HRVOJE TURKOVI

TEORIJA MONTAE (2013-2014)

2. Temeljni pojmovi analize filma prizor i toka
promatranja
22. X. 2013.

PRIKAZIVAKI TEMELJI STANDARDNOG FILMA
Kad gledamo film u kinu, televizijsku emisiju ili neku snimku na internetu, na
raunalu, u njoj moemo prepoznati prizore: ambijente, vremenske prilike,
ljude, to oni rade i to se openito zbiva u ambijentima i to s nekih vizura,
toki promatranja na prizor i to bez obzira to smo se moda prvi put sreli s
tim prizorom.
Ta se sposobnost prepoznavanja prizora na filmu temelji na ivotnoj
sposobnosti prepoznavanja naeg ivotnog okruja, na nekom iskustvu
snalaenja u ivotu, i oslanja na to to razrauje.
A. Peterli - imbenici slinosti filmske snimke i izravnog promatranja ivotnog
prizora
Naravno, sve se to na filmu raspoznaje pod osobitim uvjetima: na ogranienom,
dvodimenzionalnom ekranu, koji ini samo dio naeg ivotnog ambijenta; to
gledamo uglavnom sa statinog tjelesnog poloaja u kinu ili pred televizorom ili
raunalom i dr.
A. Peterli - imbenici razliitosti izmeu gledanja prizora u filmskoj snimci i
izravnog promatranja ivotnog prizora
Tumaenje postupaka na filmu esto e se pozivati na nae ivotne sposobnosti
koje se razarauju na filmu
PRIZOR I TOKA PROMATRANJA/MOTRITE
PROBLEM: to jedinstveno povezuje kadrove unutar scene, tako da moemo
tvrditi da svi kadrovi pripadaju istoj sceni?
ODGOVOR: U sceni od kadra do kadra promatramo isti prizor, a na prelasku na
drugu scenu promatraki se prebacujemo na posve drugi prizor.
PROBLEM: to svaka promjena kadra podrazumijeva? to se tipski mijenja kad
god se mijenja kadar?
ODGOVOR: I u sklopu scene i na prelasku s jednog prizora na drugi ono to se
mijenja od kadra do kadra jest toka promatranja, odnosno motrite, a time se
mijenja i vizura prizora.
DAKLE, KAKO PREPOZNAJEMO MONTANI PRIJELAZ, A KAKO KADAR?
Na montani prijelaz ukazuje skokovita promjena ukupne vizure, a da imamo
posla s kadromukazuje vizurni kontinuitet, tj. neprekidna vizurna prisutnost
prizora, prizor nam je neprekidno u vidnom polju
DAKLE: dva su meusobno vezana polazna pojma za analizu filma, i montanog
prijelaza:
Pojam prizora (eng. diegesis, diegetic space, event, sound diegetic scene)
Pojam toke promatranja ili motrita (eng. perceptual point of view, vantage
point)
POJAM PRIZORA
prizor / filmski prizor
dio u filmu predoenog svijeta koji je dostupan neposrednom vizualnom i
slunom razgledavanju i praenju, tj. u kojem se neposredno promatraki
snalazimo
Prizor se identificira na temelju onog to od prizora vidimo u kadru tj. u
vidnom polju, a na temelju sljedeih tipskih prizornih sastojaka:
1. Ambijent - nekretnine svijeta, postojani okoli okruuje promatraa (eng.
diegetic space, diegetic scene
arg. objekt (eng. set), na nekoj lokaciji (eng. location), ili u studiju (eng.
studio, sound stage)
2. Ambijentalna atmosfera vremenski uvjetovan izgled ambijenta (eng.
atmosphere)
2. Likovi samodjelatna bia (ljudi, ivotinje, roboti, antropomorfni predmeti)
arg. glumci, uloge (eng. characters / actors, roles)
3. Zbivanja pojedinane zamjedbeno uoljive promjene u prizoru
arg. akcija (eng. diegetic events / action)
4. Predmeta pokretnine svijeta, ono s ime se moe baratati, pokretati
arg. rekvizita (eng. Props)
DVA DIJELA PRIZORA
Prizor ne prestaje na rubovima kadra nego se protee izvan rubova kadra
Prizor okruuje toku promatranja iako samo manji njegov dio ulazi u
kadar (tj. u vidno polje) u trenutku promatranja
Vana razlika:
prizor u kadru, tj. u vidnom polju (eng. on screen)
prizor izvan kadra, tj. izvan vidnog polja (off prostor, off zvuk); (eng. off
screen)
Vidljiv dio prizora (onaj u vidnom polju, u kadru) od trenutno nevidljivog (onog
izvan kadra, izvan vidnog polja) dijeli - izrez kadra (eng. frame)
Izrez je granica koja dijeli ogranieno vidno polje (eng. visual field)
prizora od sveokruujueg izvanvidnog polja prizora
Izrez narezuje prizorne pojave (ambijent, likove, stvari) kad je jedan
njihov dio izvan kadra.
Izrez kadra treba razlikovati od okvira kadra
I zrez je granica smjetena unutar prizora, razgraniuje ono to upravo vidimo
od prizora od onog to trenutno ne vidimo a prostire se uokolo, dok okvir
razgraniuje podruje filmske slike od nefilmske okoline u kojoj se gleda
filmska slika
VANOST RAZLIKOVANJA PRIZORA
U veini filmova prizori su od kljune vanosti to je ono to usredotoeno
gledamo i oekujemo vidjeti u nekom filmskom djelu, bez obzira o kojoj se vrsti
filma radilo
Iznimku ine apstraktni filmovi (podvrsta eksperimentalnih filmova i
videa) u kojima ne razabiremo prepoznatljiv prizor
U igranom filmu svi se kljuni vidovi prizora moraju nadzirano birati i
obraivati predmetom su stvaralake obrade
Postoje specijalizirane struke koje su stvaralaki i operativno nadlene za
svaki od tih vidova prizora:
ambijentiranje spada u specijalistiki podruje scenografskog odjela (sektora)
(scenograf, scenski rekviziteri, scenski radnici, stolari, patineri, maketari...)
ostvarivanje uloga, tj. likova, spada u specijalistiko podruje glume, tj.
glumaca, ali uz nadzor redatelja i suradnju kostimografa, maskera i rekvizitera
ostvarivanje zbivanja (akcije) spada dijelom u uloge i rad glumaca (vid je
ponaanja, djelovanja likova), ali stvar je koju smilja i kontrolira redatelj uz
suradnju snimatelja i scenskog rekvizitera
za rekvizitu se brinu rekviziteri, ali je ona dijelom planirana scenarija, dijelom
odreena reiserovim zamislima i odlukama
POJAM TOKE PROMATRANJA /
MOTRITA
toka promatranja / motrite:
optiki (perspektivno-
projekcijski) ponueno mjesto s
kojeg trenutno promatramo
prizor
arg. poloaj/pozicija
kamere
eng. vanatage point, station
point, perceptual viewpoint /
camera position)
Pogled s dane toke
promatranja, tj. ono to se s nje
vidi od prizora naziva se
vizurom (eng. view)
TOKA PROMATRANJA I POLOAJ KAMERE
Iako je pri snimanju filma kamera ta koja zauzima toku promatranja
(projekcijsko motrite) u snimanom ivotnom prizoru (profilmskom prizoru) te
gledatelji snimke dobivaju istu vizuru prizora kakvu je imala kamera pri
snimanju
NE MORA BITI TAKO!
RAZLOZI ZATO NIJE TAKO:
1. TO PONEKAD NIJE TONO: snimanje teleobjektivom ili irokokutim
objektivom nudi gledatelju filma toku promatranja koja se ne podudara s
poloajem kamere u odnosu na promatrani prizor.
Kamera je pri snimanju teleobjektivom puno udaljenija od snimanog
predmeta nego to to sugerira toka promatranja u snimci tog prizora, a pri
snimanju irokokutim kamera je puno blie
2. TO PONEKAD NIJE PRIMJENJIVO: u animiranom, odnosno raunalno
stvorenom prizoru prizor promatramo s toke promatranja koja nema veze s
nikakvom pozicijom kamere jer se s kamerom niti ne snima
3. NIJE DOIVLJAJNO UTEMELJENO (FILMOLOKI RAZLOG): kad na
ekranu gledamo prizor u kadru mi tipino ne doivljavamo da to gledamo s
pozicije kamere, nego imamo dojam da gledamo izravno s dane toke
promatranja, one koju nam nudi perspektivna projekcija filmske slike.
Sugeriranje gledatelju da se dani prizor gleda ba posredstvom stvarne
kamere trai posebne postupke i ima posebnu funkciju u filmu. Spada u
postupke posebna tzv. pripisa toke promatranja nekom ili neem.

