanja$
Opse!vacije dobivene na jedinica#a isto0 tipa$
Opse!vacija je n"#e!i,ki zapis in%o!#acije (%izi,ko0 #je!enja$ od0ovo!a na
pitanje$ klasi%ikacije)*
S2U;AJ7A 6A5IJA82A*
op"lacija postoji bez obzi!a da li s" sve$ neke ili nijedna od #o0")i- opse!vacija
neko0 obilje'ja stva!no nap!avljene*
op"lacija je "nive!z"# . k!oz p!ecizi!anje bitni- svojstava od!e/"je#o koji je to
sk"p* op"lacija se iz p!akti,ki- !azlo0a ne #o'e odnositi na ,ovje,anstvo ne0o
na neki od!e/eni dio ,ovje,anstva: stanovnici 5U$ zd!avi #"(ka!ci " dobi od >I
do CH 0odina s pod!",ja 5U$
op"lacij" opis"je i od!e/eno svojstvo . ako s#o ispitivali znanje st"denata
za0!eba,ko0 sve",ili(ta$ onda je pop"lacija od!e/ena "p!avo to# ka!akte!istiko#
(st"denti za0!eba,ko0 sve",ili(ta)$
Kada p!ovodi#o #je!enje iz dob!o od!e/ene pop"lacije slijedi da p!ik"plja#o
podatke "p!avo na jedinica#a od!e/eno0 (" to# ispitivanj" "vijek isto0) tipa$
oja# sl",ajne va!ijable va'an je " statisti,koj teo!iji . na#a je va'no da se na
jedinica#a od!e/ene pop"lacije p!ik"pljaj" i !e0ist!i!aj" od!e/ene in%o!#acije*
Jednodi#enzionalna ("niva!ijatna) . opse!vi!a se sa#o jedno obilje'je na svakoj
od jedinica analize$
6i(edi#enzionalna (#"ltiva!ijatna) . opse!vi!a se nekoliko obilje'ja na svakoj od
jedinica analize$
Kona,na . sastoji se od kona,no0 b!oja opse!vacija$
8eskona,na . sastoji se od nep!eb!ojivo #no0o opse!vacija*
op"lacija se opis"je pa!a#et!i#a F n"#e!i,ka desk!iptivna (s"#a!na) #je!a
pop"lacije*
T!adicionalna statistika ispit"je jednodi#enzionalne pojave . !ealan svijet je
vi(edi#enzionalan* ;ovjek ne#a sa#o tjelesn" visin"$ ne0o "z ostale #o!%olo(ke
ka!akte!istike i#a i od!e/ene c!te li,nosti$ navike$ stavove3
26
Statistik" )e#o "poznavati i pok"(ati !az"#jeti k!oz jednodi#enzionalne pojave
a iz nji- )e#o p!e)i na vi(edi#enzionalne . bavit )e#o se i #"ltiva!ijatni#
#etoda#a za ob!ad" podataka*
op"lacij" nastoji#o opisati pa!a#et!i#a dobiveni# na osnovi ispitivanja "zo!ka:
zna#o koja je to,nost p!ocjene$ odnosno koja je 0!e(ka zaklj",ivanja*
O;ETAK 5I+J7E U&O5AKA
A* 7* Kiae! >IGA: p!i#ijenio !ep!ezentativni "zo!ak za p!ik"pljanje podataka$
5ep!ezentativnost . adekvatna zast"pljenost poznati- podsk"pova pop"lacije$
Objektivnost izbo!a jedinica p!o#at!anja$
Obvezna p!ocjena po"zdanosti$
4ok"#enti!ati izbo! "zo!ka i #je!enja*
4o tada: von +a=e! . Sist!a'ivanje na "zo!k" nikad ne)e za#ijeniti potp"ni
ob"-vatT*
7o!ve'anin . s"p!ostavio se stav" o pot!ebi p!ik"pljanja podataka na pop"laciji
je! se in%o!#acija koj" nosi "zo!ak odnosi sa#o na ele#ente "zo!ka$
U zaklj",ivanj" Kiae!a nije bilo dovoljno teo!ijske osnove niti se %o!#alno #o0la
testi!ati !ep!ezentativnost "zo!ka$
8oVle= >G?J* p!vi %o!#"li!ao teo!ij" zaklj",ivanja na bazi "zo!ka . ina,e se bavio
p!obabilisti,koOstatisti,ko# teo!ijo# i to #" je dalo osnov"$
1ent!alni 0!ani,ni teo!e#: ap!oksi#ativno no!#alna dist!ib"cija a!it#eti,ki-
s!edina "zo!ka iz #a koje pop"lacije*
65STE U&O5AKA
7a#je!ni$
Sl",ajni$
St!ati%ici!ani$
6i(eetapni*
7a#je!ni "zo!ak . onaj koji na# je !aspolo'iv (zov" 0a i p!i0odni$ od0ova!a i
ono# (to se naziva kvotni "zo!ak)* ;esto se bi!a na na,in dok p!opo!cija ili
s!ednja v!ijednost neko0 kont!olno0 obilje'ja ne postane p!ibli'no jednaka
pop"lacijskoj v!ijednosti*
Sl",ajni "zo!ak . naj,e()e iz veliki- pop"lacija* Unap!ijed de%ini!an b!oj jedinica i
te-nika izbo!a jedinica p!o#at!anja*
St!ati%ici!ani je sl",ajni "zo!ak koji zad!'ava st!"kt"!" bitni- obilje'ja pop"lacije*
U dvoetapno# "zo!k" jedinice p!ve i d!"0e etape bi!aj" se s vje!ojatno()"
p!opo!cionalnoj nji-ovoj veli,ini*
KO+O7E7TE ST5ATE:IJE A7A2I&E

27
Ono (to se ispit"je na "zo!k" sl"'i za opis sa#o0 "zo!ka (desk!iptivna statistika
"zo!ka) ali i za zaklj",ke o vje!ojatni# pa!a#et!i#a pop"lacije*
TESTI5A7JE UIOTE&A
7"lta -ipoteza$
Testi!anje n"lte -ipoteze$
Jednos#je!na i dvos#je!na 0!e(ka$
Tip I i Tip II 0!e(ke*
7"lta -ioteza (Uo) je %o!#"lacija o o,ekivano# ne postojanj" "tjecaja nezavisne
na zavisn" va!ijabl" a sl"'i za statisti,ko testi!anje*
&a#isli#o jednostavn" test" sit"acij": !azlikovanje dva tona . Uo: ne postoji
#o0")nost !azlikovanja dva tona* &a J p!ezentacija pod!a'aja . koliko p"ta t!eba
od0ovo!iti to,no da odbaci#o Uo? (sit"acija kao pis#o:0lava)* &na,i da )e
po0a/anje# i#ati @ to,na i @ po0!e(na !azlikovanja*
itanje je za koliko vi(e #o!a i#ati to,ni- a da to ne p!o0lasi#o po0a/anje#
(zna,i sl",aje#)?
&a se!ije od po J pok"(aja i#a#o H #o0")i- od0ovo!a: od J to,ni- do niti
jedno0 to,no0 . od0ovo!i " sljede)oj tablici:
28
!OMPO"#"$# %$A$#&IJ# A"ALIZ#
OEKIVANE TONE PROCJENE ZA 6 SLUAJNIH PROCJENA
O,ekivanja p!ate bino#n" !aspodjel" vje!ojatnosti (A?:A?)*
&ani#a nas koji je najvje!ojatniji sko!: @ po0otka (to je i i p!osjek bino#ne
!aspodjele: npFJK*AF@*?)*
Koliko t!eba odst"pati od p!osjeka da bi #o0li odbaciti Uo? Ako netko posti0ne J
bodova$ vje!ojatnost je >MJD a to je ?*?>AJ (AMJD F ?*?HI)*
&na,i da ako 'eli#o p!i-vatiti 0!e(k" zaklj",ivanja p E ?*?> Z ?*?A$ onda je "vjet
J to,ni- od!e/ivanja tona . od!e/ivanje tona nije sl",ajnoN
7o$ nije ba( sasvi# to,no to (to je !e,eno* +o!a#o odl",iti da li )e#o ko!isti
jednos#je!no ili dvos#je!no testi!anje:
&ani#a nas da li je jedna od dvije 0!"pe statisti,ki zna,ajno te'a od d!"0e .
od!e/en je s#je! o,ekivane !azlike ili ka!akte!istike*
29
>MJD > ?
JMJD J >
>AMJD >A C
C?MJD C? @
>AMJD >A D
JMJD J A
>MJD > J
p " sl",aj* O,ekivano
7o*
to,ni
&ani#a nas da li postoji !azlika " tjelesnoj te'ini iz#e/" dvije 0!"pe*
5azlika #o'e biti pozitivna ili ne0ativna . to zna,i da o,ekivan" 0!e(k" (np!* od
AQ) #o!a#o podijeliti na dvije st!ane dist!ib"cije*
&a postavljen" n"l -ipotez" te#elje# statisti,ke analize #o0")e s" dvije odl"ke:
ili se -ipoteza p!i-va)a ili odbac"je*
Svaka od ti- odl"ka #o'e biti isp!avna ili po0!e(na*
To zna,i da neka -ipoteza #o'e biti odba,ena ali da zap!avo postoje sl",ajevi
(nji-ov b!oj ovisi o pFA29A) koji ne id" to#e " p!ilo0 . 0!e(ka Tip I*
30
&#'!# O(LU)IVA"JA
Sli,no$ #o0")e je zad!'ati -ipotez" koja " neko# b!oj" sl",ajeva (ovisi o
pF8ETA) se poka'e kao po0!e(na . 0!e(ka Tip II*
A29A i 8ETA s" inve!zno povezane: (to je jedna ni'a to je ve)a vje!ojatnost
0!e(ke d!"0o0 tipa*
O45ELI6A7JE 6E2I;I7E U&O5KA
Koliko velik t!eba biti "zo!ak?
Statisti,ki na,in !az#i(ljanja na# o#o0")ava od0ovo! ako i#a#o i dovoljno
in%o!#acija$
Koliko odst"panje od n"l -ipoteze t!eba#o za njeno odbacivanje za zadan"
veli,in" "zo!ka$
4!"0a,ije: za zadano odst"panje$ koliko t!eba biti velik "zo!ak za odbacivanje n"l
-ipoteze*
4a bi od!edili veli,in" "zo!ka #o!a#o znati ne(to o pop"laciji na !azini njeni-
pa!a#eta!a ali i to kolika na# je 0!e(aka zaklj",ivanja p!i-vatljiva$ o koje# se tip"
zaklj",ivanja !adi (A29A ili 8ETA$ ili oboje) te da li se !adi o jednos#je!no# ili
dvos#je!no# testi!anj" -ipoteze*
olazi(te je ono (to je " osnovi od!e/ivanja veli,ine odst"panja od Uo pot!ebno0
za njeno odbacivanje* !oble# se svodi na jednad'b" s jedno# nepoznanico# i
pe!#"ti!anje# njeni- ele#enata dolazi#o do iz!aza za iz!a,"n*
I&5A;U7A6A7JE 6E2I;I7E U&O5KA
Izvodi se na osnovi zOt!ans%o!#acije (pa!a#et!i ?$ >)$
Iz!a,"n ovisi o to#e !adi li se o Al%a ili 8eta odnosno o 0!e(ki Tip I ili Tip II$
Op)enito za jednos#je!ni test 0!e(ka Tip I i Tip II:
7 F (s
C
(z8eta . zAl%a)
C
) M 4
C
? Al%a
0dje je 7 b!oj jedinica$ s
C
va!ijanca$ z v!ijednosti p!ipadaj")e 8eta odnosno Al%a 0!e(ke$
a 4 !azlika p!i-vatljivi- pop"lacijski- a!it#eti,ki- s!edina*
7eka je dozvoljena 0!e(ka Tip I p F ?*?A$ Uo: !osje,na v!ijednost " test" je A?
bodova$ i neka je 0!e(ka Tip II p F *>?$ Ua: osije,na v!ijednost " test" je DI
bodova$
7eka je na "zo!k" 7FA? #je!a !asp!(enja s F I*J@$
Onda je 7 F I*J@C K ((>*CI . (>*JD))C M (A? . DI) F @>H*AC 7 cca @>I jedinica
p!o#at!anja*
31
Mjere sredi*nje tendencije
onavljanje# #je!enja ne dobiva#o identi,ne !ez"ltate . !ez"ltati pokaz"j"
tendencij" da se 0!"pi!aj" oko neke v!ijednosti$
6!ijednosti oko koji- se 0o#ilaj" !ez"ltati naziva#o s!edi(nji# v!ijednosti#a$
5azli,ite s!edi(nje v!ijednosti ali zajedni,ka ka!akte!istika . koncent!i,an iz!az
sk"pa !ez"ltata i za#jena za #no(tvo pojedina,ni- !ez"ltata$
&a !azli,ite sit"acije ko!iste se !azli,ite #je!e . zavisno o tip" skale$ b!oj"
!ez"ltata i oblik" dist!ib"cije bi!a#o nek" od #je!a$
Upoznat )e#o #odaln" v!ijednost$ #edijan i a!it#eti,k" s!edin" (bez i s
ponde!i!anje#)*
TO 7AJ8O2JE 5E4STA6A2JA
Kada 'eli#o jedni# b!oje# iskazati iz#je!en" osobin" p!osjek na# je ko!isniji
ne0o pojedina,ni !ez"ltat$
S!edi(nja v!ijednost p!edstavlja najto,nij" i naj!ep!ezentativnij" #je!" od!e/ene
pojave$
5ez"ltati pokaz"j" tendencij" da se 0!"pi!aj" oko v!ijednosti koja se naziva
S5E4I7JA 65IJE47OST
Kolokvijalni te!#in S5OSJEKT$
Obi,no se pod!az"#ijeva neka s!ednja v!ijednost$
32
&a ve)in" ta s!ednja v!ijednost je A5IT+ETI;KA S5E4I7A* &b!oj svi-
pojedina,ni- !ez"ltata podijeljen s b!oje# podataka$
Ako svaka s!edi(nja v!ijednost p!edstavlja p!ik"pljene !ez"ltate$ osnovno je
pitanje koja i- najbolje p!edstavlja i koja #je!a na# o#o0")ava i dodatne
ope!acije (in%e!encijalna statistika)*
UTJE1AJ 65STE SKA2E
Iz!a,"nate s!edi(nje v!ijednosti:
Inte!valna i o#je!na skala$
7a s!edi(nj" v!ijednost djel"je svaki pojedina,ni !ez"ltat a osobito ekst!e#ni$
S!edi(nje v!ijednosti polo'aja:
O!dinalna skala (ponekad i no#inalna)$
7a v!ijednost djel"je !an0 odnosno ,estina !ez"ltata*
7a iz!a,"nate s!edi(nje v!ijednosti djel"je svaki pojedina,ni !ez"ltat i to !az#je!no
svojoj veli,ini$
Iz!a,"nata s!edi(nja v!ijednost #ijenja se p!o#jeno# bilo koje0 pojedina,no0
!ez"ltata$
Osobit "tjecaj na iz!a,"nate s!edi(nje v!ijednosti v!(e ekst!e#ni !ez"ltati$
S!edi(nje v!ijednosti polo'aja nis" toliko osjetljive na n"#e!i,ke v!ijednosti
svako0 pojedina,no0 !ez"ltata$
7ebitna je dist!ib"cija$ nis" osjetljivi na kvalitet" #je!ne skale*
+O4A2A7A 65IJE47OST
+odalna ili do#inantna v!ijednost je ona koja se " niz" !ez"ltata pojavlj"je
naj,e()e$
4obiva se b!ojanje# a ne !a,"nanje#$
!i#jenjiva kod iz!azito nep!avilni- dist!ib"cija$
!etpostavlja dovoljan b!oj #je!enja da bi se neki !ez"ltat pokazao kao
do#inantan*
7ije od!e/ena niti b!oje# !ez"ltata niti nji-ovo# v!ijedno()" ne0o sa#o
do#inantno# ,estino# !ez"ltata$
Ako po0leda#o %!ekvencij" stanovnika 5U s obzi!o# na zav!(en" (kol"$ iz!azito
do#ini!a SSS: " to# sl",aj" to i je s!edi(nja v!ijednost koja najbolje p!edstavlja
"zo!ak*
+E4IJA7
+edijan ili cent!alna v!ijednost je ona v!ijednost koja se " niz" !ez"ltata po!edani-
po veli,ini nalazi to,no " s!edini niza$
Jednak b!oj !ez"ltata ve)i- i #anji- od #edijana$
4obiva se !an0i!anje# a ne !a,"nanje#$
!i#jenjiv i za #ali b!oj p!ik"pljeni- podataka*
33
+o'e posl"'iti kao najb!'a p!ocjena s!edi(nje tendencije$
!akti,na " od!e/ivanj" opti#alno0 polo'aja . onaj koji je " s!edini najbli'i je ako
se od nje0a od#je!ava "daljenost svake to,ke (!ez"ltata)*
A5IT+ETI;KA S5E4I7A
Te'i(te svi- !ez"ltata jedno0 sk"pa . zb!oj svi- !ez"ltata podijeljen s nji-ovi#
b!oje#$
5ez"ltat je iz!a,"na$ ozna,avati )e#o s +$
!etpostavlja dovoljan b!oj !ez"ltata$ no!#aln" dist!ib"cij" i inte!valn" ili o#je!n"
skal"$
7a osnovi iz!a,"nate a!it#eti,ke s!edine "zo!ka zna#o ne(to i o + pop"lacije*
7ajpo"zdanija od #je!a s!edi(nje tendencije . ali sa#o ako s" "dovoljeni "vjeti
za njeno !a,"nanje$
To zna,i da ako !a,"na#o + iz !azli,iti- "zo!aka iste pop"lacije . va!i!a #anje
ne0o #od i #edijan$
O#o0")ava i dalje statisti,ke iz!a,"ne (standa!dna devijacija)*
&AJE47I;KA A5IT+ETI;KA S5E4I7A
&a ponavljana #je!enja ili za !azli,ite "zo!ke . ve)i b!oj a!it#eti,ki- s!edina$
!osta s"#a a!it#eti,ki- s!edina podijeljena s nji-ovi# b!oje# nije dob!a #je!a$
&ajedni,ka ili ponde!i!ana a!it#eti,ka s!edina:
+BF(7>+>R7C+CR 3 R7n+n)M(7>R7CR 3 R7n)
!i#jenj"je se za iz!a,"n zajedni,ki- ka!akte!istika ve)e0 b!oja iz!a,"nati- +O
ova$
Standa!dno to se t!eti!a kao ponde!i!anje ("te'avanje) 0dje je ponde! od!e/en
b!oje# #je!enja iz koje0 je izveden +$
6a'na je p!i#jena i k!oz ko!i(tenje di!ektno0 "te'avanja: "te'avanje #o'e biti
od!e/eno ap!io!i (ili iz neki- p!et-odni- analiza) 0dje se "nap!ijed od!e/"je
va'nost pojedino0 +Oa*
5O1JE7A 5A6E A5IT+ETI;KE S5E4I7E
&a sada s#o "poznali #je!e s!edi(nje tendencije i #e/" nji#a najva'nij" .
