You are on page 1of 10

VELIKA I MALA SLOVA

Velikim poetnim slovima se piu vlastita imena, i to:


a) lina imena i prezimena: Milorad, Zdravko, Suvajdi, Jovanovi;
b) nadimci i atributi ako se sami upotrebljavaju ili su srasli s imenom i
postali njegov sastavni deo: Mia, Goca, Jovan Jovanovi Zmaj, Duan
Silni, Riard Lavljeg Srca, Petar Veliki;
c) imena boanstava: Jupiter, Afrodita, Zevs, Apolon;
) imena ivotinja i graevina: arac, Jablan, Vuko, Sava centar, Krivi
toranj u Pizi;
) imena pripadnika naroda: Srbin, Crnogorac, Maar, Grk;
d) imena stanovnika gradova, krajeva, zemalja, drava, kontinenata:
Novosaanin, Piroanac, Nilija, Bavanin, Jugosloven, Evropljanin,
Australijanac;
) imena nebeskih tela: Sunce, Zemlja, Mesec, Kumova slama, Mars,
Venera;
e) imena kontinenata, drava, naseljenih krajeva i mesta (sve rei u
njima osim veznika i priloga): Evropa, Srbija, Crna Gora, Horveka,
Mava, Dalmacija, Lika, Beograd, Tri, Novi Sad, Bosna i
Hercegovina, Brod na Kupi, Juna Amerika, Dvor na Uni;
f) imena mora, reka, jezera, planina i druga geografska imena: Dunav,
Pali, Kopaonik, Morava, Jadransko more, Fruka gora, Plitvika jezera,
Balkansko poluostrvo; ako se sastoje iz vie rei, piu se velikim
poetnim slovom samo prve rei, a druge samo ako su vlastite imenice:
Juna Morava, Beli Drim.
g) imena ulica i trgova: Studentski Trg, eleznika ulica, Beogradska
ulica; ako se sastoje iz vie rei samo se prva re pie velikim slovom a
ostale malim slovom izuzev vlastitih imena: Bulevar Nikole Tesle, Ulica
Petra Petrovia Njegoa;
h) imena praznika: Boi, Uskrs, Bajram, urevdan, Nova godina, Prvi
maj;
i) nazivi ustanova, preduzea, drutava: Matica srpska, Osnovna kola
"Mladost", Vojvoanska banka, Beogradsko dramsko pozorite,
defi
Digitally signed by defi
DN: cn=defi, o, ou, email=defi1965@live.com, c=US
Date: 2010.07.19 14:55:03 +02'00'
Sportsko drutvo "Partizan", Medicinski fakultet u Beogradu,
Organizacija ujedinjenih nacija;
j) nazivi knjiga, asopisa, novina, knjievnih dela: Opta enciklopedija,
Na jezik, Borba, Na Drini uprija, aki rastanak;
k) prisvojni pridevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ov, -ev, -in:
Markov, Miloev, Marin, Bosaneva, Beograankina, Jugoslovenov.
Velikim poetnim slovom se pie:
a) prva re u reenici:
Sputa se no. Ledena kia dobuje u prozore. Gde su ljudi? Nema ive
due! Ulice su puste.;
b) prva re posle dve take kada je upravni govor meu navodnicima:
Al' govori Musa Arbanasa:
"Prii, Marko, ne zamei kavge,
il' odjai da pijemo vino...";
c) nastavak pisma iza naslova ako se pismo nastavlja u novom redu, i
to bez obzira da li se iza naslova stavlja zarez ili uzvinik:
Draga mama,
Tvoje pismo sam primila tek jue iako...
ili
Draga Ljiljo!
Molim te, nemoj se ljutiti to se retko javljam...
Velikim poetnim slovom piu se zamenice Vi i Va iz potovanja
prema osobi kojoj se pie:
Dragi nastavnie, Javljamo Vam se odmah po dolasku u letovalite. Na
putu smo se drali Vaih preporuka...
Malim slovom se pie:
a) nastavak upravnog govora ako je bio prekinut umetnutom reenicom
radi nekog objanjenja; na primer:
"Hoe li svi", pitao je direktor na zboru uenika, "pomoi u ureenju
okoline kole?";
b) nastavak reenice posle upravnog govora, na primer:
"Hoemo!" - odgovorili su svi prisutni uenici.
