HRVOJE TURKOVI

TEORIJA MONTAE (2013-2014)

7. Ambijentalno svjetlo
26. XI. 2013.
REKAPITULACIJA: DVA TIPA RASPOZNAVANJA
AMBIJENTA:
A) openito identificiranje ambijenta tzv. identificiranje prostornog identiteta
ambijenta
KOJI JE TO AMBIJENT? identitet ambijenta
JE LI TO ISTI AMBIJENT KOJI SMO VE PRIJE VIDJELI? postojani
identitet ambijenta
B) temporalno identificiranje ambijenta tj. identificiranje temporalnog
identiteta ambijenta - je li promatramo vezano, ili promatramo u vremenskim
razmacima, u drugom vremenu
u kojem se vremenu (trenutku, razdoblju) u njemu promatraki snalazimo
da li u istom vremenu (promatraki kontinuirano) ili u razliitom
vremenu (promatraki s preskokom
Temporalni identitet raspoznajemo:
A) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti prizornog osvjetljenja
B) prema kontinuitetu ili diskontinuitetu ambijentalnog zvuka
C) prema konzistentnosti ili nekonzistentnosti metereolokog stanja,
atmosferilija

TERMINOLOKE RAZLIKE
Svjetlo (engl. light) : svjetlosni valovi i njihova svojstva
(jaina, kromatizam)
Rasvjeta (engl. lighting): rasvjetna tijela, njihov raspored
(kako je rasporeena u ambijentu ili na snimanju), i
njihove svjetlosne performanse (tj. kakvo svjetlo
pruaju, emitiraju)
Osvjetljenje (engl. lighting, reflected light) svjetlo kakvo
je kad padne na ambijentalne predmete i povrine i od
njega se reflektira svjetlosno obiljeje, karakteristika
ambijenta, ambijentalnih povrina (npr. je li modularno
ili flah, kontrastno ili nekontrastno, difuzno ili
neujednaeno, otro ili meko...)
MOGUA PROBLEMATINOST U
SVJETLOSNOJ KONZISTENTNOSTI NA
MONTANOM PRIJELAZU
Primjer svjetlosne (metereoloke) nekonzistentnosti:
Plan 9: iz svemira / Plan 9 From Outer Spacr, Ed Wood
(1956) (usp. Tim Burton, Ed Wood, 1994)
Izvor nekonzistentnosti: proizvodne su okolnosti takve
da se na lokacijama, u eksterijerima tijekom snimanja
iste scene znade promijeniti svjetlosna situacija zbog
vremenskih promjena
Tradicionalni odgovor: snimaj (i eksterijere) u studiju,
gdje je svo osvjetljenje pod kontrolom.
No, i u studiju moe doi do nekonzistentnosti pri
razmjetaju razliite rasvjete (zaboravu, nedostatku
kontrole nad konzistentnosu)
TIPOVI SVJETLA
A. Prema tipu izvora:
Prirodno svjetlo: sunano svjetlo (izravno i neizravno -refleksije
sunanog svjetla od ambijentalnih povrina), drugi prirodni izvori
svjetla (mjesec, vatra, ar, bioloki izvori krijesnica...)
Umjetno svjetlo: svjetlo proizvedeno rasvjetnim tijelima ili
napravama (arulje, reflektori, emisijski izvori ekrani...)
B. Prema prostiranju:
Ope ili globalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava ukupni vidljivi
ambijent najee gornje svjetlo)
Mjestimino ili lokalno osvjetljenje (ono koje osvjetljava samo dio
ambijenta i njega karakterizira)
C. Prema proizvodnom kriteriju:
Postojee svjetlo ono koje je snimateljski zateeno u ambijentu i
takvo se koristi pri snimanju
Snimateljsko svjetlo - rasvjeta svijetlo prireeno i dodano za
snimanje
NASTAVAK
C. Prema doivljaju
Realistiko svjetlo: svjetlo koje se doivljava (bez obzira kako je
proizvodno osigurano) kao prirodno, pripadno i odgovarajue
