Planiranje telekomunikacijskih

mrea
irokopojasne pristupne mree

* Autorizirana predavanja

irokopojasne pristupne mree

Veliki napredak prijenosnih kapaciteta jezgrenih mrea nije praen u
pristupnim mreama
Posljednja milja (last mile) izmeu LAN-ova i jezgrenih mrea postaje
usko grlo
Podatkovni promet potiskuje govorni promet
irokopojasni pristup ini (5% poveanje u 2011,zemlje u razvoju 18% )
irokopojasni pristup mobilni (40% poveanje broja pretplata u 2011)
Uvoenjem irokopojasnog pristupa korisnici 35% i vie vremena provode u on-line
statusu

Pokazatelji
U segmentu usluga pristupa Internetu prikupljaju se podaci:
Broj prikljuaka prema vrsti korisnika;
Broj irokopojasnih prikljuaka - prema vrsti pristupne tehnologije i prema
oglaavanoj brzini pristupa u dolaznom smjeru (downstream);
Broj fiksnih irokopojasnih prikljuaka po upanijama (neovisno o
tehnologiji) za irokopojasni pristup putem vlastite mree i irokopojasni
pristup putem mree drugog operatora;
Promet;
Prihod;
Broj paketa usluga i
Prihod od paketa usluga.

Pokazatelji
Ukupan broj prikljuaka irokopojasnog pristupa Internetu ukljuuje podatke:
Broj xDSL prikljuaka putem vlastite pristupne mree (ADSL, VDSL, ostalo);
Broj xDSL prikljuaka putem izdvojenog pristupa lokalnoj petlji (ADSL, VDSL,
ostalo);
Broj xDSL prikljuaka putem zajednikog (dijeljenog) pristupa lokalnoj petlji
(ADSL, VDSL, ostalo);
Broj xDSL prikljuaka putem usluge "bitstream" pristupa (ADSL, VDSL,
ostalo);
Broj prikljuaka putem svjetlovodne pristupne infrastrukture (FttH);
Broj prikljuaka putem iznajmljenih vodova;
Broj prikljuaka putem kabelskih mrea;
Broj prikljuaka putem beinih tehnologija u nepokretnoj mrei (WiMAX, WiFi Hot-Spots, Homebox, ostalo);
Broj prikljuaka putem pokretnih mrea (UMTS, HSDPA, i sl.) i
Broj prikljuaka putem podatkovnih SIM kartica (USB, PC kartica) i
Broj prikljuaka putem mobilnih telefona.
Broj prikljuaka putem satelitskih veza.

Pokazatelji
Broj irokopojasnih prikljuaka prema vrsti pristupne tehnologije i prema
oglaavanoj brzini pristupa u dolaznom smjeru (downstream) zavisno o brzinama
prijenosa ( 512 [kbit/s], 512 [Kbit/s] < brzina 1024 [kbit/s], 1 [Mbit/s] < brzina 2
[Mbit/s], 2 [Mbit/s] < brzina 4 [Mbit/s], 4 [Mbit/s] < brzina 8 [Mbit/s], 8 [Mbit/s]
< brzina 20 [Mbit/s], > 20 [Mbit/s] su podaci za:
xDSL;
Svjetlovodna pristupna infrastruktura (FttH);
Pristup putem iznajmljenih vodova;
Pristup putem kabelskih mrea;
Fiksni beini pristup i
Pristup putem satelitskih veza.
U navedenoj skupini podataka jo se prikupljaju podaci o prosjenoj brzini
prijenosa podataka putem pokretne mree, zemljopisnoj pokrivenosti HSDPA
signalom [%] i populacijskoj pokrivenost HSDPA signalom [%].

irokopojasne pristupne mree

- zadatak suvremenih korisnikih mrea je osigurati pristup korisnika irokom spektru
telekomunikacijski interaktivnih i distribucijskih usluga , realiziranih kvalitetnim
digitalnim vezama
Korisnici:
- Poslovni;
- Posebni i
- Rezidencijalni.

Alternative:
postojea infrastruktura ( bakrena
parica)
nove tehnologije (ADSL...)
nova infrastruktura (svjetlovodi)

Pregled dostupnih rijeenja i usluga

Medij

Naziv usluge

Kapacitet
(dolazni/odlazni)

Domet (km)

Upredena parica

Analogna linija

Do 56k / 56k bit/s

Upredena parica

ISDN

144k / 144k ukljuujui

64k / 64k govora

<6

Upredena parica

SDSL (Symmetric DSL)

768k / 768k bit/s

<4

Upredena parica

ADSL (Asymmetric DSL)

1.5 do 6M / 64k do 640 k

bit/s

<4 do 6

Upredena parica

VDSL (Very highbit- rate

DSL)

26 do 52M / 13M do 26 M
bit/s

<0,3 do 1

Koaksijalni kabel

CDMA/OFDM +
QAM/QPSK

<14M / 14M bit/s unutar

6 MHz pojasa

Optiko vlakno
(jednomodno)

ATM

150M do 622M / 150M

bit/s

<20

Optiko vlakno
(jednomodno)

Gigabit Ethernet

1G bit/s (1.25G bit/s

8B/10B kodiranje)

<5

Optiko vlakno
(multimodno)

Gigabit Ethernet

1G bit/s (1.25G bit/s

8B/10B kodiranje)

<0.55

Prijenosni mediji i pristupne

tehnologije

Planiranje mree u ruralnim podrujima

Openito dizajn lokalnih mrea ukljuuje:

lokacija nove centrale

lokacija RSS (remote subscriber units RSU)

veliina pretplatnike mree

veliina spojne mree i vrste rutiranja

odreivanje tandem podruja

Planiranje mree u ruralnim podrujima

odreivanje konfiguracije mree (centrale, korisnici)

odreivanje naina povezivanja buduih pretplatnika s centralom

dimenzioniranje spojnih vodova izmeu centrala

Spajanje izoliranih pretplatnika ili manjih skupina na veoj udaljenosti od centrale

stvara vrlo velike trokove.

