UDK 628.353.002.1 Primljeno 17. 2. 2008.

GRAEVINAR 60 (2008) 5, 421-428 421

Ureaj za proiavanje otpadnih voda
na bazi aktivnog mulja
Mladen Kardum
Kljucne rijeci
otpadne vode,
procicavanje,
ureaaj za procicavanje,
aktivni mulj,
ekvivalentni stanovnici
(ES)
M. Kardum Strucni rad
Procicavanje otpadnih voda na bazi aktivnog mulja
Na primjeru izbora ureaaja za procicavanje otpadnih voda na osnovi aktivnog mulja za naselja Bokic
i aptinovci u opcini uraenovac, analizirane su prednosti i mane malih ureaaja za procicavanje.
Utvraeno je da su za udaljena i manja naselja od 500 do 2000 ES pogodniji ureaaji na osnovi aktivnog
mulja, zbog boljeg procicavanje, to je vano ako se radi o vodozatitnim podrucjima. Opisani su
dijelovi i rad ureaaja za procicavanje otpadnih voda na bazi aktivnog mulja.
Key words
waste water,
purification,
purification device,
active sludge,
equivalent population
(EP)
M. Kardum Professional paper
Waste-water treatment based on active sludge
The selection of an active-sludge-based waste water purification device for the communities of Bokic
and aptinovci, situated in the uraenovac district, was used as an example for analyzing and defining
advantages and drawbacks of small waste water processing devices. It was established that the active-
sludge-based devices are more appropriate for remote and smaller communities of 500 to 2000 EP,
principally because of better purification capability, which is of high significance in water protection
areas. Principal components and operating principles of waste water treatment devices based on active
sludge are described.
Mots cls
eaux uses,
puration,
dispositif d'puration,
boue active,
equivalents-habitants
(EH)
M. Kardum Ouvrage professionel
Traitement des effluents bas sur la boue active
L'exemple de procd de slection des installations d'puration bases sur la boue active, pour les communauts
de Bokic et aptinovci situes dans le district de uraenovac, a t utilis dans l'analyse des avantages et des
inconvnients des dispositifs d'puration des effluents de petite taille. Il a t conclu que les dispositifs bass sur
la boue active sont plus appropries pour les communauts loignes de petite taille, comptant 500 2000
d'quivalents-habitants (EH), notamment cause de leur capacit d'puration plus prononce, ce qui est d'une
importance considrable dans les zones protges de captage des eaux. Les composantes principales et les
principes d'opration des dispositifs d'puration bass sur la boue active sont dcrits.
Knmuenme cnona
cmo:uie eooi,
o:ucmra,
ycmpocmeo no o:ucmre,
armueui u.,
oreuea.eumuie
+ume.u (ES)
M. Kapoy+ Ompac.eea paooma
Ounc1xa c1ounmx no na ase ax1nnnoro nna
B paoome ua npu+epe eioopa ycmpocme no o:ucmre cmo:uix eoo ua ocuoee armueuoeo u.a, o.
noc.roe Boruu: u Lanmuuoei e oouuue +ypo+euoea, aua.usupoeaui npeu+yuecmea u
ueoocmamru +a.ix ycmpocme no o:ucmre. Vcmauoe.euo, :mo o. yoa.uuix u +euee uace.uuix om
500 oo 2000 oreuea.eumuix +ume.e /ES/ noc.roe, oo.ee nooxoouu+u e.mmc ycmpocmea ua
ocuoee armueuoeo u.a, paou .y:ue o:ucmru, :mo e.emc ea+ui+, ec.u pe:i uom o eooosauumuix
meppumopux. B paoome onucaui :acmu u paooma ycmpocme no npo:ucmre cmo:uix eoo ua ocuoee
armueuoeo u.a.
Schlsselworte
Abwsser,
Reinigung,
Reinigungsanlage,
Aktivschlamm,
quivalente
Einwohner (E)
M. Kardum Fachbericht
Abwasserreinigung auf Aktivschlammbasis
Am Beispiel der Auswahl der Anlagen fr die Abwasserreinigung auf Grund des Aktivschlamms fr die
Siedlungen Bokic und apinovci inder Gemeinde uraenovac analysierte man die Vor- und Nachteile
kleiner Reinigungsanlagen. Es wurde festgestellt dass fr entlegenere und kleinere Siedlungen mit 500
bis 2000 E Anlagen auf Aktivschlammbasis wegen besserer Reinigung gnstiger sind, was wichtig ist
wenn es sich um Wasserschutzgebiete handelt. Beschrieben sind Teile und Arbeit der Anlage fr die
Abwasserreinigung auf Aktivschlammbasis.
