SVEUILITE / UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK

FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

SMJER:
NIVO STUDIJA: PRVI CIKLUS




AJNA LUPEVI
OBAVEZE PRODAVCA
SEMINARSKI RAD















Travnik, Maj, 2014.god.
SVEUILITE/UNIVERZITET VITEZ TRAVNIK
FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE

SMJER: INFORMACIONE TEHNOLOGIJE

NIVO STUDIJA: PRVI CIKLUS










AJNA LUPEVI

OBAVEZE PRODAVCA
SEMINARSKI RAD


IZJAVA:

Ja Ajna Lupevi student Sveuilita/Univerziteta Vitez Vitez, Indeks broj:
odgovorno i uz moralnu i akademsku odgovornost izjavljujem da sam ovaj rad izradio
potpuno samostalno uz koritenje citirane literature i pomo profesora.















STUDENT: Ajna Lupevi
PROFESOR:
ASISTENT:
PREDMET: Poslovno pravo

SADRAJ






















1. UVOD
Ugovor o kupoprodaji robe je takav ugovor u kome se prodavac obavezuje da e
na kupca prenjeti vlasnitvo (pravo svojine) na prodatu robu kao i da e mu je predati,
odnosno pruiti ukoliko je u pitanju usluga. Sa druge strane, kupac je na osnovu ovog
ugovora duan da plati cijenu u novcu, kao i da robu preuzme. Pod robom se podrazumjevaju
materijalna ali i nematerijalna dobra, odnosno proizvodi i usluge ije je osnovno svojstvo da
zadovoljavaju potrebe ljudi, do kojih je mogue doi kupovinom ili razmjenom.
Obaveza predaje stvari je glavna obaveza prodavca koja kupcu garantuje pravo raspolaganja
predmetom kupoprodaje. Prodavac predaje stvar u skladu sa odredbama vezanim za vrijeme,
mjesto i nain, a koji su definisani u ugovoru. Smatra se da je obaveza prodavca izvrena kada
kupac preuzme predmet kupoprodaje. Neki od naina predaje su: fizika predaja (predaja iz
ruke u ruku), simbolina predaja (na primjer predaja kljueva od stana) kao i upis
u zemljine knjige (u sluaju nepokretnosti).
Obaveza zatite u sluaju materijalnih i pravnih nedostataka: Roba mora biti ispravna kako u
materijalnom tako i u pravnom smislu (data roba bude ispravna,legala itd.) . Ukoliko ovi
zahtjevi nisu ispunjeni, kupac moe da zahtjeva snienje cijene, da raskine ugovor i ima pravo
na naknadu tete.

1.1 Problem, predmet i objekti istraivanja

1.2 Radna hipoteza i pomone hipoteze

Predmet prodaveve obaveze su redovno stvari ( roba ), kao proizvodi ljudskog rada koji
zadovoljavaju neke ljudske potrebe i namjenjene su razmjeni na tritu, a ne neposrednoj
potronji.
1.3 Svrha i ciljevi istraivanja

1.4 Znanstvene metode

U ovom seminarskom radu koristit e se vie strunih-znanstvenih metoda kao to su;
1. Osnovna metoda koja e se koristiti u radu je deskripcija.
2. Metode analize i sinteze. Uz sintezu pojedinanih elemenata mogue je doi do
ukupnih sintetikih zakljuaka.

