HRVOJE TURKOVI

TEORIJA MONTAE (2013-2014)

12. Raspoznavanje zbivanja; praenje
kretanja preko montanog prijelaza
21. I. 2014.
PROBLEM ELIPSE
PRIMJERI:
Izrada savijae u Ljubavni sluaj, Duana Makavejeva (1967) -
http://www.youtube.com/watch?v=Mk0pj06WBqM
Domainsko poslovanje u Od 3 do 22, Kree Golika (1966)
http://www.youtube.com/watch?v=avaas3e37T4
Elipsa isputanje dijela vezanog (kontinuiranog)
zbivanja iz praenja; vremenski promatraki preskok pri
praenju tijeka istog zbivanja
Pitanja:
Kako prepoznajemo da je nakon prekida u promatranju u
pitanju isto zbivanje?
Kako moemo razabrati da je neto isputeno, i to je,
koliko toga, isputeno?
TEMELJ IDENTIFIKACIJE ZBIVANJA SCENARIJ ZBIVANJA
Pri prepoznavanju zbivanja na osnovu trenutnih uzoraka oslanjamo se na nae
poznavanje strukture zbivanja tipinih slijedova faza od kojih se sastoje tipina
zbivanja
Prema nekim teorijama (Robert Abelson, Roger Shank) to se prepoznavanje
temelji na epizodskom pamenje pamenju slijedova zbivanja, odnosno na -
scenarijima (eng. script) rutinskim, tipskim, kauzalno povezanim predodbama
o strukturi nekog zbivanju, a ona se tipino dijeli na tipske faze zbivanja
scenarij izrade savijae u Ljubavnom sluaju tipine faze:
izrada tijesta (priprema brana, stavljanje jaja u brano, umjesivanje
razvlaenje tijesta (valjanje tijesta, razvlaenje po stolu)
punjenje tijesta vinjama (polaganje vianja, eerenje, savijanje
priprema za peenje (maenje tave, polaganje savijaa u nju)
Peenje savijae (stavljanje u pe, peenje, vaenje iz pei)
scenarij domainskog poslovanja u Od 3 do 22
Ima serijalnu nabrajalaku strukturu svi se uzorci smatraju pripadnim
openitom rodu domainskog ivota; izmeu prizornih uzoraka ne
podrazumijeva se obavezna uzrono posljedina veza nego samo vremensko
nadovezivanje; redoslijed pokazivanja uzoraka shvaa se kao redoslijed praenja,
tj. vremenski redoslijed zbivanja iz kojeg se vade ogranieni uzorci kao
reprezentanti pojedine faze zbivanja
IMBENICI PREPOZNAVANJA ZBIVANJA
A) Zbivanja su kontekstualno prepoznatljiva po svojim
nosiocima (onome tko se ili to se kree, mie, djeluje) njihovoj prepoznatljivosti
po koritenoj reijskoj rekviziti kad ona odreuje radnju
po kontekstualnoj smjetenosti nositelja - smjetenosti u ambijentu i prema drugim
nositeljima zbivanja
B) Prepoznatljiva su strukturno po osobitoj strukturi odvijanja - po osobitom
sastavu faza i njihovom kauzalnome ili vremenski nadovezanom slijedu tj.
prema osobitoj sekvencijalnosti
Neke su faze indikativnije (indikativne faze) za dano zbivanje od drugih
Moe se pokazati samo indikativne faze, a ostale podrazumijevati (ispustiti)
pa da se zbivanje ipak prepozna
Za prepoznavanje zbivanja tipino je indikativnije pokazivanje posljedica od
pokazivanja uzroka (iako je pokazivanje potencijalno uzronih postupaka
takoer identifikacijski vano)
Lake zakljuujemo (podrazumijevamo) to je moralo prethoditi nekoj
pokazanoj fazi zbivanja da bi se ona uope javila, nego to moemo biti
sigurni to e slijediti (kakve e prirode biti nastavak zbivanja) -
predvianja su tipino nesigurnija od povratnog zakljuivanja
Zato imamo toliku potrebu u filmu vidjeti nastavak zbivanja: da se potvrde
razmjerno nesigurne anticipacije
NAELO ELIPTINOG PRAENJA
Eliptino praenje zbivanja praenje na temelju uzoraka; za praenje
zbivanja uzimaju se samo uzorci, ulomci zbivanja, s preskokom (elipsom)
izmeu uzoraka
Na emu se temelji naa sposobnost eliptinog praenja?
Na podrazumijevanju kontinuiteta zbivanja (osobito na mont. prijelazu, po
otklonu pogleda)
Bez obzira kako napreskokce (eliptino) pratimo zbivanje, podrazumijevamo da je
ono prostorno-vremenski i kauzalno kontinuirano
To znai:
(a) da, uobiajeno (iako u filmu ne i uvijek), vremenski redoslijed promatranja
(redoslijed kadrova) podrazumijeva i vremenski redoslijed zbivanja
Ono to gledamo u slijedeem kadru dogodilo se poslije (nakon) onoga to smo
gledali u prethodnom kadru to odgovara ivotnom promatrakom iskustvu
(b) zbivanje se nastavlja odvijati i kad ga ne ne pratimo (ne gledamo)
Ima svoju vlastitu opstojnost i tijek, neovisan od toga gledmo li ga ili ne
(c) podrazumijevamo da emo, pri vraanju otklonjena pogleda na dano zbivanje,
ponovo zatei zbivanje u prikladno kasnijoj fazi odvijanja
Uz isputanje iz vida onog to se pretpostavno odvijalo u prizoru dok nismo gledali
Djeca ve iza 6. mjeseca starosti uoavaju kauzalne odnose u zbivanju (u prizornoj
situaciji), a jo od ranije podrazumijevaju postojani opstanak predmeta u kretanju (usprkos
njihovu privremenu gubljenju iz vida) .
https://www.youtube.com/watch?v=e_jKNlC2YKo
DVA TIPA ZBIVANJA I NJIHOVA PRAENJA:
Dva tipa zbivanja (PRIMJER: Mahnitost/Frenzy, Alfred Hitchcock, 1972.)
1. jednokomponentno, unipolarno
2. dvokomponentno, bipolarno
(1) Jednokomponentno jedno tijelo nositeljem zbivanja pratimo kretanje,
odnosno ponaanje tog tijela ili dijela tijela od kadra do kadra
Zbivanje je svojstvo tijela (ovjeka, ivotinje, predmeta u kretanju)
(2) Dvokomponentno dva prostorno odvojena, meusobno identifikacijski
razliita, sastojka zbivanja u uzajamnu odnosu ine jedno zbivanje u razliitim
kadrovima moemo pratiti razliitu prostorno odvojivu - komponentu istog
zbivanja
(2a) Promatranje (pogled-vieno) vidi se promatra a onda ono to promatra
(2b) Razgovor (ine dva ili vie sudionika, oba su kljunim dijelom identiteta
razgovora kao zbivanja) - vidi se govornik a potom onaj koji slua ili reagira
(2c) Djelovanje s uinkom razdvojenim od uzroka (in-cilj, uzrok-posljedica)
vidi se uzrok (pucanje iz pitolja) a potom se vidi pogodak (pogoenu osobu,
metu) - https://www.youtube.com/watch?v=8Xjr2hnOHiM (Prljavi Harry,
Don Siegel, 1971)
PROBLEM MONTANOG, NEELIPTINOG, PRAENJA
KRETANJA U SKLOPU KONTINUIRANE MONTAE
Ono to je zahtjevnim problemom u neeliptinom, kontinuiranom praenju
kretanja (jednokomponentnog zbivanja) jest:
praenje kontinuiteta pod uvjetima poloajno-promatrakog
diskontinuiteta (montane, skokovite promjene toke promatranja, esto
korjenite promjene vidnog polja, vizure)
Diskontinuitet u poloaju promatranja (u toki promatranja) u ivotu (i na
filmu) obino je indikacija preskoka u onome to promatramo, elipse ili
temeljite promjene prizora za promatranje zato je vrlo zahtjevno
odravanje predodbe o praenju istog zbivanja u njegovu kontinuitetu
Tri su temeljna problema/zadatka kontinuitetnog praenja kretanja:
Prepoznavanje istovjetnosti lika nositelja kretanja nakon montanog
reza
Prepoznavanje tipske istovrsnosti kretanja (kao i pri eliptinoj montai)
Utvrivanje nadovezivanja (ili nenadovezivanja) kretanja na montanom
prijelazu (preko reza)
POSEBNI UVJETI PREPOZNATLJIVOSTI LIKA PRI
KONTINUITETNOM PRAENJU
PRIMJER, Mahnitost
Lik mora biti pojedinano prepoznatljiv po svim
uvjetima za prepoznavanje pojedinanosti koje smo
naveli, ali:
I sve temporalne karakteristike lika oekuje se da budu
identine, posve iste nakon montanog prijelaza (s obje
strane montanog prijelaza)
Da osobni kontinuiteti budu potpuni isto stanje
odjevenosti, ista frizura, ista minka... iste predmete da dri u
istoj ruci u jednakom stanju (npr. cigareta jednako popuena,
pie na istoj razini...)...