"Krenimo na posao, onda, odmah posle sastanka" - povikae neki
uenici.;
c) prisvojni pridevi izvedeni od vlastitih imenica sufiksima -ski, -ki, -ki,
npr. novosadski, beogradski, evropski, eki, niki, subotiki, ameriki,
kragujevaki;
d) zamenice vi i va kad se u pismu ne obraa samo jednoj osobi ve
grupi ili kad se pie dopis nekoj ustanovi, firmi, drutvu; npr.:
Osnovnoj koli "J.J. Zmaj", Sremska Mitrovica.
Obavetavamo Vas da je...
SASTAVLJENO I RASTAVLJENO PISANJE
REI
Sastavljeno se piu:
a) sloenice koje imaju samo jedan akcenat i u kojima se prvi deo ne
menja, na primer: Beograd (Beograda, Beogradu), goloruk, parobrod,
pismonoa, bezduan, jugozapadni, prepoloviti, izvui;
b) nazivi stanovnika naselja iako se imena tih naselja sastoje od dve
akcentovane rei i piu se odvojeno; na primer: Novosaanin (prema
Novi Sad), Belocrkvanka (prema Bela Crkva), Bjelopoljac (prema Bjelo
Polje);
c) prisvojni prodevi izvedeni od naziva mesta ako se sastoje od dve
akcentovane rei, npr. gornjomilanovaki (prema Gornji Milanovac),
junoameriki (prema Juna Amerika), krivopalanaki (prema Kriva
Palanka);
) reca ne uz imenice i prideve s kojima srasta u sloenice, na primer:
- neznanje, neovek, nezahvalnost, neznalica, nebriga, neprijatelj -
nepoznat, neprirodan, nezreo, nepismen, nevelik, nevidljiv;
) sloeni prilozi kao: malopre, pokadto, gdekad, gdegde, najednom,
napamet, otprilike, sneruke i predlozi: povrh, namesto, ukraj, uoi,
podno;
d) reca naj- u superlativu opisnih prideva, na primer: najlepi, najlaki,
najbolji, najjai, najjednostavniji.
S crticom izmeu prvog i drugog dela piu se polusloenice, ako
svaki od sastavnih delova uva svoj akcenat i ako se prvi deo ne menja
po padeima. Tako se piu:
a) vielani nazivi mesta, na primer: Herceg-Novi (iz Herceg-Novog, u
Herceg-Novom), Ivani-Grad;
b) dve imenice od kojih jedna odreuje drugu, a zajedno oznaavaju
jedan pojam, na primer: ba-arija, radio-amater, rak-rana, auto-put,
general-major, general-potpukovnik;
Rastavljeno se piu:
a) reca ne u odrinim oblicima glagola, na primer: ne znam, ne veruju,
ne dolazimo, ne pitaj, ne moe; izuzetak su odrini glagoli neu,
nemam, nemoj, nisam;
b) odrine zamenice niko, nita, nikoji, niiji, nikakav, kad se
upotrebljavaju s predlogom, na primer: ni za koga, ni sa kim, ni u ijem,
ni pred kakvim, ni za kojim;
c) reca li uz glagole u upitnim reenicama, npr. Hoe li doi? Veruje
li mi? Zna li to? i u upitnim reenicama sa da, na primer: Da li bi mi
pomogla? Da li ima novca?
INTERPUNKCIJA
U pisanju se radi jasnijeg prikazivanja onoga to hoe da se ka,
upotrebljavaju pojedini znaci koji se zajedno nazivaju interpunkcija ili
reenini znaci.
Znaci interpunkcije su: taka, zarez, taka i zarez, dve take, navodnici,
upitnik, uzvinik, zagrade i crta.
Taka se stavlja na kraju obavetajne - potvrdne i odrine reenice, na
primer: Svaki dan uim za ispit. Za ispit ne uim redovno.
Zarez se kao znak interpunkcije upotrebljava esto i u razliitim
reeninim situacijama. Poto je jedno od osnovnih naela srpskog
pravopisa slobodna (logina) interpunkcija, za upotrebu zareza je
najvanije pravilo da se ono to je u mislima tesno povezano, to
predstavlja jednu celinu, ne odvaja zarezom, a delovi koji ine celinu
za sebe, odvajaju se zarezom od ostalih delova reenice. Zarezom se
odvajaju:
a) rei i skupovi rei (istovrsni delovi reenice) u nabrajanju: Mia,
Drenko, Nenad i Sran su otili na izlet. Poneli su i dobre hrane, i
bezalkoholnih pia, i drutvenih igara.;
b) nezavisne reenice kad nisu povezane veznicima: Doao je,
pozdravio se, dobro veerao i nestao.;
c) paralelni delovi reenice kad su u suprotnosti: Zadatak je teak, ali
zanimljiv. Pokloniu tebi a ne Igoru. Nismo letovali na moru, ve u
planini.
d) reenice koje su u suprotnosti: Kasnije smo krenuli, ali smo stigli na
vreme. Vi ste poli ranije a ipak ste zakasnili.;
e) reenice u inverziji (kad se zavisna reenica nalazi ispred glavne), na
primer: Kad se spremim, pozvau te telefonom. Ako moe, pomozi mi.
