HRVOJE TURKOVI

TEORIJA MONTAE I (2013-2014)

3. Sredinji problemi montanog prijelaza
29. X. 2013.

PROBLEM: NA TEMELJU EGA SE IZVODI TOKA
PROMATRANJA
PRIMJER: Poetni kadar interijera ispitivanja Istrebljivaa
INJENICE:
(a) gledajui prizor u filmu tono znademo ODAKLE GA
GLEDAMO, s koje toke promatranja u odnosu na njega
(b) meutim, naa vlastita, tjelesna, toka promatranja u kinu posve
je (optiki) drugaija od ponuene filmske toke, mi, gledatelji,
imamo posve drugu toku promatranja.
PROBLEM:
Na temelju ega onda zakljuujemo odakle gledamo sam filmski
prizor?
ODGOVOR:
Na temelju perspektivne projekcije, sustava perspektivnih
indikatora (ili pojedinih perspektiva)
IZVOENJE TOKE PROMATRANJA U
IVOTU PERSPEKTIVNOST NAE
IVOTNE VIZURE
toka promatranja / motrite:
optiki (perspektivno-
projekcijski) ponueno mjesto s
kojeg trenutno promatramo
prizor
arg. poloaj/pozicija
kamere
eng. vanatage point, station
point, perceptual viewpoint /
camera position)
Pogled s dane toke
promatranja, tj. ono to se s nje
vidi od prizora naziva se
vizurom (eng. view)
SPISAK PERSPEKTIVNIH INDIKATORA:
1. Izdvajanje lika od pozadine.
2. Perspektivno prekrivanje (preklapanje, maskiranje)
3. Vertikalna perspektiva.
4. Skraivanje (ili razmjerno smanjivanje poznatih likova i
predmeta).
5. Linearna ili geometrijska perspektiva
6. Atmosferska perspektiva. Ona ukljuuje:
(a) izbljeljivanje
(b) zamuivanje (poveanje nejasnoe obrisa)
(c) gubljenje detalja (.siluetiranje. likova)
(d) koloristika perspektivu.
7. Gradijent teksture
8. Sjenanje (tonalno moduliranje)

SUODREDBE MONTANOG PRIJELAZA I
KADRA
KAKO PREPOZNAJEMO MONTANI PRIJELAZ, ODNOSNO KADAR PRI
GLEDANJU FILMA?
Na montani prijelaz upuuje skokovita promjena ukupne vizure
a ona je izazvana skokovitom promjenom toke promatranja/motrita:
skokovito preusmjerenje vizure ili skokovito prebacivanje promatrakog
poloaja
Na kadar upuuje vizurni kontinuitet, tj. neprekinuta vizura prizora
tj. neprekinut pogled na prizor stalno motrite, odnosno kontinuirano
pomicanje motrita (vonjom i/ili panoramom)
ORIJENTACIJSKE DEFINICIJE:
Kadar je dio filma u kojem prizor promatramo s vizurnim kontinuitetom, s
kontinuirane toke promatranja
Montani prijelaz je skokovita (diskontinuirana) promjena vizure, bilo skok u
poloaju toke promatranja ili skokovito premjetanje smjera promatranja (ili,
najee, oboje)
Doivljaj montanog prijelaza ovisi o suelju prizora i toke promatranja
ovisi o ustanovljavanju to se prizornog promijenilo i to se promatraki
promijenilo na danom montanom prijelazu i zato!
NAELO DOSTATNE PROMJENE TOKE
PROMATRANJA PRI KONTINUIRANOJ
MONTAI
Problem: premali montani prijelaz
PRIMJER: Jean-Luc Godard: Do posljednjeg daha, 1960
Montani prijelaz se registrira (doivljajno uzima) kao jasna promjena toke
promatranja onda kad je ona dostatno velika, ali ne i prevelika (pri promatranju
iste prizorne pojave)
Promjena toke promatranja je dostatno velika (u odnosu na istu pojavu
promatranja) kad ispunjava sljedee uvjete:
Ako je promjena kuta promatranja u odnosu na isti predmet promatranja
vea od 30
0
(uz zadravanje istog plana)

Ako je promjena promatrake udaljenosti od istog predmeta promatranja
najmanje skok od jednog plana, a poeljno od dva plana (npr. s krupnog na
najmanje blizu ili polublizu) (ako se mijenja plan po osi promatranja)
Najee: Ako se povee dostatna promjena kuta promatranja i udaljenosti
promatranja (plana) u odnosu na isti predmet promatranja
SKOKOVIT MONTANI PRIJELAZ PRI KONTINUIRANOJ
MONTAI
Kad je razlika izmeu dvaju toki promatranja u dva uzastopna kadra a u
odnosu na istu prizornu pojavu - premala ili prevelika tada se montani prijelaz
naglaeno osjea, kao svojevrsni trzaj ili skok, i takav se prijelaz naziva:
montani skok (eng. jump cut)
Montani skok moe biti trojak:
(a) premali
skok u kadru otprilike ista toka promatranja, ali s nekim prekidom u
promatranju iste pojave (iste osobe koja, recimo, govori i mie se na
mjestu; tipino nastaje izrezivanje dijela kadra, ili zaustavljanjem snimanja
na trenutak i nastavak pod istim uvjetima) (Godard: ivjeti svoj ivot, scena
u restoranu)
trzav rez premala promjena toke promatranja: neznatna promjena plana
ili strane promatranja u odnosu na isti predmet promatranja (Godard:
ivjeti svoj ivot, scena u autu)
(b) preveliki
skokovit rez jako veliko premjetanje toke promatranja npr. skok iz
totala u detalj, ili iz detalja u total; treba se snai u korjenito promjenjenoj
vizuri na istu pojavu