1.5 Struktura rada














2. OBAVEZA PREDAJE STVARI OBAVEZA ISPORUKE
2.1. Pojam predaje
Osnovna obaveza prodavca, koji proizilazi iz samog pojma prodaje, je obaveza predaje
stvari kupcu u svojinu. Akt predaje obuhvata skup radnji koje je prodavac, prema ugovoru ili
prirodi posla, duan da izvri kako bi se kupcu omoguila dravina stvari. U svim pravnim
sistemima gdje prodaja ima obligaciono pravno dejstvo, kakav je na, osnovna obaveza
prodavca sastoji se u predaji stvari ( ili isporuci ) a ne u prenosu svojine, iako je istina da
sama predaja ( ili isporuka ) ima najee svarnopravno dejstvo. Ipak, za poslovni svijet bitan
je prije svega momenat prelaska rizika sa prodavca na kupca, a ne sticanje svojine. Otuda, u
odreenim sluajevima iako je predaja sa stvarnopravnim dejstvom izvrena, rizik e ipak
ostati na prodavcu ( i obrnuto ). Ovakva situacija nastaje u sljedeim sluajevima: prvo, rizik
ostaje na prodavcu i pored izvrene predaje kod kupovine na probu; drugo, i pored izvrene
predaje rizik ne prelazi na kupca ako je on zbog nekog nedostatka predate stvari raskinuo
ugovor ili traio zamjenu stvari; tree, kod prodaje sa zadravanjem prava svojine od strane
prodavca rizik ipak prelazi na kupca momentom predaje. Ipak, i pored naputanja
stvarnopravnog dejstva predaje i davanja centralnog mjesta obavezi predaje, a ne svojini, ni u
trgovinskom prometu pitanje svojine nije izgubilo svaki znaaj, posebno kod dejstva prodaje
prema treim licima. Otuda, svi zakoni daju odreena pravna sredstva kupcu u odnosu na
prodavca u sluaju odreenih manjkavosti u prodavevom pravu u odnosu na predmet
prodaje ( pretenzije treih lica u odnosu na predmet prodaje ). Ova problematika ima posebnu
teinu i odreene specifinosti kod prenosa prava industrijske svojine. Zakon o obligacionim
odnosima koristi termin ,,predaja u smislu uruenja stvari kupcu ( fizika ili faktivna predaja
) ili uruenja isprava kojima se stvar koja je predmet prodaje moe preuzeti ( simbolina
predaja ). Za razliku od ovog zakona, Opte uzanse koriste izraz ,,isporuka, kao i
Jednoobrazni trgovaki zakonik SAD i Beka konvencija. U teoriji je izraen stav da je bolje
upotrebljavati termin ,,isporuka od termina ,,predaja upravo zbog situacije kada se smatra
da je predaja izvrena, a da nije izvrena isporuka u smislu prenosa rizika. Nasuprot tome,
smatra se da pojmu predaje u robnom prometu odgovara pojam ,,isporuka i da bi kod nas u
vezi sa ovim trebalo da bude mjerodavno shvatanje Zakona o obligacionim odnosima. ini se
da ovaj ,,rat termina ima svoju svrhu jedino ako mu se pronae sadrinski ratio, a on se
sastoji u pravnoj prirodi predaje ( isporuke ). Da li je naime predaja( isporuka ) jednostran akt
prodavca ( da bi se ona smatrala izvrenom dovoljno je da je prodavac, postupajui po
ugovoru ili odreenom standardu, preduzeo sve potrebne mjere kako bi kupac stekao dravinu
stvari, bez obzira da li ju je on i stvarno stekao ) ili dvostran akt ( kupac ne dolazi u docnju u
trenutku kad prodavac izvri sve potrebne radnje i ponudi isporuku predaju, ve u trenutku
kad je trebalo da primi isporuku predaju ). u svakom sluaju, iako je izostalo definisanje
predaje isporuke u Zakonu o obligacionim odnosima i u Bekoj konvenciji, pod ovim
pojmom treba podrazumijevati uruenje stvari kupcu ili prevoziocu i pediteru kod
distancione prodaje i to bez nedostataka ( saobraznost ) ili sa nedostatcima zbog kojih kupac
ne koristi pravo na raskid ugovora ili zamjenu stvari, u ugovoreno vrijeme i na ugovorenom
mjestu.
2.2. Mjesto isporuke
Pitanje mjesta predaje isporuke regulie se u prvom redu ugovorom. Ugovorne strane to
najee ine pozivanjem na odreenu transportnu klauzulu. Ipak, budui da se ne radi o
bitnom elementu po prirodi posla prodaje, est je sluaj da izostane odreenje u samom
ugovoru. U ovom sluaju primjenjuju se dispozitivne zakonske ili uzansne norme. Prvo,
budui da je rije o nenovanoj obavezi opte je pravilo da se ona izvrava u sjeditu dunika,
dakle u ovom sluaju u sjeditu prodavca u vrijeme zakljuenja ugovora. Blie, pak,
odreivanja lokacije isporuke unutar ovog mjesta isporuke rjeeno je uzansnim. Lokacija u
mjestu isporuke zavisna je od toga da li obije ugovorne strane imaju sjedite u istom mjestu (
lokacija je skladite prodavca, a ako ima vie skladita u tom mjestu, prodavac je ovlaten da