Iako sam znala, nisam odgovorila na sva pitanja.;
f) re ili skup rei koji su naknadno dodati ili umetnuti u reenicu: To je,
dakle, tvoj vonjak. Sve u ti, naravno, ispriati. Ti si u pravu,
neosporno.;
g) vokativ i apozicija su, takoe, naknadno dodati u reenicu, pa se
odvajaju zarezom, na primer: Vi ete, deco, dobiti slatkia. Tebi emo,
bako, doneti voa. Dela Ive Andria, jedinog jugoslovenskog
Nobelovca, prevedena su na mnoge jezike.;
h) uzvici isto nisu sastavni delovi reenice, pa se odvajaju zarezom: Uh,
to je hladno! Oh, to me boli zub! O, stigla si?!;
i) umetnute reenice na primer: U mom selu, koje je jedno od
najuspenijih u voarstu, gotovo svi gaje maline.;
j) izmeu mesta i datuma, na primer: Sombor, 15. avgust 1991. U
Novom Sadu, 2. aprila 1957.
Taka i zarez se upotrebljavaju:
a) izmeu reenica koje su u sloenoj reenici manje povezane sa
drugim reenicama, na primer: Kad smo se sreli, pozdravili smo se,
razgovarali o koli; nismo pominjali nedavnu svau.;
b) izmeu grupa rei koje se razlikuju po srodnosti, na primer: Na put u
poneti: odeu, obuu, kiobran, higijenski pribor; knjige, sveske, pribor
za pisanje; drutvene igre, fudbal i reket za stoni tenis.
Dve take se se stavljaju:
a) iza rei kojima se najavljuje nabrajanje, a ispred onoga to se
nabraja, na primer: Na pijaci kupi: sira, jaja, kajmaka, mesa, salate i
luka.;
b) ispred navoenja tuih rei (upravnog govora); npr. Rekao nam je
doslovno: "Novac za ekskurziju je obezbeen".
Navodnicima se obeleavaju:
a) tue rei kad se doslovno navode , na primer: Ulazei svi zagrajae
"Srean ti roendan!"
b) rei koje se upotrebljavaju s ironijom i kojima neemu ne eli da se
da suprotno znaenje: npr.: Znam, ti si "vrednica". Doneo je tvoj "veliki
projatelj".
Na kraju upitnih reenica stavlja se upitnik, a iza uzvinih reenica, kao
i iza manjih govornih jedinica koje se izgovaraju u uzbuenju, povienim
glasom, stavlja se uzvinik, na primer: Kako si? ta radi? Uh, to sam
gladna! Ne vii! Poar! Kada se pitanje izgovara povienim glasom iza
njega se stavljaju i upitnik i uzvinik; npr. On poloio?! Ne da?!
Zagradom se u reenici odvaja ono to se dodaje radi objanjenja
prethodne rei ili dela reenice, na primer: Interpunkcija (reenini
znaci) doprinosi jasnijem izraavanju. Imenske rei (imenice, pridevi,
zamenice i brojevi) menjaju se po padeima. Za vreme Prvog svetskog
rata (1914 - 1918) vladale su nestaice hrane, odee i lekova.
Crta se pie:
a) Umesto prvog dela navodnika u dijalogu i to u tamanim tekstovima,
a drugi deo se izostavlja; i na kraju upravnog govora se pie crta ako se
reenica nastavlja i objanjava neto o upravnom govoru; na primer:
- Ko je to bio? - Upita majka.
- Moj drug.
- Zato ga nisi pozvao unutra?
- urio je - promrmlja Milo.;
b) kad se eli neto istai, ili naglasiti suprotnost, neoekivanost; na
primer: Poem ja, kad - nigde nikog. Sve sam nauila, sve znam - ne
vredi, zbunila sam se.
PRAVOPISNI ZNACI
Pravopisni znaci se upotrebljavaju uz pojedine rei za razliku od
interpunkcije koja se upotrebljava u reenici.