Planiranje mree u ruralnim podrujima

Kapacitet
Optike niti

(Mbits)

Radio-relejni

sustavi

Sateliti

TDMA radio

Udaljenost (km)

- prikljuenja pretplatnika nepokretne mree preko GSM mree, tj. fiksni GSM prikljuak
Podjela prema vrsti pretplatnika:

gusto naseljeno podruje s uslugama fiksne mree; gusto naseljeno podruje s

uslugama koje omoguavaju odreeni stupanj mobilnosti;

relativno rijetko naseljeno podruje;

vrlo rijetko naseljeno podruje.

Mogunosti povezivanja radijskim putem

WLL (Wireless Local Loop);
- manje komponenti negoli kod GSM sustava (pretplatnik je fiksni pa se ne
mora voditi rauna o konstantnom nadzoru lokacije pretplatnika).
Cordless sustavi;
Celularni sustavi (CLL);

DECT i CT2 tehnologija

(GSM, NMT, ...)

Satelitski sustavi;
- skupi i nemaju masovnu primjenu kod povezivanja rezidencijalnih i malih
poslovnih pretplatnika.
irokopojasni beini sustavi (Broadband Wireless Access).
- prvenstveno namijenjeni zahtjevnijim poslovnim korisnicima
Vana prednost beinih sustava je brzina prikljuenja pretplatnika koja je nakon
otvaranja trita TK usluga u fiksnoj mrei RH jedan od znaajnijih faktora uspjeha.

WLL (Wireless Local Loop)

Prikaz sustava
- kontrolna jedinica WLL sustava,
bazne stanice,
- pretplatniki terminalni ureaji i
- Network Management sustav

Primjena sustava

Kriteriji za prikljuivanje preko FGSM

tehnologije
Prigodom planiranja FGSM-a z dva su kriterija:

1.

Naselje je udaljeno 5 km od najblie pristupne toke

2.

Naselje ima manje od 120 potencijalnih pretplatnika

Pretplatniki broj FGSM pretplatnika

je integriran u numeracijski plan
PSTN-a. U tom sluaju korisniki broj
pretplatnika sadri LAC (Location
Area Code) umjesto NDC-a (Network
Destination Code). FGSM pretplatnik
se koristi istim LAC-ovima koji se
rabe u PSTN-u.
Preko iste infrastrukture mogu se
posluivati potpuno razliite vrste
pretplatnika s ogranienjem
mogunosti kretanja za fiksne
pretplatnike

Prednosti:
nije potrebno postavljanje telefonskih kabela

brzo prikljuenje pretplatnika

jednostavno stavljanje u pogon

ne ovisi o infrastrukturi

mobilne usluge

Nedostaci:

ogranien broj usluga

ovisnost o mobilnoj mrei

Trokovi

Udaljenost

J1 (podatak)

RT30F
terminal

Primjer SAGEM RT30F terminala

J2
(FAKS)
PC

J3 (Telefon)

FAKS
Telefonski
aparat

Telefonski
aparat

Pretplatnik ima omoguene sve osnovne TK usluge:

-

telefonske usluge,

- G3 telefaks,
-

prijenos podataka (9600 bit/s)

ISDN (Integrated Services Digital

Network)
ISDN je digitalna mrea s integriranim telekomunikacijskim slubama
ISDN je mrea koja nastaje iz telefonske integrirane digitalne mree (IDN),
osigurava digitalnu prospojnost s kraja na kraj (end-to end) i podrava irok
asortiman govornih i negovornih usluga do kojih korisnici imaju pristup preko
ogranienog broja standardnih vienamjenskih suelja korisnik- mrea (User
Network interface).
ISDN funkcionalnost integrira se u telekomunikacijsku mreu uvoenjem sklopovlja
za ISDN prikljuke i programske podrke koji uklapa ISDN usluge u postojee
telefonske centrale i udaljene pretplatnike stupnjeve.

Glavne karakteristike mree su:

bolja kvaliteta komunikacije digitalnom transmisijom informacije,

podravanje irih pojaseva i sposobnost suradnje sa drugim mreama

raznovrsnost usluga: ISDN nudi iri spektar usluga u odnosu na analogne PSTN
(Public Switched Telephone Network) mree,

zasebni kanali za signalizaciju i prijenos informacije (D i B kanali), ISDN terminal

moe za vrijeme primanja ili transmisije podataka istovremeno primati ili slati
poruke o toj ili nekoj drugoj komunikaciji.

Osnovne varijante strategije uvoenja ISDN-a su:

(vrijedi openito i za ostale usluge, odnosno primjenjene tehnologije)

Prekrivajua digitalna mrea ve u poetnoj fazi se stvara digitalna mrea male

gustoe pokrivanja, superponirana na postojeu analognu mreu,

Digitalni otoci u specificiranom podruju se zamjenjuju stari i uvode novi digitalni

kapaciteti,

Pragmatina strategija formulirana je kao kombinacija prethodne dvije

strategije.

Prema tipu ISDN korisnici se dijele na:

Veliki poslovni korisnici (dravne i vladine ustanove i organizacije, industrija i
isrtraivaki centri),
Mali poslovni korisnici (poduzetnitvo),
Privatni korisnici (pojedinci).
Struktura N-ISDN mree
Pristupna N-ISDN mrea
Osnovni elementi
- TE (Terminal Equipment) opa je oznaka za terminalsku opremu. Postoje dvije osnovne
vrste terminalske opreme:
- TE 1 (ISDN - Terminal Equipment) terminalska oprema koja zadovoljava ISDN norme i
- TE 2 (Non ISDN - Terminal Equipment) terminalska oprema koja ne zadovoljava ISDN
norme pa se moe prikljuiti na ISDN mreu samo preko adaptera.