bira skladite ) ili pak imaju sjedite u raznim mjestima ( u ovom sluaju predpostavka je da
roba treba da bude otpremljena kupcu, te je lokacija isporuke utovarana staje da roba treba da
bude otpremljena kupcu, te je lokacija isporuke utovarna stanica luka ukrcaja ili pristanina
luka, zavisno od vrste prevoza, pod uslovom da nisu udaljene od skladita prodavca vie od
deset kilometara, jer je u protivnom lokacija isporuke ipak skladite prodavca. Drugo, ako je
predmet ugovora individualno odreena stvar, onda se isporuka ima izvriti u mjestu gdje se
ona nalazi u trenutku zakljuenja ugovora ili u mjestu gdje treba da bude proizvedena, ako su
obije strane tada znale da se ona nalazi u tom mjestu ili da treba da bude proizvedena u tom
mjestu. Tree, isporuka generine stvari koja se prema ugovoru ima uzeti iz odreenog
stovarita ili mase, izvrava se u mjestu gdje se to stovarite ili masa nalazi u momentu
zakljuenja ugovora. Prema tome, u svakom sluaju, prodavac nije obavezan, izuzev kada je
to izriito ugovoreno, da isporui robu u takozvano mjesto opredjeljenja, to jest mjesto u koje
roba po ugovoru treba da bude isporuena ( sjedite kupca ili neko drugo mjesto po dispoziciji
kupca ).
2.3. Vrijeme isporuke
Kao i mjesto predaje, i vrijeme predaje isporuke regulie se samim ugovorom. Ugovorne
strane mogu na razliite naine odrediti vrijeme isporuke, u kom sluaju je prodavac duan da
izvri isporuku ba ugovorenog dana. Prvo, ugovorom je mogue precizno odrediti dan
isporuke, kada je prodavac duan da izvri isporuku bas ugovorenog dana. Drugo, ugovorom
se moe odrediti isporuka unutar odreenog perioda vremena ( na primjer za nedjelju dana, za
deset dana, za godinu dana ), u kom sluaju se vrijeme isporuke rauna prema uzansnim ili
zakonskim pravilima. Tree, ugovorom se moe odrediti i takozvani okvirni rok isporuke
upotrebom na primjer, izraza "poetkom mjeseca" , "u prvoj polovini mjeseca", "sredinom
mjeseca", "u drugoj polovini mjeseca", "krajem mjeseca", oznaenjem mjeseca isporuke i
slino. Budui da su uzansna pravila fleksibilnija, to odgovara potrebama trgovine, izuzetno
je znaajno da ugovorene strane u ovom domenu ugovore primjenu uzansnih pravila. Kod
okvirnog odreivanja roka isporuke, ako drugaije nije ugovoreno, smatra se da pravo izbora
dana isporuke unutar tog roka pripada prodavcu, osim kad iz okolnosti sluaja proizilazi da je
odreivanje datuma isporuke unutar ovog ovog roka ostavljeno kupcu. etvrto, rok isporuke
moe biti odreen i upotrebom izraza "brzo", "hitno" i slino. U ovom sluaju obaveza je
prodavca da robu isporui bez odlaganja, a najkasnije u roku od osam dana od dana
zakljuenja ugovora. Ako rok isporuke nije ugovoren precizno ili okvirno, kao i upotrebom
trgovakih termina sa uobiajnim znaenjem, prema Zakonu o obligacionim odnosima
isporuka se ima izvriti u " razumnom roku" posle zakljuenja ugovora, s obzirom na pirodu
robe i na ostale okolnosti.
Rokovi sukcesivnih isporuka utvruju se takoe samim ugovorom. Ako,meutim, ugovor
nema o tome nikakvih odredbi tada se primjenjuju dva uzansna pravila. Prvo, ako ugovorena
sukcesivna isporuka u roku od dva ili vie mjeseci, a nisu odreeni rokovi i koliina pojedinih
obroka, isporuka se vri u priblino jednakim obrocima svakog mjeseca. Drugo, ako
ugovorena sukcesivna isporuka u roku kraem od dva mjeseca, a nisu odreeni rokovi i
koliina pojedinih obroka, isporuka se vri u dva priblino jednaka obroka sredinom i krajem
ugovorenog roka.
2.4. Nain isporuke
Kao i mjesto i vrijeme, i nain isporuke vri se prvenstveno prema ugovorenim odredbama.
Nain isporuke zavisi, prvo, od toga da li je rije o individualnoj ili generinoj robi, i drugo,
da li je rije o pokretnim ili nepokretnim stvarima. Isporuka individualno odreenih stvari vri
se na nain koji odgovara okolnostima svakog konkretnog sluaja. Isporuka stvari odreenih
po rodu vri se njihovim izdvajanjem na jasan nain, radi otpreme, na skladitu prodavca ili
njihovom predajom prevoziocu ili peditru, odnosno prodajom robe kupcu u ugovorenom
mjestu opredjeljenja.7
S obzirom na nain izvrenja, predaja moe biti fizika ( predaja " iz ruke u ruku" ),
simbolika ( predaja hartija od vrijednosti sa tradicionim svojstvom, pomou kojih se
omoguuje kupcu da raspolae sa robom ) i fiktivna.


