203

Petar Prelog
Institut za povijest umjetnosti, Zagreb
Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima
Krste Hegeduia
Izvorni znanstveni rad Original scientifc paper
Predan 4. 9. 2012. Prihvaen 30. 9. 2012.
UDK: 323.1:75 Hegedui, K.
7(497.5):323.1193
Saetak
Podravski motivi Krste Hegeduia zbirka crtea objavlje-
na 1933. u Zagrebu pokazali su se jednom od prijelomnih
toaka u hrvatskoj umjetnosti meuratnog razdoblja. Njihova
se vanost prepoznaje na dvije temeljne razine. Prvo, tridese-
tak Hegeduievih crtea moe se interpretirati u kontekstu
osnovnih obiljeja djelovanja Udruenja umjetnika Zemlja,
kao eksplicitan iskaz autorovih oblikovnih nastojanja, ali i
sadrajnih inklinacija. S druge strane, Podravski motivi po-
sjeduju osobitu vanost zbog sloene ideoloke bitke koja ih je
pratila. Naime, Predgovor Podravskim motivima Miroslava
Krlee po rijeima Stanka Lasia, njegova najznaajnijeg tu-
maa osnovni je tekst itava sukoba na knjievnoj ljevici.
U tom smislu i sami su crtei nedugo nakon objavljivanja za-
dobili dodatnu teinu, pa su znaenjski promatrani prije svega
u temeljnom kontekstu uvodnoga teksta: u svjetlu zalaganja za
drutveno angairanu, ali neovisnu umjetnost, za umjetniko
djelo kao produkt individualnih stvaralakih poticaja, a protiv
njegove sveobuhvatne ideologizacije.
Ipak, kritiko sagledavanje samih crtea, kao i njihova pred-
govora, ne moe biti ogranieno iskljuivo na spektar znaenja
povezan s glasovitim sukobom na ljevici. Naime, u Predgovoru
Krlea raspravlja i o mnogim problemima koje prepoznaje kao
kljune za odreivanje obiljeja hrvatskog kulturnog identiteta
poetkom etvrtog desetljea. Tako se pojedini dijelovi teksta
mogu tumaiti kroz prizmu odnosa nacionalnog identiteta i
umjetnikog stvaralatva, kao jednog od temeljnih problema
koji su nastojali artikulirati vodei lanovi Udruenja umjet-
nika Zemlja, ali i drugi protagonisti hrvatske umjetnosti. U
tom smislu, posebna se pozornost pridaje Hegeduievoj ulozi
u procesu artikulacije ideje o nezavisnom, nacionalnom likov-
nom izrazu te se istie znaenje Podravskih motiva u povezi-
vanju ideolokih pozicija s lijevim politikim predznakom i na-
cionalnih kategorija, to toj ideji daje specifno obiljeje meu
srodnim pojavama u srednjoeuropskom kulturnom prostoru.
Kljune rijei: Krsto Hegedui, Podravski motivi, Miroslav Krlea, nacionalni identitet, Udruenje umjetnika Zemlja, sukob na
knjievnoj ljevici
Podravski motivi Krste Hegeduia zbirka crtea objav-
ljena 1933. u Zagrebu bili su jedna od prijelomnih toa-
ka u hrvatskoj umjetnosti meuratnog razdoblja.
1
Njiho-
va se vanost prepoznaje na dvije temeljne razine. Prvo,
tridesetak Hegeduievih crtea moe se interpretirati u
kontekstu osnovnih obiljeja djelovanja Udruenja umjet-
nika Zemlja, kao eksplicitan iskaz autorovih oblikovnih
nastojanja, ali i prevladavajuih tematsko-sadrajnih in-
klinacija. S druge strane, Podravski motivi posjeduju oso-
bitu vanost zbog sloene, burne i dugotrajne ideoloke
bitke koja ih je pratila. Naime, Predgovor Podravskim
motivima Miroslava Krlee
2
po rijeima Stanka Lasia,
njegova najznaajnijeg tumaa osnovni je tekst itava
sukoba na knjievnoj ljevici.
