1

MEUNARODNA
EKONOMIJA
Seminar 2: Povijesni razvoj teorija vanjske
trgovine
Obvezna literatura: A.Babi, M.Babi: Meunarodna ekonomija,
VI. izdanje 17. - 49. str.
2
Pregled seminara
Merkantilizam
Teorija apsolutnih prednosti A. Smitha
Teorija komparativnih prednosti D. Ricarda
Odreivanje apsolutnih i komparativnih prednosti
Ricardova teorija komparativnih prednosti
(konstantni prinosi)
Zadatak za vjebu
Kviz
3
Merkantilizam (1400.-1800.)
Zemlja e se obogatiti ako ima vei
izvoz od uvoza
Viak izvoza nad uvozom dovodi do
priljeva zlata
Bogatstvo nacije se mjeri zalihama zlata
Nacija ostvaruje korist na teret ostalih (ekonomski
nacionalizam)
4
Teorija apsolutnih prednosti Adama
Smitha
Adam Smith: Bogatstvo naroda,
1776.
Kritika merkantilistikog pogleda:
ograniavanje uvoza i poticanje
izvoza
Prednosti meunarodne podjele rada i
specijalizacije.
Apsolutne prednosti (prirodne ili
steene)
Laissez-faire politika ekonomski
liberalizam
Adam Smith (1723.-1790.)
5
Adam Smith (1776.) Wealth of
nations
6
Postavke A.Smitha
Domaa proizvodnja je izvor bogatstva, a ne
akumuliranje zlata
Trokovi zavise od koliine rada potrebne za
proizvodnju robe
Rad je perfektno mobilan unutar zemlje, ali je
imobilan izmeu zemalja
Koristi od trgovine proistiu iz koritenja
apsolutnih prednosti
7
Definicija apsolutnih prednosti
Ako jedna zemlja moe proizvesti neku robu
efikasnije nego neka druga, kae se da ona ima
APSOLUTNU PREDNOST u proizvodnji te robe
Efikasnost proizvodnje mjeri se utrokom rada
u proizvodnji jedinice proizvoda
Zemlja ima apsolutnu prednost u proizvodnji
nekog dobra ako za njegovu proizvodnju troi
manje rada
8
Produktivnost rada Q/L
Produktivnost (proizvodnost) rada Q/L
Definicija pojma Q/L - pokazuje koliko se jedinica
nekog dobra moe proizvesti koritenjem jedne
jedinice rada (L) u proizvodnji dobra
9
Teorija komparativnih prednosti
Davida Ricarda
David Ricardo: Naela politike
ekonomije i oporezivanja, 1817.
Zemlja e se specijalizirati u
proizvodnji i izvozu onog dobra u
kojem je relativna produktivnost
rada (Q/L) vea
Apsolutna manjkavost - situacija u
kojoj zemlja nema apsolutnu
prednost ni u jednom dobru
David Ricardo (1772.-1823.)
10
David Ricardo (1817.) The principles of
political economy and taxation
11
Primjer odvjetnika i tipkaice
Odvjetnik ima apsolutnu prednost i u pravu i u
tipkanju. Tipkaica ima komparativnu prednost u
tipkanju, a odvjetnik u pravu
Odvjetniku se, unato apsolutnoj manjkavosti
tipkaice, isplati angairati ju u tipkanju kako bi se
mogao posvetiti odvjetnikim poslovima
*Pretpostavka: sat rada odvjetnika je bitno skuplji od
sata rada tipkaice
12
Pretpostavke Ricardove teorije
komparativnih prednosti
2 zemlje i 2 dobra, jedan proizvodni faktor rad
Slobodna trgovina meu zemljama
Savrena mobilnost rada unutar zemlje; imobilnost
rada meu zemljama
Konstantni trokovi proizvodnje
Nepostojanje transportnih trokova
Nepostojanje tehnolokih promjena
Radna teorija vrijednosti
13
Tehniko ogranienje proizvodnje
L Y a X a
LY LX
+
LX
a
LY
a
X
L
Y
- tehniki koeficijent rada dobra X
- tehniki koeficijent rada dobra Y
- koliina dobra X
- koliina dobra Y
- ogranienje rada (radne snage)
14
Odnosi razmjene (Terms of Trade)
B A
B A
LY
LX
B A
y
x
X
Y
a
a
p
p
,
,
,