3. OBAVEZA GARANCIJE ZA FIZIKA SVOJSTVA ROBE
Prodavac je obavezan da isporui kupcu robu saobraznu ugovoru, dakle robu koja u naelu
nema materijalne nedostatke. Prema Zakonu o obligacionim odnosima smatra se da
isporuena stvar ima materijalne nedostatke: prvo, ako nema svojstva ili odlike koje su
izriito ili preutno ugovorene ili propisane, drugo ako nema potrebna svojstva za naroitu
upotrebu za koju je kupac nabavlja, to je bilo poznato prodavcu ili mu je moralo biti poznato,
tree, ako ni saobrazna uzorku ili modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi
obavjetenja, i etvrto, to je pretpostavka ako ne postoje prethodna tri sluaja, ako nema
potrebna svojstva za redovnu upotrebu ili za promet.
3.1. Obaveza prodavca da isporui robu bez materijalnih i pravnih nedostataka
U sklada su zakonom o obligacionim odnosima materijani nedostaci na robi za koje prodavac
odgovara treba da postoje u asu prelaska rizika sa prodavca na kupca i treba da budu znati.
Nedostatak postoji, ako roba nema potrebna svojstva za njenu redovnu upotrebu ili za promet,
ako roba nema potreba svojstva za naroitu upotrebu za koju je kupac nabavlja a koja je bila
ili morala biti poznata prodavcu, ako stvar nema svojstva i oblike koji su izriito ili preutno
ugovoreni odnosno propisani, kada je prodavac prodao stvar kaoja nije saobrazna uzorku ili
modelu, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavjetenja.
Prodavac nee odgovarati za nedostatke pod prvom i treom takom ako su oni u asu
zakljuivanja ugovora bili poznati kupcu ili nisu mogli ostati nepoznati. Kupac je duan da
robu koju prima pregleda na uobiajeni nain ili da je da drugome na pregled, im je to prema
redovnom toku stvari mogue, o vidljivim manama duan je obavjestiti prodavca bez
odlaganja odnosno kada je pregled izvren u prisustvu obe strane duan je da primjedbe zbog
vidljivih nedostataka saopti prodavcu odmah. Kada roba ima skriveni nedostatak kupac je
duan da o tome nedostatku obavjesti prodavca bez odlaganja.
Prava kupca u sluaju da roba ima nedostatak kvaliteta su slijedea: pravo da zahtjeva od
prodavca da ukloni manu robe, pravo da zahtjeva da mu se isporuci roba bez mane, pravo da
zahtjeva snienje cijene ime se kupac naknadno saglaava da primi robu sa manama ali
usljed toga zahtjeva da i ekvivalentno u novcu bude srazmjerno nii, pravo na raskid ugovora.
U prva tri sluaja kupac ima i pravo na naknadu tete zbog zadocnjenja, a u posljednjem
sluaju ima pravo na naknadu tete zbog neispunjenja ugovorne obaveze.
Ako je prodavac isporuio kupcu robu boljeg kvaliteta kupac nije duan da je primi osim ako
ima interes da primi robu ba odreenog kvaliteta pri tome kupac nije u obavezi da plati viu
cijenu. Ukoliko je prodavac robe dao kupcu veu koliinu od ugovorene, a kupac u razumnom
roku ne izjavi da viak odbija, smatra se da je primio i taj viak, kojeg e biti duan platiti po
istoj cijeni. Kupac koji odbije da primi viak isporuene robe ima prava da trai od prodavca
naknadu za pretrpljenu tetu.
Prodavac garantuje kupcu za pravilno funkcionisanje robe, savremeni promet je doveo novi
vid odgovornosti po osnovu garancije za ispravno funkcionisanje stvari. Ona postoji
nezavisno od odgovornosti za materijalne nedostatke i paralelno sa njima. Nastaje po osnovu
garantnog lista koji izdaje proizvoac a pri tome obuhvata i proizvoaa i prodavca. Prava
kupca prema proizvoau po osnovu garantnog lista gase se po isteku jedne godine poev od
dana kada je od njega traio popravku ili zamjenu.
http://poslovno-pravo.blogspot.com/2009/04/obaveza-prodavca-da-isporuci-robu-bez.html

