12. Raspoznavanje zbivanja; praenje kretanja preko montanog prijelaza 21. I. 2014. PROBLEM ELIPSE PRIMJERI: Izrada savijae u Ljubavni sluaj, Duana Makavejeva (1967) - http://www.youtube.com/watch?v=Mk0pj06WBqM Domainsko poslovanje u Od 3 do 22, Kree Golika (1966) http://www.youtube.com/watch?v=avaas3e37T4 Elipsa isputanje dijela vezanog (kontinuiranog) zbivanja iz praenja; vremenski promatraki preskok pri praenju tijeka istog zbivanja Pitanja: Kako prepoznajemo da je nakon prekida u promatranju u pitanju isto zbivanje? Kako moemo razabrati da je neto isputeno, i to je, koliko toga, isputeno? TEMELJ IDENTIFIKACIJE ZBIVANJA SCENARIJ ZBIVANJA Pri prepoznavanju zbivanja na osnovu trenutnih uzoraka oslanjamo se na nae poznavanje strukture zbivanja tipinih slijedova faza od kojih se sastoje tipina zbivanja Prema nekim teorijama (Robert Abelson, Roger Shank) to se prepoznavanje temelji na epizodskom pamenje pamenju slijedova zbivanja, odnosno na - scenarijima (eng. script) rutinskim, tipskim, kauzalno povezanim predodbama o strukturi nekog zbivanju, a ona se tipino dijeli na tipske faze zbivanja scenarij izrade savijae u Ljubavnom sluaju tipine faze: izrada tijesta (priprema brana, stavljanje jaja u brano, umjesivanje razvlaenje tijesta (valjanje tijesta, razvlaenje po stolu) punjenje tijesta vinjama (polaganje vianja, eerenje, savijanje priprema za peenje (maenje tave, polaganje savijaa u nju) Peenje savijae (stavljanje u pe, peenje, vaenje iz pei) scenarij domainskog poslovanja u Od 3 do 22 Ima serijalnu nabrajalaku strukturu svi se uzorci smatraju pripadnim openitom rodu domainskog ivota; izmeu prizornih uzoraka ne podrazumijeva se obavezna uzrono posljedina veza nego samo vremensko nadovezivanje; redoslijed pokazivanja uzoraka shvaa se kao redoslijed praenja, tj. vremenski redoslijed zbivanja iz kojeg se vade ogranieni uzorci kao reprezentanti pojedine faze zbivanja IMBENICI PREPOZNAVANJA ZBIVANJA A) Zbivanja su kontekstualno prepoznatljiva po svojim nosiocima (onome tko se ili to se kree, mie, djeluje) njihovoj prepoznatljivosti po koritenoj reijskoj rekviziti kad ona odreuje radnju po kontekstualnoj smjetenosti nositelja - smjetenosti u ambijentu i prema drugim nositeljima zbivanja B) Prepoznatljiva su strukturno po osobitoj strukturi odvijanja - po osobitom sastavu faza i njihovom kauzalnome ili vremenski nadovezanom slijedu tj. prema osobitoj sekvencijalnosti Neke su faze indikativnije (indikativne faze) za dano zbivanje od drugih Moe se pokazati samo indikativne faze, a ostale podrazumijevati (ispustiti) pa da se zbivanje ipak prepozna Za prepoznavanje zbivanja tipino je indikativnije pokazivanje posljedica od pokazivanja uzroka (iako je pokazivanje potencijalno uzronih postupaka takoer identifikacijski vano) Lake zakljuujemo (podrazumijevamo) to je moralo prethoditi nekoj pokazanoj fazi zbivanja da bi se ona uope javila, nego to moemo biti sigurni to e slijediti (kakve e prirode biti nastavak zbivanja) - predvianja su tipino nesigurnija od povratnog zakljuivanja Zato imamo toliku potrebu u filmu vidjeti nastavak zbivanja: da se potvrde razmjerno nesigurne anticipacije NAELO ELIPTINOG PRAENJA Eliptino praenje zbivanja praenje na temelju uzoraka; za praenje zbivanja uzimaju se samo uzorci, ulomci zbivanja, s preskokom (elipsom) izmeu uzoraka Na emu se temelji naa sposobnost eliptinog praenja? Na podrazumijevanju kontinuiteta zbivanja (osobito na mont. prijelazu, po otklonu pogleda) Bez obzira kako napreskokce (eliptino) pratimo zbivanje, podrazumijevamo da je ono prostorno-vremenski i kauzalno kontinuirano To znai: (a) da, uobiajeno (iako u filmu ne i uvijek), vremenski redoslijed promatranja (redoslijed kadrova) podrazumijeva i vremenski redoslijed zbivanja Ono to gledamo u slijedeem kadru dogodilo se poslije (nakon) onoga to smo gledali u prethodnom kadru to odgovara ivotnom promatrakom iskustvu (b) zbivanje se nastavlja odvijati i kad ga ne ne pratimo (ne gledamo) Ima svoju vlastitu opstojnost i tijek, neovisan od toga gledmo li ga ili ne (c) podrazumijevamo da emo, pri vraanju otklonjena pogleda na dano zbivanje, ponovo zatei zbivanje u prikladno kasnijoj fazi odvijanja Uz isputanje iz vida onog to se pretpostavno odvijalo u prizoru dok nismo gledali Djeca ve iza 6. mjeseca starosti uoavaju kauzalne odnose u zbivanju (u prizornoj situaciji), a jo od ranije podrazumijevaju postojani opstanak predmeta u kretanju (usprkos njihovu privremenu gubljenju iz vida) . https://www.youtube.com/watch?v=e_jKNlC2YKo DVA TIPA ZBIVANJA I NJIHOVA PRAENJA: Dva tipa zbivanja (PRIMJER: Mahnitost/Frenzy, Alfred Hitchcock, 1972.) 