- TA (Terminal Adaptor) je adapter preko kojega se Non ISDN terminal TE 2 moe prikljuiti
na ISDN mreu

- NT (Network Termination) je zavretak mree (kod pretplatnika).

Postoje dvije razine ovog ureaja:
- NT 1 - zavretak mree prve razine, koji sadri funkcije sloja 1 u OSI referencijskom modelu.
Posjeduje mikroprocesor za kontrolu toka informacije i upravljanja kritinim situacijama koje
nastupaju istovremenom transmisijom vie terminala na signalizacijskom kanalu. Glavne
funkcije NT1 su povezivanje i podravanje linija, napajanje prema terminalima, multipleksiranje
toka informacije, prilagoenje izmeu terminala i pretplatnike linije.
- NT 2 - zavretak mree druge razine, koji sadri funkcije slojeva 1 - 3 u OSI referencijskom
modelu. Djeluje kao jedinica za komutaciju,
multipleksiranje i procesiranje signalne
informacije, te kao koncentrator i fizika
veza. NT2 zahtijeva NT1 za prilagoenje
prema transmisijskoj liniji sa vie od tri
komunikacijska kanala.
-LT (Line Termination) je zavretak linije
(uz centralu),
-ET (Exchange Termination) je zavretak
komutacije (u centrali).

Pristupni kanali korisnika

Definirana su dva tipa pristupnih kanala, B (Bearer) za komunikaciju i D (Data) za
signalizaciju.
B kanal je namijenjen za dvosmjerni prijenos irokog spektra informacije,
transmisijski opseg B kanala je 64 kbit/s . Primjer za vrstu informacije preko B kanala su
PCM digitalno kodirani govor, digitalni podaci, fax i multipleksirani korisniki tokovi.

D kanal namijenjen za prijenos dvosmjerne signalizacijske informacije, opseg

transmisije D kanala je 16 kbit/s za BRI i 64 kbit/s za PRI.
D kanal prenosi signalizaciju poziva i uspostave veze u mrei, zahtjev za mrenim
uslugama, smjer prijenosa podataka preko B kanala i raskidanje veze nakon zavretka
prijenosa.
bra vremena uspostave veze reda 1 do 4 sekunde nasuprot 10 do 40 pri pozivu kod
analognih linija
pojasna irina suvina za kontrolu moe biti upotrijebljena za prijenos manjih paketa ili
okvira namijenjenih za komutaciju kroz ISDN prema paketskoj podatkovnoj mrei
prijenos poruka korisnik-korisnik (User-to-User Messages), mrea-korisnik (Network-toSubscriber) te informacije o telemetriji.

Osnovni (bazni) pristup (Basic Access)

- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s=

128 kbit/s

- 1 kanal Do (zajednika signalizacija za oba korisnika kanala)

16 kbit/s

- l kanal I2 (nadzor, sinkronizacija i upravljanje)

16 kbit/s

Ukupno:

160 kbit/s

- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s =

128 kbit/s

- 1 kanal Do (zajednika signalizacija za oba korisnika kanala)

16 kbit/s

- 1 kanal Il (nadzor, sinkronizacija i upravljanje)

48 kbit/s

Ukupno:

192 kbit/s

Primarni pristup (Primary Access)

- 30 kanala B = 30 x 64 kbit/s =
- 1 kanal D2 (zajednika signalizacija za 30 korisnikih kanala)

1920 kbit/s
64 kbit/s

- 1 kanal I (nadzor, sinkronizacija i upravljanje)

64 kbit/s

Ukupno:

2048 kbit/s

Primjer:
Zadani su podaci o broju prikljuaka na podruju neke centrale.

Gustoa razdiobe prikljuaka

10000

9287
1852

1000

456

210

100

105

60
20

10

7
2

1
1

10

11

12

13

1
14

15

Broj prikljuaka

Neka je na podruju zadanog komutacijskog vora za 25% korisnika koji imaju 10 i vie prikljuaka
potrebno planirati uvoenje primarnog ISDN pristupa, na nain da se veza na ISDN vor ostvari
optikim prijenosnim sustavom koji ima kapacitet nx2Mbits. Potrebno je odrediti broj i kapacitet
irokopojasnih pristupnih ureaja. (PRIMJER proiriv i na ostale tehnologije/usluge)

Razvoj Interneta u Republici Hrvatskoj

Kretanje broja Internet korisnika

u svijetu

Kretanje broja Internet korisnika

u RH

nove usluge diktiraju nove tehnologije koje omoguuju prikljuenje korisnika na brzu
informacijsku mreu

eksplozivan rast Interneta pokrenuo je razmiljanja o novim uslugama

poveani zahtjevi korisnika povlae za sobom potrebu uvoenja kvalitetnijeg rjeenja
pristupa usmjerenog prvenstveno na prijenos podataka

Rjeenja:
- Iskoritavanje postojee infrastrukture nadograene na prikladan nain
- Nova irokopojasna infrastruktura

DSL tehnologije
Usluge bazirane na irokopojasnom pristupu koji omoguuje velike brzine
prijenosa uz minimalna kanjenja predstavljaju danas jedan od najbre
rastuih segmenata u povijesti telekomunikacija.
irokopojasno trite trenutano broji oko 270 milijuna korisnika, od ega
znaajni dio (137 milijuna) otpada na DSL pristupne tehnologije
xDSL tehnologije

Simetrine DSL tehnologije

Standardizirane
HDSL
HDSL2
SHDSL
VDSL2

Asimetrine DSL tehnologije

Varijacije

Standardizirane

MVL
SDSL
MDSL
IDSL

VDSL

ADSL
(RADSL)
(G.Lite)
ADSL2
ADSL2+
(RADSL2)