Autor: Mladen Kardum, ing. gra., Urbanistiki institut Hrvatske d.d., Zagreb
Procicavanje otpadnih voda M. Kardum
422 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 421-428
1 Uvod
U posljednje se vrijeme postavljaju sve vei zahtjevi za
zatitu okolia, posebno za proiavanje otpadnih voda
jer su neproiene otpadne vode znaajan zagaiva
vodotoka i podzemnih voda. Problem se odlaganja sani-
tarnih otpadnih voda pojavljuje u svim naseljenim pod-
rujima i povezan je sa stupnjem izgraenosti kanaliza-
cijske mree i nainom njezina proiavanja. Ondje
gdje ne postoji jedinstven sustav javne odvodnje, koji
ukljuuje kanalizacijsku mreu, sredinji ureaj za pro-
iavanje otpadnih voda i odlaganje proienih voda u
recipijent (vodotok i sl.), nerijetka su nekontrolirana
isputanja otpadnih voda iz neodgovarajue izvedenih
sabirnih i septikih jama koje su individualni nain za
odlaganje otpadnih voda. Usto za najvei broj sabirnih i
septikih jama najee ne postoje nikakve kontrole
pranjenja, a to omoguuje povremeno ili stalno zagai-
vanje vodotoka, podmorja i podzemnih voda.
Problem je posebno uoljiv na podrujima s nizom ma-
njih naselja rasporeenih na veem podruju s velikom
meusobnom udaljenou, gdje se najee financijski
ne isplati graditi kanalizacijsku mreu sa sredinjim ure-
ajem za proiavanje otpadnih voda. Dodatni proble-
mi nastaju ako su takva naselja smjetena unutar ili pok-
raj vodozatitnih podruja gdje postoji opasnost od za-
gaivanja moguih izvorita pitke vode. To zbog pove-
anoga stupnja zatite dodatno poveava cijenu izgradnje
kanalizacijskog sustava.
Radi izbjegavanja posljedica nekontroliranih isputanja
sanitarnih otpadnih voda i istodobne izgradnje dugakih
kolektora s malim brojem prikljuaka, za takva su nase-
lja prikladno rjeenje manji sustavi odvodnje s tipizira-
nim manjim ureajima za proiavanje otpadnih voda
koji rade na principu tehnologije aktivnog mulja. Takvi
su ureaji posebno prikladni za manja naselja u kojima
broj stanovnika ne prelazi 2000 ES (ekvivalentnih sta-
novnika). Njihova je izvedba jednostavna i zbog tipizi-
ranih sastavnih dijelova postrojenja ureaja za proia-
vanje otpadnih voda .
2 Izbor odgovarajucega uredaja za procicavanje
Glavni je uvjet za izbor odreenoga ureaja cijena pos-
trojenja i njegove ugradnje. Meutim uz investicijske
trokove i trokove odravanja pogona u detaljnijim je
analizama potrebno obratiti pozornost i na druge imbe-
nike koji dugorono mogu presudno utjecati na izbor
tehnologije proiavanja. Ti su imbenici svakako po-
vezani sa stupnjem proiavanja otpadnih voda, ponaj-
prije s postotnim iznosima eliminacije ukupnih suspen-
diranih tvari BPK
5
(biokemijske potronje kisika), KPK
(kemijske potronje kisika), ukupnog fosfora (P) i duika (N).
Danas su prevladavajui mali ureaji za proiavanje
otpadnih voda temeljeni na tehnologiji aktivnog mulja i
na takozvanim biodiskovima, zapravo rotirajuim bio-
lokim diskovima poznatim i kao RBC ureaji (rotating
biological contractors) koji se isporuuju i ugrauju kao
gotovi sustavi. RBC ureaji pogodni su i za individual-
ne stambene zgrade ili naselja s manje od 50 stanovnika
(iako se isporuuju modificirani ureaji i do 10.000 ES),
a ureaji s aktivnim muljem najprikladniji su za naselja
izmeu 500 i 2000 ES. Inae svi se mali kompaktni ure-
aji za proiavanje temelje na suvremenim spoznaja-
ma sanitarne tehnike i nude najmanju moguu razinu
odravanja i pogonskih trokova.
Temeljita je usporedba izmeu tih dvaju tipova ureaja
napravljena pri izradi idejnog projekta ureaja za pro-
iavanje otpadnih voda naselja aptinovci i Boki u
slavonskoj opini urenovac (dimenzioniranog za
1100 ES) koji su 2001., zajedno za komunalno poduze-
e Rad d.o.o. iz urenovca, izradili Aquacon d.o.o. iz
Zagreba i Ocelic Tehnoinenjering d.o.o. iz Osijeka [1].