a!it#eti,k" s!edin"$
Sve (to s#o !adili odnosilo se na podatke "zo!ka$ a zaklj",ci o stanj" pop"lacije
nis" bazi!ani na statisti,koj teo!iji$
&a p!ocjen" pop"lacijske v!ijednosti #o!a#o "vesti jo( neke poj#ove . #je!e
!asp!(enja*
7akon #je!a s!edi(nje tendencije "poznati )e#o i #je!e !asp!(enja$
Uz a!it#eti,k" s!edin" ide standa!dna devijacija$
Te dvije v!ijednosti bit )e na# osnova za iz!a,"n standa!dne 0!e(ke #je!enja i
p!ocjene pop"lacijske v!ijednosti a!it#eti,ke s!edine$
34
!ocjena veli,ine 0!e(ke " p!ocjeni a!it#eti,ke s!edine pop"lacije bit )e klj",ni
poja# za od!e/ivanje zna,ajnosti !azlika dvij" a!it#eti,ki- s!edina*
O47OS S5E4I7JIU 65IJE47OSTI
otp"no si#et!i,na dist!ib"cija . sve #je!e s" identi,ne$
4ist!ib"cija bliska no!#alnoj s iz!azito# tendencijo# 0!"pi!anja oko neke
v!ijednosti: a!it#eti,ka s!edina$
4ist!ib"cija asi#et!i,na$ #ali b!oj !ez"ltata: #edijan$
Ako se !adi o o!dinalnoj skali: #edijan$
Ako 'eli#o vidjeti (to je tip,no: #od*
5azlik"j" se s obzi!o# na "pot!ebljivost ali i s obzi!o# na te'in" "vjeta za nji-ov"
p!i#jen"$
Op)enito$ #od naj#anje za-tjevan ali i naj#anje "pot!ebljiv$ #edijan i#a i
p!akti,n" p!i#jen" (osobito "z o0!ani,enja tipa skale ili dist!ib"cije) ali
najp!akti,nija i najva'nija je a!it#eti,ka s!edina za koj" s" i "vjeti najst!o'i (b!oj
!ez"ltata$ oblik dist!ib"cije$ nepostojanje ekst!e#ni- !ez"ltata$ kvantitativna
skala)*
Izv!(iti izbo! p!o0!a#a:
A7A2PSE 4IST5I8UTIO7 A7A2PSIS*
35
K!oz TASK 5O2ES va!ijabl" za analiz"$
6a!ijabla #o!a biti inte!valna ili o#je!na$
Upisati i#e va!ijable " polje " koje# se "pis"j" va!ijable za analiz" (A7A2PSIS
6A5IA82ES)*
36
U izbo!nik" za p!ikaz podataka " tabeli (TA82ES) izab!ati osnovni inte!val
po"zdanosti (8ASI1 1O79I4E71E I7TE56A2) i osnovne #je!e (8ASI1
+EASU5ES)*
Mjere raspr*enja
S!edi(nja v!ijednost neko0 sk"pa pokaz"je koja je v!ijednost najp!ibli'nija #je!a
iz#je!ene osobine$ ali nije dovoljna$
to je 0"()e 0!"pi!anje !ez"ltata oko s!ednje v!ijednosti$ to bolje ta v!ijednost
!ep!ezenti!a iz#je!ene !ez"ltate$
7ije na# doba! niti ekst!e# . kada bi sve v!ijednosti bile jednake$ onda bi sve
#je!e apsol"tno to,no !ep!ezenti!ale analizi!ane !ez"ltate* Tada ne bi postojale
!azlike iz#e/" jedinica p!o#at!anja a na#a je "p!avo cilj "tv!diti !azlike koje
postoje iz#e/" jedinica p!o#at!anja$
U ve)ini statisti,ki- post"paka po'eljno je da !ez"ltati va!i!aj" dovoljno ali ne
p!evi(e*
KO2IKO JE 4O85A +JE5A 5OSJEK
S!edi(nja v!ijednost 0ovo!i #no0o ali ne dovoljno o ka!akte!istika#a !ez"ltata$
37
Uz s!edi(nj" v!ijednost pot!ebno je "klj",iti i nek" #je!" koja pokaz"je koliko se
!ez"ltati #e/"sobno !azlik"j"$ koliko s" !asp!(eni$
&a ocjen" v!ijednosti #je!e s!edi(nje tendencije "vodi se poja# !asp!(enja
!ez"ltata$
Ako je #je!enje izv!(eno na !azli,iti# jedinica#a p!o#at!anja$ #je!a !asp!(enja
"kaz"je na !ep!ezentativnost s!edi(nje v!ijednosti$
Ako je #je!enje ponavlja na isti# jedinica#a p!o#at!anja$ #je!a !asp!(enja
"kaz"je na to,nost izv!(eno0 #je!enja ili na stabilnost iz#je!eno0 svojstva*
5ASO7
Od!e/"je se kao !azlika najvi(e0 i najni'e0 !ez"ltata$
Ekono#i,an indikato! !azli,itosti !ez"ltata$
6!lo nepo"zdan . "klj","je i ekst!e#ne !ez"ltate$
8!z indikato! vje!odostojnosti p!ik"pljeni- !ez"ltata . teo!etski i stva!ni !aspon*
5aspon !ez"ltata nije po"zdana #je!a !asp!(enja je! se osniva na sa#o dva
!ez"ltata$
5aspon se osniva sa#o na dva ekst!e#na !ez"ltata$ a "p!avo s" takvi !ez"ltati
naj#anje po"zdani$
S po!asto# b!oja opse!vacija !aste vje!ojatnost pojave ekst!e#ni- !ez"ltata . to
ne zna,i da je !ealno pove)ano i !asp!(enje !ez"ltata*
38
I74EKS S5E47JE: 5AS5E7JA
7eka #je!a !asp!(enja #o0la bi biti !azlika iz#e/" pojedini- !ez"ltata " svi#
ko#binacija#a$
Ako !ez"ltati " sk"p" i#aj" tendencij" 0!"pi!anja$ onda ist" tendencij" i#aj" i
nji-ove !azlike$
2o0ika a!it#eti,ke s!edine je p!osjek svi- !ez"ltata$ a indeksa s!ednje0 !asp!(enja
(4) je p!osjek odst"panja svi- !ez"ltata od +*
5azli,itost !ez"ltata #o'e se od!editi kao st"panj nji-ove !azli,itosti p!e#a
s!edi(njoj v!ijednosti$
&b!oj ti- !azlika$ bez obzi!a na p!edznak$ podijeljen s b!oje# !ez"ltata pokaz"je
koliko " p!osjek" !ez"ltati odst"paj" od s!edi(nje v!ijednosti$
U p!aksi se ko!isti kao o!ijentacijska i p!ibli'na #je!a !asp!(enja*
O2UI7TE5K6A5TI27O 5A5E7JE
ol"inte!kva!tilno !asp!(enja (W) !a,"na se analo0no !a,"nanj" #edijana$
W je jednak polovici !azlike iz#e/" v!ijednosti !ez"ltata koji se nalaze na 0!anici
p!ve i t!e)e ,etv!tine (kva!tila)$
Ako je #edijan (WC)$ onda v!ijednosti W> i W@ !a,"na#o na analo0ni na,in:
W F W@ . W> M C
Sa#o "z #edijan$
7e #o'e se ko!istiti " daljnjoj statisti,koj analizi*
STA74A547A 4E6IJA1IJA
Indeks s!ednje0 kvad!atno0 !asp!(enja ili standa!dna devijacija (s) . d!"0i ko!ijen
iz a!it#eti,ke s!edine kvad!ata !azlika pojedina,ni- !ez"ltata i a!it#eti,ke s!edine$
7aj,e()e ko!i(tena #je!a !asp!(enja i najbolja #je!a za p!ocjen" !asp!(enja "
pop"laciji$
Kod a!it#eti,ke s!edine zb!oj dijelili s 7 a kod s dijeli#o s 7O> O iz0"bljen je >
st"panj slobode$
Kvad!i!anje# !azlika !ez"ltata i a!it#eti,ke s!edine daje se ne!az#je!no ve)a
te'ina ve)i# !azlika#a$
7ajbolja #je!a !asp!(enja i najbolja #je!a za p!ocjen" !asp!(enja " pop"laciji
vez"je se sa#o "z a!it#eti,k" s!edin"$
&a iz!a,"n s v!ijede isti "vjeti kao i za iz!a,"n a!it#eti,ke s!edine (kvantitativna
skala inte!valno0 ili o#je!no0 tipa)$
St"pnjevi slobode . da li svaki sljede)i !ez"ltat #o'e#o bi!ati "z ili bez
o0!ani,enja: kod iz!a,"na a!it#eti,ke s!edine #o'e#o dodati bilo koji !ez"ltat$ ali
kod s zadnji ovisi o to#e kolika je + . zna,i da s#o iz0"bili jedan st"panj
slobode
Iz!a'ena " isti# jedinica#a kao i a!it#eti,ka s!edina odnosno jedinica#a
ko!i(tene skale (#et!i$ lit!e$ bodovi$ 3)$
39
Inte!p!etacija standa!dne devijacije " no!#alnoj dist!ib"ciji:
+ RMO > s F JI*CH Q svi- !ez"ltata$
+ RMO C s F GA*DD Q svi- !ez"ltata$
+ RMO @ s F GG*H@ Q svi- !ez"ltata*
KOE9I1IJE7T 6A5IJA8I27OSTI
Uz poznate + i s$ #o0")e je "spo!e/ivati !ez"ltate " odnos" na d!"0e pop"lacije$
Uspo!edba jednostavna kada jednaki +Oovi$
Kada se a!it#eti,ke s!edine !azlik"j":
6 F (s K >??) M +
okaz"je postotno va!i!anje !ez"ltata oko +$
!i#jenjiv sa#o za o#je!ne skale*
Koe%icijent va!ijabilnosti pokaz"je " koje# svojstv" neka 0!"pa va!i!a vi(e a "
koje# #anje$
okaz"je i koja 0!"pa " isto# svojstv" va!i!a vi(e a koja #anje*
A5IT+ETI;KA S5E4I7A OU2A1IJE
Statisti,ke v!ijednosti "zo!ka sl"'e za p!ocjen" pa!a#eta!a pop"lacije$
onavljanje# #je!enja$ + i s dobiveni na "zo!k" bit )e "vijek !azli,iti$
6elik b!oj #je!enja$ dat )e kao + "p!avo a!it#eti,k" s!edin" pop"lacije$ a
dist!ib"cija a!it#eti,ki- s!edina "zo!aka slijediti )e no!#aln" !aspodjel"$
Sada s#o "poznali 0lavne #je!e s!edi(nje tendencije i !asp!(enja !ez"ltata .