3
U tom smislu i sami su cr-
tei nedugo nakon objavljivanja zadobili dodatnu teinu,
pa su znaenjski promatrani prije svega u temeljnom kon-
tekstu uvodnoga teksta: u svjetlu zalaganja za drutveno
angairanu, ali neovisnu umjetnost, za umjetniko djelo
kao produkt individualnih stvaralakih poticaja, a protiv
njegove izravne i sveobuhvatne ideologizacije. Iako se, da-
kle, kritiki pristup crteima, kao i tekstu koji ih je pratio,
najee temeljio na pogledu kroz prizmu znaenja pove-
zanih s glasovitim sukobom na ljevici, treba uzeti u obzir
da se njihovu tumaenju moe pristupiti i s drugaijih po-
Petar Prelog: Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegeduia Rad. Inst. povij. umjet. 36/2012. (203-210)
204
lazita. Tako se analizom odnosa umjetnikog stvaralatva
i nacionalnog identiteta u Krleinu Predgovoru nameu
odgovori na jedno od kljunih pitanja koje je zaokupljalo
hrvatske umjetnike u meuratnom razdoblju: ono o tome
s kojih bi temelja trebalo krenuti u oblikovanje eljenog
nezavisnog, nacionalnog likovnog izraza.
* * *
Sukob na knjievnoj ljevici, kako se nazivaju otra ideo-
loka razraunavanja na kulturnoj sceni itavog jugosla-
venskog prostora izmeu 1928. i 1952. godine, u svome je
sreditu imao razliita razumijevanja pojma i mogunosti
sinteze umjetnosti i revolucije.
4
U revolucionarnim proce-
sima s lijevim politikim predznakom, koji su bili na djelu
u spomenutom razdoblju, kulturi je, a posebice knjiev-
nosti i likovnim umjetnostima, dodijeljena izuzetno vana
djelatna uloga: upravo kultura, naime, postaje nezaobila-
zan faktor preobraaja.
5
Stoga ne udi da se Udruenje
umjetnika Zemlja pojavilo 1929. godine dobrim dijelom
kao rezultat takvog prevladavajueg kulturnog ozraja.
Kao jedna od najvanijih organiziranih skupnih pojava u
povijesti hrvatske umjetnosti, s vrsto postavljenim pro-
gramskim ciljevima i jasno formuliranim manifestnim
istupom, Zemlja je, unato mnogim proturjejima koje su
obiljeile njezino djelovanje, zauzela istaknuto mjesto na
hrvatskoj umjetnikoj pozornici.
Krsto Hegedui je pak na vie mjesta, komentirajui dje-
lovanje i izlagaku politiku Zemlje, ali i opu situaciju u
hrvatskoj umjetnosti toga doba, esto pisao o likovnoj
samostalnosti naeg naroda kao temeljnom stavu Ze-
mlje.
6
Njegova razmiljanja tako u sredite pozornosti do-
vode ali i povezuju dvije osnovne idejne pokretake
snage Udruenja: potrebu za oblikovanjem nezavisnog
likovnog izraza i drutvenu angairanost s pozicije po-
litike ljevice. U vanom tekstu, objavljenom 1932. pod
naslovom Problem umjetnosti kolektiva,
7
Hegedui tako
ustrajava upravo na dubokoj povezanosti tih idejnih sklo-
pova: tenja za pronalaenjem nacionalnog likovnog izra-
za kao temelja novog nacionalnog i kulturnog identiteta
u ijem bi oblikovanju trebali ravnopravno sudjelovati i
zapostavljeni drutveni slojevi (u emu pak moemo pre-
poznati svojevrsni amalgam utjecaja Radieve ideologije i
osnova lijevih politikih stavova) ispreplee se sa eljom
za uspostavljanjem ideoloki ispravne umjetnosti, pod
utjecajem odjeka suvremene sovjetske kulturne politike.
8
Kako se, dakle, prema ulozi umjetnosti u oblikovanju na-
cionalnog identiteta i eventualnom stvaranju nacionalnog
likovnog izraza kao njegova temelja postavio Miroslav Kr-
lea? U mnogim se njegovim knjievnim djelima, kritika-
ma i esejima, pa tako i u Predgovoru, pojavljuje usporei-
vanje i suprotstavljanje lokalnih i univerzalnih kategorija,
to je jedan od naina na koji se moe postaviti dilema na-
cionalno internacionalno. Ne smije se, takoer, zabora-
viti Krlein sud istaknut u nekoliko prigoda o tetnosti
ugledanja na likovne pojave iz inozemstva, to gotovo uvi-
jek ocjenjuje eklekticizmom.
9
Iako nikada nije eksplicit-
no spominjao potrebu oblikovanja nacionalnog likovnog
izraza, njegov se negativan odnos prema dominantnim
suvremenim europskim umjetnikim kretanjima, u vre-
menu u kojemu se ponovno otvaraju pitanja nacionalnog
u umjetnosti, moe protumaiti i kao zalaganje za obli-
kovanje likovnog izraza koji bi u osnovnim intencijama
trebao biti specifan, tj. nezavisan od prevladavajuih
utjecaja europske matice.