Varijacije
1-Meg Modem
CDSL
EZ-DSL

DSL tehnologije
HDSL (High bit rate DSL) je prva xDSL tehnologija
- 1991. godine
- podrava jednake brzine za odlazni i dolazni smjer i to 1,5 Mbit/s u Sjevernoj Americi i
Japanu a 2 Mbit/s u veini ostalih podruja to odgovara postojeim T1 odnosno E1 brzinama.
- dvije parice, svaka prenosi 784 kbit/s u oba smjera, a postoji i varijacija s tri parice. Doseg
HDSL tehnologije je do 3,7 km, ali se uporabom obnavljaa signala (repeater) doseg moe
poveati na 7,32 km. Ukoliko se koriste dva obnavljaa (time se doseg poveava do 11 km)
potrebno je osigurati napajanje drugog obnavljaa iz korisnikog dijela to predstavlja velik
nedostatak ove tehnologije.

SDSL (Single Line/Symetric DSL) digitalna pretplatnika linija s jednom paricom

omoguava simetrini dvosmjerni prijenos podataka brzinama 384 kbit/s, 768 kbit/s,
1 Mbit/s, 1,544 Mbit/s, 2,048 Mbit/s, odnosno T1/E1 na udaljenost do 3,5 km
- otpor parice mora biti manji od 900 , a ukupno guenje manje od 35dB,
- radi simetrinog prijenosa podataka problem ove tehnologije je presluavanje
SHDSL (Standardizirani HDSL) industrijski ITU G.991.2 standard za HDSL linije donesen
u veljai 2001. godine.
- 20% do 30% veu udaljenost korisnika od vora od ostalih simetrinih DSL tehnologija
i unosi daleko manje presluavanje
- prijenos podataka brzinama od 192 kbit/s do 2,3 Mbit/s preko jedne parice i veu
spektralnu kompatibilnost s ostalim DSL tehnologijama. Za postizanje veih
udaljenosti se moe rabiti etveroino. Iako ne omoguava paralelnu telefonsku liniju
poput ADSL-a, prijenos glasa preko DSL-a (VoDSL) dodatno podiu vrijednost ove
tehnologije za poslovne korisnike, kojim je potrebno brzo simetrino komuniciranje.

VDSL (Very High Bit/Data-rate DSL) digitalna pretplatnika linija vrlo velike brzine
prijenosa preko parice predstavlja daljnji razvitak ADSL tehnologije i zalazi u podruje
gdje dominiraju svjetlovodni mediji i kratke bakrene parice.
- podrava simetrini i asimetrini prijenos podataka preko jedne parice

- prijedlog preporuke ANSI T1E1.4 koji definiraju frekvencijski spektar izmeu 1-2 MHz za
odlazni i izmeu 2-18 MHz za dolazni promet, kako bi se omoguio analogni prijenos
telefonije (0-4 kHz) i/ili ISDN signala (0-80 kHz).
- predloene brzine prijenosa podataka kreu se od 6,5 Mbit/s od korisnika do ak 55,2
Mbit/s prema korisniku
- korisnikov VDSL modem se spaja na VDSL modem na pristupnoj strani, koji je spojen na
svjetlovodnu mreu

800 kbps
6 Mbps/
640 kbps

pristup

4 Mbps/
394 kbps
up to 2.5 km up to 3 km

up to 4 km

up to 5 km

irina pojasa
kb/s

Viekanalni video
25M/25M

2M/2M

Poslovni pristup

VDS L

HDS L
ADS L
Telefon + PC pristup

8M/512

Telefon + PC pristup

1536/256

384/128

IDS L/S DS L

128/128
300

1 km

3 km

4 km

5 km

10 km Udaljenost

Oznaka

BB

V.22,
to
V.90
DSL
ISDN
HDSL

SHDSL

ADSL

Puni naziv

Baseband Modem

Simetrian: 32 kbit/s do 2 Mbit/s

Domet: Nekoliko Km
Parica: 1

Voice Band Modem Simetrian: 1200 bit/s do 56000 bit/s

Domet: Nema ogranienja
Parica: 1
Kanala: 1
Digital Subscriber Dupleks: 160K (2B+D+M)
Line
Domet : do 5500 m
Kanala : 2
Simetrian
High Bit Rate
Digital Subscriber Domet: do3000 m (bez regeneratora)
Line
1 parica: 1x 2320 kbit/s down / up
2 parice: 2x 1168 kbit/s down / up; 24 kanala
2x 784 kbit/s down/up
3 parice: 3x 784 kbit/s down / up; 30 kanala
Sim.: fractional bit rates n x 128 kbit/s (n=1-18)
Single Pair High
Speed Digital
Domet : 6500 m za 192 kbit/s
Subscriber Line
1800 m za 2304 kbit/s
Parica: 1 (mogua uporaba regeneratora )
Kanala: 24 ili 30
Asymmetric Digital Asimmetrian:Downstream: 1.5 do 6.144 Mbit/s
Subscriber Line
Upstream:
16 kbit/s do 640 kbit/s
Domet : 2800 m 4096 kbit/s down / 320 kbit/s up
0,4 mm 3500 m 2048 kbit/s down / 128 kbit/s up
vodiem 4200 m 578 kbit/s down / 128 kbit/s up
Splitterless ASDL
(ADSL Lite)

VDSL

Pristup/Brzina/Domet/Parice/Broj kanala

Very High Data

Rate
Digital Subscriber
Line

Uporaba

Iznajmljene linje

Podatkovne veze s
telefonskim biranjem

Glasovne i
podatkovne ISDN
usluge
T.1 i E.1 usluge
povezivanje servera,
LAN mrea

T.1 i E.1 usluge

povezivanje servera,
LAN mrea

Pristup Internetu
VoD and video usluge
Udaljeni pristup LAN
mreama
Interaktivna
multimedija