1. jednokomponentno, unipolarno 2. dvokomponentno, bipolarno (1) Jednokomponentno jedno tijelo nositeljem zbivanja pratimo kretanje, odnosno ponaanje tog tijela ili dijela tijela od kadra do kadra Zbivanje je svojstvo tijela (ovjeka, ivotinje, predmeta u kretanju) (2) Dvokomponentno dva prostorno odvojena, meusobno identifikacijski razliita, sastojka zbivanja u uzajamnu odnosu ine jedno zbivanje u razliitim kadrovima moemo pratiti razliitu prostorno odvojivu - komponentu istog zbivanja (2a) Promatranje (pogled-vieno) vidi se promatra a onda ono to promatra (2b) Razgovor (ine dva ili vie sudionika, oba su kljunim dijelom identiteta razgovora kao zbivanja) - vidi se govornik a potom onaj koji slua ili reagira (2c) Djelovanje s uinkom razdvojenim od uzroka (in-cilj, uzrok-posljedica) vidi se uzrok (pucanje iz pitolja) a potom se vidi pogodak (pogoenu osobu, metu) - https://www.youtube.com/watch?v=8Xjr2hnOHiM (Prljavi Harry, Don Siegel, 1971) PROBLEM MONTANOG, NEELIPTINOG, PRAENJA KRETANJA U SKLOPU KONTINUIRANE MONTAE Ono to je zahtjevnim problemom u neeliptinom, kontinuiranom praenju kretanja (jednokomponentnog zbivanja) jest: praenje kontinuiteta pod uvjetima poloajno-promatrakog diskontinuiteta (montane, skokovite promjene toke promatranja, esto korjenite promjene vidnog polja, vizure) Diskontinuitet u poloaju promatranja (u toki promatranja) u ivotu (i na filmu) obino je indikacija preskoka u onome to promatramo, elipse ili temeljite promjene prizora za promatranje zato je vrlo zahtjevno odravanje predodbe o praenju istog zbivanja u njegovu kontinuitetu Tri su temeljna problema/zadatka kontinuitetnog praenja kretanja: Prepoznavanje istovjetnosti lika nositelja kretanja nakon montanog reza Prepoznavanje tipske istovrsnosti kretanja (kao i pri eliptinoj montai) Utvrivanje nadovezivanja (ili nenadovezivanja) kretanja na montanom prijelazu (preko reza) POSEBNI UVJETI PREPOZNATLJIVOSTI LIKA PRI KONTINUITETNOM PRAENJU PRIMJER, Mahnitost Lik mora biti pojedinano prepoznatljiv po svim uvjetima za prepoznavanje pojedinanosti koje smo naveli, ali: I sve temporalne karakteristike lika oekuje se da budu identine, posve iste nakon montanog prijelaza (s obje strane montanog prijelaza) Da osobni kontinuiteti budu potpuni isto stanje odjevenosti, ista frizura, ista minka... iste predmete da dri u istoj ruci u jednakom stanju (npr. cigareta jednako popuena, pie na istoj razini...)...
TIPSKI AMBIJENTALNI UVJETI: Kretanje se prati kroz vezani ambijent, u istim ambijentalno-atmosferskim uvjetima: U prepoznatljivo istovjetnom ambijentu (uvjet ambijentalne kompatibilnosti, spojivosti) Pod istovjetnim ambijentalno-atmosferskim uvjetima Istovjetno (ili kompatibilno) osvjetljenje Isti ambijentalni zvuk Iste (ili kompatibilne) atmosferilije UVJETI NADOVEZIVANJA KRETANJA Zbivanje percipiramo kao kontinuirano na montanom prijelazu onda kad se nadovezuje iz kadra u kadar, kad ne izgleda da smo iz promatranja ispustili ita iz punoga njegova tijeka. Nadovezuje se onda kad izmeu onog to smo zadnje vidjeli u prethodnom kadru i onog to prvo vidimo u narednom ne moemo zamisliti nikakvu meufazu. To, pri praenju kretanja, podrazumijeva: Tipovi nadovezivanja: Istovjetni poloaj u ambijentu isti prostorni odnos prema sastojcima ambijenta s obje strane montanog prijelaza (po montanom prijelazu zatiemo na istom mjestu u ambijentu na kojem smo u prethodnom kadru napustili lik) Istovjetni uzajamni poloaj dijelova tijela glava u istom poloaju u odnosu na tijelo, tijelo u istoj pozi u kojem smo ga napustili u prethodnom kadru, ruka u istom odnosu prema tijelu u kojem smo je ostavili u prethodnom kadru, noga u istom odnosu prema drugoj nozi i prema tijelu... Istovjetna dinamika kretanja - na montanom se prijelazu oekuje da kretnje i kretanje zadri isto dinamino stanje, da se odvija (zamjedbeno) istom brzinom, istim tonalitetom (oputeno-napeto), uz istovrsnu (emotivnu) izraajnost na licu