U pravopisne znake se ubrajaju: taka, dve take, nekoliko taaka, crta,
crtica, zagrada, apostrof, znak jednakosti, znak porekla, akcentski znaci
i genitivni znak.
a) Taka se kao pravopisni znak upotrebljava:
- iza skraenica: npr., itd., sl., tj.;
- iza rednih brojeva kada se piu arapskim brojkama: 15. mart 1991.
godine.
Taka se ne pie iza rednih brojeva napisanih arapskim brojkama kada
se iza njih nae drugi pravopisni znak (zarez, zagrada, crta ili koji
drugi); npr.: O tome ete nai informacije na 119, 120, 121 i 122. strani.
Na nekim spratovima (2, 4. i 5) su pokvarene elektrine instalacije. Na
10-15. kilometru e ugledati planinarski znak.
b) Dve take se kao pravopisni znak piu:
- izmeu brojeva ili slova kojima se iskazuje neki odnos i itaju se
"prema".
Na primer:
Rezultat utakmice je 2:1 u korist "Crvene Zvezde".
Korenski samoglasnik se smenjuje o:i:a u reima ploviti - plivati -
poplaviti.
c) Nekoliko taaka (najee tri) stavljaju se:
- umesto izostavljenog teksta i u isprekidanom tekstu; na primer:
Predlozi su: kod, pored, u, sa...
Kad se voz zaustavio, on se pojavi... i ree: "Divno je vratiti se kui".
d) Crta se kao pravopisni znak upotrebljava:
- izmeu brojeva umesto predloga do, npr.:
Kupi 10 - 15 kilograma krompira.
Ivo Andri (1892 - 1975) je dobio Nobelovu nagradu za knjievnost.
Ako se ispred prvog broja nalazi predlog od, crtu ne treba pisati ve
ispisati i predlog do; na primer: Prvi svetski rat je trajao od 1914. do
1918. godine.
- izmeu naziva gradova i drugih mesta da bi se oznaio pravac
kretanja, na primer: Put Beograd - Ni ima veliki privredni znaaj.
- izmeu dva ili vie imena kojima se oznaavaju tako tesno vezani
pojmovi da oni ine jedan pojam.: Utakmica "Crvena Zvezda" -
"Partizan" je uvek najznaajnija utakmica koja se igra.
e) Crtica se kao pravopisni znak pie:
- izmeu delova polusloenica: radio-aparat, auto-mehaniar, foto-
aparat, aero-miting;
- pri rastavljanju rei na slogove na kraju retka;
- u sloenim ili izvedenim reima u kojima se prvi deo pie brojem a
drugi deo slovima: 150-godinjica, 40-tih godina prologa veka, 15-
godinjak;
- izmeu skraenica i nastavka za oblik, na primer: Prema Tanjug-ovoj
vesti, do rata meu sukobljenim stranama nee doi. Kulturna saradnja
sa UNICEF-om je dobra.
f) Zagrada kao pravopisni znak:
- slui da oznai oba oblika rei o kojima se govori, npr.:
Predlog s(a) uz instrumental sredstva se ne upotrebljava.
- stavlja se iza rednog broja ili slova kojima se oznaava novi odeljak:
1), 2), 3) itd. - a), b), v) itd.
g) Apostrof se stavlja umesto izostavljenog slova: Je l' to tano?
h) Znak jednakosti se upotrebljava izmeu rei da bi se oznaila
njihova jednaka vrednost, a ita se: jednako, ravno, isto to, jeste. Na
primer:
himba = sumnja, tata = subjekat (u reenici)
i) Znaci porekla su > i <. Upotrebljavaju se u strunim tekstovima.
- znak > se ita "dalo je" ili "razvilo se u", npr.:
tvojega > tvoega > tvooga > tvoga;
- znak < se ita "postalo je od", npr.:
crnji < crn -ji; junae - junak -e
j) Akcentski znaci se belee u strunoj literaturi (obino iz gramatike) i
u obinim tekstovima kad je potrebno da se oznai re koja se od iste
rei u susedstvu razlikuje samo akcentom; npr.:
Sm sam to uvideo.
Doao je da d oglas.
k) Genitivni znak se stavlja na krajnji vokal genitiva mnoine kad je
potrebno oznaiti razliku ovoga oblika od drugih oblika, najee
genitiva jednine iste zamenice. Na primer: Iz primer moe zakljuiti o
toj pojavi. Genitivnim znakom je naznaeno da je to genitiv mnoine,
odnosno da se iz vie primera moe zakljuiti, a ne samo iz jednog.