a!it#eti,k" s!edin" i standa!dn" devijacij"$
To na# je za !azin" desk!iptivne statistike dovoljno . za in%e!encijaln" statistik"
t!eba#o ne(to vi(e$
6a'no je "o,iti da ponavljanje# #je!enja na "zo!k" ne dobiva#o iste a!it#eti,ke
s!edine* itanje je (to se do0a/a ako dovoljno ,esto ponavlja#o ispitivanje$
7aj,e()e )e#o dobivati sli,ne v!ijednosti a (to je !azlika ve)a od zajedni,ko0
p!osjeka to )e ti- !ez"ltata biti sve #anje i #anje$
Uz dobiven" no!#aln" !aspodjel" id" i sve p!ednosti koje ona nosi: poznata
vje!ojatnost za svak" to,k" dist!ib"cije*
o0!e(ka koj" ,ini#o kada iz + "zo!ka p!ocjenj"je#o + pop"lacije jednaka je
standa!dnoj devijaciji a!it#eti,ki- s!edina "zo!aka oko a!it#eti,ke s!edine pop"lacije$
7e#a#o dist!ib"cij" a!it#eti,ki- s!edina je! ist!a'ivanje !adi#o na "zo!k":
na s " dist!ib"ciji a!it#eti,ki- s!edina "zo!aka djel"je va!ijabilitet pojave i b!oj jedinica
p!o#at!anja*
ako i#a#o "vijek jednak" v!ijednost zajedni,ke a!it#eti,ke s!edine "zo!aka da
to,no zna#o v!ijednost + pop"lacije$
Uz veliko odst"panje p!ocjena p!ave + je v!lo lo(a$ "z nj" se vez"je velika
0!e(ka$
40
Kada bi ist!a'ivanje !adili da p!ati#o kako veli,ina "zo!ka djel"je na "o,ili bi da
se po!asto# b!oja jedinica p!o#at!anja !asp!(enje + "zo!aka oko + pop"lacije
s#anj"je p!opo!cionalno d!"0o# ko!ijen" b!oja ,lanova " zo!k"$
Standa!dna 0!e(ka a!it#eti,ke s!edine sl"'i kao p!ocjena devijacije a!it#eti,ki-
s!edina "zo!aka oko p!ave a!it#eti,ke te pop"lacije:
s+ F s M 7
>MC
Sl"'i za od!e/ivanje 0!anica "n"ta! koji- se$ "z od!e/en" vje!ojatnost$ nalazi +
pop"lacije*
:!e(ka )e biti to #anja (to je #anja standa!dna devijacija i (to je ve)i b!oj
ispitanika$
7a p!i!od" pojave te(ko #o'e#o djelovati pa zbo0 to0a nije !ealno o,ekivati da
)e#o s#anjiti !asp!(enje$
5ealno #o'e#o djelovati na 0!e(k" pove)anje# "zo!ka ali odnos nije linea!an
(d!"0i ko!ijen iz b!oja jedinica p!o#at!anja)$
7akon (to iz!a,"na#o + i s$ "z poznati 7$ #o'e#o od!editi standa!dn" 0!e(k"
a!it#eti,ke s!edine a onda i p!ocijeniti !aspon "n"ta! koje0 se nalazi a!it#eti,ka
s!edina pop"lacije*
Od!e/ivanje !aspona " koje# se$ "z zadan" vje!ojatnost$ nalazi p!ava a!it#eti,ka
s!edina pop"lacije:
+ RMO >*GJ s+ F GAQ vje!ojatnosti$

+ RMO C*AI s+ F GGQ vje!ojatnosti*
Izv!(iti izbo! p!o0!a#a: A7A2PSE 4IST5I8UTIO7 A7A2PSIS*
41
6A5IA82ES)*
42
U izbo!nik" za p!ikaz podataka " tabeli (TA82ES) izab!ati osnovne #je!e (8ASI1
+EASU5ES . p!oizvodi standa!dn" devijacij") i kva!tile (WUA7TI2ES . p!oizvodi
W@ i W>$ iz koji se od!e/"je pol"inte!kva!tilno !asp!(enje)*
4ES15I8E SU++A5P STATISTI1S*
43
6A5IA82ES)*
44
U izbo!nik" za opis 'eljeni- statisti,ki- v!ijednosti (STATISTI1S) " podizbo!nik"
za dodatne pokazatelje (A44ITIO7A2) izab!ati koe%icijent va!ijacije
(1OE9I1IE7T O9 6A5IATIO7)*
azlike +e,u -rupa+a
Svako ist!a'ivanje oslanja se na p!ovje!" -ipoteze$ p!i ,e#" sad!'ajno -ipoteze
#o0" biti v!lo !azli,ite$
Event"alni "tjecaj neke na#je!no "nesene nezavisne va!ijable ,esto se
p!ovje!ava na zavisnoj va!ijabli " dvije sk"pine (ekspe!i#entalnoj i kont!olnoj)$
4a li s" !azlike a!it#eti,ki- s!edina dvij" sk"pina iz!az no!#alno0 va!ijabiliteta "
"zo!ci#a iste pop"lacije$
5azlike #o'e#o analizi!ati " jednoj zavisnoj va!ijabli za dvije sk"pine$ "zo!ci
#o0" biti zavisni$ b!oj 0!"pa #o'e biti E C a i b!oj zavisni- va!ijabli #o'e biti E >:
sve s" to posebni sl",ajevi analize !azlika #e/" 0!"pa#a*
KO2IKO JE 4O85A A5IT+* S5E4*
45
7ajjednostavniji sl",aj !azlika iz#e/" a!it#eti,ki- s!edina je onaj kada je zavisna
va!ijabla !e0ist!i!ana na dva "zo!ka$
!ikazane a!it#eti,ke s!edine #e/"sobno se !azlik"j" . #o'e#o nap!* !e)i da je
+C E +>$
To je in%o!#acija$ ali nije dovoljna za statisti,ko zaklj",ivanje . nas zani#a da li
se +> i +C statisti,ki zna,ajno !azlik"j"$
&a ocjen" statisti,ke zna,ajnosti !azlika a!it#eti,ki- s!edina #o!a#o se ponovno
v!atiti na odnos pa!a#eta!a "zo!aka i pop"lacija . pita#o se da li je !azlika
sl",ajna zato (to se !adi o !azli,iti# "zo!ci#a iste pop"lacije ili se #o'da !adi o
!azli,iti# pop"lacija#a*
odsjetnik:
!isjeti#o se no!#alne !aspodjele i b!oja sl",ajeva koji padaj" " poznate to,ke:
p!ibli'no JD Q sl",ajeva nalazi se " zoni kada + doda#o i od"z#e#o po jedn"
s$ p!ibli'no GA Q " zoni RMO C s a " zoni + RMO @ s nalazi se p!akti,ki >??Q
!ez"ltata$
Ako s" na# zone p!i-vatljivo0 !izika A odnosno >Q$ onda isto# lo0iko# (tabliceN)
dolazi#o da e0zaktni- v!ijednosti "daljenosti od +$
Standa!dna po0!e(ke a!it#eti,ke s!edine isto je #je!a !asp!(enja . p!e#a to#e$
i za nj" v!ijede ista p!avila kao i za standa!dn" devijacij" vezano "z no!#aln"
!aspodjel"*
Od!e/ivanje !aspona " koje# se$ "z zadan" vje!ojatnost$ nalazi p!ava a!it#eti,ka
s!edina pop"lacije:
+ RMO >*GJ s+ F GAQ vje!ojatnosti$
+ RMO C*AI s+ F GGQ vje!ojatnosti*
46
5A&2IKA A5IT+ETI;KIU S5E4I7A
+> i +C dobiveni s" p!i#jeno# isto0 #je!no0 inst!"#enta na dva !azli,ita "zo!ka$
7eka je +> [ +C: da li je to a!te%akt p!i#jene !azli,iti- "zo!aka ili !azlike !ealno
postoje?
&a od0ovo! na taj p!oble# t!eba na# statisti,ko zaklj",ivanje$
ostavlja#o U?: +> F +C *
!oble# analize zna,ajnosti !azlika dvije a!it#eti,ke s!edine p!oizlazi iz ,injenice
da p!e#a zakon" vje!ojatnosti postoje sl",ajevi kada se +Oovi !azlik"j" ali i oni
kada s" jednaki$
1ilj analize zna,ajnosti !azlika dvije + je "tv!diti 0!anic" sl",ajno0 do0a/anja a
za to na# t!eba U?$
7"lta -ipoteza 0ovo!i o jednakosti dvije a!it#eti,ke s!edine$ ali se ona ovdje
odnosi i na ne(to d!"0o: p!ip!e#a#o se testi!ati da li s" a!it#eti,ke s!edine
dijelovi iste pop"lacije dobivene na !azli,iti# "zo!ci#a*
4ist!ib"cija + za velik b!oj "zo!aka dala je osnov" za p!ocjen" a!it#eti,ke
s!edine pop"lacije$
+o0")e je konst!"i!ati dist!ib"cij" !azlika iz#e/" a!it#eti,ki- s!edina "zo!aka$
Ako "zo!ci p!ipadaj" istoj pop"laciji$ + )e biti jednak ?$ sa sve #anje pojava (to
je !azlika ve)a*
7a jednak na,in kao (to s#o konst!"i!ali vi!t"alno beskona,an b!oj "zo!aka "
analizi a!it#eti,ke s!edine pop"lacije$ #o'e#o konst!"i!ati i vi!t"alno beskona,an
b!oj !azlika pa!ova a!it#eti,ki- s!edina dobiveni- na "zo!ci#a$
Takve !azlike i#aj" (cent!alni 0!ani,ni teo!e#) tendencij" da se 0!"pi!aj" "
sklad" s no!#alno# !aspodjelo#$
Ako se !adi o "zo!ci#a iste pop"lacije$ !azlike )e naj,e()e biti jednake n"li . to
zato (to je sa#o sl",ajan izbo! "zo!aka iste pop"lacije dop!inio da ponekad i
postoje !azlike*
47
AZLI!A AI$M#$I)!I. %#(I"A
I na !azlika#a a!it#eti,ki- s!edina v!ijede p!avila no!#alne !aspodjele: to,no
zna#o vje!ojatnost pojavljivanja !azlike od!e/ene veli,ine$
&a "nap!ijed izab!an" 0!e(k" zaklj",ivanja (A odnosno >Q) zna#o koliko t!eba
biti velika !azlika da j" p!o0lasi#o sl",ajno#$
Sve !azlike koje padaj" " zon" od s!edine dist!ib"cije do njeni- k!ajeva pok!ivaj"
one sl",ajeve koji s" !ez"ltat sl",ajni- !azlika nastali- zbo0 p!i#jene "zo!aka$
5azlike koje padaj" " pod!",je k!ajeva dist!ib"cije nis" sl",ajne . one s" nastale
zato (to se ne !adi o !azlika#a "zo!aka ne0o o !azli,iti# pop"lacija#a*
5A&2IKA A5IT+ETI;KIU S5E4I7A
&na,i da je za "zo!ke iste pop"lacije$ "z dovoljno velik b!oj "zo!aka$ !azlika
a!it#eti,ki- s!edina n"la$
Testi!anje U? svodi se na p!ovje!" -ipoteze da "zo!ci p!ipadaj" istoj pop"laciji$
Ako statisti,ki test poka'e da je !izik odbacivanja te -ipoteze p!i-vatljiv$ onda se
zap!avo !adi o "zo!ci#a dvij" pop"lacija*
Od!e/ivanje zna,ajnosti !azlika a!it#eti,ki- s!edina je testi!anje -ipoteze o nji-ovoj
jednakosti " pop"laciji$
2o0i,ki post"pak je bazi!an na od!e/ivanj" vje!ojatnosti da je !azlika dio no!#alne
dist!ib"cije !azlika dobiveni- na "spo!e/ivanj" a!it#eti,ki- s!edina "zo!aka$
Te-ni,ki je za od!e/ivanje zna,ajnosti !azlike pot!ebno "vesti nek" #je!" po0!e(ke
!azlike$ analo0ne po0!e(ci koja se vez"je "z p!ocjen" a!it#eti,ke s!edine pop"lacije*
6E2IKE 7E&A6IS7E :5UE
Test zna,ajnost !azlika dvij" a!it#eti,ki- s!edina osniva se na standa!dni#
po0!e(ka#a ti- s!edina$
s+ sl"'i na# za p!ocjen" s " dist!ib"ciji a!it#eti,ki- s!edina iste pop"lacije$
Sa 4 ozna,i#o +>O+C$ a sa s4 standa!dn" 0!e(k" !azlika a!it#eti,ki- s!edina
(d!"0i ko!ijen iz zb!oja kvad!ata s+)$
&ani#a nas da li se " b!oj" bodova na test" znanja statistike st"dentice !azlik"j"
od st"denata$
&ani#a nas$ dakle da li spol (nezavisna va!ijabla) "tje,e na !ez"ltate koje " test"
posti'" st"dentice i st"denti (zavisna va!ijabla)$
7eka je +' F DI$ a +# F DA$ "z s' F I$ a s# F J* Uzo!ak je za st"dentice 7' F
>??$ a za st"dente 7# F >A?$
&a iz!a,"n na# t!eba standa!dna 0!e(ka a!it#eti,ki- s!edina s+ F s M (7)>MC$ za
st"dentice s+' F I M >??>MC F ?*I$ a za st"dente s+# F J M >A?>MC
F ?*DG$
5azlika a!it#eti,ki- s!edina 4 F DI O DA F @$ a s4 F (?*IC R ?*DGC)>MC F (?*JD
R ?*CD)>MC F ?*GD*
Iz!az na osnovi koje0 !a,"na#o zna,ajnost !azlika je:
48
t F 4 M (s4)
>MC
$
p!i ,e#" je t v!ijednost dist!ib"i!ana no!#alno$ ali !azli,ito za !azli,ito velike
"zo!ke (7)$
t na# sl"'i za testi!anje U? o jednakosti a!it#eti,ki- s!edina pop"lacija*
5A&2IKA KO4 &A6IS7IU :5UA
7ac!t ist!a'ivanja ponekad "klj","je ponavljanje ispitivanja na isti# ispitanici#a$
7a veli,in" !azlike "tje,e ,injenica da se !adi o isti# ispitanici#a$
odaci dva #je!enja s" " #e/"sobnoj vezi (ko!elaciji)$
U ocjen" zna,ajnosti !azlika "klj","je se i koe%icijent ko!elacije*
U neko# ist!a'ivanj" ispitivan je "tjecaj v!ste p!e-!ana nepos!edno p!ije veliko0

spo!tsko0 natjecanja na posti0n"ti !ez"ltat$
!etpostavka je da s" tak#i,a!i na oba tak#i,enja " jednakoj spo!tskoj %o!#i$ te
da je !azlika !ez"ltata posljedica nejednake p!e-!ane$
S obzi!o# da s" podaci !e0ist!i!ani na isti# ispitanici#a$ !ealno je za o,ekivati da
)e !azlike " p!osje,ni# v!ijednosti#a biti #anje ne0o da se !adi o dvije odvojene
sk"pine$
9akto! koji dop!inosi sli,nosti !ez"ltata isti- ispitanika " ponovljeni# #je!enji#a
je ko!elacija$ pa i ona #o!a biti "klj",ena " iz!a,"n zna,ajnosti !azlika*
A7A2PSE A7O6A t Test*
49
K!oz t test tip (t Test T=pe) izab!ati opcij" za dva "zo!ka (TVo sa#ple)*
K!oz TASK 5O2ES od!editi zavisn" i nezavisn" va!ijabl"$
&avisna po tip" skale #o!a biti inte!valna ili o#je!na$ a nezavisna no#inalna ili
o!dinalna s dvije kate0o!ije$
7ezavisna va!ijabla (:5OU b=) . izab!ati kate0o!ijaln" va!ijabl" na osnov" koje
se ispitanici !azv!stavaj" " 0!"pe$
&avisna va!ijabla (A7A2PSIS 6A5IA82ES) . izab!ati va!ijabl" " kojoj se
"spo!e/"j" 0!"pni p!osjeci*
50
&a od!e/ivanje zna,ajnosti !azlika od!editi inte!val po"zdanosti (1O79I4E71E
2E6E2):
G?Q$ GAQ$ G?Q*
Analiza varijance
TO JE A7A2I&A 6A5IJA71E
Kada ispit"je#o "tjecaj neke nezavisne va!ijable koja klasi%ici!a ispitanike " dvije
0!"pe na !ez"ltate zavisne va!ijable ko!isti#o tOtest$
7ezavisna va!ijabla #o'e biti s ve)i# b!oje# kate0o!ija . tada "spo!e/"je#o
a!it#eti,ke s!edine za vi(e ne0o dva "zo!ka pa na# tOtest ne ko!isti* U toj sit"aciji
ko!isti#o se analizo# va!ijance$
+o0")e je da " ist!a'ivanj" i#a#o ne sa#o klasi%ikacijsk" va!ijabl" s vi(e ne0o
dvije kate0o!ije ne0o da i#a#o i vi(e ne0o jedn" zavisn" va!ijabl" . tada
ko!isti#o #"ltiva!ijatn" analiz" va!ijance*
&a sada )e na( inte!es biti najjednostavniji oblik analize va!ijance*
4o sada analizi!ali jedn" nezavisn" va!ijabl" na dvije 0!"pe$
6!lo sli,an je p!oble# " koje# analizi!a#o jedn" nezavisn" va!ijabl" na ve)e#
b!oj" 0!"pa$
4a li postoji !azlika " znanj" statistike iz#e/" st"denata 66:$ 99 i E9*
itanje je ne sa#o da li !azlike postoje i da li s" zna,ajne: kako s" !azlike nastale
(koje 0!"pe se !azlik"j") i da li je to #o'da posljedica ne,e0 d!"0o0 (!azlika "
va!ijabilitet")*
51
&ATO KO5ISTITI A7A2I&U 6A5IJA71E
7aiz0led p!oble# se #o'e !ije(iti s dva tOtesta$
7ekoliko !azlo0a zbo0 koji- to nije dop"stivo:
&bo0 vje!ojatnosti pojave !azlika " zoni A ili >Q p!o0lasiti )e#o zna,ajni# i one
!azlike koje to nis"$
!avila tOtesta v!ijede za sl",ajne "zo!ke$
Uzi#aj")i sa#o po dvije 0!"pe$ iz!a,"n va!ijance postaje lo(a p!ocjena
va!ijabiliteta svi- 0!"pa*
!oble# koje0 !je(ava analiza va!ijance je p!ovje!a -ipoteze da s" svi "zo!ci
dijelovi iste pop"lacije . zani#a nas da li je !azli,itost a!it#eti,ki- s!edina " zoni
sl",ajno0 va!i!anja ili je tolika !azlika da to vi(e nije sl",ajno$
Kada bi p!i#ijenili "zastopne tOtestove za sve ko#binacije pa!ova 0!"pa$ onda
"nap!ijed zna#o koliko )e#o dobiti zna,ajni- !azlika: naj#anje onoliko koliko
na# je p!i-vatljiva 0!e(ka zaklj",ivanja(A ili >Q)$
Ako iz "zo!aka izabe!e#o neke (najve)" i naj#anj") onda !"(i#o "vjet za tOtest:
sl",ajni izbo!$
Iz!a,"n va!ijance #anje to,an ako izdvoji#o sa#o dva "zo!ka*
TO JE A7O6A? (>)
A7O6A: !azli,ite te-nike za identi%ikacij" i #je!enje !azli,iti- izvo!a va!ijabiliteta "n"ta!