MODALITETI PROMATRANJA PRIZORA PARAMETRI KADRA
Toka promatranja odreena je viestrukim parametrima, tzv.
parametrima kadra, odnosno modalitetima promatranja prizora:
parametar vrijednost koja moe varirati, ali je obavezno
ima u ovoj ili onoj varijanti
Parametri kadra modaliteti promatranja prizora:
1. plan - obuhvat prizora u vidnom polju kamo je usmjereno promatranje i
koliki je obuhvat prizora, kolika zapremnina onog to vidimo od prizora u
vidnom polju - tj. koja je promatraka udaljenost od predmeta promatranja
detalj (DET), blizu (B), polublizu (PB), ameriki (A), srednji (S), total (T)
2. rakurs - nagib promatranja po vertikali
donji rakurs (DR) odozdo; gornji rakurs (GR) odozgo; ravna vizura
(nulti rakurs) ravno
3. strana - kut promatranja orijentiranog predmeta ili situacije po horizontalnoj
ravni
Sprijeda (s lica); straga (s lea); iz profila ili poboke; iskosa (iz poluprofila:
prednjeg poluprofila, stranjeg; ambijent pod kutem);
4. stanje promatranja / statinost promatranja ili promatraki pomaci
(Peterli: stanja kamere)
panorama, vonja, panorama-vonja, statini kadar, nemirni kadar,
briua panorama
LITERATURA ZA TEMELJNE POJMOVE
Peterli, Ante, gl. ur., 1990, Filmska enciklopedija 2,
Zagreb. JLZ Miroslav Krlea
NATUKNICE:
Prizor, filmski (str. 372-173 )
Toka promatranja (str. 631-632)
Turkovi, Hrvoje, 2000, Teorija filma, Zagreb: Meandar
POGLAVLJE:
1. Pojam prizora i toke promatranja (str. 41-51)