Radi boljeg razumijevanja Krleina stava o povezanosti
umjetnosti i nacionalnog identiteta te odnosa prema naj-
vanijim protagonistima hrvatske umjetnike pozornice
prve polovice tridesetih godina (pa tako i prema Krsti
Hegeduiu) potrebno je, digresivno, ukratko analizirati
pojedine aspekte romana Povratak Filipa Latinovicza.
10

Naime, taj je roman, pisan 1930. i 1931., a objavljen u ci-
jelosti 1932. godine kao zaglavni kamen i kruna nje-
gova bavljenja slikarskom problematikom
11
najbolje
svjedoanstvo o svim Krleinim, esto proturjenim sta-
vovima o najvanijim pojavnostima u nacionalnoj, ali i
europskoj modernoj umjetnosti. Poput Filipa Latinovicza,
koji u romanu traga za vlastitim identitetom i defnicija-
ma identiteta sredine iz koje potjee pa i poticajima koji
bi mu pomogli odrediti se kako prema vlastitu djelu tako
Krsto Hegedui, Podravski motivi: trideset i etiri crtea, naslovnica
s crteom Molvarsko protenje, 1933.
Krsto Hegedui, Podravina Motifs: Tirty Four Drawings, title page
with the drawing Village Procession in Molve, 1933
Rad. Inst. povij. umjet. 36/2012. (203-210) Petar Prelog: Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegeduia
205
i prema umjetnosti uope i sam Krlea na stranicama
romana iznosi sve dileme i pitanja kojima su obiljeena
njegova razmiljanja o razliitim umjetnikim pojavama.
Osim to se u romanu mogu pronai nadahnute mikro-
analize obiljeja djela onih umjetnika koji su Krlei, ali
i Hegeduiu, znaili mnogo (od Boscha i Brueghela do
Grosza), osobito su vane aluzije na kljune suvremene
hrvatske umjetnike. Analizirajui Krlein odnos prema
protagonistima suvremene hrvatske umjetnike scene, a
koji se moe odgonetnuti prepoznavanjem likovnih af-
niteta fkcionalnog Filipa Latinovicza, Tonko Maroevi
spominje tendenciju ukorijenjivanja slikarstva u nau
sredinu, i to ponajprije kod nekih naih parilija, kao to
su osnivai Zemlje Junek i Hegedui.
12
U tom smislu,
znajui da je i sam Latinovicz kolorist (tovie, fovist), Ju-
nek se namee kao posve primjerena usporedba. Ipak, s
obzirom na stalnu potrebu za ukorijenjivanjem i pribli-
avanjem domaoj sredini, Hegedui je svakako najblii
programu kojim se Filip zanosi, pa je Krlea progovorio
o njemu kao o najbliem Filipovu srodniku.
13
Meutim,
nastavlja Maroevi, i Ljubo Babi moe se prepoznati u
pojedinim Latinoviczevim karakteristikama: Tipoloki
(ne ivotopisno) Babi je Filipov brat-blizanac; zakanjeli
romantik, izraziti intelektualac i pisac o slikarstvu.
14

Ukratko, temeljem Maroevieva uvida, moe se zakljuiti
da je lik Filipa Latinovicza uznemiren, rastrgan, nesigu-
ran u vlastite vrijednosti, u stalnoj muci traenja samo-
ga sebe svojevrsna slika hrvatske meuratne likovne
scene, razapete u oblikovanju vlastita identiteta izmeu
pokuaja razumijevanja i prihvaanja osnovnih postula-
ta brzo mijenjajue europske suvremene likovne scene te
stalne, gotovo bolne elje za izraavanjem specifnih ili
autohtonih umjetnikih elemenata elje za povlaenjem
u siguran, dobro poznati okvir unutar kojeg e se osnovna
pravila igre odreivati na jednostavan i svima razumljiv
nain. Drugim rijeima, dileme glavnoga lika ujedno su i
temeljne dileme hrvatske meuratne umjetnosti i njezinih
protagonista: tako je Filip Latinovicz istodobno i bjegu-
nac Leo Junek (koji odlazi u Pariz, preputa se zagrlja-
ju Czannea i francuskog slikarstva te se vie ne vraa),
i Ljubo Babi (koji eli pomiriti domae modernistike
temelje, odjeke francuskog kolorizma, specifne elemen-
te nacionalnog pejzaa i regionalnu folklornu batinu, a
sve radi ostvarivanja ideje o naem izrazu), i Krsto He-
gedui (sa svojom opsesijom nezavisnou i ideolokom
ispravnou likovnog izriaja).