Potanko su analizirane prednosti i mane obaju tipova,
posebno i stoga to je tvrtka Aquacon imala iskustva u
izvedbi ureaja s aktivnim muljem pri gradnji trgova-
koga centra Mercatone u Stupniku 1999. Taj je ureaj
inae dimenzioniran na 300 ES (slika 1.).
Slika 1. Bioloki bazen i sekundarna talonica uredaja za proci-
cavanje otpadnih voda trgovackog centra Mercatone
Prednosti su ureaja na osnovi aktivnog mulja:
primjenjivost na razne veliine naselja (osim za naj-
manja)
visok stupanj eliminacije ukupne suspendirane tvari
i BPK
5
(vie od 90 posto)
dobra eliminacija duika kod nitrifikacije i denitrifi-
kacije (20 40 posto)
dobra eliminacija fosfora (20 30 posto)
pogodnost za podruja gdje je potreban vei stupanj
zatite vodotoka (recipijenta) ili podzemnih voda ka-
da se proiene vode isputaju u podzemlje.
M. Kardum Procicavanje otpadnih voda
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 421-428 423
Mane su sljedee:
relativno veliki investicijski trokovi
velika potronja energije zbog intenzivne aeracije
(puhala)
potreba angairanja kvalificirane osobe za putanje
ureaja u pogon
proizvodnja veih koliina mulja koje je potrebno
negdje odloiti.
Prednosti su biodisk ureaja (RBC-a):
mala potronja energije
jednostavno upravljanje i nadzor
dobre znaajke istaloenog mulja
primjenjivost za sve vrste naselja pa i najmanja
pogodnost za izrazito hladna podruja jer proces
proiavanja tee u zatvorenim kuitima.
Mane su sljedee:
neto vei investicijski trokovi u odnosu na tehno-
logiju s aktivnim muljem
stupanj je eliminacije manji za ukupne suspendirane
tvari (70 80 posto)
stupanj je eliminacije neto manji za BPK5 (80 90
posto)
slabija eliminacija duika (10 20 posto)
slabija eliminacija fosfora (20 30 posto)
potreban je kvalitetan predtretman sirove otpadne
vode [2], [3], [4].
Ujedno su analizirani investicijski i pogonski trokovi
za ureaje od 1100 ES. Za ureaje na osnovi aktivnog
mulja prosjena je cijena po ekvivalentnom stanovniku
2600 kuna, to znai da izgradnja stoji 2,86 milijuna
kuna. Trokovi su tijekom uporabe procijenjeni na 10
posto cjelokupne investicije (temeljeni na kompresoru
snage 3 kW, 2 ulazne crpke snage 4 kW i vanjskoj ras-
vjeti ureaja od 1 kW), pa su ukupni investicijski i po-
gonski trokovi iznosili 3,146 milijuna kuna. Za ureaj
biodiska prosjena je cijena po ekvivalentnom stanovni-
ku 2800 kuna, to je 3,08 milijuna kuna. Pogonski su
trokovi procijenjeni na 7 posto investicije (temeljeni na
kompresoru snage 1,5 kW, 4 crpke snage 2,25 kW i re-
duktorskom motoru snage 1,5 kW), pa su dobiveni ukupni
investicijski i pogonski trokovi od 3,296 milijuna kuna.
Dakako da pri izboru ureaja s aktivnim muljem nisu
bili presudni razlozi to su trokovi izgradnje i pogona
bili neto manji, jer se kroz razdoblje od 10 godina po-
gona ureaja ti trokovi ionako izjednauju, ve je na
odluku presudno utjecala injenica to su sve zahtijeva-
ne veliine proiavanja (KPK, BPK
5
, N i P) bile znat-
no vee. Posebno stoga to se naselja Boki i aptinov-
ci nalaze na rubu vodozatitnog podruja, a to je bio i
poticaj za projektiranje ureaja. Usto se velike koliine
mulja koje su nusproizvod proiavanja (obino se iz
podzemnih silosa izvlae jednom na godinu) nakon sta-
bilizacije i higijensko-tehnike kontrole mogu uporabiti
i u poljoprivredne svrhe [5].
3 Smjetaj naselja Bokic i aptinovci
Naselja Boki i aptinovci smjetena su na zapadnom
dijelu Osjeko-baranjske upanije, a na sjevernom dije-
lu opine urenovac. Opina prema popisu iz 2001.
ima 7946 stanovnika na plotini od 121 km
2
i nalazi se u
ravnici na prosjenoj nadmorskoj visini od 103 m. Naj-
vee je opinsko sredite sa 3472 stanovnika, a meu 12
preostalih naselja upravo su Boki (539) i aptinovci
(623), koji se nalaze na sjevernom dijelu opine, meu
najveima.