neko0 sk"pa podataka$
&ani#a nas da li je va!ijabilitet + "zo!aka oko + pop"lacije ve)i od sl",ajno0$ tj*
ono0 koje0 o,ek"je#o " va!i!anj" pojedina,ni- sl",ajeva oko iste +$
odjela p!e#a b!oj" nezavisni- va!ijabli (%akto!a):
Jednost!"ka A7O6A (> %akto!)$
6i(est!"ka A7O6A (E> %akto!a)$
A7O6A se #o'e p!i#ijeniti " !azli,iti# ekspe!i#entalni nac!ti#a$
Jedno%akto!ska A7O6A je na( p!ed#et inte!esa: ako ist!a'"je#o da li se "
znanj" statistike !azlik"j" st"denti 66:$ 99 i E9 onda je %akto! (nezavisna
va!ijablaN) p!ipadnost %ak"ltet"$
+o0")a je i slo'enija sit"acija: zani#a nas !azlika " znanj" ne sa#o s obzi!o#
na p!ipadnost %ak"ltet" ne0o i s obzi!o# na spol* To zna,i da je #odel
ist!a'ivanja i analize bitno slo'eniji: #o!a#o ispitati ne sa#o kakav je "tjecaj
%ak"lteta i spola$ ne0o i to da li s" %ak"ltet i spol " inte!akcije (da li se !ez"ltati
#ijenjaj" s obzi!o# na istov!e#en" p!ipadnost neko# %ak"ltet" i od!e/eno#
spol")*
TO JE A7O6A? (C)
odjela p!e#a b!oj" zavisni- va!ijabli (k!ite!ija):
Univa!ijatna A7O6A (> k!ite!ij)$
+"ltiva!ijatna A7O6A (E> k!ite!ija)$
52
odjela p!e#a tip" %akto!a:
9iksni . standa!dna A7O6A (klasi,ni :2+ #odeli)$
Sl",ajni (i %iksni) . #ije(ani (#i<ed) #odeli (p!o(i!eni :2+ #odeli)*
U ist!a'ivanj" koje0 i#a#o kao p!i#je! ko!isti#o sa#o jedn" zavisn" va!ijabl"
(znanje statistike) . !adi se o "niva!ijatno# p!ist"p" i to )e za sada biti na(
p!ed#et inte!esa$
Ist!a'ivanje #o'e biti i slo'enije: "z ispitivanja znanja iz statistike #o'e#o ispitati
i znanje iz #ate#atike i %izike* &a analiz" podataka takvo0 ist!a'ivanja ko!isti#o
#"ltiva!ijatn" A7O6U$
Slo'enost ist!a'ivanja #o'e !asti i " d!"0" di#enzij": ne sa#o da se !adi o
#"ltiva!ijatnoj A7O6I ne0o i o vi(e%akto!skoj (%ak"ltet i spol)$
7a( )e p!ed#et inte!esa biti JE47O9AKTO5SKA U7I6A5IJAT7A A7O6A*
KA4A SE KO5ISTI A7O6A
OneOVa= A7O6A izvodi jednos#je!n" analiz" va!ijance na kvantitativnoj zavisnoj
va!ijabli za jedn" nezavisn" va!ijabl" (%akto!)$
Ko!isti se za testi!anje -ipoteze da s" a!it#eti,ke s!edine nekoliko "zo!aka
jednake$
Osi# (to od!e/"je zna,ajnost !azlika iz#e/" 0!"pa$ o#o0")ava i "tv!/ivanje
oni- pojedina,ni- a!it#eti,ki- s!edina koje se #e/"sobno stva!no !azlik"j"$
Otk!ivanje 0dje stva!no !azlike postoje #o'e se izvoditi post"pci#a a p!io!ni-
kont!asta i post -oc testovi#a*
UIOTE&E I 5ETOSTA6KE
53
Zavisna
varijabla
ODGOVORI:
intervalna
!"jerna
#!ntin$irana
%e&avisna
varijabla
'R(DI#)OR
#ate*!rijs+a
One,
-a.
/%OV/
0e1n!str$+a
A7O6A testi!a -ipotez" o jednakosti a!it#eti,ki- s!edina 0!"pa$
A7O6A je p!i#jenjiva ako s" zadovoljeni "vjeti:
7ezavisnost podataka$
7o!#alne dist!ib"cije " svakoj 0!"pi$
Jednake va!ijance po 0!"pa#a*
4a li s" 0!"pe jednake s obzi!o# na +? I#ali "tjecaja !azli,it va!ijabilitet 0!"pa na
ocjen" !azlike?
9 TEST JE47AKOSTI 6A5IJA71I
&a testi!anje jednakosti va!ijanci (E C 0!"pe) naj,e()e tzv* 2evenov test$
Test bazi!an na 9 dist!ib"ciji$
2evenov test je !elativno !ob"stan (neosjetljiv) na odst"panja od no!#alnosti$
S obzi!o# na is-od testa #ijenja se st!ate0ija p!i#jene A7O6E*
Ako s" !azlike zna,ajne$ onda:
5ASTA62JA7JE SU+E K6A45ATA
Uk"pan va!ijabilitet (SST) t!eba !azdijeliti na va!ijabilitet iz#e/" 0!"pa (SS+) i na
va!ijabilitet "n"ta! 0!"pa (SSE)$
SKU se t!eti!a kao #je!a 0!e(ke$
to je ve)i va!ijabilitet SS+ " odnos" na va!ijabilitet SSE$ to s" zna,ajnije !azlike
#e/" 0!"pa#a$
&a testi!anje zna,ajnost !azlike dvij" va!ijanci ko!isti s 9 test$ 9 F +S+ M +SE "z
nd%> i nd%C st"pnjeva slobode*
7a osnovi !astava s"#e kvad!ata:
SST F SS+ R SSE
Uk"pna s"#a F iz#e/" (#odel) R "n"ta! (0!e(ka)
+o'e se p!ocijeniti va!ijanca pop"lacije:
kao SK:Mnd%> F +S+ (+ean S\"a!e +odel F p!osje,ni kvad!ati #odela)$
na osnovi s"#e kvad!ata iz#e/" 0!"pa$
kao SKUMnd%C F +SE (+ean S\"a!e E!!o! F p!osje,ni kvad!at po0!e(ke)$
na osnovi s"#e kvad!ata "n"ta! 0!"pa*
Test statistika: 9 F +S+ M +SE za ocjen" zna,ajnosti !azlika iz#e/" 0!"pa*
54
A7O6A TA82I1A

So"!ce 4% SS +SFSSMd% 9 !Ep
+O4E2 0 O > SS+ +S+ (a) aMb p
E55O5 7 O 0SSE +SE (b)
TOTA2 7 O >SST
d% F b!oj st"pnjeva slobode$ 0 F b!oj 0!"pa$ 7 F "k"pan b!oj opse!vacija
&a svak" 0!"p": b!oj opse!vacija$ a!it#eti,ka s!edina$ standa!dna 0!e(ka
a!it#eti,ki- s!edina$ #ini#"#$ #aksi#"#$ inte!val po"zdanosti a!it#eti,ke
s!edine pop"lacije*
o izbo!" 2eveneOov test -o#o0enosti va!ijance$
Tablica analize va!ijance . ako se odbac"je -ipoteza o jednakosti va!ijanci$ ne
p!i#ijeniti standa!dni 9 test ne0o ponde!i!an" A7O6U$
o izbo!" !ob"sni testovi jednakosti a!it#eti,ki- s!edina 0!"pa za zavisn"
va!ijabl"$
6IEST5UKE USO5E48E
7akon (to se odbaci Uo$ pot!ebno ispitati KOJE s" s!edine zna,ajno !azli,ite (0!"pe >:C$
>:@$ C:@)$
Ti se testovi zov" testovi vi(est!"ki- "spo!edbi:
Testovi na !azini pojedina,ne "spo!edbe . 9is-e!ov 2S4 (ne p!epo!",a se je! se
vje!ojatnost 0!e(ke na !azini ekspe!i#enta pove)ava)$
Testovi na !azini ,itavo0 ekspe!i#enta . T"ke= US4$ 8on%e!oni test*
55
n12
1
n12
2
3 04055
Izv!(iti izbo! p!o0!a#a: A7A2PSE A7O6A OneOBa= A7O6A*
&avisna po tip" skale #o!a biti inte!valna ili o#je!na$ a nezavisna no#inalna ili
o!dinalna$
&avisna va!ijabla (4EE74E7T 6A5IA82ES) . k!ite!ij: izab!ati va!ijabl" " kojoj
se "spo!e/"j" 0!"pni p!osjeci$
7ezavisna va!ijabla (I74EE74E7T 6A5IA82E) . izab!ati kate0o!ijaln"
va!ijabl" na osnov" koje se ispitanici !azv!stavaj" " 0!"pe*
56
U izbo!nik" testova (TESTS) izab!ati Belc-Oov" A7O6U (za sl",aj nejednaki-
va!ijanci: " p!vo# ko!ak" t!eba p!ovje!iti -ipotez" o jednakosti va!ijanci a tek ako
se ta -ipoteza odbac"je p!i#ijeniti Belc-Oov" A7O6U)$
&a testi!anje jednakosti va!ijanci (TEST 9O5 EWUA2 6A5IA71E) izab!ati
2eveneOov test$
&a "spo!edb" a!it#eti,ki- s!edina 0!"pa (+EA7S 1O+A5ASIO7) izab!ati
testove:
8on%e!!ioni t test$
57
T"ke=Oov US4*
&a "spo!edb" ka!akte!istika 0!"pa (+EA7S 85EAK4OB7) izab!ati dodatne
pokazatelje po 0!"pa#a:
, A!it#eti,ka s!edina (+EA7)$
, Standa!dna devijacija (STA74A54 4E6IATIO7)$
, 8!oj ispitanika (7U+8E5 O9 O8SE56ATIO7)$
, +I7I+U+$
, +A]I+U+*
!ontin-encijske tablice
Sada zna#o testi!ati -ipotez" o jednakosti dobivene i no!#alne dist!ib"cije$
zna#o od!editi #je!e s!edi(nje tendencije i !asp!(enja$ na",ili s#o testi!ati !azlike
a!it#eti,ki- s!edina iz#e/" dvije 0!"pe$
Sve (to s#o !adili odnosilo se na podatke p!ik"pljene na inte!valnoj ili o#je!noj
skali$
to onda kada na# skala nije te kvalitete . zani#a nas da li postoje !azlike
iz#e/" #"(ka!aca i 'ene " st"pnj" zav!(ene (kole$
&a !je(avanje to0 p!oble#a na# ne po#a'" pa!a#et!ijske #etode . za !ad s
kvalitativni# va!ijabla#a sl"'i#o se kontin0encijski# tabela#a*
A7A2I&A KATE:O5IJSKIU 6A5IJA82I
Kate0o!ijske va!ijable ne#aj" dist!ib"cij" pa na# iz!a,"ni koje poznaje#o
(a!it#eti,ke s!edine$ standa!dne devijacije$ !azlike a!it#eti,ki- s!edina dvij"
0!"pa)$
58
5azlike je #o0")e "tv!diti i za no#inalne i za o!dinalne va!ijable . osnova ti-
!azlika ne #o0" biti pa!a#et!i ne0o je iz!a,"n bazi!an na %!ekvencija#a$
Osi# !azlika #o'e#o od!editi i intenzitet asocijacije$
ost"pak je "vijek jednak ali se #je!e asocijacije !azlik"j" zavisno o to#e da li
se !adi o no#inalni# ili o!dinalni# skla#a
odjela #etoda za analiz" kate0o!ijski- va!ijabli s obzi!o# na b!oj kate0o!ija i s
obzi!o# na tip skale$
+je!e i testovi asocijacije iz#e/" pa!a no#inalni- va!ijabli$
+je!e i testovi di-oto#niva!ijabli$
+je!e i testovi asocijacije iz#e/" pa!a o!dinalni- va!ijabli*
O4JE2A +ETO4A
!e#a tip" #je!ne skale zavisne va!ijable: di-oto#na$ no#inalna$ o!dinalna$ disk!etni
b!ojevi$ 0!"pe v!e#ena p!e'ivljavanja$
!e#a na,in" p!ik"pljanja podataka: -isto!ijski$ ekspe!i#entalni podaci$ podaci iz
ist!a'ivanja$
!e#a st!ate0iji analize: #je!e asocijacije i testovi asocijacije$ te statisti,ko
#odeli!anje*
TO JE ASO1IJA1IJA
Asocijacija djel"je na na,in !aspodjele " dvije va!ijable istov!e#eno$
9!ekvencije " )elija#a s dva "laza posljedica s" postojanja asocijacije no#inalni-
obilje'ja$
Tablica kontin0encije osnova je za od!e/ivanje #je!a i testova asocijacije
no#inalni- obilje'ja$
Kod n"#e!i,ki- obilje'ja #je!e asocijacije bazi!ane s" na pa!a#eta!skoj statistici*
Asocijacija (" neki# sl",ajevi#a ka'e#o ko!elacija) je ono (to od!e/"je s!odnost
!ez"ltata " dvije #je!e: ako asocijacija ne postoji onda za nek" v!ijednost jedno0
obilje'ja #o'e#o !e0ist!i!ati bilo koj" v!ijednost " d!"0o# obilje'j"* Uz potp"n"
asocijacij" onda "z nek" v!ijednost " jedno# p!ipada sa#o jedna v!ijednost "
d!"0o# obilje'j"$
Jasno je da ako netko i#a (kolsk" sp!e#" (@ kate0o!ije) da je asocijacija s
t!ajanje# (kolovanja (iz!a'eno# " @ kate0o!ije) iz"zetno visoka: 6SS ide sa#o
"z d"0o (kolovanje*
KO7TI7:E71IJSKA TA82I1A
4a li " tablici postoji ikakva asocijacija:
59
Tipi,na kontin0encijska tabela i#a dva "laza: "laze p!edstavljaj" kate0o!ije
jedno0 i d!"0o0 obilje'ja$
!esjek kate0o!ija jedno0 i d!"0o0 obilje'ja od!e/"je ,elij" za koj" "tv!/"je#o
b!oj pojava* 6!ijednost svake ,elije p!edstavlja opa'en" %!ekvencij" " istov!e#eno
obje kate0o!ije dvaj" obilje'ja$
7akon (to "tv!di#o %!ekvencije za svak" ,elij"$ takve b!ojeve #o'e#o iskazivati i
kao !elativne b!ojeve:" odnos" na "k"pan b!oj ispitanika$ " odnos" na b!oj
ispitanika " !etk" i " odnos" na b!oj ispitanika " st"pc"*
TESTO6I ASO1IJA1IJE
7"lta -ipoteza:
7e#a asocijacije iz#e/" p"(enje i zd!avstveno0 stat"sa$
6je!ojatnost pojave bolesti jednaka je bez obzi!a na p"(enje$
Alte!nativna -ipoteza:
ostoji asocijacija iz#e/" izlo'enosti !izi,no# %akto!" i bolesti$
6je!ojatnost bolesti izlo'eni- !izi,no# %akto!" !azlik"je se od vje!ojatnosti
neizlo'eni-*
1UI K6A45AT TEST (>)
Sl"'i za:
Testi!anje n"lte -ipoteze postavljene za !aspodjel" " kontin0encijskoj tablici$
Iz!a,"n neki- #je!a asocijacije$
Od!e/ivanje zna,ajnosti iz!a,"nati- #je!a asocijacije*
60
100
34336
20
206
80
806
2900
96476
7$8a9i
ne7$8a9i
b!lesni &1ravi
100
3000
120 2980
%(:/ /;O<I0/<I0(
!7servirana 2re+ven=ija > !9e+ivana 2re+ven=ija
Iz!a,"n (UI) 1-i kvad!at izvodi se " tabeli kontin0encija$
Uipotetska !aspodjela kontin0encijske tabele naj,e()e se od!e/"je kao sl",ajna
!aspodjela #a!0inalni- %!ekvencija$
Iz!a,"nati 1-i kvad!at sl"'i i za iz!a,"n neki- #je!a asocijacije$
oznata je dist!ib"cija za 1-i kvad!at pa se za svaki iz!a,"nat" v!ijednost #o'e
iz!a,"nati vje!ojatnost pojavljivanja$
6je!ojatnost da je 1-i kvad!at sl",ajan v!ijedi i za iz!a,"nate #je!e asocijacije*
1UI K6A45AT TEST (C)
Kako se od!e/"je sl",ajna !aspodjela %!ekvencija " kontin0encijskoj tablici$
8olest &d!av SU+A
"(a,i C? I? >??