Odnosi razmjene (TOT- Terms of Trade) jednaki su

tehnikim koeficijentima proizvodnje i MRT
Podruje obostrano probitane razmjene formira se
izmeu odnosa cijena u zemljama
15
Ogranienja Smithove i Ricardove
teorije
Zajednika slabost odreivanje cijena i razmjena
meu zemljama promatraju se iskljuivo s aspekta
ponude
U analizi razmjene i u proizvodnji koristi se samo
jedan proizvodni faktor rad (L)
16
Teorija komparativnih trokova
Formulirana od strane D. Ricarda
Bazirana na teoriji komparativnih prednosti
Komparativne prednosti se odreuju iz utroaka
rada u proizvodnji dobara (L/Q)
17
Primjeri za vjebu
Cilj primjera za vjebu:
Prepoznati apsolutne prednosti zemalja
Prepoznati komparativne prednosti zemalja
Odrediti odnose razmjene (px/py)
Odrediti specijalizaciju svake zemlje i ukupnu razinu
proizvodnje nakon specijalizacije
18
Zadatak 1.1
Prije specijalizacije
Q/L A B
Ukupno
X 8 3 11
Y 2 5 7
4 / 1 8 / 2 ) / ( ) / ( = = =
A A y x
X Y p p
Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (8>3)
Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (5>2)
Odnosi razmjene:
3 / 5 ) / ( ) / ( = =
B B y x
X Y p p
19
Nakon specijalizacije
Q/L A B
Ukupno
X 16 0 16
Y 0 10 10
Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi doda-
tne jedinice rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala u
proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice rada iz X)
Ukupna koliina proizvodnje nakon specijalizacije je vea negoli
prije specijalizacije (16+10>11+7)
20
Zadatak 1.2.
Prije specijalizacije
Q/L A B
Ukupno
X 8 4 12
Y 7 6 13
Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (8>4, 7>6)
Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X (8/4>7/6)
Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y
Odnosi razmjene:
8 / 7 ) / ( ) / ( = =
A A y x
X Y p p
2 / 3 4 / 6 ) / ( ) / ( = = =
B B y x
X Y p p
21
Zadatak 1.2.
Nakon specijalizacije
Q/L A B
Ukupno
X 16 0 16
Y 0 12 12
Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi
dodatne jedinice rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala
u proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice rada iz X)
Ukupna koliina proizvodnje nakon specijalizacije je vea
( 16+12>12+13)
22
Zadatak 1.3.
Prije specijalizacije
Q/L A B
Ukupno
X 9 2 11
Y 10 10 20
9 / 10 ) / ( ) / ( = =
A A y x
X Y p p
Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (9>2)
Zemlja A ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra X (9/2>10/10)
Zemlja B ima komparativnu prednost u proizvodnji dobra Y
Odnosi razmjene:
5 2 / 10 ) / ( ) / ( = = =
B B y x
X Y p p
23
Zadatak 1.3.
Q/L A B
Ukupno
X 18 0 18
Y 0 20 20
Nakon specijalizacije
Zemlja A se potpuno specijalizirala u proizvodnji dobra X (koristi
dodatne jedinice rada iz Y), a zemlja B se potpuno specijalizirala
u proizvodnji dobra Y (koristi dodatne jedinice rada iz X)
Ukupna koliina proizvodnje nakon specijalizacije je vea
(18+20>11+20)
24
Zadatak 1.4.
Q/L A B
Ukupno
X 3 6 9
Y 4 8 12
Prije specijalizacije
Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X i Y (6>3, 8>4)
Komparativne prednosti je nemogue odrediti (3/6=4/8)
Nema motiva za razmjenom niti specijalizacijom jer su odnosi razmjene jednaki
25
Ricardova teorija komparativnih
prednosti (konstantni prinosi)
Resursi su perfektni supstituti (upotrebljavaju se u
fiksnim proporcijama) pri proizvodnji oba
proizvoda
Resursi su homogeni (iste kvalitete)
Povrat ulaganja je konstantan za oba proizvoda
26
Zadatak 1.5.
Q/L A B
X 8 2
Y 4 6
Ako zemlja A ima posjeduje 10 jedinica rada, a zemlja B
15 jedinica rada:
a) odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja
b) odredite oportunitetne trokove i granine stope
tranformacije zemalja
c) na zasebnom grafikonu pokaite kako zemlje ostvaruju
probitak od bilateralne razmjene
27
Zadatak 1.5.
d) grafiki prikaite individualne krivulje proizvodnih
mogunosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz
dana ogranienja
e) grafiki prikaite svjetsku krivulju proizvodnih mogunosti
zemalja uz dana ogranienja
f) na prethodnom grafikonu oznaite toku maksimalne
svjetske proizvodnje (Ricardovu toku) i toku obrnute
specijalizacije, protumaite ih
g) to su to uvjeti razmjene i kako odreuju mogunost
razmjene za zemlje A i B?
28
Zadatak 1.5.
Q/L A B
X 8 2
Y 4 6
2
1
8
4
= = =

A
A
A
y
x
MRT
X
Y
p
p
a) Zemlja A ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra X (8>2)
Zemlja B ima apsolutnu prednost u proizvodnji dobra Y (6>4)
Komparativne prednosti nije potrebno odreivati
b)
3
2
6
= = =