Opinsko se sredite urenovac, koje je od Osijeka
udaljeno priblino 60 km, razvilo u drugoj polovici 19.
st. kao industrijsko sredite s velikom pilanom i tvorni-
com tanina pa je meu prvima u Hrvatskoj dobilo elek-
trinu struju, a bilo je i eljeznikom prugom dobro po-
vezano s ostalim dijelovima Slavonije i Hrvatske. Nakon
toga je formiran veliki drvni kombinat koji je otiao u
steaj krajem devedesetih godina prolog stoljea i po-
tom je sva njegova imovina rasprodana. Danas se stanov-
nitvo opine uglavnom bavi poljoprivredom i manjim
dijelom obrtom.
Naselje urenovac ima izravan prikljuak (-4075) na
dravnu cestu D-2 (Podravska magistrala) te na cestu D-
53 (Naice Donji Miholjac), a nalazi se na pola puta
izmeu Orahovice i Naica.
Gotovo su svi stanovnici naselja urenovac prikljueni
na javni vodoopskrbni sustav, iako crpilite nije legalizi-
rano niti je razrijeen njegov status. urenovac ima i
izgraen kanalizacijski sustav mjeovitog tipa za 1100
kuanstava (dug 12 km, a planirano je ukupno 35 km s
prikljuivanjem okolnih naselja) koji se na tri mjesta
prazni u recipijent potok Bukvik, a od toga samo jedan
krak preko talonice.
Naselja se Boki i aptinovci nalaze 5 km sjevernije od
opinskoga sredita. Boki se nalazi manje od 2 km za-
padnije od aptinovaca, a aptinovci su od ceste D-53
udaljeni priblino 3 km. Oba su naselja svrstana u sred-
nje nizinsko podruje odvodnje u sklopu slijeva Kara-
ica-Vuica.
Boki se prvi put spominje krajem 17. st. nakon odlas-
ka Turaka, a ime je najvjerojatnije dobio po umi (ika-
ri) Bok koja se nalazi sjeverno od sela. Rubni dijelovi
katastarske opine Boki lee na nalazitima plina i nafte
(s glavnim crpilitem u Beniancima) koji Ina-Naftaplin
Procicavanje otpadnih voda M. Kardum
424 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 421-428
eksploatira od 1973. Zahvaljujui renti koju opine do-
bivaju od te eksploatacije, u Bokiu je ureena i poprav-
ljena infrastruktura (ceste, asfalt, kanalska mrea, plini-
fikacija), ali jo nema javne vodoopskrbe, to je velik
problem posebno u sunom razdoblju kada je i kvaliteta
vode vrlo slaba. Jo 2004. bilo je predvieno spajanje
Bokia na urenovaki vodoopskrbni sustav jer je tre-
bao biti zavren vodovod na trasi urenovac Krevi-
na Beljevina Boki. U naselju ne postoji ni kanali-
zacija sanitarno-potronih otpadnih voda i odvodnja se
rjeava individualno, iskljuivo uz pomo septikih ja-
ma. Postoje samo otvoreni kanali s obje strane glavne
ulice za odvodnju oborinske vode koji takoer nisu od-
govarajue rijeeni.
Zapadno od Bokia nalaze se vodotoci koji se slijevaju
prema rjeici Vuici na
sjeveru (Zdenaka rijeka
i potok Marjanac), a sje-
verno od naselja nalaze se
i veliki ribnjaci PPK Ora-
hovica. Zanimljivo je da
se Boki i ire podruje
nalaze na velikim zaliha-
ma tople vode koja e se
u budunosti vjerojatno
iskoritavati kada prestane
eksploatacija plina i nafte.
aptinovci su vjerojatno
najstarije mjesto u opini
urenovac jer se spo-
minju gotovo 200 godina
prije ostalih naselja, a
ime u maarskom obliku
znai "Hrvatsko brdo".
Naselje se takoer nalazi
uz nalazita plina i nafte,
ali za razliku od susjed-
nog Bokia ima pitku
vodu jer je spojeno na
vodoopskrbni sustav
urenovca. aptinovci su opskrbljeni plinom i strujom
te prikljueni na telefonsku mreu, a po selu je
razvedena i kanalska mrea za oborinsku odvodnju. No
stanje je s odvodnjom isto kao i u Bokiu jer nema
kanalizacijskog sustava.
Kroz aptinovce prolazi potok Iskrica koji stanovnici
zovu rijeka jer ima izvor podno Papuka i nikad ne pre-
suuje, a na sjeveru se ulijeva u Vuicu.