http://sr.wikipedia.org/wiki/Ugovor_o_prodaji_robe

3.2. Ostale obaveze prodavca
Obaveza predaje dokumenata na osnovu izriitih pravila ili pravila da obaveza predaje robe
obuhvata i pripadak kupljene stvari prodavac je obavezan da preda kupcu i sava dokumenta
koja mu omoguavaju raspolaganje i koritenje kupljene stvari. Obaveza garancije za pravna
svojstva robe Predajom robe kupcu prodavac je duan da omogui ne samo korisnu
dravinu to jest da mu isporui robu bez materijalnih nedostataka, ve i da mu isporui robu
bez pravnih nedostataka, to jest da mu omogui mirnu dravinu. Kod ugovora o prodaji u
privredi, izuzev donekle kod prodaje stvari optereene pravom industrijske svojine treeg lica,
ova obaveza prodavca nema posebnu teinu, s obzirom na pravilo da savjesno lice stie pravo
svojine na pokretnoj stvari koju nabavlja uz naknadu od nevlasnika, koji u okviru svoje
djelatnosti stavlja u promet takve stvari.
Obaveza uvanja robe U odreenim sluajevima, kada kupac ne preuzme na vrijeme robu,
prodavac je duan istu da uva na troak i rizik kupca. Ova obaveza prodavca u naelu ne
postoji u sluaju prodaje sa otpremom, ve se tada moe naelno angaovati istovjetna
obaveza kupca. Prodavac je duan da preduzme sve razumne mjere da bi obezbjedili uvanje
robe.
Obaveza obezbjeenja ambalae Opte je pravilo u trgovini, ukoliko nije drugaije
ugovoreno, da je prodavac duan da obezbijedi ambalau.Ovo je obaveza prodavca prema
svim transportnim klauzulama.. Kvalitet ambalae odreuje se blie ugovorom, ako vrsta
ambalae nije ugovorena, prodavac je duan dati uobiajenu ambalau. Prema naim
uzansama, ako ne postoji odgovarajui obiaj, ambalaa mora biti takva: da titi upakovanu
robu i da tako upakovana roba bude pogodna za prevoz i primjenu najnieg podvoznog stava,
kao i da odgovara uslovima pod kojima se roba prima na prevoz na svim prevoznim
sredstvima koja se prema prirodi posla redovno upotrebljavaju.
Obaveza osiguranja Obaveza prodavca da osigura robu nije zakonske prirode i moe da
prizilazi iz ugovora ili izuzetno iz obiaja. U odreenim sluajevima kada postoji takav
obiaj, ovo e biti obaveza prodavca i bez posebnog zahtjeva kupca.
Obaveza obavjetavanja U nekim nacionalnim zakonima ova obaveza je ureena kao opta
obaveza prodavca, dok su uea zakonodavsta koja ovu obavezu ureuju u vezi sa
konkretnim izvrenjem odreenih obaveza prodavca. Ovako postupa i na Zakon o
obligacionim odnosima i Beka konvencija..

http://spu.ba/noviSajt/wp-content/uploads/2013/08/Diplomski-rad-PF-Ugovor-o-prodaji-
Dijana-Ivan_evi_.pdf