TIPSKI AMBIJENTALNI UVJETI:
Kretanje se prati kroz vezani ambijent, u istim
ambijentalno-atmosferskim uvjetima:
U prepoznatljivo istovjetnom ambijentu (uvjet
ambijentalne kompatibilnosti, spojivosti)
Pod istovjetnim ambijentalno-atmosferskim uvjetima
Istovjetno (ili kompatibilno) osvjetljenje
Isti ambijentalni zvuk
Iste (ili kompatibilne) atmosferilije
UVJETI NADOVEZIVANJA KRETANJA
Zbivanje percipiramo kao kontinuirano na montanom prijelazu onda kad se
nadovezuje iz kadra u kadar, kad ne izgleda da smo iz promatranja ispustili ita
iz punoga njegova tijeka.
Nadovezuje se onda kad izmeu onog to smo zadnje vidjeli u prethodnom
kadru i onog to prvo vidimo u narednom ne moemo zamisliti nikakvu
meufazu. To, pri praenju kretanja, podrazumijeva:
Tipovi nadovezivanja:
Istovjetni poloaj u ambijentu isti prostorni odnos prema sastojcima
ambijenta s obje strane montanog prijelaza (po montanom prijelazu zatiemo
na istom mjestu u ambijentu na kojem smo u prethodnom kadru napustili lik)
Istovjetni uzajamni poloaj dijelova tijela glava u istom poloaju u odnosu na
tijelo, tijelo u istoj pozi u kojem smo ga napustili u prethodnom kadru, ruka
u istom odnosu prema tijelu u kojem smo je ostavili u prethodnom kadru, noga
u istom odnosu prema drugoj nozi i prema tijelu...
Istovjetna dinamika kretanja - na montanom se prijelazu oekuje da kretnje i
kretanje zadri isto dinamino stanje, da se odvija (zamjedbeno) istom
brzinom, istim tonalitetom (oputeno-napeto), uz istovrsnu (emotivnu)
izraajnost na licu