Stanovnitvo se i jednog i drugog naselja bavi iskljuivo
poljoprivredom i manjim dijelom stoarstvom (nije za-
biljeena ni jedna vea farma), a samo je manji dio za-
poslen u sitnim obrtnim djelatnostima poput graevinar-
stva, bravarija, stolarija, mlinarstva, ugostiteljstva i sl.
Industrijske proizvodnje nema [1].
4 Kanalizacijski sustav i lokacija uredaja za
procicavanje
Prema aktualnom upanijskom prostornom planu za oba
je naselja predvien sustav odvodnje s biolokim urea-
jem za proiavanje otpadnih voda (ureaj s aeracijom).
Najblii je mogui recipijent proienih voda vodotok
Iskrica. Predviena je lokacija ureaja za proiavanje
otpadnih voda uz Iskricu na plotini od 1200 m
2
, u zoni
Jasenovke sjeverno od naselja aptinovci. Pristup na lo-
kaciju osiguran je postojeim putem zvanim Lenija koji
zavrava kao slijepi put (slika 2.).
Kako se lokacija ureaja za proiavanje nalazi na sje-
vernom dijelu naselja aptinovci i u blagom je padu prema
sjeveru, predvieno je da otpadna voda dolazi na ureaj
gravitacijski. U Studiji odvodnje i proiavanja otpad-
nih voda slijeva Karaica-Vuica, koju su 2005. izradili
Hidroing d.o.o. iz Osijeka i Hidroprojekt-ing d.o.o. iz
Zagreba, predviena je izvedba 12 km razdjelne kanali-
zacije, s jednom crpnom stanicom i tlanim vodom du-
gim 1 km izmeu dvaju naselja, kako bi se izbjeglo pre-
duboko ukopavanje kanalizacijske mree. Tada je prora-
unana i investicijska vrijednost kanalizacije u iznosu
od 14,79 milijuna kuna.
Slika 2. Situacija naselja Bokic i aptinovci na topografskoj podlozi
M. Kardum Procicavanje otpadnih voda
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 421-428 425
Stoga je sasvim razumljivo da bi se cjelokupni kanaliza-
cijski sustav trebao graditi u etapama. Svakako bi najprije
bilo nuno izgraditi ureaj za proiavanje koji svojim
kapacitetom obuhvaa oba naselja. Potom bi se u prvoj
fazi na njega, s obzirom da imaju pitku vodu, prikljuilo
naselje aptinovci u kojem bi se izgradio razdjelni kana-
lizacijski sustav za sanitarno-potronu vodu. U sljedeoj
bi se etapi nakon izgradnje vodoopskrbe naselja Boki
izgradila i razdjelna kanalizacijska mrea s crpnom sta-
nicom i na taj bi se nain Boki prikljuio na ureaj
(slika 3.). Ipak se s gradnjom ureaja i kanalizacijskog
sustava nije jo zapoelo, ali se oekuje da e to biti ri-
jeeno u sklopu zahvata koje u posljednje vrijeme podu-
zimaju Hrvatske vode na poboljanju vodoopskrbe, pa
time i odvodnje, u istonim dijelovima Slavonije [6].
Slika 3. Detaljna situacija uredaja na katastarskoj podlozi
U nas se svi ureaji vei od 500 ES dimenzioniraju i kon-
cipiraju prema posebnoj normi A126 iz ATV smjernica
(smjernice Njemakog udruenja za otpadne vode) za
racionalno dimenzioniranje mree i graevina, te vrije-
deim DIN normama. Granine su vrijednosti pokazate-
lja u otpadnim vodama, koje se isputaju u prirodni pri-
jamnik iz ureaja za proiavanje, utvrene Pravilni-
kom o graninim vrijednostima pokazatelja, opasnih i
drugih tvari u otpadnim vodama (NN 40/99). Tu je od-
reena granina vrijednost za II. stupanj proiavanja
(mehaniko-bioloko proiavanje) za ureaje do
10.000 ES sljedea: za ukupne suspendirane tvari 60
mg/l, za biokemijsku potronju kisika (BPK
5
) bez nitri-
fikacije 40 mg O
2
/l i za kemijsku potronju kisika (KPK)
150 mg O
2
/l.