Krsto Hegedui, Majkoboari, 1933., objavljeno u: Krsto Hegedui, Podravski motivi: trideset i etiri crtea, str. 32.
Krsto Hegedui, Pilgrims to Our Lady, 1933, published in: Krsto Hegedui, Podravina Motifs: Tirty Four Drawings, p. 32
Petar Prelog: Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegeduia Rad. Inst. povij. umjet. 36/2012. (203-210)
206
* * *
Predgovor Hegeduievim Podravskim motivima ned-
vojbeno je najvanije poglavlje Krleina ambivalentnog
odnosa prema protagonistima Zemlje.
15
Ono je presudno
odredilo sudbinu te umjetnike grupacije u smislu unu-
tarnjeg rascjepa: pojedini umjetnici, revoltirani Krlei-
nim stavom, istupili su iz Udruenja. Predgovor je, naime,
oznaio kulminaciju prve faze sukoba na knjievnoj lje-
vici, ideolokog razilaenja unutar korpusa tzv. socijalne
literature koji je u meuratnoj multinacionalnoj dravnoj
zajednici imao izrazito jugoslavensku orijentaciju. Krlea
prema takvoj orijentaciji u Predgovoru ne zauzima jasan
stav, a pitanju nacionalnog identiteta ne pristupa izravno.
Ipak, analiza e pokazati da je upravo taj tekst zorna po-
tvrda osnovne Hegeduieve intencije: povezivanja lijevih
ideolokih s nacionalnim kategorijama.
Krlea se u Predgovoru nasuprot negaciji svih indivi-
dualnih vrijednosti i tenji za potpunom ideologizacijom
umjetnosti, potaknutoj harkovskim zakljucima i da-
novljevim nastojanjima zalae za kritiki usmjerenu
i socijalno angairanu, ali neovisnu umjetnost. U tom
smislu, kao najvee vrijednosti pokuaja svakog umjet-
nikog stvaranja istie upravo one koje proizlaze iz indivi-
dualnog.
16
Nadalje, u Predgovoru se raspravlja o mnogim
problemima koji se prepoznaju kao kljuni za odreivanje
obiljeja hrvatskog kulturnog identiteta u tom trenutku:
od pojma ljepote i razliitih naina njegova shvaanja, do
situacije u hrvatskom slikarstvu posljednjih desetljea.
Upravo u dijelu u kojemu se autor osvre na Hegedui-
a i njegovo mjesto na hrvatskoj umjetnikoj pozornici
mogu se pronai i tumaenja pitanja nacionalnog iden-
titeta i njegova odnosa sa suvremenom umjetnikom
produkcijom. Krlea, prvo, citirajui dio vlastita teksta iz
Krsto Hegedui, Pepek spi, 1932., objavljeno u: Krsto Hegedui, Podravski motivi: trideset
i etiri crtea, str. 57.
Krsto Hegedui, Pepek Is Sleeping, 1932, published in: Krsto Hegedui, Podravina Motifs:
Tirty Four Drawings, p. 57
Rad. Inst. povij. umjet. 36/2012. (203-210) Petar Prelog: Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegeduia
207
1925. godine,
17
uvodi Brueghela kao slikara bitno odre-
enog povezanou s obiljejima sredine koju je slikao,
a usto identifcira i slinost izmeu njegova Brabanta i
sjevernohrvatske regije: ... meni je izgledalo da je Bru-
eghel jedan od onih stvaralaca, koji je stvorio svijet svoga
Brabanta tako slian naem gornjohrvatskom kraju na hi-
storijskoj protuturskoj stratekoj bazi izmeu Karlovca i
Koprivnice.
18
Zatim spominje i Geogea Grosza kao jednu
od moguih poveznica s Hegeduievim crteima: Me-
toda crtanja Hegeduievih likova i fzionomija jeste mje-
stimino eklektina i u tim pokretima i stavovima pojedi-
nih fgura ima momenata, koji nas sjeaju mnogobrojnih
fguralnih attituda od talijanskih i nordijskih primitivaca
sve do dadaistikih apsurda George Grosza..
19
Ipak, isti-
e da se, unato Brueghelove Flandrije i George Groszo-
vog degeneriranog Berlina, u Hegeduievu stvaralatvu
prepoznaje upravo istinska povezanost s regionalnim:
krajolikom, ali i ljudima i njihovim ivotnim sudbinama
odreenim drutvenim uvjetima, kao osnovnom sastavni-
com svakog regionalnog identiteta. Krlea biljei: Hege-
duieva idila retantskih natpisa nosi bitnu karakteristiku
neeg naeg, lokalnog, domaeg, prije Hegeduia likovno
neustanovljenog, no ipak tako tipinog, kao to je tipi-
no sve to nosi ukrasni pridjev naeg i domaeg..
