HRVOJE TURKOVI

TEORIJA MONTAE (2013-2014)

4. Raspoznavanje ambijenta
5. XI. 2013.

DOSTATNA I NEDOSTATNA RAZLIKA U
PROMATRANJU PRI KONTINUIRANOM REZU-
PRIMJERI
Dostatna razlika: Psiho, Hitchcock (razgovor i ustajanje s kreveta u prvoj
sceni filma)
Nedostatna razlika: Do posljednjeg daha, Godard (vonja u automobilu)
http://www.youtube.com/watch?v=1KUVwKp6MDI
http://www.youtube.com/watch?v=1ov4mQJIHhc
Nedostatna razlika kao greka:
SKOK U KADRU: http://www.youtube.com/watch?v=HVlZjJfXYfU
http://www.youtube.com/watch?v=ONMSe_zhq70 (primjer greke)


SISTEMATIZACIJA OSNOVNIH POJMOVA

PRIZOR
(to vidimo)
UVJETI
Trenutno motrite:
PROMATRANJA
Pokretno motr.
(promatraki kont.)
PRIZORA
Pokretno motr
(promatraki
diskont.):
ambijent
(nekretnine -
scenografija)
izrez (oblik i veliina
vidnog polja i smjer
gledanja)
vonja (premjetanje
motrita)
kontinuirana
(netremino
praenje)
likovi
(samopoduzetna
bia: glumci)
plan (udaljenost:
detalj, krupni, blizi,
polublizi, ameriki,
srednji, total)
panorama
(preusmjerenje
pogleda s istog
motrita)
diskontinuirana
(pratilaki prekidi)
zbivanje (prizorne
promjene: akcija,
radnja)
rakurs (gledamo:
na gore - donji r.
na dolje gornji r.
vonja-panorama
predmeti
(pokretnine;
rekvizita)
strana (gledamo:
s lica / s profila /
odostrag
PROBLEM PREPOZNAVANJA: TO SE SVE MORA
PREPOZNATI OD PRIZORA NA MONTANOM
PRIJELAZU
PRIMJER: Godardovi skokoviti rezovi
1. moramo prepoznati je li ambijent u dva uzastopna kadra prostorno isti ili
je razliit
Prepoznavanje (identifikacija) ambijenta (nekretnina prizora)
2. moramo prepoznati je li ambijent u dva uzastopna kadra vremenski isti ili
je razliit
Prepoznavanjer ambijentalne atmosfere (promjenjivih vidova ambijenta)
3. jesu li vani predmeti isti ili razliiti
Prepoznavanje predmeta
4. je li lik, odnosno, jesu li likovi u dva uzastopna kadra isti ili razliiti
Prepoznavanje likova
5. je li radnja u dva uzastopna kadra ista radnja ili to gledamo posve razliitu
radnju
Prepoznavanje radnje
DOIVLJAJNE FUNKCIJE
AMBIJENTIRANJA
1. Osiguravanje kljunih (postojanih) identifikacija
predoenog svijeta
Zemljopisnih (gdje je - na zemlji, u svemiru - smjetena radnja)
Povijesnih (u kojem povijesnom ili nadpovijesnom vremenu)
Drutvenog situiranja (koji tip drutvenog prostora radni, javni,
kuni...; za koji drutveni status...)
2. Osiguravanje akcijskog prostora likovima (kakve sve
tjelesne radnje, akcije, odn. kakvo razumijevanje njihovih
mogunosti uvjetuje dani ambijent)
4. Proksemiko-komunikacijski faktor (kakve komunikacije
podrazumijeva ili ne podrazumijeva ambijent)
5. Modulator raspoloenja - emotivni faktor (kako utjee na
raspoloenje odreen tip ambijenta)


OPERATIVNE NADLENOSTI ZA
AMBIJENTIRANJE
Ambijentiranje je
Vaan je dio scenarijskog posla scenski dio scenarijskog
posla.
Specijalistian je posao scenografskog posla pronalaenje,
prilagodba i/ili izgradnja traenih ambijenata
Vaan je dio reijskog posla procjena koji su ambijenti
odgovarajui za film njegovu radnju i atmosferu filma
Vaan je dio i snimateljskog posla kako kadar otkriva
(omoguava raspoznavanje i emotivno ukljuivanje) ambijenta u
doivljaj
Vaan dio montaerskog posla omoguiti dobro raspoznavanje
ambijenta na montanom prijelazu
Rukovodee pitanje sa stajalita montae: TO SVE UVJETUJE
RASPOZNAVANJE AMBIJENTA NA MONTANOM
PRIJELAZU?