2800 m 1536 kbit/s down / 256 kbit/s up

3500 m 1536 kbit/s down / 96 kbit/s up
4200 m 512 kbit/s down / 96 kbit/s up
Parica: 1; Kanala: 3
Asimmetrian:Downstream: 13 Mbit/s do 51 Mbit/s ADSL + HDTV
Upstream: 1.6 Mbit/s do 6.6 Mbit/s
Domet: 1500 m 13 Mbit/s down / 1.6 Mbit/s up
1000 m 26 Mbit/s down / 3.2 Mbit/s up
300 m 52 Mbit/s down / 6.6 Mbit/s up
Simetric: Domet 1000 m do 26 Mbit/s
Parica: 1 Kanala: 3

Ciljano trite dijeli se na tri grupacije:

- rezidencijalni korisnici;

- brzina pristupa Internetu

- SOHO (Small Office/ Home Office);

- paketi veoma visokih brzina, uz

- SME (Small Medium Enterprise).

mogunost konfiguriranja VPN-a i

primjenu outsourcinga (uvoenje rada
kod kue i firewalla), a sve to bez
upotrebe skupih iznajmljenih vodova

Spjanje poslovnog korisnika

Spajanje privatnog korisnika

U korisnikim prostorijama oprema se sastoji od: dsl modema i dsl djelitelja.

ADSL (Asymertic Digital Subscriber Line )

- je modemska tehnologija koja se upotrebljava u pristupnim mreama irokopojasnih
sustava koristei telefonske parice.

- bazirana je na pravilu da je krajnjem korisniku potrebna puno vea brzina prijenosa

podataka prema korisniku (eng. downstream) nego brzina prijenosa podataka od
korisnika (eng. upstream), pa je upravo zbog te karakteristike asimetrian (eng.
Asymetric) to stoji i u samom nazivu ove tehnologije.
- mogunost obavljanja telefonskog razgovora u isto vrijeme kada se razmjenjuju
podaci

- uvjet za koritenje je ADSL modem, a pretplatnik ne smije biti udaljeniji od modema do

ADSL koncentratora vie od 4,8 km (80% korisnika u urbanim sredinama)

ADSL modemi komuniciraju s raunalom preko podatkovnog suelja.

ethernet,
USB i
ATM25 sueljem.
Raunalo mora imati ili ethernet ili USB suelje za podatkovnu komunikaciju s modemom,
dok modemi najee posjeduju ethernet i USB suelje ili ATM25 suelje koje osim
podatkovnog podrava i vizualno komuniciranje.

- spliter odvaja kanal za prijenos govora od kanala za prijenosa podataka,

- u TK voru se govor spliterom odvaja od podataka te se prosljeuje u javnu telefonsku
mreu,
- podaci dolaze u DSLAM Digital Subscriber Line Access Multiplexer, na kojem zavravaju
sve korisnike konekcije koje se multipleksiraju u jednu liniju prema ATM voru,
- ATM mreom podaci se prosljeuju do pruatelja usluge.
ADSL dijeli raspoloivo propusno podruje na tri kanala, kanal velike brzine za prijenos podataka prema
korisniku, kanal srednje brzine za prijenos podataka od korisnika, te jedan kanal za standardnu telefonsku
uslugu.

Telefonija

Odlazni smjer

Dolazni smjer
f (kHz)

20

200

250

1100

- modulacija DMT
DMT Discrete MultiTone je nain modulacije s viestrukim
nositeljima,
- bitovi su grupirani u tonovima razliitih frekvencija, zbog ega
frekvencijsko podruje dijeli na odreen broj diskretnih tonova,
- bitovi se za svaki diskretan ton, za pojedini period, pretvaraju u
simbol koji je definiran amplitudom i fazom,
- za upredenu bakrenu paricu broj od 265 diskretnih tonova
pokazao se dostatan za postizanje vrlo dobrih performansi,

38

4-bitna QAM modulacija

Broj bitova koji se prenosi na pojedinom

diskretnom tonu (koji se dodjeljuju
pojedinom simbolu) definiran je tzv.
tabelom punjenja i ovisi o:
- odnosu signal-um (SNR);
- interferenciji;
- presluavanju.

138 276

552

uppstream
POTS

1104 Frekvencija (kHz)

downstream
ADSL Lite
Frekvencijski plan

Full-rate ADSL
Full-rate ADSL
with ISDN

ISDN

31 63

127

255 Broj nositelja

widlads1

za ADSL

ADSL2
ADSL2 omoguava postizanje dolaznih brzina do otprilike 12 Mbit/s i odlaznih brzina do
1 Mbit/s ovisno o duljini pretplatnike linije i drugim relevantnim imbenicima
ADSL2+
Rezultat toga je znaajno poveanje dolaznih prijenosnih brzina na lokalnim petljama
kraim od otprilike 1520 m dok odlazna prijenosna brzina see do 1 Mbit/s.
Obje brzine ovise o uvjetima u lokalnoj petlji.
RE-ADSL2
Testiranje tehnologije pokazalo je da
RE-ADSL2 poveava domet prijenosa
lokalnom petljom prilikom prijenosa
brzinom od 768 kbit/s u dolaznom
smjeru za 915 m pa domet iznosi
5.795 m. Uslijed toga se zona pokrivanja
RE-ADSL2 tehnologijom poveava za 37%.

10
8
6
4
2
0

2,5 km

3,5 km

4,5 km

5,5 km

Koaksijalni kabel
Koaksijalni kabel najee se koristi kao prijenosni medij za analogne i
digitalne uskopojasne i irokopojasne video aplikacije kao i za digitalni

prijenos podataka
Tip
RG6

Primjena
za video i TV instalacije (impedancija 75 );
za Ethemet koji dolazi u dvije izvedbe: prva RG58/U ili RG-58A/U nazvana

RG58

tanki Ethernet (thinnet) promjera kabela 0,5 cm i impedancije 50 i druga

nazvana debeli Ethernet (twinnet) promjera kabela 1 cm i impedancije 54 ;

RG62

kabel impedancije 93 za lokalnu mreu ARCNet (ARCNET Attached

Resource Computer Networks) i IBMove sustave kabliranja

Optike mree
Od svih prijenosnih medija koji se koriste danas u
telekomunikacijama svjetlovod je po svojim prijenosnim
karakteristikama na prvom mjestu.