4. PRIMJERI KUPOPRODAJNIH UGOVORA
4.1. Obaveza zatite od pravnih i materijalnih nedostataka stvari
Obaveza zatite od pravnih nedostataka stvari
Tuilac (kupac) i tueni (prodavac) su zakljuili ugovor o kupoprodaji automobila.
Par dana nakon zakljuenja ugovora pojavljuje se tree lice koje od tuioca zahtjeva predaju
automobila, tvrdei da je automobil njegov. Tuilac o ovome, godinu i dva mjeseca kasnije,
obavetava tuenog i poziva ga da u razumnom roku oslobodi stvar od prava i pretenzija
treeg lica. Godinu i tri mjeseca nakon svog pojavljivanja, tree lice pokree spor za povraaj
svog automobila. Sud njegov tubeni zahtev usvaja kao osnovan, te se od kupca oduzima
automobil i predaje treem licu.
Nakon toga, tanije, godinu dana nakon pravnosnano okonanog spora izmeu kupca i
treeg lica, kupac podnosi tubu kojom trai od suda da obavee prodavca tuenog da mu
vrati plaeni iznos cijene, kao i da mu naknadi pretrpljenu tetu budui da on kao kupac u
vreme zakljuenja ugovora nije znao za mogunost da mu stvar moe biti oduzeta. Svoj
zahtjev bazira na injenici da se ugovor zakljuen izmeu njega i prodavca raskida po samom
zakonu, jer prodavac nije postupio po njegovom zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar
od prava i pretenzija treeg lica, i jer mu je automobil od strane treeg lica oduzet.
Tueni, u svom odgovoru na tubu, navodi da nije znao za postojanje pravnih nedostataka.
Da li je tubeni zahtjev osnovan?
Odgovornost zbog pravnih nedostataka (obaveza zatite od evikcije) propisana je odredbama
Zakona o obligacionim odnosima i predstavlja dunost prodavca da obezbjedi kupcu kao
sticaocu puno i od treih lica neometano korienje prava koje je ugovorom na njega prenjeo.
Za postojanje pomenute odgovornosti bez uticaja je da li je prodavac znao ili nije znao za
postojanje pravnih nedostataka.
Prema odredbi zakona posljedice od evikcije su razliite zavisno od toga da li se radi o
potpunoj (ako je stvar oduzeta od kupca) ili djeliminoj evikciji (ako je dolo do umanjenja ili
ogranienja kupevog prava). Ukoliko se radi o potpunoj evikciji ugovor se raskida po samom
zakonu, pa u tom sluaju kupac ima pravo da u svakom sluaju zahtjeva od prodavca da mu
vrati plaeni iznos cijene, kao i da mu nadoknadi pretrpljenu tetu ako u vrijeme zakljuenja
ugovora nije znao za mogunost da mu stvar bude oduzeta, ili da mu steeno pravo bude
smanjeno ili ogranieno. U sluaju restitucije cijene istom se nastoji u imovini kupca
uspostaviti ono stanje koje je bilo prije zakljuenja ugovora a to je iznos trine cijene u
vrijeme donoenja sudske odluke.
Prema zakonu o obligacionim odnosima, pravo kupca po osnovu pravnih nedostataka gasi se
istekom godine dana od saznanja za postojanje prava treeg. Ali, ako je tree lice pijre isteka
toga roka pokrenulo spor, a kupac pozvao prodavca da se u spor umjea, pravo kupca se gasi
tek istekom est mjeseci po pravnosnano okonanom sporu.
Obaveza zatite od materijalnih nedostataka stvari
Kupac je, u cilju obavljanja svoje osnovne djelatnosti, kupio junicu radi redovnog klanja. U
momentu preuzimanja junice nije posumnjao da je ista bolesna, odnosno u ispravnost mesa
jer na to nije ukazivala nijedna injenica. Kada je nakon klanja saznao da je meso
neupotrebljivo, o tome je odmah obavjestio prodavca. Budui da prodavac nakon obavjetenja
od strane kupca nije odreagovao, kupac je podnjeo tubu pozivajui se na materijalne
nedostatke stvari. Prodavac je osporio tubeni zahtjev, navodei da pomenuti nedostaci nisu
uoeni prilikom pregleda junice u momentu njenog preuzimanja.
Da li je tubeni zahtJev osnovan?
Obaveza prodavca je da kupcu preda stvar u ispravnom stanju ako to drugo nije ugovoreno
ili iz prirode posla ne proizilazi. Prodavac odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je
ona imala u asu prelaska rizika na kupca bez obzira da li mu je to bilo poznato ili ne, kao i za
materijalne nedostatke koji se pojave poslije prelaska rizika na kupca, ako su posljedica
uzroka koji je postojao prije toga.
4.2.Garancija za ispravno funkcionisanje prodate stvari
Garancija za ispravno funkcionisanje stvari je tipina kod prodaje tehnike robe: uz raun
proizvoa daje i garantni list kojim garantuje kupcu da e prodata stvar ispravno
funkcionisati u odreenom vremenskom periodu.
Izmeu stranaka je zakljuen ugovor o kupoprodaji televizora. Ubrzo nakon zakljuenja
ugovora, televizor se pokvario, te je kupac uloio reklamaciju na kupljeni proizvod
ovlaenom servisu, zahtevajui da se o troku prodavca otklone tehnike nepravilnosti,
budui da je televizor bio u garanciji, odnosno da mu se preda drugi televizor ukoliko je kvar
nemogue otkloniti.
Meutim, prodavac je odbio otklanjanje kvara, odnosno predaju novog ispravnog televizora,
navodei da kupac kvar na televizoru nije reklamirao neposredno njemu, ve njegovom
ovlaenom servisu.
Da li obraanje kupca maine ili aparata neposredno ovlatenom servisu prodavca da u
garantnom roku otkloni tehnike neispravnosti na toj maini ili aparatu, u pogledu koritenja
prava iz garantnog lista, ima isti pravni uinak kao da se kupac obratio neposredno prodavcu
radi otklanjanja nedostatka?
U sluaju da stvar ispravno ne funkcionie, kupac ima pravo:
Da trai da se stvar popravi u razumnom roku, a ako se ne popravi da trai drugu stvar koja
ispravno funkcionie
Da trai naknadu tete koju je pretrpio zbog toga to kupljenu stvar nije mogao da koristi (dok
se stvar nije popravila ili izvrila zamjena).
Ovo pravo kupac ima i prema proizvoau i prema prodavcu.
4.3. Raskid ili izmjena ugovora zbog promjenjenih okolnosti
Prema utvrenom injeninom stanju, parnine stranke su zakljuile ugovor o ustupanju uz