7ep"(* >?? CG?? @???
SU+A >C? CGI? @>??
Sl",ajna !aspodjela " kontin0encijskoj tabeli od!e/"je se na osnovi sl",ajne
!aspodjele #a!0inalni- %!ekvencija$
+a!0inalne %!ekvencije (svaka )elija od!e/ena je inte!sekcijo# pa!a #a!0inalni
%!ekvencij$ tj* "k"pno# %!ekvencijo# za !etke odnosno st"pce) !aspo!e/"je se
p!opo!cionalno svojoj veli,ini " odnos" na "k"pan b!oj opa'anja koja s" "(la "
tablic"$
Test se !adi k!oz opcij" 4esc!ibe$ Table anal=sis koja p!oizvodi "z 1-i kvad!at i
nje0ov" zna,ajnost p!oizvodi ve)i b!oj #je!a asocijacije za tabele s dva "laza$
Osi# !edaka i st"paca #o0")e de%ini!ati i i kont!oln" va!ijabl" (:!o"p anal=ses
b=)*
1UI K6A45AT TEST (@)
1UI
C
FSU+A ((%oO %t)
C
) M %t$ d% F (! . >)(s . >)$
1UI
C
i p!ipadaj")i p (vje!ojatnost 0!e(ke):
61
/;O<I0/<I0/
!7servirana 2re+ven=ija ? !9e+ivana 2re+ven=ija
'@.>A120B100CD
3100
!9e+ivana
2re+ven=ija je
3487
Od!e/"je da li postoji asocijacija$
7e #je!i jakost asocijacije$
Ovisan o veli,ini "zo!ka$
&a #je!enje jakosti asocijacije:
Koe%icijent kontin0encije(?$ ?)$
UI (?$ >: ako se !adi CKC tabeli)$
1!a#e!ov 6 (?$>)*
&na,ajnost 1-i kvad!ata sl"'i za testi!anje -ipoteze o sl",ajnoj !aspodjeli i
zna,ajnosti asocijacije$
&avisi o b!oj" opse!vacija a nep!i#jenjiv je ako i#a p!evi(e p!azni- )elija (vi(e
od C?Q)$
Koe%icijent kontin0encije izveden iz 1-i kvad!ata a #aksi#"# ovisi o b!oj" )elija$
-i koe%icijent je opti#isti,ka #je!a asocijacije izvedena iz 1-i kvad!ata i$ kada
ba!e# jedno obilje'je i#a v(e od C kate0o!ije$ ne#a poznat" teo!etsk" 0o!nj"
0!anic"$
5eskali!anje# -i izvodi se dob!a #je!a asocijacije . 1!a#e!ov 6*
4ES15I8E TA82E A7A2PSE*
62
K!oz TASK 5O2ES od!editi va!ijable za koje !adi( tablic" kontin0encije$
Izab!ane va!ijable po tip" skale t!ebaj" biti kate0o!ijalne (no#inalne ili o!dinalne)$
4vije izab!ane va!ijable stavi pod va!ijable za tabeli!anje (TA82E 6A5IA82ES)*
U izbo!nik" opisa tabela (TA82ES) iz p!ozo!a dop"(teni- va!ijabli za tabeli!anje
(6A5IA82ES E5+ITTE4 I7 TA82E) izab!ati i p!e#jestiti va!ijable " skic"
tablice (TA82E 5E6EB) na na,in da se jedna postavi " za0lavlje a d!"0a "
p!etkolon"$
63
U izbo!nik" za izbo! 'eljeni- podataka za svak" ,elij" tablice (1E22
STATISTI1S) izab!ati nek" od !aspolo'ivi- statistika (A6AI2A82E STATISTI1S)
kao nap!*:
postotak za !edak (5AB E51E7TA:ES)$
postotak za st"pac (1O2U+7 E51E7TA:ES)$
%!ekvencija (1E22 95EWUE71IES)*
U izbo!nik" za od!e/ivanje #je!a asocijacije (ASSO1IATIO7) izab!ati 1UI
kvad!at test (1UIOSWUA5E TESTS)*
64
U izbo!nik" za !ez"ltate (5ESU2TS) izab!ati tablice za koje se 'eli p!ikazati svi
iz!a,"nati podaci po ,elija#a (SE2E1T TA82ES 9O5 A22 1E22 STATISTI1S)*
!orelacija
Statisti,ka analiza "n"ta! jedno0 sk"pa: #je!e s!edi(nje tendencije i !asp!(enja
pokaz"j" ono (to je za taj sk"p ka!akte!isti,no* O#o0")avaj" i p!ocjen"
v!ijednosti pop"lacije$
Kada i#a#o dva ili vi(e sk"pova: "spo!e/ivanje dobiveni- v!ijednosti i p!ovje!a
da li se sk"povi zna,ajno !azlik"j" ili ne$
Odnosi #e/" sk"povi#a: da li postoji neka povezanost #e/" nji#a* U#jesto
testi!anje !azlike " koli,ini ",enja za ",enike !azli,ito0 "spje-a #o'e#o p!ovje!iti
da li postoji povezanost iz#e/" koli,ine ",enja i "spje-a$
Iz"zetno #no0o ist!a'ivanja bazi!ani- na "tv!/ivanj" ko!elacije iz#e/" pojava i
do0a/aja*
O6E&A7OST OJA6A
ojave i do0a/aji s" #e/"sobno povezani$
+o0")e ispitati intenzitet i s#je! povezanosti$
Izbo! #je!e povezanosti ovisi o tip" skale$
&a "tv!/en intenzitet povezanosti #o0")e od!editi njen" zna,ajnost$
ovezanost ne od!e/"je "z!o,noOposljedi,ne veze*
65
4va s" sk"pa #e/"sobno povezna kada postoji tendencija da nji-ove v!ijednosti
va!i!aj" na vi(e ili #anje s"kladan na,in$
ovezanost #e/" p!o#jenjivi# veli,ina#a p!ovje!ava se !a,"no# ko!elacije$ a
st"panj povezanosti iz!a'ava se koe%icijento# ko!elacije$
Ko!elacije se #o'e !a,"nati za sve tipove skala . za svak" v!st" skala !a,"naj"
se d!"0a,iji koe%icijenti$
I koe%icijent ko!elacije testi!a se k!oz n"l -ipotez": ko!elacija nije zna,ajna$
sl",ajno va!i!a oko n"le$
&na,ajan koe%icijent ko!elacije sa#o zna,i da postoji povezanost ve)a od
sl",ajne$ ali iz to0a ne slijedi ni(ta o p!i!odi veze* &avisno o va!ijabla#a$ #o'e se
!aditi o "tjecaj" jedne na d!"0"$ o dvost!ano# "tjecaj" ili "tjecaj" neko0 t!e)e0
,inioca na obje*
O6IJEST ISITI6A7JA O6E&A7OSTI
9* :alton (>*ICC . >*G>>) . zani#ao se za povezanost visine o,eva i nji-ovi- sinova$
K* ea!son (>*IAH . >*G@J) O !az!adio !a,"nski post"pak za !a,"nanje koe%icijenta
ko!elacije*
5elativno kasno zapo,ela analiza istov!e#eno0 va!ijabiliteta " dvije va!ijable$
:alton !az!adio lo0i,ki post"pak$ ali nije %o!#i!ao iz!a,"n . ne postoji koe%icijent
ko!elacije koji bi #" se #o0ao di!ektno p!ipisati$
ea!son je ko!i(tenje# te lo0ike do(ao do koe%icijenta . nje0ov ! je i danas
najpoznatiji i najvi(e p!i#jenjivan koe%icijent ko!elacije za "tv!/ivanje povezanosti
iz#e/" inte!valni- (o#je!ni-) va!ijabli*
;E:A JE +JE5A O6E&A7OST?
Istov!e#eno0 va!ijabiliteta (kova!ijabiliteta) dvaj" obilje'ja:
66
!i#je! skate!ovo0 dija0!a#a koji p!ikaz"je !asp!(enost !ez"ltata "
dvodi#enzionalno# p!osto!": za svako opa'anje od!edi se to,ka na osi ]
(va!ijabla A) i na osi P (va!ijabla 8)$
Oblik i s#je! !asp!(enja 0ovo!e o veli,ini i s#je!" povezanosti$
:o!nji p!i#je! "kaz"je na pozitivn"$ !elativno visok" povezanost (! F ?*HC)*
A7A2I&A 5AS5E7OSTI
S#je!:
ozitivan$
7e0ativan*
Oblik:
2inea!an$
7elinea!an*
5a(t!kanost (scatte!):
6eli,ina !asp!(enosti*
S+JE5 5AS5E7OSTI 5E&U2TATA
O!ijentacija biva!ijatne pov!(ine #o'e biti ili takva da "z po!ast v!ijednosti jedne
va!ijable !ast" i v!ijednosti d!"0e va!ijable$ ili da "z po!ast jedne dolazi do pada
v!ijednosti d!"0e va!ijable$
Ako se "z pove)avanje v!ijednosti jedne pove)avaj" i v!ijednost d!"0e va!ijable$
0ovo!i#o o pozitivnoj povezanosti$
Ako s" visoke v!ijednosti jedne va!ijable zajedno s niski# v!ijednosti#a d!"0e
va!ijable$ 0ovo!i#o o ne0ativnoj povezanosti*
O82IK 5AS5E7OSTI 5E&U2TATA
67
2inea!na povezanost je svaka ona povezanosti " kojoj se opa'a kontin"i!an
po!ast ili pad v!ijednosti " obje va!ijable$
&a iz!a,"n koe%icijenta ko!elacije kao #je!e povezanosti "vjet je da se !adi o
linea!noj povezanosti$
ostoje !azli,iti oblici nelinea!ne povezanosti: " p!avil" se !adi o takvo# oblik"
!asp!(enosti !ez"ltata kod koje se " !azli,iti# zona#a veli,ine !ez"ltata
#ani%esti!aj" !azli,iti oblici i s#je!ovi povezanosti$
7e#a na,ina da od!edi#o povezanost ako se !adi o nelinea!no# tip"
povezanosti kod kvantitativni- obilje'ja . #o0") iz!a,"n kod kvalitativni-
(o!dinalne skale)*
5AT5KA7OST 5E&U2TATA
Iz !a(t!aknosti podataka " biva!ijatno# p!osto!" #o0")e je p!ocjeniti veli,in"
povezanosti$
to s" !ez"ltati vi(e !a(t!kani$ to je povezanost slabije$
K!"0 " biva!ijatno# p!osto!" pokaz"je da "op)e ne#a povezanosti dvij"
va!ijabli$
!avac pokaz"je potp"n" povezanost va!ijabli$
Osi# oblika koje0 !a(t!kanost pokaz"je$ #o0")e je p!atiti i pojedina,ne !ez"ltate
koji ne spadaj" " s"stav ostali- to,aka " dvodi#enzionalno# p!osto!"*
8I6A5IJAT7A KO5E2A1IJA
+je!a povezanosti dvij" va!ijabli je biva!ijatni koe%icijent ko!elacije$
68
Koe%icijent ko!elacija #o'e biti pa!cijalan . veza iz#e/" dvije va!ijable iz koje je
isklj",en "tjecaj svi- ostali- ispitivani- obilje'ja$
Analiza bazi!ana nad ve)i# b!oje# koe%icijenata . !e0!esijska i %akto!ska analiza*
Koe%icijent ko!elacije: b!oj koji 0ovo!i koliko s" dvije pojave #e/"sobno
povezane$
Koe%icijent ko!elacije: b!oj koji s"#a!izi!a ka!akte!istik" povezanosti sli,no kao
(to a!it#eti,ka s!edina i standa!dna devijacija s"#a!no opis"j" ka!akte!istike
dist!ib"cije !ez"ltata$
a!cijalna ko!elacija p!edstavlja #je!" S,isteT povezanosti dvaj" obilje'ja: to je
onaj ostatak (pa!cijal) povezanosti koji ostaje nakon (to se isklj",i dop!inos koje0
povezanosti daj" p!eostala obilje'ja$
&a !az"#ijevanje povezanosti ko!isno je znati 6enove dija0!a#e*
6E7O6I 4IJA:5A+I
Svaki k!"0 p!edstavlja po jedn" va!ijabl"$
Svi s" k!"0ovi jednako veliki . zna,i da se !adi o standa!dizi!ani# va!ijabla#a (z
t!ans%o!#acijaN) s pa!a#et!i#a + F ?$ s F >$
6eli,ina p!esjeka pokaz"je koliko va!ijable i#aj" zajedni,ke va!ijance .
kova!ijanca je !ez"ltat nji-ove povezanosti$
6a!ijable A i 8 dijele dio zajedni,ke va!ijance s 1: to zna,i da kada bi eli#ini!ali
nap!* "tjecaj va!ijable 8$ dobili bi sa#o ,ist" (pa!cijaln") ko!elacij" iz#e/" A i 1*
KOE9I1IJE7TI KO5E2A1IJE
69
ea!sonov koe%icijent ko!elacije !$
Spea!#anov koe%icijent !an0 ko!elacije 5o$
Kendall Ta" koe%icijent$
svi navedeni koe%icijenti #o0" va!i!ati od O>*? p!eko ?*? do R>*?
ea!sonov p!od"ktO#o#ent ko!elacija je pa!a#et!ijska #je!a povezanosti iz#e/"
dvije kvantitativne sl",ajne va!ijable$
Spea!#anov koe%icijent ko!isti se kada s" " jednoj ili obje va!ijable !ez"ltati
iz!a'eni " !an0ovi#a . !adi se o nepa!a#et!ijskoj #je!i ko!elacije* O!dinalna
skala p!edstavlja !an0oveN
Kendalov koe%icijent ko!elacije je nepa!a#et!ijska #je!a povezanosti bazi!ana na
b!oj" sla0anja odnosno nesla0anja iz#e/" pa!ova v!ijednosti*
KOE9I1IJE7T KO5E2A1IJE !