20
Taj
Krlein stav moe se protumaiti i kao potvrda Hegedu-
ieva uspjeha u ostvarivanju najvanijeg cilja: stvaranja
likovnog jezika koji je u najveoj moguoj mjeri nezavisan
od suvremenih umjetnikih strujanja ponajprije francu-
ske provenijencije, zatim povezan s kljunim obiljejima
sredine u kojoj nastaje, a kao takav i nacionalan. Namee
se, dakle, zakljuak da u skladu s poznatim i iroko ra-
sprostranjenim principom regionalno kao nacionalno
Hegedui uspijeva ostvariti nacionalni likovni izraz kao
sastavni dio nacionalnog identiteta.
Krlea takoer prepoznaje vanu ulogu Hegeduieva
talenta, temperamenta, osobnih sklonosti i subjektivnog
pogleda, pa tako i tog umjetnika kao, primjerice, i Rai-
a, Kraljevia te Babia smatra izrazitim individualcem i
staje u obranu opih individualnih vrijednosti. Citirajmo,
stoga, jednu indikativnu Krleinu reenicu iz Predgovora,
koja se odnosi na sliku Poplava: Skromno se nadam, da
e mi nai materijalistiki zvjezdoznanci dopustiti, da je
osim te statistike istine o naim poplavama kod te Hege-
duieve slike igrala isto tako vanu ulogu i komponen-
ta njegove subjektivne slikarske invencije, te je pronaao
slikarski nain, kako da izrazi te nae pogubne vodostaje
i poplave i blatne vode i utopljenike na oranicama i u mo-
varnom sivom mulju..
21
Hegedui je za Krleu, upravo
zbog takva pristupa, najbolji primjer socijalne tendencije
u umjetnosti, pa nudi svojevrsnu formulu za itanje nje-
gova rada: Trebalo bi te Hegeduieve nezgrapne, tvrde,
pijane, grube, okorele, elementarne seljake usporediti s
naim slikarskim i kazalinim seljakim secesionistikim
idilama, pa da se verizam Hegeduieve grafke ne shvati
kao karikatura, nego kao praktina primjena teze o soci-
jalnoj tendenci u naem slikarstvu..
22
Na trideset i tri Hegeduieva crtea, objedinjena pod
nazivom Podravski motivi, moe se, kako je ustanovlje-
no, gledati kao na eksplicitan iskaz autorovih oblikovnih
nastojanja, ali i prevladavajuih sadrajnih inklinacija.
Crtei su, naime, inili najvei dio autorovih izloaka na
predstavljanjima Zemlje, a crtajui je svjedoe tome i
Podravski motivi mogao postii kudikamo veu izraaj-
nu slobodu nego slikajui. Rezultat je to svakodnevnih za-
paanja ponajprije seoskog ivota, pa se upravo kao brze i
neposredne zabiljeke traumatinih trenutaka suvremene
stvarnosti Hegeduievi crtei mogu usporeivati s oni-
ma Georgea Grosza. Slian nain vrstog voenja linije
koja odluno odreuje formu, tenja deformaciji te srod-
na potreba za komentarom drutvenih anomalija takoer
govore o susretu s Groszom kao ideolokim i formalnim
uzorom.
23
Hegedui ni u crteu ne odustaje od prepo-
znatljivih elemenata lokalnog krajolika, a mnogo izrazi-
tije nego na slikama pristupa karakterizaciji ljudskog lika
radi stvaranja odreenog specifnog tipa. Nedvojbeno je
prisutna i vea raznolikost: od velikih grupnih scena po-
put Molvarskog protenja s naslovnice Podravskih motiva
(gdje e se ponegdje izgubiti u gotovo fligranskom iscr-
tavanju detalja) i Majkoboara (gdje prevladava sumarni
potez), do jednostavnih prikaza, poput crtea Pepek spi,
na kojemu prevladavajua praznina naglaava detalje is-
crtane i ispisane na zidu zatvorske elije. U Podravskim
motivima mogu se, stoga, pronai svi elementi kljuni za
pokuaj stvaranja nacionalnog likovnog izraza, a koje He-
gedui navodi u svojim glasovitim Tehnolokim tekama,
tekstu Problem umjetnosti kolektiva te drugim tekstovima
u kojima se bavi formalno-stilskom stranom tenji Udru-
enja umjetnika Zemlja.