Kriteriji za dimenzioniranje prema ATV-A126 na prim-
jeru ureaja za 1100 ES s aktivnim muljem i zajedni-
kom stabilizacijom mulja su sljedei:
specifina koliina otpadne vode po stanovniku na
dan 150 l/ES/d
maksimalna koliina na sat Q/12
specifino organsko optereenje 60 g BPK5/ES/d
optereenje mulja 0,2 kg BPK5/m3/d
doputeno optereenje povrine 0,6 m/h
retencija ili vrijeme zadravanja u sekundarnoj
talonici 3,5 h
optereenje kisikom 3,6 kg O
2
/kg BPK
5
Prema tim je veliinama odreena dnevna koliina od
165 m
3
/d, maksimalna koliina po satu za suno razdob-
lje 13,75 m
3
/h, a s 20-postotnim poveanjem (ako se urau-
naju strane i procjedne vode ) maksimum je 16,50 m
3
/h.
Dnevno organsko optereenje iznosi 66 kg BPK
5
/d. Za
bioaeracijski bazen izraunan je volumen od 330 m
3
, a
odabrana je vrijednost 356 m3. Za sekundarnu je talo-
nicu odreena potrebna plotina 22,91 m
2
i potrebni vo-
lumen 48,1 m3, a odabran je volumen od 76 m
3
. Za aeraci-
ju su prema potrebnoj dubini upuhivanja zraka (4,9 m), op-
tereenju i potrebama za kisikom i zrakom odabrana pu-
hala s ukupnim uinkom od 180 m3/h i s radom od 22,4
sata na dan [6].
Tijekom projektiranja cjelokupni je plato ureaja uzdig-
nut za metar u odnosu na okolni teren da bi se osiguralo
nesmetano gravitacijsko isputanje proienih voda u
potok Iskricu. Naime zbog 25-godinjih velikih voda,
koje su izmjerene na koti 99,98 m n.m., bilo je potrebno
rijeiti hidrauliki tok vode u ureaju da bi i pri 25-godi-
njim velikim vodama ureaj mogao nesmetano funkcio-
nirati. Stoga se ispust predvia na koti 100,06 m n.m.
Tako je osigurano da se uz trokove nasipavanja lokaci-
je zatiti postrojenje od mogueg poplavljivanja.
Osim pristupne ceste koja je nuna za funkcioniranje
ureaja, projektom je bilo potrebno osigurati prikljuak
na ostalu infrastrukturu, posebno elektrinu struju, radi
nesmetanog funkcioniranja postrojenja ureaja za pro-
iavanje (crpna stanica i kompresorska stanica, osvjet-
ljenje lokacije i sl.).
Procicavanje otpadnih voda M. Kardum
426 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 421-428
5. Dijelovi postrojenja i tehnoloki proces uredaja
Dijelovi od kojih se sastoji ureaj za proiavanje
otpadnih voda na bazi aktivnog mulja prikazani su na
lokaciji ureaja uz vodotok Iskrica na slici 4.
Slika 4. Poloaj pojedinih dijelova uredaja na lokaciji (1. ulazna
crpna stanica, 2. revizijsko okno, 3. primarna talonica ili
okno za grubo odmuljivanje, 4. bioloki uredaj s bazenom
i sekundarnom talonicom, 5. izlazno kontrolno mjerno
okno, 6. spremnici za mulj, 7. kompresorska stanica, 8.
ispusna gradevina)
Otpadna voda prije ulaska u crpnu stanicu prolazi kroz
ulazno okno s grubom reetkom s razmakom ipki od
najmanje 5 cm. Na gruboj se reetki zaustavljaju krupni-
ji plivajui materijali (krpe, granje, lie i sl.) da bi se
zatitile crpke u ulaznoj crpnoj stanici. Predvieno je da
Slika 5. Ulazna crpna stanica (1. potopljena crpka, 2. vodilica za
crpku, 3. tlacni vod)
se reetka u oknu isti runo, a u skupljoj se izvedbi mo-
e ugraditi i automatska reetka ili jo skuplje rotomat-
sito, ime bi se postigli jo bolji rezultati u predtretma-
nu, ali bi znatno poskupilo ureaj. Otpadna voda na po-
etku svoga hidraulikog toka kroz ureaj dolazi na
ulaznu crpnu stanicu koja vodu podie na otprilike 1 m
ispod iznivelirane kote nasutoga terena u revizijsko okno
(slika 5.).
Potom se otpadna voda iz revizijskog okna usmjerava
prema osnovi za grubo odmuljivanje u kojem se ukla-
njaju krupnije plivajue tvari u otpadnoj vodi. Glavna je
funkcija okna za grubo odmuljivanje pri procesu proi-
avanja taloenje krupnijih plivajuih tvari iz otpadne
vode kako ne bi dospjele u bioloki stupanj proiava-
nja odnosno bioloki bazen, a u nastavku i u sekundarnu
talonicu. Okno za grubo odmuljivanje ovdje je prakti-
ki u funkciji primarne talonice koja je podijeljena na
dva dijela i po sredini ima pregradu odnosno plivajuu
zavjesu.