Sve je rairenija uporaba:

- otpornosti na vanjske elektromagnetske utjecaje
- cijena po metru duine svjetlovoda sve manja

Optike mree
- obzirom na velike investicije u korisniku kabelsku infrastrukturu , nuno je usporediti
vie rjeenja mree glede njihove trokovne vrijednosti
Kritina Toka Planiranja je odreivanje topologije i kapaciteta kabelske mree s
optikim nitima koji e osigurat perspektivu bez modificiranja postavljenih kabela.
Trino vaan segment je razmatranje skupa velikih poslovnih korisnika koji su esto
koncentrirani u poslovnim zonama veih gradova (zahtijevaju relativno veliku irinu
prijenosnog pojasa).
Mali poslovni korisnici su brojni, esto prostorno raspreni, a veina ima potrebu za
uskopojasnim uslugama, a irim do najvie N X 2Mbit/s.

Optike mree
Pristupne mree nove generacije
Optika nit svojim kapacitetom i karakteristikama osigurava prijenos prometa visokog
kapaciteta (integrirani audio, video, podatkovni promet te video usluge) na udaljenost
vee od 20km
Nove usluge koje korisnik zahtijeva spadaju u tu skupinu
pristupne mree nove generacije su graene u potpunosti od optikih niti (FITL Fiber
In TheLoop)
- planiranje buduih mrea sloen je tehniko-ekonomski problem : izvorno
jednoznani zadaci prijenosa govora putem mree izraene od simetrinih te
televizijskih signala putem mree koaksijalnih metalnih kabela transformirali su u
problem vienamjenskih mrea kojim pristupaju skupine razliitih pretplatnika na
razliitim lokacijama

Analitika metoda za planiranje optikih

korisnikih mrea
1. Korak - kvantitativna analiza podataka o korisnicima o broju telefonskih
prikljuaka to daje gustou razdiobe f(x)
2. Korak definicija parametara prekrivanja

prekrivanje broja korisnika PBK (k) (koliko % korisnika na podruju

razmatrane centrale ima k ili vie telefonskih prikljuaka)

prekrivanje kapaciteta korisnika PKK (k) (koliko % kapaciteta razmatrane

centrale otpada na korisnike koji imaju k ili vie telefonskih prikljuaka)
m

PBK (k )

f (i)

PKK (k )

i k
m

f (i)
i 1

i f (i)
i k
m

i f (i)

100%

i 1

K kriterij (broj prikljuaka)

Broj irokopojasnih ureaja

Kapacitet irokopojasnih ureaja

Matematiki model

Zahtjevi
Kapacitet

Transparentnost
Povezanost
Fleksibilnost
Skalabilnost
Pouzdanost
Kvaliteta,mala uestalost pogreke (OSNR=Optical Signal to Noise Ratio,
BER=Bit Error Rate)

integracija postojeih usluga

 Tablica prometa izmeu lokacija

Ulazni podaci

Guenje, disperzije vlakna

Topologija kabela

Udaljenosti km

Attenuation
@1300nm
@1550nm
Chromatic Dispersion
@1300nm
@1550nm
PMD

dB/km
dB/km

0,5
0,25

ps/nm.km
ps/nm.km
ps/km1/2

3,5
18
0,5

Broj irokopojasnih pristupnih ureaja BrPU:

SB - faktor skaliranja broja korisnika
UBK - ukupan broj svih korisnika
PBK - prekrivanje broja korisnika

BrPU (k ) IntSB UBK PBK (k ) 0.5

Kapacitet irokopojasnih pristupnih ureaja KapPU:

SK - faktor skaliranja kapaciteta korisnika (1/30 [2Mbit/s])

UKK - ukupan kapacitet svih korisnika

PKK - prekrivanje kapaciteta korisnika

KapPU (k ) IntSB SK UKK PKK (k ) 0.5

Optike mjesne korisnike mree za 3 osnovne

smjetajne skupine korisnika su :
1 - Velike zgrade u kojima se nalaze veliki
poslovni ili mnogobrojni rezidencijalni
korisnici, a optika nit dolazi do udaljenog
digitalnog terminala smjetenog u zgradi i
dalje do vie optikih mrenih jedinica (ONT)
unutar zgrade (30% korisnika)
- Srednje zgrade (s 10 200 mjesnih linija ) u
kojima se niti od centrale ili neke udaljene
jedinice spajaju izravno na ONT (25%
korisnika)
- Rezidencijalne zgrade ( s oko 45% ukupnog
broja mjesnih linija).

Trend pada cijena opto-elektronike i oekivana redukcija trokova te primjena

odgovarajue strategije razvoja mree u pravcu integracije omoguuje komercijalno
konkurentnu izgradnju.

Osnovni dijelovi svjetlovodne pristupne mree

Primjeri pristupne optike mree

Osnovne topologije optikih mrea

Toka-toka (Point to point)

Prsten
(Ring)

Sabirnica (Bus)

Zvijezda
(Star)

Povezana
mrea
(Mesh)

Pristupnu mreu utemeljenu na

FTTX tehnologijama fiziki je
mogue realizirati pomou:
-

P2P mree, gdje je svaki korisnik s

lokalnom centralom spojen s jednom
dediciranom svjetlovodnom niti,

aktivne optike mree (AON, eng.