U dijelu Krleina Predgovora koji se tie izravno Hege-
duia i njegova stvaralatva mogu se, dakle, prepoznati
tri temeljna elementa koja autor smatra presudnima za
pokuaj ujedinjavanja zalaganja za slobodu umjetnosti s
tenjom sluenja te iste umjetnosti najvanijim ciljevima
drutvene revolucije, ili, drugim rijeima, za mogu-
nost pomirivanja principa individualnog u umjetnosti i
tendencije u umjetnosti. Prvo, rije je o imperativu po-
vezanosti sa sredinom u kojoj dotina umjetnost nastaje,
zatim o afrmaciji individualnih vrijednosti i, posljednje, o
potrebi tzv. socijalnog usmjerenja koje svjedoi o najee
tekim ivotnim situacijama zapostavljenih slojeva dru-
tva. Govorimo li o utjecajima koji su nekoliko godina prije
Podravskih motiva prepoznati kao vani za oblikovnu stra-
nu izgradnje nacionalnog likovnog izraza dakle o naeli-
ma primitivizma, Brueghelu i Groszu treba napomenuti
da ih sve moemo pronai u Krleinu eseju. Stoga, iako
to nigdje izrijekom ne spominje, Krlea defnira kljune
elemente nacionalnog likovnog izraza kao vanog dijela
nacionalnog identiteta, i to ne bitno razliito od naina na
koji taj izraz shvaa sam Hegedui. U tom smislu neemo
pogrijeiti ako meu najvanijim porukama Predgovora
Podravskim motivima i samih crtea prepoznamo i stav
prema pitanju nacionalnog identiteta, tj. ideju o potrebi
oblikovanja nacionalnog likovnog izraza.
Petar Prelog: Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegeduia Rad. Inst. povij. umjet. 36/2012. (203-210)
208
Biljeke
1
Ovaj je lanak nastao na temelju izlaganja odranog u sklopu
3. kongresa hrvatskih povjesniara umjetnosti (Zagreb, 25.27.
studenoga 2010.), a njegovu temu potaknuli su rezultati istrai-
vanja provedenog u sklopu izrade doktorske disertacije kojoj je
u sreditu zanimanja bilo pitanje nacionalnog likovnog izraza
u djelovanju Udruenja umjetnika Zemlja. PETAR PRELOG,
Udruenje umjetnika Zemlja i nacionalni likovni izraz, doktor-
ska disertacija, rukopis, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagre-
bu, Zagreb, 2006.
2
MIROSLAV KRLEA, Predgovor, u: KRSTO HEGEDUI, Po-
dravski motivi: trideset i etiri crtea, Minerva, Zagreb, 1933.,
526.
3
STANKO LASI, Sukob na knjievnoj ljevici 1928.1952., Liber,
Zagreb, 1970., 96 i 100. Lasi takoer identifcira etiri osnovna
dijela Predgovora: prvi odgovara na pitanje to je ljepota;
drugi dio raspravlja o socijalnoj literaturi; trei dio daje osnov-
ne ocjene novijeg hrvatskog slikarstva i knjievnosti; etvrti dio
pokazuje kako je Hegedui praktina primjena teze o socijalnoj
tendenciji. ISTO, 100.
4
...fundamentalna struktura u kojoj se odvija sukob na knjiev-
noj ljevici upravo je ogoreni pokuaj sinteze tih dvaju entiteta:
umjetnosti i revolucije. STANKO LASI (bilj. 3.), 15. Scena
na kojoj se sukob na knjievnoj ljevici odvija jeste zatvorena sce-
na sinteze dvaju entiteta koji su se pokazali kao neodrivi jedan
bez drugoga.. STANKO LASI (bilj. 3.), 17.
5
...revolucija upravo eli vratiti ovjeka kulturi i ve se u samom
procesu revolucionarnog preobraavanja kultura mora osjetiti
kao faktor preobraaja.... STANKO LASI (bilj. 3.), 15. O
ulozi likovne kritike u slojevitom sukobu na ljevici vidi poglavlje
Likovna kritika u kontekstu skukoba na ljevici od 1930. do 1940.
u: JASNA GALJER, Likovna kritika u Hrvatskoj 1868.1951.,
Meandar, Zagreb, 2000., 224295.
6
KRSTO HEGEDUI, Pred petom izlobom Zemlje, u: Danas,
1 (1934.), 113115, 113.
7
KRSTO HEGEDUI, Problem umjetnosti kolektiva, u: Alma-
nah savremenih problema, (1932.), 7882.