+je!i linea!n" vez" iz#e/" dvij" va!ijabli$
Svojstva koe%icijenta ko!elacije !:
odaci na kvantitativnoj skali (inte!valna$ o#je!na)$
6!ijednosti koe%icijenta od O>*? do R >*?$
6!ijednosti bliz" O>*? i R>*? indikacija jake linea!ne veze #e/" va!ijabla#a$
Ako v!ijednost bliz" R>*?: pozitivna veza$
Ako v!ijednost bliz" ?*?: ne#a linea!ne veze #e/" va!ijabla#a*
Ako v!ijednost bliz" O>*?: ne0ativna veza*
Koe%icijent ko!elacije ! najpoznatija$ najbolja i naj,e()e p!i#jenjivana #je!a
ko!elacije$
Osi# za-tjeva za tipo# skale$ o,ek"je se i dovoljan b!oj podataka (7 E @?)$
Iz!a,"n ! osniva se na !azlika#a iz#e/" pojedina,ni- !ez"ltata i p!ipadaj")i-
a!it#eti,ki- s!edina* Ako se !adi o pozitivnoj ko!elaciji$ tada )e !ez"ltati ispitanika
koji s" iznad p!osjeka " jednoj tendi!ati da b"d" i iznad p!osjeka " d!"0oj va!ijabli*
to je ve)e sla0anje " s#je!" i veli,ini takvi- !azlika za pa!ove !ez"ltata " jednoj i
d!"0oj va!ijabli$ to je i koe%icijent ko!elacije ve)i*
&7A;AJ7OST KOE9I1IJE7TA KO5E2A1IJE
Od!e/ivanje da li je koe%icijent statisti,ki zna,ajno !azli,it od ?$
Uobi,ajeno se ko!isti t O test sa st"pnjevi#a slobode 7 . C$
&na,ajnost koe%icijenta ko!elacije !aste " %"nkciji veli,ine sa#o0 koe%icijenta ali i
b!oja opa'anja*
70
2o0ika testi!anja n"lte -ipoteze o jednakosti koe%icijenta ko!elacije s n"lo#
jednaka je kao i " svi# d!"0i# sl",ajevi#a: testi!a#o vje!ojatnost 0!e(ke
odbacivanja -ipoteze da dobiveni koe%icijent nije jednak n"li$
!i-vatljiva 0!e(ka na# je ponovno A ili >Q$
Odbacivanje# n"lte -ipoteze #o'e#o sa#o tv!diti da koe%icijent ko!elacije nije
statisti,ki jednak n"li (tj* da sl",ajno ne va!i!a oko v!ijednosti ?)$
Sa#o ako je koe%icijent statisti,ki zna,ajan i#a#o p!avo analizi!ati i inte!p!eti!ati
nje0ov" veli,in" i va'nost*
I7TE55ETA1IJA KO5E2A1IJE
Koe%icijent ko!elacije ne 0ovo!i ni(ta o "z!o,noOposljedi,ni# veza#a$
Inte!p!etacija koe%icijenta ovisi o p!i!odi ispitivane pojave$
T!adicionalna podjela na nisk" ()$ "#je!en" () i visok" povezanost v!lo je "vjetna$
U inte!p!etaciji koe%icijenta ko!elacije va'an je poja# i koe%icijent dete!#inacije*
&na,ajan koe%icijent ko!elacije sa#o 0ovo!i o to#e da je povezanost ve)a od
sl",ajne$
7e 0ovo!i ni(ta o p!i!odi veze: zavisno o v!sti va!ijabli #o'e se !aditi o "tjecaj"
jedne na d!"0"$ o istov!e#eno# #e/"sobno# "tjecaj" ili o "tjecaj" neke t!e)e
na obje va!ijable (zna,ajna i visoka ko!elacija iz#e/" b!oja !oda i b!oja
novo!o/ene djeceN)$
7ikakva ?*? . ?*C$ slaba ?*C . ?*D$ s!ednja ?*D . ?*H a E ?*H naj,e()e se
inte!p!eti!a kao visoka$
Kvad!at koe%icijenta ko!elacije naziva se koe%icijento# dete!#inacije: pokaz"je
p!opo!cij" zajedni,ki- %akto!a dvij" va!ijabli (tj* oni- koji istov!e#eno djel"j" na
va!ijabilitet jedne i d!"0e pojave)*
71
A7A2PSE 1O55E2ATIO7*
K!oz TASK 5O2ES od!editi zavisn" i nezavisn" (nezavisne) va!ijable$
&avisna i nezavisna (nezavisne) po tip" skale #o!aj" biti inte!valne ili o#je!ne$
&avisna va!ijabla (A7A2PSIS 6A5IA82ES) . k!ite!ij: izab!ati sa#o jedn"$
7ezavisna (nezavisne) va!ijable (1O55E2ATE BITU) . izab!ati jedn" ili vi(e
va!ijabli ,ij" povezanost sa zavisno# va!ijablo# ist!a'"je#o*
72
7a osnovne izlazne !ez"ltate izbo!o# " OTIO7S dodati i:
, EA5SO7 koe%icijent ko!elacije*
e-resijska analiza
73
Kada s#o iz!a,"nali + i s$ #o0li s#o p!edvidjeti pa!a#et!e pop"lacije$
Kada s#o iz!a,"nali koe%icijent ko!elacije !$ znali s#o kako po!ast !ez"ltata "
jednoj va!ijabli p!ati p!o#jena !ez"ltata " d!"0oj va!ijabli$
5a,"nanje ! ve) na# daje bolj" osnov" za p!edvi/anje !ez"ltata$
4anas )e#o "poznati post"pak linea!ne !e0!esije: kako na osnovi poznavanja
jedne va!ijable #o'e#o p!edvidjeti$ bolje ne0o s +$ vje!ojatan !ez"ltat " d!"0oj
va!ijabli$
Upoznat )e#o i #"ltipl" !e0!esije: kako na osnovi ve)e0 b!oja va!ijabli #o'e#o
objasniti iMili p!edvidjeti !ez"ltat" " nekoj k!itete!ijskoj va!ijabli*
5E:5ESIJSKA A7A2I&A
Ko!isti se za:
Obja(njenje veze iz#e/" k!ite!ija i jedno0 ili vi(e p!edikto!a$
&a p!edvi/anje v!ijednosti k!ite!ija na osnovi jedno0 ili vi(e p!edikto!a$
&avisna va!ijabla (k!ite!ij) je od p!i#a!no0 inte!esa$
7ezavisna va!ijabla (p!edikto!) sl"'i za opisivanje i p!edvi/anje zavisne va!ijable*
:alton . !azvijao #odel p!edvi/anja visine poto#aka na osnovi visine p!edaka i
postavio Szakon o !e0!esijiT: nadp!osje,na i ispodp!osje,na visin" poto#aka
tendi!a p!e#a p!osjek"* Kao #je!" povezanosti ko!isti na0ib !e0!esiono0 p!avca$
U p!edvi/anj" !ez"ltata zani#a nas !azviti #odel " koje# )e p!o0nozi!ani
!ez"ltat i#ati (to je #o0")e #anji va!ijabilitet " odnos" na iz#je!eni$
Taj za-tjev se svodi na "vjet da se p!ona/e #odel " koje# )e s"#a kvad!ata
odst"panja biti naj#anja*
JE47OSTA67A 2I7EA57A 5E:5ESIJA
5e0!esijska analiza s jedni# p!edikto!o#:
P F ^ R _< R `
^ . od!ezak na osi = (inte!cept)* To je v!ijednost za = kada je < F ?$
_ . na0ib !e0!esijsko0 p!avca$ #je!i koliko se p!o#jeni = kada se < p!o#jeni za >$
` . po0!e(ka (!ezid"al): !azlika iz#e/" #je!eni- =Oona i p!ocijenjeno0 !e0!esijsko0
p!avca$
^$ _ . p!ocjenj"j" se #etodo# naj#anji- kvad!ata "z #ini#izi!anje va!ijance 0!e(ke*
UIOTE&A I TESTI5A7JE
Uo: _ F ? (#odel jednostavne linea!ne !e0!esije nije bolji za opisivanje podataka od
#odela s!edine)$
A7O6A: 9 F +S+M+SE (va!ijabilitet obja(njen !e0!esioni# #odelo# M
neobja(njen va!ijabilitet$
t . test F _Ms za _ (za testi!anje zna,ajnosti pojedina,ni- koe%icijenta)*
74
7"l -ipoteza: p!edvi/anje ko!i(tenje# a!it#eti,ke s!edine jednako je dob!o kao i
p!edvi/anje !e0!esioni# #odelo#$
Odbacivanje n"l -ipoteze: p!o0noza se pobolj(ava ko!i(tenje# !e0!esijsko0
#odela$
&a testi!anje ko!isti se #odel deko#pozicije va!ijanci: A7O6A$
+odel testi!anja (A7O6A$ t . test) jednak je bez obzi!a da li se ko!isti
jednostavna linea!na !e0!esija ili vi(est!"ka linea!na !e0!esija (#"ltipla !e0!esija)*
5E&U2TAT 5E:5ESIJE
p Z ?*??>$ -ipoteza se odbac"je: p!i#jeno# jednostavno0 linea!no0 #odela
dobiva#o bolj" p!o0noz" tjelesne visine ne0o da s#o p!edvidjeli p!osjek$
!ocijenjena s za p!edvi/en" tjelesn" visin" iznosi A*@A c# (a za "zo!ak s F I*DG
c#)$
Koe%icijent dete!#inacije od ?*J> (J>Q) pokaz"je da postoji sna'an zajedni,ki
,inilac koji istov!e#eno djel"je i na tjelesn" visin" i na tjelesn" te'in"$
5e0!esijski koe%icijent je zna,ajan i pokaz"je da v!ijednost ?*??AI te'ine$ nakon
dodavanja konstante od >@@$A@ c#$ p!o0nozi!a tjelesn" visin"*
KAKO U7A5IJE4ITI 5E46ILA7JE
S#anjiti 0!e(k" p!edvi/anja$
75
/%OV/
visina > 133453 E 040058 teFina
'r!=jena s
O1ba=$je se G
!
t &a +!e2i=ijente
&na9aj4 +!e24 re*4
+!e24 "$lti74
1eter"ina=ije
ove)ati ko!elacij" p!edikto!a i k!ite!ija$
ove)ati b!oj p!edikto!a*
Jednostavna linea!na !e0!esija pokaz"je da je iz jedne va!ijable #o0")e
p!edvidjeti !ez"ltat " d!"0oj* &a pobolj(anje p!edvi/anja pot!ebno je nap!aviti
ne(to dodatno$
:!e(ka p!edvi/anja je onaj ostatak va!ijabiliteta koje0 nis#o #o0li p!edvidjeti*
Kada bi dodali nove in%o!#acije i#ali bi iz0leda da se 0!e(ka s#anji$
ove)anje ko!elacije bi na# si0"!no "nap!ijedilo p!edvi/anje ali ko!elacij"
si0"!no ne #o'e#o p!o#ijeniti$
Ostaje na# da za bolje p!edvi/anje #o!a#o pove)ati b!oj p!edikto!a*
K5ITE5IJ &A I&8O5 5E4IKTO5A
6isoka ko!elacija s k!ite!ije#$
7iska ko!elacija sa svaki# od p!eostali- p!edikto!a$
Svaki dodatni p!edikto! #o!a nositi nove$ speci%i,ne in%o!#acije o k!ite!ij"*
Ako 'eli#o pobolj(ati p!o0noz"$ "z pove)anje b!oja p!edikto!a #o!a#o nap!aviti
jo( ne(to: #o!a#o pa'ljivo bi!ati p!edikto!e$
U p!edvi/anj" (ali i " obja(njavanj" va!ijance k!ite!ijske va!ijable) na# ko!iste
sa#o oni p!edikto!i koji i#aj" nen"lt" ko!elacij" s k!ite!ije#$
+e/"ti#$ ne ko!isti na# 0o#ilanje istov!sni- in%o!#acija: dob!i s" na# oni
p!edikto!i koji s" #e/"sobno " (to #anjoj ko!elaciji*
6E&E +ELU 6A5IJA82A+A
K . k!ite!ij$ A$ 8$ 1 i 4 . p!edikto!i*
7a 6enovo# dija0!a#" (na p!et-odnoj st!anici) vidi se ko!elacija k!ite!ija s
p!edikto!i#a ali i ko!elacije p!edikto!a #e/"sobno$
8 je " visokoj ko!elaciji s K: s ostali# p!edikto!i#a ne dijeli va!ijanc" te ja zato
izv!stan p!edikto!$
1 je " visokoj ko!elaciji s K: dio ti- in%o!#acija nose 4$
A je " niskoj ko!elaciji s K: lo( je p!edikto! zato je! dijeli velik dio va!ijance s 4*
76
#
H
/
<
D
6IEST5UKA 2I7EA57A 5E:5ESIJA
5e0!esijska analiza: #odel linea!ne !e0!esije s vi(e ne0o jedni# p!edikto!o#:
P F ^ R _<> R _<C R _<@ R 3R`
2inea!ni #odel je poseban i najva'niji sl",aj op)e0 statisti,ko0 #odela*
4odavanje# p!edikto!a jednostavni linea!ni #odel se p!etva!a " vi(est!"k"
linea!n" !e0!esij"$
Svaki p!edikto! i#a svoj dop!inos . ti#e !aste #o0")nost bolje p!o0noze i
s#anj"je se neobja(njeni !ezid"al$
Kada bi kao k!ite!ij "zeli !ez"ltat " test" znanja statistike$ ko!isni p!edikto!i bili bi
znanje al0eb!e$ vje!ojatnosti$ sposobnost ve!balno0 i neve!balno0 !az"#ijevanja O
koliko bi bilo dob!o p!edvi/anje to #o'e#o sa#o znati nakon p!i#jene vi(est!"ke
linea!ne !e0!esije*
+U2TI2A 5E:5ESIJA
&na,ajnost p!edvi/anja$
&na,ajnost pojedini- p!edikto!a$
+"ltipla ko!elacije$
+"ltipla dete!#inacije$
4op!inos pojedini- p!edikto!a*
Analiza sl"'i za obja(njenje va!ijabiliteta k!ite!ijske va!ijable ili za p!edvi/anje
!ez"ltata " k!ite!ijskoj va!ijabli a na osnovi in%o!#acija koje nose p!edikto!ske
va!ijable$
Oba s" post"pka podjednako va'na ali je na,in p!i#jene bitno !azli,it$
Konst!"i!an je novi test$ o koje#$ osi# ideja i 'elja$ ne#a saznanja* !i#jeno#
testova poznati- ka!akte!istika nakon p!ovedene !e0!esije zna se ko#pozicija
nje0ove va!ijance$ zna se (to #je!i$
&a p!edvi/anje !ez"ltata pot!ebno p!ovesti p!edispitivanje$ "tv!diti #o0")nost
p!edvi/anja i od!editi dop!inos pojedini- va!ijabli* 7akon to0a ispitivanje sa#o s
p!edikto!i#a i na osnovi p!et-odno od!e/eni- _ i !ez"ltata na p!edikto!i#a
iz!a,"nava se o,ekivani !ez"ltat " k!ite!ij"*
&7A;AJ7OST 5E46ILA7JA
6je!ojatnost 0!e(ke odbacivanja n"l -ipoteze . odbacivanje# n"l -ipoteze p!i-va)a#o
tv!dnj" da je p!edvi/anje bolje od Ssl",ajno0T$
6eli,ina 5 i 5
C
pokaz"je koliko dob!o p!edvi/a#o !ez"ltate . koliko zajedni,ke
va!ijance i#aj" p!edikto!i i k!ite!ij$
!edvi/anje #o'e biti za p!o0noz" nepoznato0 k!ite!ija ili za obja(njenje
ko#pozicije va!ijance k!ite!ijske va!ijable*
77
4a li je p Z?*?A?$
Ako #o'e#o odbaciti n"l -ipotez"$ s#ije#o i analizi!ati dobivene !ez"ltate$
7 osnovi _ koe%icijenata i veli,ine odsje,ka na o!dinati #o'e#o iz!a,"nati
pojedina,ni !ez"ltat$
+o'e#o i analizi!ati kako je ko#poni!ana va!ijance k!ite!ija " odns" na poznati
sad!'aj p!edikto!ski- va!ijabli*
&7A;AJ7OST OJE4I7IU 5E4IKTO5A
Analiza zna,ajnost pojedini- p!edikto!a: tek ako je "k"pna !e0!esija statisti,ki zna,ajna$
t . test: ocjena statisti,ke zna,ajnosti svako0 pojedino0 koe%icijenta$
Iz zna,ajnosti pojedino0 p!edikto!a ne p!oizlazi i nje0ova va'nost*
Uz zna,ajnost 9 (A7O6A)$ #o'e#o ist!a'ivati va'nost svako0 od p!edikto!a za
dobiven" veli,ine !e0!esije$
8ez obzi!a (to je "k"pna !e0!esija zna,ajna$ ne zna,i da je sa zna,ajni#
dop!inoso# svaki pojedina,ni p!edikto!$
Analizi!a#o sa#o one p!edikto!e koji s" statisti,ki zna,ajni$
Inte!p!etacija zna,ajni- p!edikto!a v!ijedi za p!i#ijenjeni sastav p!edikto!a .