danome ambijentu u vremenu njegova kontinuirana praenja
Stilizirano svjetlo: svjetlo koje odstupa od realistikog koje se
osjea nametljivo umjetnim, posebnim efektom
(a) prizorno stilizirano osvjetljenje sam je prizor osvjetljen na
neuobiajen nain, uz odstupanje od standardnog osvjetljenja (npr.
neka pjevaka ili kazalina predstava, plesna dvorana, neki izlog)
(b) neprizorno stilizirano osvjetljenje cijeli je prizor umjetno
svjetlosno obraen (posebnim filterima, optikim lomom - prizmom,
laboratorijskom ili raunalnom obradom slike...) PRIMJER: Sin
City (Rodriguez, Miller, 2004)
TEMELJNA NAELA OSVJETLJENOSTI
PRIZORA:
Naelo dostatne vidljivosti ambijenta i svega to je u ambijentu vano
komunikacijsko naelo: treba gledatelju omoguiti da najbolje vidi sve
to mu je vano za raspoznavanje ambijenta i prizornog odvijanja
Naelo realizma osvjetljenje ambijenta odgovara zaticanom
izvanfilmskom (tipinom) osvjetljenju tog ambijenta u danim atmosferskim
prilikama (dobu dana, metereolokim prilikama...)
(a) moe se ostvarivati bez obzira na naelo dostatne vidljivosti (npr. Magla
ili dim prijee dostatnu osvjetljenost i vidljivost prizornih pojava, mranost
prostorije ograniava vidljivost, prejako svjetlo smanjuje osjetljivost za
dijelove prizora
(b) moe se ostvarivati uz dodavanje svjetla kako bi se zadovoljilo naelo
dostatne vidljivosti, ali dostatno neprimjetnim intervencijama
Naelo stilizacije osvjetljenje ambijenta nije realistino i naglaeno se,
nepropustivo, osjea da je umjetno dodano za potrebe filma u posebne
retorike svrhe (posebni, umjetni efekti:
PROBLEM KONZISTENTNOSTI SVJETLA
PODRAZUMIJEVANJA:
(a) pri kontinuiranom promatrakom praenju prizora ambijentalno svjetlo
ostaje konzistentno u uzastopnim kadrovima (ako se mijenja, promjena se
odvije unutar kadra, a NE na prijelazu od kadra do kadra) (PRIMJER
svjetlosne montane greke: Plan 9 from Outer Space, Ed Wooda (1959)
(b) pri diskontinuiranom promatrakom praenju istog prizora ambijentalno
se svjetlo moe korijenito promijeniti (PRIMJER: Fargo)
Dijelovi istog ambijenta mogu biti osvjetljeni posve razliitim tipom svjetla
kako, pri raskadriranju, gledatelju ouvati predodbu o (temporalno) istom
ambijentu?
Kako gledatelju po montanom prijelazu naznaiti kompatibilnost tipski
nekompatibilnog osvjetljenja u ambijentu? (primjer: Santa Sagra, 1983,
A. Javorowski)
(a) prethodnim temeljnim, orijentacijskim kadrom u kojem se vidi razliitost
osvjetljenja u istom ambijentu
(b) prevlaenjem (odsjajima) odudarajueg lokalnog svjetla na podruje u
kojem prevladava drugaiji tip svjetla
ANALIZA SVJETLOSNE
KONZISTENTNOSTI I
NEKONZISTENTNOSTI U FARGO...
Unutarscenski prijelazi: oekujemo konzistentnost
Konzistentnost usmjerenja svjetla na montanom
prijelazu
Konzistentnost kromatizma (obojenosti)
Konzistentnost kontrastnosti, odn. Intenziteta, jaine
osvjetljenja (kljua visokog ili niskog)
Stilizacijska konzistentnost (isti tip, odn. Ista varijantnost
osvjetljenja)
Meuscenski prijelazi, diskontinuirani prijelazi:
prihvatljiva je, dobrodola, nekonzistentnost osvjetljenja,
po bilo kojem gornjem naelu