HRVOJE TURKOVI

TEORIJA MONTAE (2013-2014)

13. Praenje promatrakog ina na montanom
prijelazu
28. I. 2014.
REKAPITULACIJA: DVA TIPA ZBIVANJA, I DVA
TIPA NJIHOVA PROMATRAKOG PRAENJA:
1) Jednokomponentno jedno tijelo nositeljem zbivanja
Zbivanje je svojstvo tijela (ovjeka, ivotinje, predmeta u kretanju)
Preko montanog prijelaza pratimo lik (predmet) u kretanju
2) Dvokomponentno dva odvojena, meusobno identifikacijski
razliita, dogaaja (sastojka zbivanja) u uzajamnu uzrono-
posljedinom odnosu ine jedno zbivanje
Svaki se pol, komponenta, moe dati u samostalnom kadru svaki kadar
ima svoj, predmetno i prostorno razliit (iako ambijentalno spojiv)
sadraj
(a) Promatranje (pogled-vieno)
(b) Razgovor (ine dva ili vie sudionika, oba su kljunim dijelom
identiteta razgovora kao zbivanja) - sugovornici
(c) Djelovanje s uinkom razdvojenim od uzroka (in-cilj, in-
efekt ina)
RAZLIKA U MONTAI IZMEU DVA TIPA ZBIVANJA
Kod montanog praenja bipolarnog zbivanja (ina gledanja; razgovora;
uzronog djelovanja na daljinu) jedini kljuni uvjeti su:
Da je in (postupak lika) pred kraj prethodnog kadra takav da se moe
tumaiti kao uzrok, tj. kao poetak specifinog slijeda zbivanja i
Da je pojava u narednom kadru prihvatljiva kao posljedica ili cilj ili efekt
prethodno pokazane aktivacije, uzroka, tj. kao komponenta prepoznatljiva
slijeda zbivanja.
Kompatibilnost ambijenta i ambijentalne atmosfere u dva kadra je
podrazumijevana, ali ne i nuno uoljiva karakteristika, jer, ako su prva dva
uvjeta ispunjena onda se dodirnost ambijenata podrazumijeva, pa i kad je jako
posredna (kad su u pitanju meusobno udaljeni ambijenti, ali povezani
meuprostorima, meuambijentima)
DAKLE: Prizori u dva kadra mogu biti bitno razliiti (ako se prati gledanje
udaljenog ambijenta i situacije, telefonski razgovor, dovikivanje iz jednog
ambijenta u drugi
Proizvodna sloboda vezivanja takvim, bipolarnim, vezama mnogo je
vea od one koju diktiraju jednokomponentna zbivanja, pa se i ee
koristi kod kontinuirane montae
PRIJELAZ PREMA POGLEDU STRUKTURA I TERMINI
PRIMJER: Prozor u dvorite, Hitchcock (promatranje susjeda:
Ch 3 20:25)
Montani prijelaz prema pogledu obiljeavaju, najmanje, dva kadra:
(a) kadar lika koji je neto uoljivo pogledao (eng. glance)
Kadar lika mora ukljuivati njegovo lice s vidljivim oima, ili samo
njegove oi
(b) kadar bilo ega (eng. point of view shot, akr. POV)
Ukoliko se to moe shvatiti kao perceptivno dostupno u danom okruju
lika, u danom ambijentalnom sklopu
Redoslijed moe biti i obrnut: 1. prizor koji je oigledno s neije
vizure; 2. osoba koja gleda taj prizor
PRIMJER: No vjetica zavretak uvodne scene)
Termini: montaa na pogled, rez na pogled, prijelaz po pogledu (eng. eye-line
matching; glance editing; POV editing point of view editing)
PRIRODA PERCEPTIVNOG INA
No filmska prezentacija neijeg perceptivnog ina (lika) prati ne samo logiku tog
perceptivnog ina, nego logiku promatraa sa strane koji promatra lik prati to
tog lika zanima.