Iz primarne talonice (okna za grubo odmuljivanje) ot-
padna se voda ulijeva u bioloki kompaktni ureaj koji
funkcionira po principu tehnologije aktivnog mulja
(slika 6.).
Slika 6. Tlocrt i presjek biolokoga kompaktnog uredaja
(1. bioloki bazen, 2. sekundarna talonica, 3. preljevni
lijeb, 4. aeratori, 5. cjevovodi za povratni mulj, 6. cjevovodi
za dovod zraka, 7. pokrovna reetka, 8. dotok u sekundarnu
talonicu, 9. celicni nosac)
M. Kardum Procicavanje otpadnih voda
GRAEVINAR 60 (2008) 5, 421-428 427
Dno i zidovi kompaktnoga biolokog ureaja od armira-
nog su betona, u tlocrtu je ureaj uglavnom krunog ob-
lika (iako nisu iskljueni i drugi oblici), a sastoji se od
dva odvojena prostora. Vanjski je krug podruje biolo-
kog bazena gdje se obavlja aeracija otpadne vode, a unu-
tarnji je krug prostor sekundarne talonice za taloenje
mulja. U biolokom se bazenu otpadne vode aeriraju i
tako se stvaraju uvjeti koji pogoduju procesu bioloke
razgradnje. Koliina je zraka za aeraciju dimenzionirana
tako da jami stalnu potrebnu koncentraciju kisika. Na
taj su nain stvoreni osnovni uvjeti za ivotne aktivnosti
mikroorganizama, a kisik se unosi preko puhala i potop-
ljenih cjevastih aeratora (aeracija s finim mjehuriima).
Naime kako mikroorganizmi za svoj ivot trebaju hranu
i kisik, u procesu proiavanja iz otpadne vode uzimaju
hranu u obliku organske materije, a na taj nain proi-
avaju vodu, dok kisik istodobno dobivaju intenzivnom
aeracijom. Pri takvom procesu biorazgradnje reducira se
sadraj organske tvari otprilike 95 posto.
Nakon aeracije otpadna voda, koja se sastoji od mjea-
vine otpadne vode i aktivnog mulja, dolazi u sekundar-
nu talonicu oblikovanu kao lijevak radi lakega i breg
taloenja estica mulja.
Tijekom procesa taloenja dolazi do odvajanje mjeavi-
ne aktivnog mulja i vode pri kojemu se odvaja bioloka
masa (mikrobioloki mulj) od otpadne vode, pa mulj
zbog vlastite teine pada na dno u vrh lijevka. Ljevkasti
je unutarnji krug izveden od poliestera ili slinih mate-
rijala, primjerice nehrajueg elika. Izbistrena se voda
preko krinog preljeva odvodi prema kontrolnom mjer-
nom oknu i potom prema recipijentu.
Aktivni se istaloeni mulj, koji ine flokule mikroorga-
nizama (alge, bakterije, protozoe i sl.), iz sekundarne
talonice ponovno vraa u bioloki bazen s pomou ve-
like crpke (zvane mamut pumpa) i na taj se nain proces
proiavanja kontinuirano obnavlja.
Pri procesu proiavanja otpadnih voda obavlja se isto-
dobna stabilizacija mulja tako da nakon odreenog vre-
mena dio mikroorganizama u vodi ugiba i tako se pove-
ava koncentracija bioloke mase u otpadnoj vodi. Tak-
va bioloka masa dodatno oksidira i mineralizira poradi
produene aeracije, pa se tako smanjuje ukupan volumen
vika mulja.
Od sluaja do sluaja, najee prema potrebi, evakuira
se suvini mulj iz procesa proiavanja. To se postie s
pomou druge velike crpke, a mulj se odlae u silos gdje
odlei i dozrijeva od najmanje est mjeseci do najvie
godinu dana. Iz silosa se prazni kada je potpuno bioloki
neopasan i odvozi na odlagalite, a nakon analize moe
se iskoristiti i kao visokokvalitetno gnojivo. Veliina se
silosa za mulj odreuje prema vrsti i nainu odlaganja
mulja i prema predvienim razdobljima pranjenja.
Ureaj se uglavnom gradi pod zemljom, a moe se pok-
riti plastinim materijalima ili pocinanom reetkom ra-
di zatite od pada neeljenih tvari i predmeta u prostor
ureaja (slika 6. tlocrt).
U cijelom postupku proiavanja vanu ulogu imaju
puhala (kompresori). Puhala su nuna za pravilno dozi-
ranje kisika u procesu proiavanja otpadnih voda i za
pravilno funkcioniranje ureaja. Zbog izolacije smjete-
na su podzemno u posebnom oknu i u neposrednoj bli-
zini biolokog bazena. Uglavnom su izdignuta od najni-
e toke okna, radi sprjeavanja dodira s vlagom (slika 7.)