B
B
B
y
x
MRT
X
Y
p
p
29
Zadatak 1.5.
2
1
=

A
y
x
p
p
3
2
1

y
x
p
p
c) Podruje obostrano probitane razmjene
Y
0
1 2 3
1
2
3
P
o
d
r
u

j
e

a
u
t
a
r
k
i
j
e

z
e
m
l
j
e

A
P
o
d
r
u

j
e

a
u
t
a
r
k
i
j
e

z
e
m
l
j
e

B
P
o
d
r
u

j
e

o
b
o
s
t
r
a
n
o
p
r
o
b
i
t
a

n
e

r
a
z
m
j
e
n
e
3 =

B
y
x
p
p
X
30
Zadatak 1.5.
Q A B
X 80 30
Y 40 90
d)
10 =
A
L
15 =
B
L
Y
0
Y
40 80
40
0
30
30
60
90
Zemlja B
Zemlja A
X
X
31
Zadatak 1.5.
e,f)
Q A B
Ukupno
X 80 30 110
Y 40 90 130
Max. koliine
proizvodnje
F (80,90) Ricardova toka (specijalizacija prema komparativnim prednostima)
I (30,40) toka inverzne specijalizacije
E proizvodnja (potronja) u situaciji autarkije
32
Zadatak 1.5.
Y
0
40 80 120
40
80
120
160
F(80,90)
I(30,40)
G
H
110
130
90
30
E
X
33
Zadatak za vjebu
1.
Q/L Francuska vicarska
vino 3 1
sir 3 3
Ako Francuska posjeduje 100 jedinica rada, a vicarska 80
jedinica rada:
a) odredite apsolutne i komparativne prednosti zemalja
b) odredite oportunitetne trokove i granine stope
tranformacije zemalja
c) na zasebnom grafikonu pokaite kako zemlje ostvaruju
probitak od bilateralne razmjene
34
d) grafiki prikaite individualne krivulje proizvodnih
mogunosti zemalja u situaciji konstantnih prinosa uz
dana ogranienja
e) grafiki prikaite svjetsku krivulju proizvodnih mogunosti
zemalja uz dana ogranienja
f) na prethodnom grafikonu oznaite toku maksimalne
svjetske proizvodnje (Ricardovu toku) i toku obrnute
specijalizacije, protumaite ih
g) to je Pareto efikasnost, navedite primjer
35
-Kviz-
36
1. U meunarodnoj razmjeni, teorija komparativnih
prednosti formulirana je od:
a) Fiziokrata
b) Merkantilista
c) Adama Smitha
d) Davida Ricarda
37
2. Ako jedna zemlja moe proizvesti neku robu
efikasnije nego neka druga zemlja ona ima u
proizvodnji te robe:
a) apsolutnu prednost
b) komparativnu prednost
c) leontijevljev paradoks
d) ni jedno prije navedeno
38
3. U Ricardovoj teoriji komparativnih prednosti
cijene su odreene:
a) ponudom
b) potranjom
c) ponudom i potranjom
d) krivuljama reciprone potranje
39
4. Merkantilisti su vjerovali:
a) Da slobodna trgovina donosi koristi nautrb
druge zemlje
b) Da je pri razmjeni najbolje odravanje
trgovakog deficita
c) Da drava ne bi trebala utjecati na slobodnu
razmjenu
d) Da je akumuliranje zlata tetno za zemlju
40
5. Koje od navedenog nisu pretpostavke Ricardove
teorije:
a) U proizvodnji se korist jedan proizvodni faktor
rad
b) Pretpostavka je da nema transportnih trokova
c) Tehnologija je identina u zemljama
d) Ukusi su identini u zemljama
41
6. Ako zemlja A ima apsolutne prednosti u
proizvodnji dvaju dobara naspram zemlje B i ako
apsolutne prednosti nisu iste za oba dobra, tada:
a) Zemlja A ima komparativne prednosti u oba
dobra
b) Zemlja B ima apsolutnu prednost u jednom
dobru
c) Zemlja A ima komparativnu prednost u jednom
dobru
d) Ne moe doi do obostrano probitane razmjene
42
7. Ako zemlja A ima apsolutnu prednosti u jednom
dobru, a zemlja B u nekom drugom dobru, tada:
a) komparativna je prednost ista kao i apsolutna
b) nee biti dobitaka od trgovine
c) komparativne prednosti se ne trebaju odreivati
d) nita od navedenog
43
8. Ako dvije drave imaju isti oportunitetni troak za
dva dobra, tada:
a) nijedna nema apsolutnu prednost ni u jednom od
dobara
b) jedna drava ima komparativnu prednost u
jednome dobru
c) razmjena e se odvijati pod povoljnim uvjetima
razmjene
d) nijedna nema komparativnu prednost ni u
jednom od dobara
44
a) Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 2X
b) Ako A razmjeni 6X za 12Y s B, B ima korist od 2X
c) Ako A razmjeni 6X za 18Y s B, B ima korist od 1X
d) Niti jedno od navedenog
Q/L A B
X 8 2
Y 4 6
9.
45
a) Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 3X
b) Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 5X
c) Ako A razmjeni 6X za 6Y s B, B ima korist od 1X
d) Niti jedno od navedenog
Q/L A B
X 6 1
Y 3 2
10.
46
Pitanja?