Promatra (filmski gledatelj, u naem sluaju) neke osobe koja upravo gleda
(lika u filmu, u naem sluaju) moe iz perceptivnog ponaanja te osobe
zakljuiti s kojim se ona interesom (stavom) snalazi u okolini u danome trenutku
ili na dulje
Na osnovu uoavanja to je liku u danome trenutku zanimljivo (to mu vezuje
panju to je to to gleda)...
i s kojim angamanom to gleda (izvedenim iz izraza lica, dranja glave i
tijela)...
zakljuujemo kakav je interes (s kojim motivom, kojim nakanama, kojim
emotivnim ulogom) lika koji gleda
Na interes za prigodne interese drugih ljudi ugraen je: dio nae psiholoke
opreme za snalaenje u drutvu
Takoer: Temelj naeg povezivanja s drugim ljudima (djelatnog i, ue,
komunikacijskog) jest uspostavljanje tzv. zajednike pozornosti (engl. joint
attention)
TIPOVI POGLEDA
Ono to obiljeava nau budnost (nespavanje, neomamljenost) jest stalan
perceptivni nadzor nad okolinom i naim poloajem u njoj
vizualni, sluni, dodirni, njuni nadzor nad okolinom
Pogled orijentiran na okolinu (PRIMJER: Prozor u dvorite)
vezan pogled pogled vezan uz centar interesa (lik pretrauje ogranieno
prizorno podruje koje mu je od interesa (gledanje susjeda)
Jedino je taj pogled podrazumijevano (by default) bipolaran u takvu sluaju
osjeamo potrebu da vidimo to to lik gleda s toliko vezanom panjom
nadzorni pogled rutinska pretraga okoline, bez stalnijih centara panje
(stalna kontrola ambijenta pogledom) (gledanje pri kretanju prostorom)
moe - ne mora biti bipolaran, tj. moe se pokazati to to lik gleda, ali i ne mora
kad to ni liku ni gledatelju nije vano
Pogled okrenut sebi (nefokusiran, nevezan uz ikoje sastojke prizora) (Poetak
primjera Prozor u dvorite)
zamiljen pogled pogled osobe koja je posve posveena razmiljanju;
unipolaran postupak nije bipolaran jer lik i ne opaa svijesno ono to
gleda, uglavnom mu to nije vano, tek je automatski, nesvjesno, nadzorno
BIPOLARNA PRIRODA VEZANA PROMATRANJA
Zainteresirani promatraki (perceptivni) in sastoji se od
a) vezivanja pogleda uz
b) ono to se opazilo
Gledateljevo razumijevanje promatrakog ina ovisi, prema tome,
o:
(a) opaanju da je pogled lika neto privuklo (da se je pogled
zainteresirano zaustavio na neemu)
tj. od kadra u kojem se vide oi koje su se uoljivo zaustavile na neemu
pri emu i kretanje i zastanak glave, te zauzimanje boljeg tjelesnog poloaja
mogu dodatno odavati trenutni interes
(b) opaanju onoga to je privuklo pogled lika
tj. od kadra u kojem se vidi ono to je privuklo, vezalo pogled lika
u tom kadru je uglavnom (kompozicijski) jasno to je u centru panje kako
bi gledalac podrazumijevao da je to meta pozornosti i lika
TRODJELNOST PRAENJA VEZANA GLEDANJA
o Montaa prema pogledu rijetko se kad sastoji samo od dva kadra, najee se
standardan (minimalni) montani sklop promatranja sastoji od tri kadra (tzv.
montana trijada:
o 1. vidi se lik kojemu je neto izrazito privuklo pogled
o 2. vidi se ono to gleda i lik,ono to mu je privuklo pozornost
o 3. vraa se na lik da bi se provjerilo
o (a) je li lik to jo uvijek gleda (a ako ne, to drugo gleda)
o (b) s kojim interesom to gleda (kojim intenzitetom pozornosti)
o (c) s kojim (moguim) emotivnim ili kakvim drugim specifinim
reakcijama na to to vidi
o Tipino taj trei kadar traje taman toliko da uoimo kakva je reakcija
posrijedi:
Ako je isto zainteresiran, kadar traje onoliko koliko nam treba da
prosudimo unutarnju reakciju lika (uitamo ono to od ranije znamo o
moguoj reakciji lika)
Ako pokazuje neku novu reakciju, kadar traje koliko je potrebno da bi se
ta reakcija shvatila
Ako vie nije zainteresiran, kadar traje toliko da uoimo otklon interesa i,
eventualno, novi kadar s novim centrom interesa.
KOMBINACIJA AKCIJE I POGLEDA
Kako se u veini sluajeva poduzetno kretanje odvija uz intenzivnu
vizualnu kontrolu kretanja i okolnosti (npr. kretanje zahtjevnim
ambijentom gdje se mora orijentirati i izbjegavati zamke; potjera;
koordiniran rad vie ljudi), to je akcija tipino vezana uz
promatranje, pa to, esto, omoguava da se akciju ne montira samo
po kretanju, nego i po pogledu (pogled-vieno-kretanje/pogled-
vieno- kretanje)
PRIMJER: Sjever-sjeverozapad, A. Hitchcock (napad aviona u polju:
https://www.youtube.com/watch?v=mEpT9QC3CNU)