naknadu dijela tavanskog prostora zgrade radi pretvaranja u stambeni prostor. Ugovorom je
tuiocu ustupljen dio tavanskog prostora na trajno koritenje radi pretvaranja u stambeni
prostor, a istim ugovorom se tuilac obavezao da, prije zakljuenja ugovora, isplati tuenom
odreeni iznos na ime naknade. Istim ugovorom, tuilac se takoe obavezao da u odreenom
roku podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za izvoenje radova na pretvaranju tavanskog
prostora. Tuilac je u nekoliko rata isplatio ugovoreni iznos i u roku podnjeo zahtev
odjeljenju za sprovoenje urbanistikih planova.
Prema obavjetenju navedenog, parcela na kojoj se nalazi prostor predvien za pretvaranje
predviena je dijelom za saobraajnicu, a dijelom za parking i zelenu povrinu.
Nakon dobijenog obavetenja, zbog nemogunosti pretvaranja tavanskog prostora u stambeni
prostor, tuilac je zatraio raskid ugovora i povraaj uplaenih sredstava.
Da li je tubeni zahtev osnovan?
Odredbom zakona o obligacionim odnosima, propisano je da, ako poslije zakljuenja
ugovora, nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje obaveze jedne ugovorne strane ili ako se
zbog njih ne moe ostvariti svrha ugovora, a oigledno je da ugovor vie ne odgovara
oekivanjima ugovornih strana i da bi, po optem miljenju, bilo nepravino odrati ga na
snazi takvog kakav je, strana kojoj je oteano izvrenje obaveze moe zahtjevati da se ugovor
raskine.
4.4. Prigovor neispunjenog ugovora
Pred sudom se vodi postupak po tubi u kojoj je navedeno da je tuilac prodao tuenom pet
automobila i jednu kiosk kuicu za ukupnu cijenu od 5.500 eur-a, i da tueni nije ispunio
svoju obavezu u pogledu plaanja cijene, jer je platio samo jednu ratu od 500 EUR-a, te je
ostao duan tuiocu 5.000 EUR-a.
Meutim, tueni je istakao prigovor istovremenog ispunjenja navodei da ni tuilac u
ugovorenom roku nije ispunio svoju obavezu, koja se sastojala u tome da pored automobila
tuiocu preda i odgovarajua dokumenta koja prate vozila (saobraajne dozvole i dr.).
U postupku pred sudom tuilac nije osporio injenicu da tuenom nije predao odgovarajua
dokumenta koja prate vozila.
Da li e sud obavezati tuenog na isplatu preostalog dugovanog iznosa tuiocu?
U dvostranim ugovorima nijedna strana nije duna ispuniti svoju obavezu ako druga strana ne
ispuni ili nije spremna da istovremeno ispuni svoju obavezu, izuzev ako je to drugo
ugovoreno ili zakonom odreeno, ili ako to drugo proistie iz prirode posla.
Ali, ako na sudu jedna strana istakne da nije duna ispuniti svoju obavezu dok i druga strana
ne ispuni svoju, sud e joj naloiti da ispuni svoju obavezu kad i druga strana ispuni svoju.
4.5. Zelenaki ugovor
Zelenaki ugovor: ugovor u kome neko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim
stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za
sebe ili za nekog treeg korist koja je u oiglednoj nesrazmjeri sa onim to je on drugom dao
ili uinio, ili se obavezao dati ili uiniti.
Dakle, da bi postojao zelenaki ugovor potrebno je da su ispunjeni sljedei uslovi: da izmeu
davanja ugovornih strana u vrijeme zakljuenja ugovora postoji oigledna nesrazmjera, da je
jedna ugovorna strana iskoristila nepovoljan poloaj u kome se nala druga strana, njeno
stanje nude ili teko materijalno stanje, nedovoljno iskustvo, lakomislenost ili zavisnost i da
je iz toga proistekla oigledna nesrazmjera izmeu uzajamnih davanja, kao i da je strana koja
koristi stanje nude znala odnosno mogla znati da se druga strana nalazi u takvoj situaciji. Sud
moe da smanji ugovornu obavezu dunika kod postojanja zelenakog ugovora samo u
sluaju stavljanja zahtjeva u parnici u kojoj povjerilac trai izvrenje takvog ugovora.
Odlukom suda tueni je u obavezi da tuiocu isplati 4.000 eur-a.. Taj zajam je bio "osiguran"
sporazumom stranaka da e, u sluaju nevraanja pozajmljenog iznosa, tuilac postati vlasnik
odreenih pokretnih stvari (maine za finalnu obradu drveta, abrihtera i maine za propilisanje
drveta).
Optinski sud je po prethodnoj tubi istog tuioca, odbio njegov zahtev da mu tueni preda
pomenute pokretne stvari u svojinu i dravinu, jer se zalogom ne stie svojina ve obezbeuje
namirenje potraivanja.
U obrazloenju presude po toj tubi navedeno je da je vrijednost duga bila 2.700 eur-a, a da je
ukupan dug od 4.000 eur-a nametnut zelenakom kamatom.
Ne osvrui se na svoju raniju presudu, Optinski sud je u predmetnoj parnici usvojio zahtjev
tuioca i obavezao tuenog da vrati 4.000 eur-a u dinarskoj protivvrijednosti. Ignorisao je
navode tuene strane da mu je vea obaveza nametnuta prinudom i prijetnjom, smatrajui da
su ovo razlozi ruljivosti ugovora koji se mogu, po lanu zakonu o obligacionim odnosima,
koristiti u roku od jedne godine od prestanka razloga.
U podnjetoj reviziji se navodi da iz injeninog osnova tubenog zahtjeva proizlazi da se
mane zakljuenog ugovora mogu ticati i njegovih zelenakih svojstava, i da na to ukazuje i
raniji predmet istih stranaka. Potom se ukazuje na pogrenu primjenu materijalnog prava,
istiui da zelenaki ugovor spada u nitave pravne poslove, te da njegovo pobijanje nije
oroeno zakonom o obligacionim odnosima.
Kakvu e odluku donjeti Vii sud?
Pravo zahtjevati ponitenje ruljivog ugovora prestaje istekom roka od jedne godine od
saznanja za razlog ruljivosti, odnosno od prestanka prinude.
Nitav je ugovor kojim neko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem
drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili
za nekog treeg korist koja je u oiglednoj nesrazmjeri sa onim to je on drugom dao ili
uinio, ili se obavezao dati ili uiniti.




