Active Optical Network), koja je
mogue rjeenje za problem
prepunjene distributivne
telekomunikacijske kanalizacije (u
daljnjem tekstu DTK),

Aktivna zvijezda

pasivne optike mree (PON, eng.

Passive Optical Network).
Pasivna zvijezda

Aktivna optika mrea (AON):

1.
2.
3.
4.

Aktivni ethernet koristi optiki komutator za distribuciju signala

Svaki komutator moe posluiti oko 1000 korisnika
Radi layer 2/layer 3 komutaciju i rutiranje, layer 3 rutiranje se izvodi u
centrali
IEEE 802.3ah standard omoguuje davatelju usluge do 100Mbit/s fullduplex brzine preko SMF-a do korisnika

Pasivna optika mrea (PON):

1.
2.
3.
4.

Arhitektura point-to-multipoint
Optiki razdjelnici se koriste za razdvajanje vlakna na vie, obino 32-128
Dolazni signal je broadcastan do svake korisnike premise zajednikim
vlaknom
Odlazni signali se kombiniraju pomou TDMA

Optiki dio FTTH-a

Direktno optiko vlakno:
Najjednostavnija, svako vlakno iz centrale dolazi tono do jednog korisnika
Mogu veliki prijenosni pojas
Oko 10% skuplji pristup ( optika vlakna, oprema u centrali )
Ne iskljuuje kasniju nadogradnju neke druge tehnologije
Sa regulatornog stajalita izaziva najmanje implikacija

Dijeljeno optiko vlakno moe initi dvije vrste mrea:

Aktivna optika mrea ( AON )
Pasivna optika mrea ( PON )
Elektriki dio FTTH-a
Kada optiki signal doe do granice posjeda ( korisnika ), optiki mreni
terminal ( ONT ) ga pretvara u elektrini signal
Uobiajeno je da se postojei telefonski sustavi, LAN-ovi i kabelska TV u
zgradama ili kuama direktno spajaju na ONT

Povezana mrea

Prstenasta
mrea

Transportna
mrea
Pristupna
mrea

OXC - optiki prospojnik

Bakar, radio, optika Zvjezdasta
mrea

OADM - optiki Add & drop

multiplekser
suelja (elektrika ili optika)

Osnovne arhitekture optike pristupne

mree

Prikaz razliitih FTTX arhitektura

Topologije i tehnologije FTTH mree

Izvedbeni oblici FTTH pristupnih mrea

ODF, eng. Optical Distribution Frame
OLT, eng. Optical Line Terminal ili Optical Line Termination)

P2P FTTH mree

direktno povezivanje krajnjeg korisnika i lokalne centrale pomou
dedicirane svjetlovodne niti
upotrebljava razliite inaice Ethernet protokola
vea pouzdanost u odnosu na druge pristupne mree
efikasno rjeenje za nova urbana podruja
svaki krajnji korisnik dobiva izdvojenu vezu koja zadovoljava
sadanje i budue potrebe
nedostaci: vii trokovi izgradnje u odnosu na ostala FTTH rjeenja
i loa skalabilnost sustava

Ovo rjeenje nije preporuljivo za rjee naseljena podruja jer je

cijena prikljuka skuplja to je populacija na odreenom podruju
rjea. P2P je naroito efikasno rjeenje za nova urbana podruja,
gdje su ionako potrebna ulaganja u novu pristupnu infrastrukturu

PON FTTH mree

dijeljenje jedne svjetlovodne niti izmeu vie krajnjih
korisnika pomou pasivnog optikog razdjelnika (razdjelni
omjer 1/N, gdje je N128 korisnika)
nepostojanje aktivnih elemenata u svjetlovodnoj
distribucijskoj mrei
prosjeni kapaciteti po korisniku su manji od P2P mrea i u
veini sluajeva asimetrini
P2MP okruenje, u kojem se glavni dio svjetlovodne mree
efikasnije iskoritava odreenim tehnikama multipleksiranja

Usporedba karakteristika PON standarda

BPON
Standard

Kapacitet

EPON

10G-EPON

GPON

XG-PON

ITU-T G.983

IEEE 802.3ah

IEEE 802.3av

ITU-T G.984

ITU-T G.987

Dolazni smjer: do
2,5 Gbit/s

Dolazni smjer: do
10 Gbit/s

Odlazni smjer: do
1,25 Gbit/s

Odlazni smjer*: do
2,5 Gbit/s za XGPON1

Dolazni smjer:
do 622 Mbit/s

Simetrino: do
1,25 Gbit/s

Simetrino: do
10 Gbit/s

Odlazni smjer:
do 155 Mbit/s
Valna duljina u
dolaznom smjeru
(nm)

1490 i 1550

1550

1575 - 1580

1490 i 1550

1578 ( 3)

Valna duljina u
odlaznom smjeru
(nm)

1310

1310

1270 ( 10)

1310

1270 ( 10)

Prijenos (protokol)

ATM

Ethernet

Ethernet

ATM, Ethernet,
TDM

ATM, Ethernet,
TDM

Odnos dijeljenja do
(korisnika)

16 ili 32

16 ili 32

128

64

128

Domet prijenosa do
(km)

20

10

20

20

60

Napomena

* budunost XGPON2: 10 Gbit/s

APON (eng. ATM Passive Optical Network, odnosno Asynchronous Transfer Mode Passive Optical Network),
BPON (eng. Broadband Passive Optical Network),
EPON (eng. Ethernet Passive Optical Network),
10G-EPON (eng. 10 Gigabit Ethernet Passive Optical Network),
GPON (eng. Gigabit Passive Optical Network) ili XG-PON mree.