PROBLEM POVEZIVANJA VIDOVA U
JEDINSTVENI AMBIJENT
PRIMJER: interijer u Nevoljama s Harryjem (ch. 14)
U dva susjedna kadra vide se posve razliite ambijentalne
stvari posve razliit sastav ambijenta
Razliit sastav ljudi u dva kadra
Razliiti pojedinani predmeti u dva kadra
Razliita ambijentalna pozadina
TEMELJNO PITANJE: Kako prepoznajemo da je po
srijedi isti ambijent pod uvjetima potpune razliitosti
onoga to od ambijenta vidimo u kadru?

IMBENICI PREPOZNAVANJA ISTOVJETNOSTI
AMBIJENTA PREKO PRIKAZANOG MONTANOG
PRIJELAZA
Koliko god su pokazani razliiti sastojci ambijenta u dva susjedna
kadra, toliko su oni ambijentalno spojivi, kompatibilni
U oba kadra imamo sastojke koji tipino pripadaju vrlo
odreenom tipu ambijenta - ambijentu skladita - pokrajne
sobe, tj. interijeru
Razabiremo da oba kadra pripadaju istom ambijentu promatranom
u istom vremenu:
Po istovjetnom tipu danjeg, interijernog, svjetla
Po istovjetnoj buci koju ujemo od kadra do kadra

TEMELJI POSTOJANE IDENTIFIKACIJE
AMBIJENTA:
Ono to vidimo u prvom kadru odmah dovodimo u vezu s naim openitijim
poznavanjem ambijenata - stvaramo polaznu predodbu o tipu ambijent koji
promatramo
A u kadrovima iza toga provjeravamo je li to polazno prepoznavanje tono
ili nije, a ujedno oekujemo dalju specifikaciju ambijenta, dalje podatke o
njemu
Ambijenti se tipski razlikuju, i tipino imaju svoj naziv: trnica, ulica,
kinodvorana, podzemna eljeznica, soba, kuhinja, hodnik, dolina, morska
puina...
Tipski identitet svakog ambijenta karakterizira njemu svojstven
A) sastav i raspored nepominih dijelova (tla, neba, zidova... dekora)
B) sastav i raspored pominih dijelova unutar nepominog okvira (scenske
rekvizite)
Za tipsko prepoznavanje ambijenta dovoljno nam je tek nekoliko turih
elemenata
sukus ambijenta tek nekoliko karakterizirajuih osobina: karakteristinih
predmeta i njihova prostorna razmjetaja, tipski zvukovi, tipska osvjetljenja
ponekad je identifikacijski dovoljan neki zatitni znak Eiffelov toranj za
Pariz; Kip kralja Tomislava za Zagreb, Sidneyska opera za Sidney
KAKO PREPOZNATI DA SU POSRIJEDI POSVE
RAZLIITI AMBIJENTI?
PRIMJER: meuscenski prijelaz u Nevoljama s Harryjem (ch. 5)
Struktura ambijenta tipski razliita ne tvori istotipski
ambijent)
prvi ambijent je eksterijer, nadomak ulice, sa tandom
drugi ambijent je interijer, unutranjost trgovine
Ambijentalno-atmosferska nespojivost:
Inkompatibilno osvjetljenje teko da supostoji u istom ambijentu
Prevladavajue gornje izravno sunano osvjetljenje cijelog
ambijenta
Prevladavajue zamraena pozadina s horizontalnim ili kosim
svjetlosnim naglascima od probijajueg eksterijernog svjetla i
refleksija
Zvuna slika bitno drugaija
Promatraki smjetaj: prijelaz s interijernog promatranja na
eksterijerno
ZAKLJUAK: PROCES (AUTOMATSKE)
IDENTIFIKACIJE AMBIJENTA
im ponemo gledati prizor u kadru odmah, na temelju i
najoskudnijih elemenata, formiramo neku predodbu o tipu
ambijenta
Kad polazno identificiramo ambijent u danome kadru (tj. kad
formiramo okvirnu predodbu o tipu ambijenta) tada
podrazumijevamo (oekujemo) i druge tipske sastavnice danog
tipa ambijenta osim onih koje trenutno vidimo
U narednom kadru procjenjujemo je li ono to u njemu vidimo od
ambijenta tipski kompatibilno s naom polaznom predodbom ili
je inkompatibilno tj. da li je vjerojatno da pripada danome tipu
ambijenta ili moda pripada posve drugom ambijentu:
je li prijelaz unutarambijentalni pa je vjerojatno rije o istom prizoru
ili je meuambijentalni - pa je vjerojatno rije o razliitom prizoru,
razliitoj sceni