5. ZKLJUAK
Predmet prodaveve obaveze su redovno stvari ( roba ), kao proizvodi ljudskog rada koji
zadovoljavaju neke ljudske potrebe i namjenjene su razmjeni na tritu, a ne neposrednoj
potronji.
Predmet prodaje su pokretne stvari koje su u slobodnom prometu ( a izuzetno i u ogranienom
prometu ). Izuzetno, predmet prodaje u privredi mogu biti i nepokretnosti, koje su predmet
poslovanja ili u vezi sa pedmetom poslovanja privrednopravnih subjekata. Sporno je da li
razne vrste energije ( elektrina, gas, plin, nafta ) predstavljaju robu. Beka konvekcija
odreuje da se njene odredbe nee primjenjivati u sluaju prodaje elektrine energije. U
pojam robe ne ulaze ni hartije od vrijednosti, ni moneta, mada su tjelesne pokretne stvari.
Kupovina cijena i ugovora o prodaji u privredi, kao predmet kupeve obaveze, stoji kao
pandan osnovnoj obavezi prodavca da isporui odreenu robu. Odreenje pojma cijene
nezavisno je od naina njenog plaanja: u gotovini, hartijama od vrijednosti, putem
dokumentarnog akreditiva, prebacivanjem sa rauna kupca na raun prodavca ( virmanisanje )
itd. Svaka kupovna cijena iz ugovora u privredi mora da ispunjava odreene osobine.





















LITERATURA