Struktura P2P
FTTH mree

Struktura PON
FTTH mrea

Opcije polaganja svje tlovodnih

kabela i smjetaj opreme

Pregled opcija voenja svjetlovodnih kabela i smjetaja

opreme u FTTH mrei

Osnovna mjerenja na mrei

laboratorijska mjerenja i mjerenja na terenu
mjerenja mehanikih, optikih, geometrijskih i transmisijskih
karakteristika svjet. niti i spojeva
neka mjerenja zahtijevaju pristup na oba kraja svjetlovodnih
kabela, a neka samo na jednom
testiranje svjetlovodnih kabela na terenu podrazumijeva
mjerenja pri izgradnji mree, odravanju, te lociranju i
otklanjanju kvarova
metoda mjerenja s izvorom svjetlosti i mjeraem snage, tzv.
setom za mjerenje gubitaka (OLTS)
metoda mjerenja s optikim vremenskim reflektometrom
(OTDR)
terenska mjerenja zahtijevaju vrstu i prenosivu opremu, koja se
moe napajati putem baterija

Primjer: Projektiranje /planiranje

FTTH mree
Ciljevi :
- definiranje glavnog dijela projekta kroz projektiranje FTTH mree
u novoizgraenom naselju
- spajanje naselja putem FTTH pristupne mree po postojeoj DTK
na najbliu dostupnu lokalnu centralu
Aktivnosti glavnog dijela projekta:
- izvid i analiza postojeeg stanja,
- tehniko rjeenje,
- radovi, mjerenja,
- popis potrebnog materijala i proraun,
- ekoloki efekti i zatita na radu,
- te tehniki opisi i nacrti

Redosljed projektiranja svjetlovodnih pristupnih mrea odreen je

osobitostima mree i uvjetima projektiranja, te se moe
razlikovati od sluaja do sluaja
FTTH rjeenja zahtijevaju vea poetna ulaganja, ali uz dobro
isplanirani projekt i uspjenu izgradnju predstavljaju dugotrajna i
isplativa rjeenja
FTTN, FTTCab i FTTC su primamljiva rjeenja jer je investicija
umjerena, ali je brzina isporuena korisnicima limitirana
koritenim prijenosnim medijem u zadnjoj milji

Izvid i analiza postojeeg stanja

Npr. novoizgraeno naselje sastoji se od dva stambena objekta
oznaka SO1 (38 stanova) i SO2 (34 stana)
Objekti su spojeni na postojeu DTK, rjeeno je strukturno
kabliranje, postojea DTK prohodna je po cijeloj duini izabrane
trase, postojea lokalna centrala od naselja je udaljena 1300 m i
ima dovoljno slobodnog kapaciteta za prihvat potrebnih
kapaciteta svjetlovodnih kabela

Tehniko rjeenje
Izabrana je FTTH arhitektura u P2P izvedbi
Potrebni kapaciteti
- jedan 96 nitni (1320 m) i
- dva 48 nitna svjetlovodna kabela (za SO1 duine 148,5 m, a za
SO2 220 m)
Za spajanje 96 nitnog svjetlovodnog kabela s dva 48 nitna
svjetlovodna kabela u zdencu MZ3 potrebno je postaviti jednu
optiku spojnicu
Izvren je i izbor elemenata za uvoenje i zavravanje svjetlovodnih
kabela u lokalnoj centrali i objektima

Nacrt izvedbenog rjeenja

Nacrt usponske sheme

telefonske instalacije

Radovi
Podrazumijevaju pripremne, graevinske i instalacijske radove
(za ovaj projekt nije potrebno izvoenje graevinskih radova)
Potrebni instalacijski radovi:
- uvlaenje zatitnih cijevi PE 25 u slobodnu postojeu PEHD
cijev 100 mm,
- uvlaenje svjetlovodnih kabela u zatitne cijevi,
- postavljanje optike spojnice, te
- uvoenje i zavravanje svjetlovodnih kabela u objektima i
lokalnoj centrali uz postavljanje potrebnih optikih spojnih
ormara

Ostale aktivnosti
Mjerenjima je potrebno kontrolirati sve faze projekta
Svrha popisa potrebnog materijala i izrada trokovnika je
utvrivanje budeta potrebnog za implementaciju projekta
Tijekom izvoenja projektnih radova izvoa je duan potivati
sve propisane standarde, mjere sigurnosti i zatite na radu
predviene Zakonom o zatiti na radu
Pikupljanje relevantnih tehnikih opisa, crtea, nacrta i priloga
projektne dokumentacije

FTTH u Hrvatskoj
Danas je usluga FTTH-a dostupna i u Osijeku, Rijeci i Splitu.
T-com je najavio uvoenje FTTH-a u cijelu dravu do kraja 2012. godine.
Infrastruktura izmeu gradova u Hrvatskoj digitalna (optiki vodovi velike
propusne moi, GB)

Tendencije razvoja objedinjene

komunikacije

Sadanji trendovi razvoja

Budui trendovi razvoja

brzi internet

Triple play

internet telefonija

ponuda novih usluga

internet TV

Triple play
paket usluga koji istovremeno ukljuuju fiksnu telefoniju, prijenos
podataka te prijenos televizijskog i video signala putem jedinstvene
mree.
Digitalni radio i televizija

Super brzi internet

IP telefonija

Pod pojam tripe play nalaze se sljedee usluge:

video usluge
distribucija analognog TV signala
digitalna televizija
snimanje video/audio signala prema osobnim eljama
TV trgovina
interaktivne TV usluge
televizijski signal visoke rezolucije
marketing
videokonferencije
video na zahtjev
glasovne usluge
lokalni pozivi
usluge inteligentne mree
udaljeni pozivi
dvostruka linija (poziv na ekanju)
usluge prijenosa podataka / pristup Internetu
irokopojasni pristup Internetu
brzine pristupa vee od 1,5Mbps (ADSL2+)
dodatne usluge
sigurnost koritenja Interneta
digitalne igre
kuno umreavanje
nadzor domova ili ureda
mnoge druge usluge koje e biti omoguene velikim brzinama pristupa Internetu