[1], [3], [5], [6].
Slika 7. Presjek kompresorske stanice (1. betonski podest, 2.
puhalo (kompresor), 3. odvod zraka, 4. dovod zraka, 5.
kota prirodnog terena, 6. kota nasutog terena
U sluaju nestanka struje na ulaznoj crpnoj stanici nije
mogue podizati otpadnu vodu u ureaj jer su crpke iz-
van pogona. U tom se sluaju rauna da je retencijski
volumen ulazne crpne stanice i dolaznog cjevovoda do-
voljan da sprijei prelijevanje otpadnih voda po okolnom
terenu. Dakako uz pretpostavku da je nestanak struje
kratkotrajan, a kad se radi o duljem nestanku tada se ne-
proiena voda mora isputati izravno u vodotok za to
se moe predvidjeti i zaobilazni kanal [7].
6 Zakljucak
Cjelokupno postrojenje biolokoga kompaktnog ureaja
na osnovi aktivnog mulja sa svim prateim sadrajima
ini jedinstvenu tehnoloku cjelinu i prua visok stupanj
zatite recipijenta jer takav ureaj jami proiavanje
otpadnih voda od najmanje 95 posto, a u idealnim uvje-
tima ak i 98 posto. Naime pri pravilnom funkcioniranju
ureaja prisutnost BPK
5
u proienoj otpadnoj vodi pa-
da ispod 20 mg/l, a to daje mogunost isputanja proi-
ene vode u II. kategoriju vodotoka odnosno u podzem-
lje preko upojnih bunara prema Pravilniku o graninim
vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpad-
Procicavanje otpadnih voda M. Kardum
428 GRAEVINAR 60 (2008) 5, 421-428
nim vodama. Prednosti su takvih postrojenja u odnosu
na druge vrste tipiziranih ureaja na tritu dugi vijek
trajanja ugraenih dijelova, mogunost daljinskog uprav-
ljanja postrojenjem, dugo zadravanje i dozrijevanje mulja
s mogunou potpune stabilizacije i dodatnog iskorita-
vanja. Takoer za normalno funkcioniranje biolokih
procesa na ureaju nije potrebno dodavanje biolokih
aktivatora za poboljanje rada ureaja. Vizualno se ure-
aji dobro uklapaju u okoli s obzirom da se svi dijelovi
ureaja nalaze ispod zemlje.
Vano je svojstvo takvih ureaja to je pogon ureaja
potpuno automatiziran. Kada se na njemu jednom uspos-
tavi bioloki proces, to omoguuje kvalitetno funkcioni-
ranje ureaja i pri promjenjivom hidraulikom dotoku, a
samim tim i promjenjivome ulaznome organskom opte-
reenju u sirovoj otpadnoj vodi. Sve se to postie isklju-
ivo pravilnim doziranjem zraka.
Stoga je sa stajalita zatite okolia odnosno recipijenta
rije o preporuljivom nainu proiavanja otpadnih voda
za manja naselja, poslovne zone, turistike komplekse i
sline sadraje s kapacitetom do 2000 ekvivalentnih sta-
novnika. Ureaji s aktivnim muljem su posebno pogod-
ni za izdvojena i udaljena naselja za koje je preskupo
spajanje na velike sustave odvodnje. Zbog visoke razine
proiavanja posebno su pogodni za naselja u blizini
vodozatitnih podruja.
LITERATURA
[1] Idejni projekt ureaaja za procicavanje otpadnih voda naselja
aptinovci i Bokic, Aquacon, Zagreb, 2001.
[2] Navrboc, I.: Javni sustav odvodnje opcine Jakovlje, Graevinar
59 (2007), 7, 617-623
[3] Lautrich, R.: Der Abwasserkanal, Handbuch fr Planung,
Ausfhrung und Betrieb, Verlag Paul Parey, Hamburg-Berlin,
1980.
[4] Imhoff, K.; Imhoff, K. R.: Taschenbuch der Stadtentwsserung,
Oldenbourg Industrienverlag, Mnchen-Wien, 1993.
[5] Guli, I.: Kondicioniranje vode, Hrvatski savez graevinskih
inenjera, Zagreb, 2003.
[6] Hosang, W.; Bischof, W.: Abwassertechnik, B. G. Teubner
Verlag, Stuttgart-Leipzig, 1998.
[7] Margeta, J.: Kanalizacija naselja, Graevinski fakultet Sveuilita u
Splitu, Split, 1998.