dodavanje# ili od"zi#anje# p!edikto!a #ijenja se ne sa#o "k"pna !e0!esija
ne0o i pojedina,ni dop!inosi$
onekad ko!istan STEBISE post"pak*
+U2TI2A KO5E2A1IJE
4ozvoljeno i s#isleno inte!p!eti!ati sa#o ako je #o0")e odbaciti n"l -ipotez"$
Iz zna,ajnosti "k"pne !e0!esije ne p!oizlazi i va'nost koe%icijenata #"ltiple
ko!elacije$
Koe%icijent #"ltiple ko!elacije p!edstavlja ko!elacij" koja je nastala na osnovi
#e/"sobni- veza p!edikto!a i nji-ovi- veza s k!ite!ije#: analizo# ti- koe%icijenta #o'e
se od!editi p!i!oda #"ltiple ko!elacije*
Uz zna,ajnost 9 (A7O6A)$ zna,ajan je i koe%icijent #"ltiple ko!elacije$
Osi# (to je zna,ajan$ za inte!p!etacij" koe%icijent #o!a biti i va'an (" odnos" na
p!i!od" veze dovoljno visok)*
+U2TI2A 4ETE5+I7A1IJE
4ozvoljeno i s#isleno inte!p!eti!ati sa#o ako je #o0")e odbaciti n"l -ipotez"$
Iz zna,ajnosti "k"pne !e0!esije ne p!oizlazi i va'nost koe%icijenata #"ltiple
dete!#inacije$
Koe%icijent #"ltiple dete!#inacije p!edstavlja koli,in" zajedni,ke va!ijance
p!edikto!a s k!ite!ije# . p!edstavlja dio va!ijance k!ite!ija koje0 je #o0")e objasniti
va!ijanco# p!edikto!a*
Uz zna,ajnost 9 (A7O6A)$ zna,ajan je i koe%icijent #"ltiple dete!#inacije$
78
Jednako kao i koe%icijent #"ltiple ko!elacije$ koe%icijent #"ltiple dete!#inacije
osi# (to je statisti,ki zna,ajan #o!a biti i inte!p!etativno va'an$
Uk"pna va!ijanca k!ite!ija je >*? (>??Q) . koe%icijent #"ltiple dete!#inacije
pokaz"je koji dio te va!ijance se #o'e objasniti na osnovi ono0 (to je sad!'ano "
va!ijabilitet" svi- p!edikto!a$
Ako sa sk"po# testova znanja #o'e#o objasniti A?Q va!ijabiliteta testa znanja
iz statistike$ onda zna#o #no0o o test" znanja iz statistike* To ne zna,i da je test
doba!*
4O5I7OS OJE4I7IU 5E4IKTO5A
+je!a v!ijednosti pojedino0 p!edikto!a: standa!dizi!ani koe%icijent pa!cijalne !e0!esije$
_: koe%icijent za p!etva!anje !ez"ltata " izvo!noj #et!ici$
Standa!dizi!ani koe%icijent pa!cijalne !e0!esije "spo!ediv je je! se !adi o
standa!diz"i!anoj v!ijednosti (O>*? p!eko ?*? do R>*?)*
&a analiz" i inte!p!etacij" statisti,ki zna,ajni- koe%icijenata !e0!esije (i
standa!dizi!ani- koe%icijenata pa!cijalne !e0!esije) n"'no je da s" statisti,ki
zna,ajni$
U jednad'bi !e0!esije s"djel"j" svi . i zna,ajni i on statisti,ki nezna,ajni$ ali za
"tv!/ivanje s"(tine !e0!esije analizi!a#o (inte!p!eti!a#o) sa#o statisti,ki
zna,ajne$
&a inte!p!etacij" p!akti,niji s" standa!dizi!ani koe%icijenti pa!cijalne !e0!esije$ p!i
,e#" t!eba paziti i na nji-ov p!edznak*
ok!en"ti SAS 2: i p!id!"'iti podatke$ Izv!(iti izbo! p!o0!a#a: A7A2PSE
5E:5ESSIO7 2I7EA5*
79
K!oz TASK 5O2ES od!editi zavisn" i nezavisn" (nezavisne) va!ijable$
&avisna i nezavisna (nezavisne) po tip" skale #o!aj" biti inte!valne ili o#je!ne$
&avisna va!ijabla (4EE74E7T 6A5IA82ES) . k!ite!ij: izab!ati sa#o jedn"$
7ezavisna (nezavisne) va!ijable (E]2A7ATO5P 6A5IA82ES) . izab!ati jedan
ili vi(e p!edikto!a*
7a osnovne izlazne !ez"ltate izbo!o# " STATISTI1S dodati i:
, Standa!dizi!ane !e0!esione koe%icijente$
, a!cijalne ko!elacije*
"epara+etrijska statistika
80
a!a#et!ijska statistika i#a sna'an apa!at za p!ocjen" b!ojni- statisti,ki-
v!ijednosti$ iza takvi- #etoda je ,v!sta teo!ija$
a!a#et!ijska statistika postavlja i v!lo st!o0e "vijete za iz!a,"n od!e/eni-
statisti,ki- v!ijednosti . to s" p!venstveno linea!nost veza$ kvantitativne skale$
no!#alna dist!ib"i!anost obilje'ja$ kao i dovoljan b!oj obse!vacija$
onekad ti "vjeti nis" zadovoljeni i n"'no je p!i#ijeniti d!"0a,iji p!ist"p . ko!istiti
post"pke koji nis" bazi!ani na p!ocjeni pa!a#eta!a* Jedan od takvi- bio je j 1UI
kvad!at$
Sada )e nas zani#ati post"pci od!e/ivanja zna,ajnosti !azlika onda kada ne
s#ije#o p!ocjenjivati pa!a#et!e*
KA4A 7UX7O 5I+IJE7ITI
7edovoljan b!oj podataka$
7epoznata dist!ib"cija pop"lacije$
oznato da dist!ib"cija ne slijedi no!#aln" !aspodjel"$
odaci p!edstavljaj" kate0o!ije ili %!ekvencije od!e/ene pojave$
Kada !aspola'e#o s #ali# b!oje# opse!vacija (Z @?)$ bez obzi!a na v!st" skale i bez
obzi!a na !ealnost p!etpostavke da je " pop"laciji dist!ib"cija no!#alna$ ne #o'e#o
p!i#ijeniti pa!a#et!ijske testove$
Ako i#a#o o0!ani,en !aspon !ez"ltata (st"denti dob E >I 0odina$ nikada ne #o'e#o
dobiti no!#aln" !aspodjel")$
&a neke pojave (!ijetki sl",ajevi . oassonova dist!ib"cija) je poznato da ne slijede
no!#aln" !aspodjel"$
Od!e/ivanje zna,ajnosti !azlika #e/" 0!"pa#a " kate0o!ijalni# va!ijabla#a je ne!je(iv
zadatak " okvi!" pa!a#et!ijske sttistike*
KA4A TETA 5I+JE7TITI
Kada postoji "vjeti za p!i#jen" pa!a#et!ijski- testova:
7epa!a#te!ijski testovi s" #anje osjetljivosti$
7epa!a#et!ijski testovi s" #anje sna0e*
Sa#o " iz"zetni# sit"acija#a t!eba p!i#ijeniti i pa!a#et!ijske i nepa!a#et!ijske
testove*
7epa!a#et!ijske testove " p!avil" t!eba t!eti!ati kao lo(ij" ina,ic" pa!a#et!ijski-
testova* &bo0 to0a kada 0od je #o0")e t!eba te'iti p!i#jeni pa!a#et!ijski-
testova$
+anja osjetljivost nepa!a#et!ijski- testova p!oizlazi iz ,injenice da nji-ovo#
p!i#jeno# nije #o0")e ko!istiti sve !aspolo'ive in%o!#acije ist!a'ivanja (nap!*
inte!valna skala de0!adi!a se na nek" kvalitativn")$
od sna0o# testa pod!az"#jeva se vje!ojatnost odbacivanje n"l -ipoteze onda
kada je ta -ipoteza stva!no po0!e(na* U p!avil" pa!a#et!ijski testovi i#aj" ve)"
sna0" ne0o nepa!a#et!ijski$
81
a!a#et!ijska statistika osjetljiva je na ekst!e#ne !ez"ltate (no!#alna
!aspodjelaN) pa je ponekad ko!isno p!ovje!iti da li se p!i#jeno# nepa!a#et!ijski-
#o'e odbaciti n"l -ipoteza*
KOJE 5O82E+E +O:UaE 5JEA6ATI
Testi!anje zna,ajnosti #e/" 0!"pa#a:
4va nezavisna "zo!ka$
4va zavisna "zo!ka$
6i(e nezavisni- "zo!aka$
6i(e zavisni- "zo!aka$
E: SAS: isti post"pci za od!e/ivanje !ez"ltata za nezavisne "zo!keN
!ist"p p!oble#" sli,an ono# koji v!ijedi kod pa!a#et!ijske statistike$
od nezavisni# "zo!ci#a pod!az"#ijeva#o da na !ez"ltat jedno0 ispitanika niti
na koji na,in ne djel"je !ez"ltat d!"0o0 ispitanika$
&avisni s" "zo!ci naj,e()e oni " koji#a s" isti ispitanici sa#o sebi kont!ola
(nalaze se i " jednoj i " d!"0oj 0!"pi)$
&a "tv!/ivanje !azlike iz#e/" dvije 0!"pe ko!iste se testovi analo0ni tOtest"
odnosno 1-i kvad!at"$ a za vi(e 0!"pa A7O6I odnosno 1-i kvad!at"*
Kod nepa!a#et!ijski- testova za nezavisne "zo!ke p!i#jenj"je se op)e !je(enje
(neva'an b!oj 0!"pa) " od!e/ivanj" !ez"ltata koji "laze " analiz"*
OS7O67A 2O:IKA TESTO6A
5ez"ltati #je!enja (bez obzi!a na tip skale) p!etvo!e se " !an0ove$
&a tako %o!#i!ane !ez"ltate za svak" 0!"p" b!oji se d"'ina niza$ s"#a !an0ova$
b!oj ve)i- odnosno #anji- od #edijana$3
9o!#i!a se ekvivalent neke poznate statisti,ke v!ijednosti (z$ 1-i kvad!at$
Sa!it#eti,ka s!edinaT$ Sstanda!dna devijacijaT)*
!oble# nepoznate ili neadekvatne dist!ib"cije !ije(i se na na,in da se "vede
jedinstvena #et!ika: !an0ovi (!ealno . o!dinalna skala)$
Ako se !adi o no#inalnoj skali onda ne#a pot!ebe p!i#jenjivati ov" te-nik" .
!anije s#o "poznali 1-i kvad!at test koji je p!i#je!en za ovakv" sit"acij"$
Kada ko!isti#o sa#o !an0ove " ob!adi$ onda #o'e#o "spostaviti i od!e/ena
p!avila: "z sl",ajno od!e/ivanje !ez"ltata zna#o iz!a,"nati koliko velik #o!a biti
nep!ekin"ti niz !an0ova$ koliko s"#a !an0ova$ koliko !ez"ltata ve)i- a koliko
#anji- od #edijana* Sve sit"acije " koji#a se !ez"ltati ne pona(aj" " sklad" s
tako od!e/eni# p!avilo#$ p!o0lasi#o statisti,ki zna,ajni#$
7e postoji na,in za kasnij" analiz" !azlika pa!ova 0!"pa*
5A&2IKE +ELU :5UA+A
+edijan test (dvije ili vi(e 0!"pa)$
82
Test s"#e !an0ova (Bilco<onov TOtest$ +annOB-itne=ev UOtest) (46IJE
:5UE)$
K!"skalOBallisov test (6IE :5UA)*
7avedeni testovi p!i#jenj"j" se i kada je "k"pan b!oj opse!vacija #ali (Z @?) i
kada je b!oj opse!vacija po 0!"pi #ali (Z C?)$
Svi navedeni testovi #o0" se p!i#ijeniti za !je(avanje isti- p!oble#a$
Sna0a navedeni- testova je !azli,ita i ovisi o to#e koliko in%o!#acija ko!isti
post"pak$
+edijan test i#a najve)e iz0leda da " sit"aciji kada !azlike #e/" 0!"pa#a
postoje ne potv!di statisti,k" zna,ajnost !azlika* +o'e se ko!istiti kada je b!oj
!ez"ltata jako #ali i za b!z" p!ocjen" zna,ajnosti !azlika 0!"pa*
+E4IJA7 TEST
4a li dva ili vi(e "zo!aka p!ipadaj" pop"laciji s isti# #edijano#$
Od!e/"je se #edijan (bez obzi!a na p!ipadnost 0!"pi)$
9o!#i!a se kontin0encijska tablica n (b!oj 0!"pa) K C (ve)i odnosno #anji od
#edijana)$
5a,"na se 1-i kvad!at na "obi,ajeni na,in*
!i#jenjiv onda kada s" poznati !ez"ltati zavisne va!ijable " dvije ili vi(e sit"acija$
o'eljno da je b!oj sl",ajeva " svakoj sit"aciji podjednak$
Ako v!ijedi n"l -ipoteza$ " svakoj 0!"pi t!eba o,ekivati p!ibli'no jednak b!oj
!ez"ltata ispod i iznad zajedni,ko0 #edijana$
7a osnovi p!ocijenjene vje!ojatnosti !izika kod odbacivanja n"l -ipoteze$
od!e/"je se da li se 0!"pe #e/"sobne !azlik"j" ili ne*
TEST SU+E 5A7:O6A
4a li dva ili vi(e "zo!aka p!ipadaj" pop"laciji s isti# #edijano#$
Ko!isti vi(e in%o!#acija ne0o +edijan test$
5ez"ltati se$ bez obzi!a na p!ipadnost 0!"pi$ !an0i!aj" i !an0ovi se zb!oje po
0!"pa#a$
Iz!a,"nava se SzT v!ijednost$
6!ijednost SzT (njen polo'aj " no!#alnoj dist!ib"ciji) sl"'i za ocjen" zna,ajnosti
!azlika 0!"pa*
Ko!isti se sa#o kada i#a#o dvije 0!"pe$
7e ko!isti apsol"tne v!ijednost$ ali$ zato (to #" nije osnova di-oto#ija (ve)i ili
#anji od #edijana) je !ob"sniji od +edijan testa$
Testi!a -ipotez" da s" (46A) "zo!ci dio pop"lacije s isti# #edijano#$
Uz n"l -ipotez"$ s"#a !an0ova po 0!"pa#a bila bi jednaka ("z "vijet da je b!oj
opa'anja po 0!"pi jednak: ako nije$ iz!a,"no# se ko!i0i!a taj e%ekt)$
Iz!a,"n je bazi!an na od!e/ivanj" teo!etske s"#e !an0ova T0oF((70(7>))MC i
standa!dne devijacije za T sTF((7i7j(7R>)M>C)>MC i od!e/ivanj" z v!ijednosti
zF(T0o . T) M sT$$
83
7a osnovi veli,ine z v!ijednosti od!e/"je se vje!ojatnost 0!e(ke odbacivanja n"l
-ipoteze*
K5USKA2 . BA22ISO6 TEST
Ina,ica A7O6E za nepa!a#et!ijske statistike$
5ez"ltati se$ bez obzi!a na p!ipadnost 0!"pi$ !an0i!aj" i !an0ovi se zb!oje po
0!"pa#a$
Kvad!i!ane s"#e !an0ova po 0!"pa#a stavljaj" se " iz!az zajedno s b!oje#
ispitanika$ b!oje# ispitanika po 0!"pa#a i konstanta#a (@$ >C)$
Iz!a,"nata v!ijednost dist!ib"i!a se kao 1-i kvad!at (osi# kada je 7 " 0!"pa#a Z
A opa'anja)*
Ko!isti se sa#o kada i#a#o vi(e od dvije 0!"pe$
Osnovna lo0ika je bazi!ana na post"pk" Testa s"#e !an0ova$
5an0ovi se od!e/"j" za svako od 0!"pa$
2o0i,ki je post"pak sli,an Test" s"#e !an0ova$
&na,ajnos !azlike od!e/"je se 1i kvad!at testo#*
!ip!e#iti podatke za ob!ad": iz o!i0inalne %o!#i!ati nov" va!ijabl" s !an0ovi#a
za svak" od 0!"pa:
Izv!(iti izbo! p!o0!a#a: 4ATA 5A7K*
84
K!oz TASK 5O2ES od!editi va!ijabl" koja se !an0i!a kao i kate0o!ijaln" va!ijabl"
po ,iji# )e se kate0o!ija#a podaci !an0i!ati (svaka kate0o!ija od > do n)$
izab!ati va!ijabl" za koj" t!eba od!editi !an0ove (1O2U+7S TO 5A7K)$
odab!ati va!ijabl" p!e#a ,iji# se kate0o!ija#a od!e/"j" !an0ovi (5A7K 8P)*
85
A7A2PSE A7O6A 7onpa!a#et!ic OneOBa= A7O6A*
&avisna po tip" skale #o!a biti ona za koj" ste p!et-odno p!ip!e#ili !an0ove
(i#en" va!ijable p!o0!a# je dodao p!e%i< 5A7K)$ a nezavisna no#inalna ili