SKRAENICE
U srpskom jeziku postoje dve vrste skraenica:
I Skraenice koje nastaju skraivanjem rei u itanju se izgovaraju
potpuno, kao da nisu skraene. I one se meusobno razlikuju, a
najee se upotrebljavaju sledee:
a) skraenice kod kojih se skraivanje oznaava takom:
br. (broj) tzv. (zako zvani) .r. (enski rod)
u. (uenik) i sl. (i slino) v.d. (vrilac dunosti)
str. (strana) tj. (to jest) o.g. (ove godine)
b) skraenice za mere, veliine, novane jedinice koje se piu bez
take:
m (metar) g (gram) USD (ameriki dolar)
cm (centimetar) t (tona) EUR (evro)
km (kilometar) l (litar) JPY (japanski jen)
kg (kilograd) dcl (decilitar) GBP (britanska funta)
mg (miligram) hl (hektolitar) SIT (slovenaki tolar)
Poto su to meunarodne skraenice piu se latinicom.
c) Bez take se piu i sledee skraenice: dr (doktor), ga (gospoa),
gica (gospoica).
II Skraenice koje su nastale od prvog slova ili sloga svake rei u
vieslonim izrazima (sloene skraenice) itaju se razliito:
a) neke se itaju potpuno kao da su svi delivi rei napisani, a piu se
bez take, npr.:
VP - Via poslovna kola
UN - Ujedinjene nacije
PTT - Pota, telefon, telegraf
b) neke postaju rei pa se itaju kao skraenice i menjaju po padeima,
npr.:
Bila sam u SAD-u. Iz SAD-a sam donela kompakt diskove sa operskom
muzikom.
c) skraenice preuzete iz stranih jezika piu se kako se izgovaraju i
menjaju se po padeima, npr.:
Uneskova pomo zemljama u razvoju je dragocena.
Pomo u hrani i lekovima je stigla od Unicefa.
PISANJE TUIH REI
U srpskom jeziku, kao i u drugim jezicima, ima mnogo rei koje su preuzete iz
jezika drugih naroda i prilagoene naem jeziku. Takve rei danas i ne
oseamo kao pozajmljenice, na primer: puka, arapa, koulja, sat, sapun,
kralj i dr.
U drugu vrstu pozajmljenica ili tuica spadaju rei koje oseamo kao rei
stranog porekla. Takve rei treba upotrebljavati s merom: kad za njih nema
zamene, u naunim tekstovima, u oblastima tehnike i sl.
Za pisanje pozajmljenica postoje utvrena pravila:
I Rei iz klasinih jezika (grkog i latinskog) su se odomaile u naem jeziku
i u naunoj terminologiji i prilagodile duhu naeg jezika, pa se piu onako
kako se izgovaraju: astronomija, instrument, subjekat, hemija, gimnazija,
hirurgija; Ciceron, Olimp, Homer, Aristotel, Vavilon, Cezar itd.
II U pisanju rei iz ivih jezika ima malo razlika.
a) Zajednike imenice i pridevi piu se onako kako se izgovaraju u jeziku iz
kojeg su preuzete, ali prilagoeno naem pismu i glasovnom sistemu. Na
primer: spiker i tvist se u naem jeziku ne mogu izgovoriti kao u engleskom. U
ovakve pozajmljenice spadaju rei: gula, ambalaa, intervju, korner, ofsajd,
duet, bas, bife, ofer, kompjuter i mnoge druge.
b) Tua vlastita imena piu se razliito:
izvorno, onako kako se piu u jeziku iz kojeg potiu, ako se na srpskom
piu latinicom, na primer: Ernest Hemingway (Ernest Hemingvej),
Boccaccio (Bokao), Shakespeare (ekspir), Chicago (ikago), New
York (Njujork), Mnchen (Minhen), Zrich (Cirih); u tom sluaju se u
zagradi pie kako se ime izgovara, i to kad se pominje prvi put;
onako kako se izgovaraju (fonetski) kad se na srpskom piu irilicom; u
tom sluaju se, kad se prvi put pomene ime, u zagradi pie izvorno;
fonetski, bez obzira na nae pismo, kad su rei iz slovenskih jezika koji
se slue irilicom (ruskog, bugarskog, makedonskog itd.); na primer:
Jesenjin, Nikolaj Gogolj, Lav Tolstoj, Janevski, Gligorov itd.
c) Imena mnogih stranih gradov, zemalja i druga geografska imena piu se
fonetski i irilicom i latinicom ako su ve dugo prilagoena duhu naeg jezika,
na primer: Njujork, Be, Venecija, Maarska, Rim, Solun itd.

You might also like