8
U tom smislu, ispravnim se namee miljenje Igora Zidia koji
tvrdi da se u Hegeduievim stavovima klasni interes izravno
izjednaavao s nacionalnim. IGOR ZIDI, Slikarstvo, gra-
fka, crte, u: Kritika retrospektiva Zemlja, katalog izlobe,
Umjetniki paviljon, Zagreb, 1971., 1118, 14.
9
Dobra je ilustracija takva stava kritika este izlobe Proljetnog
salona: MIROSLAV KRLEA, VI. izloba Hrvatskog proletnog
salona, u: Plamen, 12 (1919.), 244247.
10
MIROSLAV KRLEA, Povratak Filipa Latinovicza, Nakladna
knjiara Minerva, Zagreb, 1932.
11
TONKO MAROEVI, Slikarstvo Filipa Latinovicza, u: Zbornik
3. programa Radio Zagreba, 2 (1978.), 260269, 260. Isti je tekst
objavljen u knjizi: TONKO MAROEVI, Napisane slike. Likov-
na umjetnost u hrvatskoj knjievnosti od Moderne do Postmo-
derne, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2007., 172202.
12
TONKO MAROEVI (bilj. 11., 1978.), 267.
13
ISTO, 267.
14
ISTO, 267.
15
Krlein odnos prema djelovanju Udruenja umjetnika Zemlja
nije bio ni jednostavan, niti jednostran: izjasnio se samo u korist
Krste Hegeduia, afrmirajui njegovo djelo u kontekstu soci-
jalne umjetnosti. O ostalim lanovima i njihovu djelu (s iznim-
kom ure Tiljka) u vrijeme postojanja Zemlje nije pisao, pa ne
moemo govoriti o potpunom podudaranju njegovih stavova i
opih, raznolikih zemljakih umjetnikih pozicija. Ipak, moe
se zakljuiti da su neki od njegovih sudova o umjetnosti izrazito
bliski onima na osnovi kojih Hegedui tumai pojedine cilje-
ve Zemljine aktivnosti. Prvenstveno, rije je o ve spomenutoj
potrebi ukorijenjivanja, tj. povezanosti sa sredinom u kojoj
umjetnost nastaje, tenji za prepoznavanjem specifnih obilje-
ja krajolika i ljudi, a to se moe pronai ponajprije u ruralnom
ambijentu. Drugi vaan element u Krleinim stavovima jest po-
vezanost s drutvenom situacijom, to su obiljeja umjetnosti s
tendencijom, dakle socijalne umjetnosti. Trei je stav onaj o
tetnosti ugledanja na umjetnike pojave iz inozemstva. I dok
se navedena miljenja artikulirana ponajprije u tekstu o Ge-
orgeu Groszu (M. K., O njemakom slikaru Georgeu Groszu, u:
Jutarnji list, 29. kolovoza 1926., 1920.; MIROSLAV KRLEA,
O nemakom slikaru Georgu Grosu, u: Knjievna republika, 2
(1927.), 8394.), romanu Povratak Filipa Latinovicza, pa napo-
sljetku i u Predgovoru Podravskim motivima u glavnini podu-
daraju s osnovnim Zemljinim, tj. Hegeduievim intencijama,
u Krleinoj afrmaciji Raieva opusa kao temelja nacionalne
moderne umjetnosti, sklonosti neorealizmu Petra Dobrovia i
nedvosmislenoj podrci Babievu stvaralakom usmjerenju bilo
je malo toga to su zemljai mogli protumaiti poticajnim.
16
Podravski motivi, po tumaenju Stanka Lasia, nisu nita drugo
nego obrana individualnog. STANKO LASI (bilj. 3.), 98.
17
MIROSLAV KRLEA, Pismo iz Koprivnice, u: Hrvat, 31. sije-
nja 1925., 45.
18
MIROSLAV KRLEA (bilj. 2.), 21.
19
ISTO, 25.
Rad. Inst. povij. umjet. 36/2012. (203-210) Petar Prelog: Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegeduia
209
20
ISTO, 25.
21
ISTO, 23.
22
ISTO, 25.