o!dinalna na osnovi ,iji- kate0o!ija je !a/eno !an0i!anje$
&avisna va!ijabla (4EE74E7T 6A5IA82ES)j: va!ijabla p!e#a kojoj se
"spo!e/"j" 0!"pe* 8!oj 0!"pa od!e/"je izbo! #etode$
7ezavisna va!ijabla (I74EE74E7T 6A5IA82E) . izab!ati kate0o!ijaln"
va!ijabl" na osnov" koje se ispitanici !azv!stavaj" " 0!"pe*
86
U izbo!nik" analize (A7A2PSIS) t!eba poni(titi oznake " k",ica#a SA6A:E i
6A7 4E5 BAE54E7$ te " 1A21U2ATE E+I5I1A2 4IST5I8UTIO7
9U71TIO7 STATISTI1S (E49)$ tako da ostan" sa#o: BI21O]O7$ +E4IA7*
U izbo!nik" to,ni- pOv!ijednosti (E]A1T O6A2UES) izab!ati: BI21O]O7$
+E4IA7$
a " izbo!nik" za o0!ani,avanje v!e#ena iz!a,"na (1O+UTATIO7 TI+E 2I+IT)
izab!ati:
O0!ani,enje na (2I+ITE4 TO) G? sek"ndi*
87
UO&O5E7JE: izvo/enje #o'e t!ajati d"0o i #o'e bloki!ati !a,"nalo* Ako se pojavi
p!oble#i " ob!adi$ ne ko!istiti ov" opcij"*
OK5ETA7JE O85A4E (H)
U izbo!nik" !ez"ltata (5ESU2TS) za izlazne tablice (OUTUT TA82E) izab!ati:
BI21O]O7$
+E4IA7*
7AO+E7A: p!o0!a# p!epoznaje sit"acij" kada se !adi o p!oble#" s vi(e od dvije
0!"pe i sa# pok!e)e p!i#jen" K!"skalOBallisovo0 testaN
Metrijske karakteristike
88
Upoznali s#o #etodik" ist!a'ivanja . ako zna#o p!epoznati p!oble#$ #o!ali bi
biti " stanj" os#isliti #etodik" ist!a'ivanja (cilj$ izbo! va!ijabli$ #etode ob!ade)$
7a",ili s#o i osnovne poj#ove o vje!ojatnosti i nji-ov" va'nost za analiz"
dist!ib"cija$
5azlik"je#o !azli,ite v!ste skala i zna#o kako ob!a/ivati podatke " zavisnosti o
v!sti skale$
oj#ovi "zo!ak i pop"lacija bili s" na# "vod " p!ocjen" ka!akte!istika "zo!ka i
p!ocjen" pa!a#eta!a pop"lacije$
&na#o analizi!ati !azlike #e/" 0!"pa#a i to bez obzi!a na b!oj 0!"pa$
&a sit"acije kada !aspola'e#o s podaci#a s kvalitativne skale$ na",ili s#o
ko!istiti tabel" kontin0encije$
7a",ili s#o #je!e povezanosti dvij" va!ijabli$ jednost!"k" i vi(est!"k" !e0!esijsk"
analiz" . poznaje#o alate za p!edvi/anje !ez"ltata$
&a k!aj s" na# ostale #et!ijske ka!akte!istike testova*
TO I KAKO +JE5I+O
6a!ijable se !azlik"j" s obzi!o# na tip skale . tip skale je "0lavno# na( izbo!$
6a!ijable se !azlik"j" i s obzi!o# na to kako dob!o #je!e . zavisi o znanj" i
sposobnosti ono0 koji j" je konst!"i!ao$
Kako dob!o #je!i#o nije sa#o jedno pitanje: koliko p!ecizno$ koliko to,no$ koliko
objektivno$ ,e#" #je!enje sl"'i$ (to "op)e #je!i#o$
Od0ovo!e objektivizi!ati i statisti,ki ist!a'iti*
6a!ijable t!eti!a#o kao #je!ne inst!"#ente . svaki inst!"#ent i#a ka!akte!istike
skale i #je!enja* 8!zino#je! na a"t" #o'e biti " #ilja#a ili kilo#et!i#a$ "
ko!aci#a od po C? kilo#eta!a ili #anje* +o'e biti i di0italan* Ali b!zino#je! ne
#je!i apsol"tno to,no b!zin" . " testi!anj" b!zine a"to#obila ko!isti se spo!tski
sat i #je!ne oznake "z cest"$
7eki b!zino#je!i 0!ije(e vi(e a neki #anje$ neki za objektivno ist" b!zin"
pokaz"j" !azli,it" b!zin" k!etanja a neki s" dosljedni$
7a sli,an na,in #o'e#o !az#i(ljati o ka!akte!istika#a #je!ni- inst!"#enata$
Iz takvo0 !az#i(ljanja p!oiza(le s" b!ojene #je!e koja na e0zaktan na,in
iskaz"j" !azli,ite #et!ijske ka!akte!istike*
+ET5IJSKE KA5AKTE5ISTIKE
Osjetljivost$
Objektivnost$
o"zdanost$
6aljanost*
Svaki test #o0")e je opisati s obzi!o# na D 0o!e navedene ka!akte!istike
+et!ijske ka!akte!istike #je!no0 inst!"#enta sl"'e za ocjen" svi- aspekata
nje0ove v!ijednosti$
89
o0led na neke ka!akte!istike (po"zdanost$ valjanost) #o'e biti potp"no !azli,it$
5azli,itost po0leda ,esto zna,i i !azli,it teo!ijski p!ist"p$
&bo0 to0a postoji #no(tvo !azli,iti- #je!a$ p!i#jenjivi- " !azli,iti# sit"acija#a$
!azli,ite "pot!ebne v!ijednosti i !azli,ito0 teo!ijsko0 koncepta$
5aspolo'ivo v!ije#e ne dop"(ta na# da se s ti# #je!a#a "pozna#o na !azini
p!i#jene*
OSJET2JI6OST
Sposobnost #je!no0 inst!"#enta da !e0ist!i!a !azlike koje postoje #e/"
jedinica#a p!o#at!anja$
Int"itivno$ #je!e !asp!(enja !ez"ltata #o0" posl"'iti i kao #je!e osjetljivosti$
Kao #je!a naj,e()e se ko!isti indeks va!ijabilnosti . odnos standa!dne devijacije i
a!it#eti,ke s!edine*
!i!odno je o,ekivanje da " ispitivanoj pojavi postoje !azlike iz#e/" jedinica
p!o#at!anja$
Ako takve !azlike postoje$ onda je doba! test onaj koji je " stanj" !e0ist!i!ati takve
!azlike$
Osjetljivost #je!no0 inst!"#enta #o!a biti p!i#je!ena ispitivanoj pojavi i cilj"
ist!a'ivanja . za "tv!/ivanje !azlike " visini dovoljno je ko!istiti jedinice koje
!azlik"j" ispitanike s obzi!o# na nji-ov" visin"* 6isin" tijela bes#isleno je #je!iti "
#ili#et!i#a$ ali nije dovoljno niti " cijeli# #et!i#a*
O8JEKTI67OST
Ka!akte!istika #je!no0 inst!"#enta da !ez"ltat ovisi o ono# (to se #je!i a ne o
ono# koji #je!i$
Int"itivno$ #je!a objektivnosti je sla0anje !ez"ltata nad isti# jedinica#a
p!o#at!anja ko!i(tenje# isto0 #je!no0 inst!"#enta koje dobij" !azli,iti ist!a'iva,i$
Kao #je!a ko!isti se p!i#je!ena #je!a ko!elacije (zavisno o ka!akte!istika#a
#je!no0 inst!"#enta)*
Je ne(to va'nija i slo'enija ka!akte!istika
+je!na skala od!e/"je potencijalni kapacitet testa . ili na kvalitativni# ili na
kvantitativni# skala#a od!e/"je se v!ijednost !ez"ltata ispitanika$
Od!e/ivanje !ez"ltata ispitanika ipak ne ovisi sa#o o ispitivano# svojstv" .
zavisno o v!sti testa ispitiva, #o'e #alo ili p"no "tjecati na o,itan"Miz#je!en"
v!ijednostM!ez"ltat$
to je ve)i "tjecaj ispitiva,a na !ez"ltat$ to je test #anje objektivan$
U doki#olo0iji (na"ka o ocjenjivanj") v!(ena b!ojna ist!a'ivanja (kolsko0
ocjenjivanja i "tv!/eno da je ocjenjivanje " zna,ajnoj #je!i zavisno o ono#e tko
v!(i ocjenjivanje* (zo!an b"jas . ist!a'ivao)
6e)i b!oj ocjenjiva,a . isti ispit znanja . dali ocjene od > do A
OU&4A7OST (>)
90
o"zdan je onaj #je!ni inst!"#ent koji " "zastopno# ponavljanj" #je!enja na
isti# jedinica#a p!o#at!anja daje iste !ez"ltate$
o"zdanost statisti,ki- #je!a ne spada " ovaj kontekstN
o"zdanost #o'e biti p!o#at!ana i kao dio Szd!aveT va!ijance #je!no0
inst!"#enta$
7ajvi(e ispitivana #et!ijska ka!akte!istika je po"zdanost . p!venstveno se odnosi
na to koliko #o'e#o vje!ovati test" ili svako# nje0ovo# dijel" (,estici)$ koliko je
on dosljedan$
U analizi #et!ijski- ka!akte!istika testova po"zdanost je jedna od najva'niji- .
ona !ealno od!e/"je koliko dob!o test #je!i* otp"no je d!"0o pitanje od!e/ivanje
ono0 (to test #je!i$
U teo!ijsko# koncept" t!ans%o!#acije o!i0inalne #et!ike #je!enja " nek" od
Si#a0eT$ S#i!!o!T ili sli,ne #et!ike$ po"zdanost se analizi!a s obzi!o# na dio
va!ijance koje0 se #o'e od!editi kao dio nezavisan o izvo!i#a 0!e(aka*
!ocjena pa!a#eta!a . np!* A!it#* S!ed . ne spada " ovaj kontekst
Od!editi (to je 0!e(ka . ostatak je zd!ava va!ijanca
OU&4A7OST (C)
Uo#o0enost ,estica$
Test . !etest #je!a po"zdanosti$ (ko!elacija iz#e/" !ez"ltata " ponovljeno#
test") t!eba isti ispitanik
o"zdanost jednaki- %o!#i$ (nap!avi se test . klon . vidi se ko!elacij")
o"zdanost podijeljeni- polovina (" SASO")
Jedna od 0!"pa #je!a po"zdanosti odnosi se na to koliko s" ,estice
konzistentne$ odnosno da li podjednako dosljedno #je!e ono (to test "op)e #je!i$
T!adicionalna #je!a po"zdanosti je ona koja se od!e/"je k!oz ko!elacij"
"tv!/en" za "zastopn" p!i#jen" isto0 testa nad "zo!ci#a iste pop"lacije . (to je
vi(a takva ko!elacija to je test po"zdaniji$
Teo!etski je #o0")e nap!aviti nekoliko istov!sni- testova (pa!alelne %o!#e) .
ko!elacija #e/" takvi# testovi#a p!edstavlja #je!" po"zdanosti$
Ako je test s -o#o0eni# ,estica#a (visoke "n"ta!nje konzistentnosti) #o0")e
0a je podijeliti " dva dijela$ pa )e ko!elacij" #e/" polovina#a p!edstavljati #je!"
po"zdanosti* (jedan se test podijeli za polovine se !a,"na ko!elacija pa je to
nje0ova po"zdanost*)
6A2JA7OST (>)
Ka!akte!istika #je!no0 inst!"#enta da #je!i ono (to ist!a'iva, o,ek"je da
inst!"#ent #je!i$
6aljanost: (to #je!i i kako dob!o to #je!i$
6aljanost je naj,e()e vezana "z od!e/eni kontekst: #je!ni inst!"#ent valjan za
od!e/en" na#jen" (za p!edvi/anje "spje-a st"dija)$
91
+je!ni inst!"#ent #o'e biti osjetljiv$ objektivan i po"zdan$ ali to nije 0a!ancija
nje0ove "pot!ebne v!ijednosti$
itanje na koje t!a'i#o od0ovo! je: (to test #je!i$
&a !az"#ijevanje valjanosti nije dovoljan od0ovo! sa#o na to pitanje$ pot!ebna
s" i neka potpitanja$
Osnovna potpitanja s" (to je " plan" da #je!i$ za (to je doba!$ koliko s" dobiveni
!ez"ltati dosljedni$ (to objektivna analiza pokaz"je da test #je!i$ koliko ono# (to
#je!i dop!inosi svaka ,estica testa*
6A2JA7OST (C)
Sad!'ajna valjanost$
!ediktivna valjanost$
9akto!ska valjanost$
(4isk!i#inativna v!ijednost ,estica)*
Sad!'ajna valjanost .
!ediktivna . !e0!esioni# koe%icijento# . "lo0o# . taj test toliko p!idonosi
p!edvi/anj" k!ite!ija . v!ijedi sa#o za od!e/en" va!ijabl" . np! "spje- na st"dij"
Svaki test nap!avljen je s idejo# da #je!i sasvi# od!e/eno svojstvo ili
sposobnost* Tako od!e/en p!ed#et #je!enja testa jedan je oblik valjanosti$
U jednad'bi !e0!esije vidljiv je dop!inos i va'nost svako0 p!edikto!a* Ako zna#o
p!ediktivn" v!ijednost svake ,estice ili ,itavo0 testa$ poznata na# je ko#ponenta
p!ediktivne valjanosti$
!avi p!ed#et #je!enja od!e/"je se %akto!sko# analizo# (analiza p!ed#eta
#je!enja ,estica ili 0!"pe testova bazi!ana na analizi #e/"sobni- ko!elacija)*
Inte!p!etacija !ez"ltata %akto!ske analize bazi!ana i na sad!'ajnoj valjanosti$ sl"'i
za od!e/ivanje %akto!ske valjanosti$
4isk!i#inativna v!ijednost ,estica od!e/"je se post"pko# lo0i,ki s!odno#
!e0!esiji: cilj je "tv!diti dop!inos i va'nost svake ,estice ili testa za %o!#i!anje
di#enzije koja opis"je !azlike #e/" 0!"pa#a*
9akto!ska analiza . i#a#o tablic" #e/"sobni- ko!elacija . i#a n va!ijabli ili
testova . cilj dobiti tablic" " koje# od!edi#o b!oj zajedni,ki- ka!akte!istika
va!ijabli koje s" bile na po,etk" . od!e/"je koliko je pojedina v!ijednost
dop!inijela
O47OS +JE57IU KA5AKTE5ISTIKA
Ako test nije osjetljiv$ ne #o'e biti niti po"zdan niti valjan$
Test #o'e biti niske objektivnosti a istov!e#eno biti po"zdan i valjan$
Test #o'e biti po"zdan a da nije valjan$
Ako je test valjan$ naj,e()e je i po"zdan*
Osjetljivost testa od!e/ena je kao svojev!sna #je!a va!ijabiliteta . bez dovoljno0
va!ijabiliteta !ez"ltata ne#a niti te-ni,ke #o0")nosti da se "tv!di visok koe%ijcijent
ko!elacije to0 testa s bilo koji# d!"0i# pa niti sa sa#i# sobo#$
92
Objektivnost pokaz"je koliko !ez"ltati " test" ovise o ispitiva,"* +o0")e je da "z
nisk" objektivnost i#a visok" po"zdanost (ba!e# " neki# #je!a#a) i valjanost .
jednostavno test svaki p"ta #je!i ne(to d!"0o* 7a!avno$ " toj je sit"aciji "pitna
nje0ova "pot!ebna v!ijednost$
6isoko po"zdan test #o'e biti slabe valjanosti (po0otovo p!ediktivne) . test je
dosljedan ali ne"pot!ebljiv*
93

STATISTIKA Skripa

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

STATISTIKA Skripa

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

STATISTIKA

Opis sk"pa s bitni# ka!akte!istika#a . na taj sk"p odnosit )e se p!ik"pljeni

KO+O7E7TE ST5ATE:IJE A7A2I&E

+ RMO >*GJ s+ F GAQ vje!ojatnosti$

U neko# ist!a'ivanj" ispitivan je "tjecaj v!ste p!e-!ana nepos!edno p!ije veliko0

You might also like