PSIHOLOKO OBJANJENJE
SKOKOVITOG REZA
RAZLIIT JE PSIHOLOKI TEMELJ OVE RAZLIKE.
(a) Premale nas razlike ine trenutano nesigurnim u
pogledu statusa tog mjesta:
Je li po srijedi ba promjena toke promatranja ili je
po srijedi neka optika smetnja, greka u naoj
zamjedbi
Je li se neto neprirodno dogodilo s prizornom
pojavom koju promatramo
(b) Prevelika razlika postavlja problem razabiranja je li
rije o ba istom prizoru ili o posve drugom prizoru, je li
rije o kontinuiranom promatranju prizora ili o elipsi,
promatrakom preskoku

KONTINUIRANI I DISKONTINUIRANI
MONTANI PRIJELAZ
Naelno se razlikuje dva tipa montanog prijelaza:
1. kontinuirani montani prijelaz (kontinuiran rez) onaj
u kojem nadovezano, netremice promatramo isti prizor,
prizor koji se kontinuirano odvija
Promatraki smo neprekinuto prisutni u prizoru,
promatraki ga kontinuirano nadziremo preko montanog
prijelaza
2. diskontinuirani montani prijelaz (diskontinuiran rez)
onaj u kojem smo prekinuli promatranje prizora i nali
se ili u posve drugom prizoru, ili u istom, ali u drugo
vrijeme
Prekinut je prizorno-promatraki kontinuitet
SREDINJI PROBLEMI MONTANOG PRIJELAZA
TO MORAMO ODGONETNUTI NA MONTANOM PRIJELAZU
A. Odgonetnuti identitet prizora (ambijenta, likova, zbivanja,
stvari)
Problem identifikacije prizora i vanih sastavnica prizora nakon montanog
prijelaza
B. Promatraki se orijentirati: kako se promatraki smjetamo
nakon montanog prijelaza, s kojom prostornom orijentacijom
Problem promatrake orijentacije nakon montanog prijelaza
C. Odgonetnuti na to da pazimo na montanom prijelazu emu
da poklonimo pozornost u novoj vizuri
Problem rasporeda / prijenosa panje nakon montanog prijelaza
D. Odgonetnuti u kakav se globalniji interes uklapa dani montani
prijelaz
Problem uspostavljanja i odravanja interesa kroz niz kadrova to
zapravo u danom dijelu filma pratimo, koji nam je promatraki zadatak
NAELNI PROBLEM GLEDANJA FILMA
Film se oslanja na nae svakodnevne sposobnosti prepoznavanja prizora,
utvrivanja odakle to promatramo, na nae tipine promatrake interese i
prepoznavanje konteksta za ostvarivanje tih interesa sve to on aktivira,
razrauje, ispituje...
Ali, ipak, koliko se god oslanja na svakodnevno iskustvo, gledanje filma u
mnogoemu se razlikuje od opaalakog snalaenja u ivotu.
A) DEKONTEKSTUALIZIRANOST FILMSKOG SVIJETA. Pri gledanju
filma baeni smo u filmski svijet kljuno razliit od onog u kojem se
trenutno nalazimo dok gledamo film (kino, soba s televizijskim ekranom). U
tom se svijetu moramo polazno, najelementarnije snai, tj. snai - polazei od
niega
Prvi temeljni problem gledanja prizora filma:
Koji je to svijet, kakav je sve?
B) DEKONTEKSTUALIZIRANOST TOKE PROMATRANJA. Pri gledanju
filma nae je opaanje filmskih prizora odvojeno od nae tjelesne toke
promatranja bez obzira gdje se nalazili pred filmskim platnom i koliko nas
gleda svi gledamo prizor iz iste, filmom ponuene, toke promatranja.
Drugi temeljni problem gledanja prizora filma:
Kakvo se to promatrako snalaenje u njemu od nas trai?
PLAN DALJIH PREDAVANJA
1. Ustanoviti koji se uvjeti moraju ispuniti da bismo na montanom
prijelazu prepoznavali (identificirali):
a) ambijent
kao isti, kao isti u razliito vrijeme, ili kao razliit
b) likove
kao iste, kao iste u razliito vrijeme, kao razliite
c) zbivanje
kao isto nadovezano zbivanje, kao isto ali nenadovezano zbivanje ili kao
posve razliito zbivanje
2. Ustanoviti kako nam se sve premijeta toka promatranja na montanom
prijelazu i to uvjetuje njezino premijetanje
Kako se upravlja promatrakom orijentacijom od kadra do kadra
3. Ustanoviti kako se upravlja panjom unutar kadra i na prijelazu s kadra
na kadar i koji su razlozi za prebacivanje panje (motivacija reza)
4. Kako kontekst sklopova, ireg izlagakog konteksta, utjee na uvjete koji
se moraju osigurati na montanim prijelazima
LITERATURA UZ OVO PREDAVANJE:
montani prijelaz i rez Filmska enciklopedija 2,
Zagreb: Jugoslavenski leksikografski zavod Miroslav
Krlea