23
Hrvatska povijest umjetnosti esto je donosila usporedbe Hege-
duieva i Groszova naina. Tako Mladenka olman s pravom
upozorava na sklonost groteski i prisutnost karikaturalnih ele-
menata koji su esto podvodili dio njegovog crtakog opusa pod
utjecaj Groszova naina. MLADENKA OLMAN, Krsto He-
gedui retrospektiva 1917.1967., katalog izlobe, Moderna
galerija, Zagreb, 1973., 7. Vladimir Malekovi pak nabraja ra-
zlike u njihovu umjetnikom pristupu: Dok Hegeduievo ne-
posredno sagledavanje biti nekog predmeta ili (socijalnog) zbi-
vanja ide poglavito kroz doivljajni akt, Groszovo je podlonije
racionalnoj analizi. Hegeduiu je nadasve vano injenino sta-
nje, Groszu dedukcija. Hegedui prenosi neposrednu spoznaju,
dok je Grosz sklon artistikoj konstrukciji. Ono to ih zbliava
je isti ili slian etiki odnos prema vrijednostima, odnosno ne-
vrijednostima vlastite okoline.. VLADIMIR MALEKOVI,
Krsto Hegedui. Uzniki crtei 1931.1941., Apertus naklada,
Zagreb, 2001. 12. Rije je, dakle, o srodnom nainu koritenja li-
nije u odreivanju forme, iscrtavanja detalja i strukturiranja cje-
line kompozicije, to rezultira jasno uoljivim specifnostima.
Hegedui je, prije svega, mnogo discipliniraniji u stvaranju ja-
sne i tradicionalno uravnoteene kompozicije, dok se kod Gro-
sza mogu primijetiti pojedini ekspresionistiki zaostaci, kao i
sklonost vizualnim principima montae. S druge strane, treba
istaknuti da je Grosz utjecao na hrvatsku umjetnost izmeu dva-
ju ratova ne samo formalnom stranom svoga umjetnikog rada,
ve i ideolokom dimenzijom cjelokupnog javnog djelovanja.
O razliitim aspektima njegova utjecaja na domau umjetniku
sredinu vidi: LOVORKA MAGA PETAR PRELOG, Nekoliko
aspekata utjecaja Georgea Grosza na hrvatsku umjetnost izme-
u dva svjetska rata, u: Radovi Instituta za povijest umjetnosti,
33 (2009.), 227240. Isti je tekst, neznatno izmijenjen, objavljen
i na engleskom jeziku: LOVORKA MAGA PETAR PRELOG,
George Grosz and Croatian Art between the Two World Wars,
u: RIHA Journal 0031 (7 November 2011), URL: http://www.ri-
ha-journal.org/articles/2011/2011-oct-dec/magas-prelog-geor-
ge-grosz-and-croatian-art (pristupljeno: 25. srpnja 2012.).
Petar Prelog: Pitanje nacionalnog identiteta u Podravskim motivima Krste Hegeduia Rad. Inst. povij. umjet. 36/2012. (203-210)
210
Summary
Petar Prelog
National Identity in the Podravina Motifs by Krsto Hegedui
Podravina Motifs by Krsto Hegedui a collection of
drawings published in Zagreb in 1933 seem to have
been a turning point in Croatian art between the two
World Wars. Teir importance has been recognized on
two fundamental levels. Firstly, these thirty drawings by
Hegedui can be interpreted in the context of the basic
features of the Association of Artists Zemlja and as an
explicit expression of the artists personal inclinations in
terms of both style and content. Secondly, the particular
importance of the Podravina Motifs resides in the com-
plex ideological struggle that accompanied them, for ac-
cording to Stanko Lasi, the most prominent researcher of
Miroslav Krlea and his work, his Preface to the Podravina
Motifs was the basic text of the entire confict on the liter-
ary lef. In this sense, the drawings acquired an addition-
al signifcance soon afer they were published, and their
meaning has been interpreted primarily against the back-
ground of that preface: as an expression of struggle for the
socially engaged, yet autonomous art, for the artwork as
a product of individual artistic impetus, and against its
overall ideologization. Nevertheless, a critical interpreta-
tion of these drawings, as well as the preface, cannot be
reduced exclusively to the range of meanings associated
with the famous confict among the lefists. In his Preface,
Krlea also discussed many other problems that he recog-
nized as crucial in determining the character of Croatian
cultural identity in the early 1930s. Tus certain segments
of this text may be read through the prism of the relations
between national identity and artistic creation, as one
of the basic problems that the members of the Associa-
tion of Artists Zemlja, as well as other key protagonists of
Croatian art, sought to articulate. With regard to that, the
author of this article has focused on Hegeduis role in
the process of articulating the idea of an independent, na-
tional artistic expression, and emphasized the importance
of the Podravina Motifs in linking the lefist ideological
positions and national categories, which is a specifc fea-
ture of this idea as compared to the similar phenomena in
the cultural space of Central Europe.
Keywords: Krsto Hegedui, Podravina Motifs, Miroslav
Krlea, national identity, the Association of Artists Zem-
lja, confict on the literary lef